OTPORNOST MATERIJALA 1

11. PREDAVANJE:
TORZIJA RAVNIH ŠTAPOVA
OKRUGLIH POPREČNIH PRESJEKA

9. svibnja 2017.
Prošli tjedan smo naučili ...
I obzirom na smjer djelovanja postoje:
- NORMALNA NAPREZANJA (σ) koja su okomita na
ravninu poprečnog presjeka i djeluju u smjeru uzdužne osi x
N My
σ= σ= z
A Iy

- TANGENCIJALNA ili POSMIČNA NAPREZANJA (τ )

koja djeluju u ravnini poprečnog presjeka y − z

T
τ=
A
Prošli tjedan smo naučili ...
I poprečna sila izmedu susjednih poprečnih presjeka stvara
ODREZ ili SMICANJE

I γ - TANGENCIJALNA DEFORMACIJA ili KUT

a a
SMICANJA koji dobivamo iz tan γ = ili γ ≈
e e
I τ = G · γ , gdje je G [N/mm2 ] MODUL SMICANJA
T
I provjera tangencijalnih naprezanja: τ = ≤ τdop
A
Prošli tjedan smo naučili ...
I tipični spojevi kod kojih se pojavljuju tangencijalna naprezanja:
1. VAROVI

F F F
I τ= = = ≤ τdop
A L·t L · 0.7s
Prošli tjedan smo naučili ...
I tipični spojevi kod kojih se pojvljuju tangencijalna naprezanja:
2. VIJCI i ZAKOVICE - isti princip prijenosa sila, a različita
izvedba

F F
I τ= = d 2 π ≤ τdop
A
4
Prošli tjedan smo naučili ...
I za veći broj n > 1 vijaka ili zakovica u spoju:
F F
τ= = 2 ≤ τdop
A n· d π
4
I kod VIŠEREZNIH spojeva reznost r > 1 povećava površinu
poprečnog presjeka:

JEDNOREZNI:
F F
τ = = d 2 π ≤ τdop
A
4
DVOREZNI:
F F
τ= = 2 ≤ τdop
A 2· d π 4
Torzija
I TORZIJU ili UVIJANJE uzrokuje moment čiji je vektor
paralelan s uzdužnom osi štapa

I primjeri iz svakodnevnog života:

Torzija
I primjeri iz gradevinarstva:
Torzija
I primjeri iz gradevinarstva:

Tacoma Narrows Bridge

USA 1940
Jednadžba ravnoteže kod torzije
I ako promotrimo štap opterećen vanjskim momentima koji
izazivaju torziju štapa, u poprečnom presjeku javlja se samo
moment torzije Mt ili Mx
I vektor momenta torzije Mt nalazi se
na pravcu normale na poprečni presjek
I vrijednost momenta torzije Mt u
nekom poprečnom presjeku dobivamo
rješavanjem jednadžbe ravnoteže:
X
Mx = 0
I za lijevi dio imamo: Mt = −M
I za desni dio imamo isto: Mt = −M
I očito je po čitavom štapu: Mt = −M
Jednadžba ravnoteže kod torzije
I u slučaju više momenata različitih veličina i smjerova
vrijednost Mt se mijenja duž osi nosača pa dobivamo
DIJAGRAM MOMENATA TORZIJE

I deformacije kod torzije bitno ovise o obliku poprečnog

presjeka štapa pa ćemo ovdje analizirati samo torziju štapova
kružnog i prstenastog poprečnog presjeka, a ostale u OM2
Torzija štapova okruglih poprečnih presjeka
I na sljedećim slikama prikazano je deformiranje upetog štapa
okruglog poprečnog presjeka opterećenog momentom torzije
I sve izvodnice na plaštu valjka (štapa)
rotiraju za isti kut γ koji nazivamo
KUTOM KLIZANJA (tangencijalna
deformacija)
I osi poprečnog presjeka rotiraju se za
KUT TORZIJE ϕ(x) koji se mijenja
od presjeka do presjeka
I VIDEO
Torzija štapova okruglih poprečnih presjeka
I promotrimo unutar štapa polumjera R valjak polumjera ρ
I izvodnica takvog valjka sada je
zarotirana za neki γ(ρ)
I ako označimo luk s = AA0 onda je
s = γ(ρ) · L = ϕ · ρ
I analogno, za označenu infinitezimalnu
površinu vrijedi da je ds = γ(ρ) · dx i
ds = dϕ · ρ, što zajedno daje:
dϕ
γ(ρ) = ρ · ϕ0 , a veličina ϕ0 =
dx
predstavlja promjenu (prirast) kuta
torzije duž osi štapa
I zaključujemo da je deformiranje
vlakana pri torziji proporcionalno
udaljenosti od središta presjeka ρ
Tangencijalna naprezanja kod torzije
I kao i kod ostalih presječnih sila i momenata, moment torzije
Mt posljedica je postojanja tangencijalnih naprezanja τ u
poprečnom presjeku

I tangencijalna naprezanja τ
povezana su s tangencijal-
nim deformacijama γ preko
modula smicanja:
τ (ρ) = G · γ(ρ)
I stoga, najveća naprezanja
Z javljat će se na rubu
Mt = ρτ (ρ)dA poprečnog presjeka
A
I kombinacijom prethodno dobivenih izraza dobivamo:
Z Z
Mt = G ϕ0 ρ2 dA = G ϕ0 ρ2 dA = G · Ip · ϕ0
A A
Polarni moment površine drugog reda
I Ip je polarni moment površine drugog reda, koji se definira u
odnosu na jednu točku (pol), a kod torzije je to točka u
poprečnom presjeku koja predstavlja uzdužnu os nosača
I za kružni poprečni presjek izvodi na sljedeći način:
Zr Zr Zr
r 4π d 4π
Ip = ρ dA = ρ 2πρdρ = 2π ρ3 dρ =
2 2
=
2 32
0 0 0

I za kružni prstenasti poprečni presjek iznosi:

r 4 π r04 π (d 4 − d04 )π
Ip = − =
2 2 32
Odredivanje kuta torzije za zadano opterećenje
I promjenu (prirast) kuta torzije, koju se često naziva i
RELATIVNIM KUTOM TORZIJE konačno možemo
zapisati kao:
Mt
ϕ0 = , gdje je GIp TORZIJSKA KRUTOST
G · Ip
I integriranjem
Z ovog izraza dobivamo izraz za kut torzije:
Mt
ϕ(x) = dx + C , koji za homogene štapove, konstantnog
GIp
poprečnog presjeka s konstantnim momentom torzije postaje:
Mt
ϕ(x) = x +C
GIp
I konstantu C odredujemo iz rubnih uvjeta, a jedini oslonac koji
koristimo kod torzije je onaj koji spriječava zaokret uzdužne
osi (uklješteni štap)
Mt Mt L
I ϕ(0) = 0 =⇒ C = 0, pa je ϕ(x) = x i ϕ(L) =
GIp GIp
Odredivanje kuta torzije za zadano opterećenje
I tangencijalno naprezanje može se izraziti i preko momenta
torzije:
Mt Mt · ρ
τ = G · ρ · ϕ0 = G · ρ · =⇒ τ =
G · Ip Ip
I maksimalno tangencijalno naprezanje možemo definirati kao:
Mt · r Mt
τmax = = ≤ τdop
Ip Wp
I Wp je POLARNI MOMENT OTPORA koji za kružni
Ip r 3π d 3π
poprečni presjek iznosi: Wp = = = , a za
r 2 16
prstenasti poprečni presjek:
(r 4 − r04 )π r 3π r04 d 3π d04
   
Ip
Wp = = = 1− 4 = 1− 4
r 2r 2 r 16 d
Dijagram tangencijalnih naprezanja kod torzije
I dijagram tangencijalnih naprezanja kod torzije za kružni i
prstenasti poprečni presjek:

I PRIMJER
REKAPITULACIJA
I TORZIJA ili UVIJANJE
X
I ravnotežna jednadžba: Mx = 0
I dijagram MOMENTA TORZIJE
I KUT KLIZANJA (tangencijalna deformacija) i KUT
TORZIJE: γ(ρ) = ρ · ϕ0
Mt
I RELATIVNI KUT TORZIJE: ϕ0 =
G · Ip
I POLARNI MOMENT POVRŠINE DRUGOG REDA za
d 4π d 4π d04
 
KRUG Ip = i PRSTEN Ip = 1− 4
32 32 d
Mt · ρ
I TANGENCIJALNA NAPREZANJA: τ = i
Ip
Mt · r Mt
τmax = = ≤ τdop ZA VJEŽBU → mecmovies
Ip Wp