Peto I Sesto Predavanje

FSB, Proizvodno inenjerstvo, OS
PETO PREDAVANJE
OBRADA ODVAJANJEM
OBRADA ODVAJANJEM
Teorija rezanja-osnovni pojmovi.
Nastajanje i deformacija odvojene estice.
Koeficijenti deformacije:
a
,
b
i
l
.
Trokut brzina (hodogram brzina).
Relativno smicanje:
=f(s, x),
=f (v
sh
, v
shn
) i
=f().
Brzina deformacije, v
def
Oblik odvojene estice
Naslaga (naljepak) na prednjoj povrini alata BUE
Toplinske pojave kod procesa obrade odvajanjem
Sadraj prethodnih predavanja
Sile rezanja kod tokarenja.
Sile rezanja kod glodanja.
Merchant-ova krunica sila.
Sile rezanja i koeficijenti trenja kod
ortogonalnog rezanja.
OBRADA ODVAJANJEM
Sadraj prethodnog predavanja
OBRADA ODVAJANJEM
p f c R
F F F F + + =
2 2 2
p f c R
F F F F + + =
Sile rezanja koso rezanje
OBRADA ODVAJANJEM
y
x p p
x
x f f
z
x c c
h b k F
h b k F
h b k F
=
=
=
1
1 1
1
1 1
1
1 1
; k
c1x1
- specifina glavna sila (pri b=h=1 mm)
; k
f1x1
- specifina posmina sila (pri b=h=1 mm)
; k
p1x1
- specifina pasivna sila (pri b=h=1 mm)
b irina odvojene estice; b=a
p
/sin
r
h debljina odvojene estice; h=fsin
r
1-z; 1-y; 1-x - eksponenti ovisni o materijalu obratka
. konst
A
F
k
c
c
=
Nema jedinstvene specifine sile ovisne o materijalu obratka,
ve se ona, pored ostaloga, mijenja i s parametrima obrade.
Najee se primjenjuje Kienzle-ov model izrauna sila rezanja:
Sile rezanja Kienzle-ov model
a
p
f
r

K
v
koeficijent utjecaja brzine rezanja
k
- koeficijent utjecaja kuta prednje povrine

K
w
- koeficijent utjecaja istroenja
K
a
- koeficijent utjecaja materijala reznog alata
Pored specifine sile rezanja, presjeka odvojene estice i debljine odvojene
estice, na sile rezanja utjee i niz drugih faktora iji utjecaj se kvantificira
koeficijentima (faktorima) utjecaja, a medju njima su najvaniji:
Sile rezanja Kienzle-ov model
t w v c c
k k k k k A F
0
=
OBRADA ODVAJANJEM
OBRADA ODVAJANJEM
Mjerenje sila rezanja tokarenje
F
c
glavna sila rezanja
F
f
posmina sila
F
p
pasivna sila
OBRADA ODVAJANJEM
Mjerenje sila rezanja glodanje
F
f
posmina sila
F
fn
normalna posmina sila
F
p
pasivna sila
M - okretni moment
OBRADA ODVAJANJEM
Mjerenje sila rezanja glodanje/buenje
F
f
posmina sila
Fx, F
y
sile u ravnini obrade
M moment na glavnom vretenu
OBRADA ODVAJANJEM
Mjerenje sila rezanja buenje
F
p
, F
f
pasivna i posmina sila
M moment na glavnom vretenu
(moment buenja)
F
x
, F
y
pasivne sile
OBRADA ODVAJANJEM
Mjerenje sila rezanja bruenje
F
t
tangencijalna sila
F
n
normalna sila
F
axial
aksijalna sila
F
F
h
F
v
F
F
v
Istosmjerno obodno glodanje Protusmjerno obodno glodanje
Sile rezanja kod glodanja raspored sila
a b
F
sz
F
s
z

m
a
x
30 60
http://www.cours.polymtl.ca/mec4530/AnimEng/AnglesForces.swf
F
h
OBRADA ODVAJANJEM
F
p
F
sh
F
R
F
n
alat
F
shN
F
c
sh
F
c
- glavna sila rezanja
F
p
- pasivna (natrana) sila
F
sh
tang. sila u ravnini smicanja
F
shN
- norm. sila u ravnini smicanja
F

- tangencijalna sila na p.p.a.
F
N
- normalna sila na p.p.a.
N R
F F F

+ =
shN sh R
F F F + =
I)
II)
III)
p.p.a. prednja povrina alata
p c R
F F F + =
Sile rezanja - Merchant
OBRADA ODVAJANJEM
tg F F
F tg F
F
F
tg
p c
p c
N
+
= = =
- koeficijent trenja na p.p. alata
- koeficijent trenja u ravnini smicanja
p c
p c
shN
sh
sh sh
F tg F
tg F F
F
F
tg
+
= = =
Koeficijenti trenja
OBRADA ODVAJANJEM
klizanje spajanje
duljina kontakta na
prednjoj povrini alata
Tlana napezanja na
prednjoj povrini alata
OBRADA ODVAJANJEM
Naprezanja na prednjoj povrini alata
HIPOTEZA
U uvjetima kada nema vanjskih
ogranienja (jedna od pretpostavki
ortogonalnog rezanja), smina
ravnina e se postaviti tako da sila
potrebna za smicanje bude najmanja.
sh
sh
sh
A
F
=
Kut smine ravnine - Merchant
OBRADA ODVAJANJEM
F
p
F
sh
F
R
F
F
N
F
c
cos =
R sh
F F
( ) + =
sh
sh
sh
A
F
=
sin sin
A
b a
A
p
sh
=
=
- sila smicanja kao funkcija rezultatne sile
- tangencijalna naprezanja u sminoj ravnini
- povrina presjeka u ravnini smicanja
OBRADA ODVAJANJEM
( ) | | ( ) | | { }
cos cos sin sin + + + =

A
F
d
d
R sh
( ) | | 0 2 cos 0 = + =
A
F
d
d
R sh
2 2 4

+ =
KOMENTAR !!!
( ) | |
( ) | |

sin cos
sin
cos
+ =
+
=
A
F
A
F
R R
sh
OBRADA ODVAJANJEM
OBRADA ODVAJANJEM
sin
A
A
sh
=
sh
sh
sh
A
F
=
( ) | |
( ) | |

sin cos
sin
cos
+ =
+
=
A
F
A
F
R R
sh
s
h
,
N
/
m
m
2
2
1 45 1000 mm A N F
R
= = = ; ;
sh
sh
sh
A
F
=
=-10
=0
=10
=20
0
50
100
150
200
250
300
350
0 10 20 30 40 50 60 70
kut smicanja,
n
a
p
r
e
z
a
n
j
a

u

r
a
v
n
i
n
i

s
m
i
c
a
n
j
a
,

=-10
=0
=10
=20
HIPOTEZA:
U uvjetima kada nema vanjskih ogranienja (to je
jedna od pretpostavki ortogonalnog rezanja),
smina ravnina e se postaviti tako da ukupno
utroena energija u sustavu bude minimalna.
Kut smine ravnine teorija minimalne energije
(Lee i Shafer)
OBRADA ODVAJANJEM
Zanemarujui trenje na stranjoj povrini alata (pretpostavka
orogonalnog rezanja), ukupna energija utroena u sustavu je suma
energije utroene sminoj zoni, E
sh
, i energije utroene na prednjoj
povrini alata E
,.
E E E
sh
+ =
Koristei mogunost da se energija izrazi pomou rada dobije se:
W W W
sh
+ =
t v F t v F W
sh sh
+ =

OBRADA ODVAJANJEM
Deriviranjem rada po vremenu dobije se pojednostavljena jednadba,
odnosno promatranje se svodi na analizu utroka snage:

v F v F
dt
dW
dt
dW
dt
dW
sh sh
sh
+ = + =
sh sh
sh
v F
dt
dW
=

v F
dt
dW
=
OBRADA ODVAJANJEM
Sila u ravnini smicanja, F
sh
, moe se prikazati kao umnoak specifine
sile, k
sh
, i presjeka odvojene estice u ravnini smicanja, A
sh
:
sin
1
= =
p sh sh sh sh
a b k A k F
( )

=
cos
cos
c sh
v v
|
|
.
|
\
|
= =

cos
1
0
c sh
v v za
( ) ( )

=
=
cos sin
cos
cos
cos
sin
1
c p sh c p sh
sh
v a b k v a b k
dt
dW
OBRADA ODVAJANJEM
1
K v a b k
c p sh
= Uz:
( )

=
cos sin
cos
1
K
dt
dW
sh
Dobije se:
Drugi dio izraza, tj:
( )

cos sin
cos
predstavlja relativno smicanje
c
2 2

+ =
Ovaj dio utroka energije daje najmanji iznos
pri poznatom uvjetu, tj pri:
(k
sh
, b, a
p
i v
c
su konstante)
OBRADA ODVAJANJEM
Drugi dio energije koja se troi u procesu rezanja je
energija potrebna za savladavanje otpora na prednjoj
povrini alata, W
. Analogno objanjenju za silu

smicanja, sila na prednjoj povrini alata, F
, moe se
prikazati kao produkt specifine sile na prednjoj povrini,
k
, i povrine dodira estice i prednje povrine alata, A
.
L b k A k F = =

OBRADA ODVAJANJEM
Obzirom da svojstva materijala obratka, kao ni naprezanja kojima je
estica izloena na prednjoj povrini alata i u ravnini smicanja, nisu
jednaka, specifina sila na prednjoj povrini alata, k
, je manja od
specifine sile u ravnini smicanja, k
sh
. Prema eksperimentalnim
istraivanjima moe se uzeti da je k
0,6k
sh
. Povrina dodira odvojene
estice i prednje povrine alata jednaka je umnoku irine obrade b i
duljine dodira na prednjoj povrini alata, L.
( )

=
cos
sin
c
v v
( )

tg v v za
c
= =

0
bL A =
sh
k k 6 , 0
OBRADA ODVAJANJEM
( )

=
cos
sin
c
v L b k
dt
dW
Uvrtavanjem prethodnih izraza u izraz za energiju utroenu
na prednjoj povrini alata, dobije se jednadba koja predstavlja
udio snage koji se troi na prednjoj povrini alata:
OBRADA ODVAJANJEM
Uz pretpostavku da su specifina sila, irina obrade, duljina
dodira na prednjoj povrini alata i brzina rezanja konstantne
veliine, moe se usvojiti:
2
K v L b k
c
=
Jednadba za utroak energije na prednjoj povrini alata moe se

napisati pojednostavljeno
( )
) 0 ( ;
cos
sin
2 2

tg K
dt
dW
za K
dt
dW
= =
=
OBRADA ODVAJANJEM
Ako se zbog analize utjecaja duljine dodira na prednjoj povrini
alata, L, isti izostavi iz konstante K
2
, dobije se sljedea jednadba:
( )
) 0 ( ;
cos
sin
'
2
'
2

tg L K
dt
dW
za L K
dt
dW
= =
=
Udio energije koji se troi na prednjoj povrini alata proporcionalan
je konstanti K
2
'
, duljini dodira na prednjoj povrini alata, L, i
tangensu kuta .
OBRADA ODVAJANJEM
c p sh
v a b k K =
1
Uz ekperimentalni podatak da je k
0.6 k
sh
, te povezujui izraze za
konstante K
1
i K
2
, dobije se:
c
v L b k K =
2
p
a
L
K K =
1 2
6 . 0
L K K =
1 2
6 . 0
Za sluaj kada je a
p
=1, dobije se:
OBRADA ODVAJANJEM
( ) ( )

+

=
cos
sin
6 . 0
cos sin
cos
1 1
L K K
dt
dW
Jednadba ukupnog utroka energije:

v F v F
dt
dW
dt
dW
dt
dW
sh sh
sh
+ = + =
moe se sada pisati kao:
OBRADA ODVAJANJEM
dt
dW
dt
dW
dt
dW
sh
0
2
4
6
8
10
0 15 30 45 60 75 90
kut ravnine smicanj a,
e
n
e
r
g
i
j
a

r
e
z
a
n
j
a

(
k
v
a
l
i
t
a
t
i
v
n
o
)
___
___
___
Ovisnost utroka enrgije o kutu ravnine smicanja, , za =0
OBRADA ODVAJANJEM

Donja krivulja predstavlja udio energije potroen na prednjoj
povrini alata, srednja krivulja predstavlja udio energije utroen u
ravnini smicanja, a gornja krivulja je suma prethodne dvije. Prema
gornjoj krivulji, optimalna vrijednost kuta ravnine smicanja,
odnosno kuta kod kojeg je ukupni utroak energije najmanji (za
=0), nalazi se u podruju izmeu 30 i 45.
Tona vrijednost kuta ravnine smicanja pri kojem se ostvari
najmanji utroak energije moe se odrediti analitiki, deriviranjem
izraza za ukupno utroenu energiju.
OBRADA ODVAJANJEM
( ) ( ) | |
( )
( ) ( )
( )

+
+
+

=
2
1
2 2
1
cos
sin sin cos cos
6 . 0
cos sin
cos sin sin cos cos /
L K
K
d
dt dW
( )
( ) ( )

+

=
2
1
2 2
1
cos
cos
6 . 0
cos sin
2 cos
cos
/
L K K
d
dt dW
( ) ( )

+

=
cos
sin
6 . 0
cos sin
cos
1 1
L K K
dt
dW
OBRADA ODVAJANJEM
( )
( ) ( )

=

=
2
1
2 2
1
cos
cos
6 . 0
cos sin
2 cos
cos 0
/
L K K
d
dt dW
( )
2
sin 6 . 0 2 cos = L
Izjednaavanjem prve derivacije s nulom, dobije se:
OBRADA ODVAJANJEM
L=1 L=2 L=3 L=4
= 0 = 38,33 = 34,0 = 30,85 = 28,47
= 10 = 42,16 = 37,07 = 33,44 = 30,67
= 20 = 45,96 = 40,08 = 35,89 = 32,73
=-10 = 34,46 = 30,82 = 28,17 = 26,13
Prethodni izraz nije jednostavno fizikalno interpretirati, jer je dobivenu
trigonometrijsku ovisnost teko predoiti. Tablica i slika prikazuju neka
rjeenja za razliite vrijednosti kuta , i razliite duljine dodira na prednjoj
povrini alata, L, kako bi se vidio njihov utjecaj na vrijednost kuta ravnine
smicanja kod kojeg se ostvari najmanji utroak energije,
OBRADA ODVAJANJEM
25
30
35
40
45
50
0 1 2 3 4 5
duljina dodira na prednjoj povrsini alata, L
k
u
t

r
a
v
n
i
n
e

s
m
i
c
a
n
j
a

z
a

W
m
i
n
= 20
= 10
= 0
= -10
___
___
___
___
Ovisnost kuta kod kojeg se dobije najmanji utroak energije o kutu
prednje povrine alata i duljini dodira na prednjoj povrini alata, L
OBRADA ODVAJANJEM
Jednostavnije razmatranje utroka energije dobije se kad se
promatra sluaj u kojem kut prednje povrine alata iznosi 0, =0.

tg L K K
dt
dW
+
=
1 1
6 . 0
cos sin
1

2
1
2 2
2 2
1
cos
1
6 . 0
cos sin
sin cos /
+
= L K K
d
dt dW

2
1
2 2
2 2
1
cos
1
6 . 0
cos sin
sin cos
0
/
=
= L K K
d
dt dW
OBRADA ODVAJANJEM

2 2 2
cos sin 6 . 0 sin = + L
1 6 . 0
1
6 . 0 1
1
2
+
=
+
=
L
arctg
L
tg
Obzirom da je nazivnik u gornjem izrazu uvijek vei od brojnika
(vrijednost brojnika je 1), kut je manji od 45. Izuzetak bi bio za
L=0, tj. kada ne bi bilo dodira estice s prednjom povrinom alata.
Pojave na prednjoj povrini alata znaajno
utjeu na poloaj, tj. kut ravnine smicanja.
OBRADA ODVAJANJEM
Utjecaj zbivanja na prednjoj povrini alata moe se izraziti i kvantitativno.
Zanimljivo je da s porastom kuta prednje povrine alata raste i relativna
promjena kuta ravnine smicanja uslijed utroka energije na prednjoj povrini
alata. Izreena tvrdnja vrijedi samo ako se pretpostavi ista duljina dodira (za
L=1 relativna promjena kuta ravnine smicanja se kree u rasponu od 14%
kod =-10, pa do 17% kod =20), a to se u stvarnosti ne moe oekivati.
Poveanjem kuta prednje povrine alata sa sigurnou se moe oekivati
smanjenje duljine dodira, a time, prema jednadbi
i vei kut ravnine smicanja. Stoga treba paljivo isitavati dobivene izraze
imajui u vidu interakcije pojedinih veliina.
1 6 . 0
1
+
=
L
arctg
OBRADA ODVAJANJEM
Postoje tri mogunosti definiranja postojanosti otrice alata:
1. Postojanost definirana vremenom koje alat moe provesti u
obradi prije nego doe do istroenja koje je definirano kao
dozvoljena istroenost alata (kriterijsko troenje)
2. Postojanost definirana duljinom puta u smjeru glavnog
gibanja. Ovakav nain definiranja postojanosti ima prioritet kod
postupka provlaenja, dok kod drugih postupaka obrade
odvajanjem uglavnom nije u primjeni.
3. Postojanost definirana duljinom puta u smjeru posminog
gibanja. Ovakav nain definiranja postojanosti ima prioritet kod
postupka buenja (posebno kod bunih slika), a moe nai
primjenu i kod veine drugih postupaka obrade odvajanjem (sve
vie u primjeni).
Postojanost otrice reznoga alata
OBRADA ODVAJANJEM
T
m
c
C T v =
z y
x
p T c
T f a C v =
Postojanost otrice reznoga alata izraena kroz vrijeme:
OBRADA ODVAJANJEM
T v L
c v
=
c
v
v
L
T =
T
m
c
v
c
C
v
L
v =
|
|
.
|
\
|
m
T
m
m
v c T
m
v
m
c
C L v C L v

= =
1
1
1
1
Postojanost otrice reznoga alata izraena kroz duljinu
prijeenoga puta u smjeru glavnoga gibanja
OBRADA ODVAJANJEM
v
m
m
m
=
1
Lv
m
T
C C =
1
1
v
v
L
m
v c
C L v =
Imajui na umu da se srednja vrijednost
eksponenta m za TM kree oko 0.25,
eksponent m
v
ima vrijednost 0.33, a
konstanta C
Lv
iznosi C
T
1.333
.
Slijedei slide daje kvalitativni prikaz
jednadbe u logaritamskim koordinatama.
slijedi:
Usvajanjem:
OBRADA ODVAJANJEM
log v
c
log L
v
log C
Lv
Kvalitativni prikaz postojanosti otrice alata izraene
duljinom puta u smjeru glavnog gibanja u ovisnosti o
brzini rezanja u logaritamskim koordinatama
Fizikalni smisao konstante C
Lv
je da predstavlja
brzinu pri kojoj bi postojanost alata iznosila 1 m
puta u smjeru glavnog gibanja.
OBRADA ODVAJANJEM
Postojanost otrice reznoga alata izraena kroz duljinu
prijeenoga puta u smjeru posminoga gibanja
f
f
f f
v
L
T T v L = =

= =
D
v
n n f v
c
f
;
f v
D
L T
c
f
=

OBRADA ODVAJANJEM
T
m
c
f c
C
f v
D
L v =
|
|
.
|
\
|

m
T
m
f
m
c
D
f
C L v
|
.
|
\
|
1
f
m
m
m
=
1
f
L
m
m
m
T
C
D
f
C =
|
.
|
\
|
1
1
1
f
f
L
m
f c
C L v =
Usvajanjem:
Dobije se:
OBRADA ODVAJANJEM
Imajui na umu da se srednja vrijednost eksponenta m za TM
kree oko 0.25, eksponent m
f
ima istu vrijednost kao i m
v
,
odnosno, 0.33, a konstanta C
Lf
se rauna kao:
33 . 0
33 . 1
|
.
|
\
|
=
D
f
C C
T Lf
D
f
Obzirom da je u podruju najee koritenih posmaka i promjera obratka
(ili alata) vrijednost izraza vrlo mala, to je konstanta C
Lf
znaajno manja od konstante C
Lv
, to je i oekivano.
OBRADA ODVAJANJEM
log v
c
log L
v
log C
Lf
Kvalitativni prikaz postojanosti otrice alata izraene
duljinom puta u smjeru posminog gibanja u ovisnosti
o brzini rezanja u logaritamskim koordinatama
Fizikalni smisao konstante C
Lf
je brzina
rezanja pri kojoj bi postojanost alata iznosila
1 m puta u smjeru posminoga gibanja.
OBRADA ODVAJANJEM
Teorijska hrapavost obraene povrine
Hrapavost obraene povrine jedan od faktora za ocjenu
kvalitete povrine i
integriteta povrine
Integritet povrine se odnosi na promjene na povrini koje su
posljedica obrade, te utjecaj tih promjena na svojstva povrine i njeno
djelovanje u primjeni. To znai da se pod pojmom integriteta povrine
krije puno vie od hrapavosti povrine, teksture i geometrije.
OBRADA ODVAJANJEM
Pri analizi integriteta povrine uzimaju se u obzir slijedei faktori:
1. Temperature koje se generiraju pri obradi:
a) Metalurke promjene-mikrostruktura, rekristalizacija, itd.
b) Zaostala naprezanja i napukline
c) Interkristalinina korozija
d) Razugljiavanje
e) Ukljuci
2. Plastina deformacija - ovrivanje
3. Srh
OBRADA ODVAJANJEM
Hrapavost obraene povrine:
Teorijska hrapavost obraene povrine kod obrade noevima:
Obrada alat om pri r
= 0
Obrada alat om pri r
> 0
OBRADA ODVAJANJEM
Teorijska hrapavost obraene povrine kod obrade alatom pri r
=0
OBRADA ODVAJANJEM
f
f f
R
t
detalj A
r
R
t
f
OBRADA ODVAJANJEM
r
f
R
t
x
( ) x f x f + =
r
t
r
t
tg
R
tg
R
f

+ =
'
r t r t
ctg R ctg R f + = '
|
|
.
|
\
|
+
=
'
1 1
r r
t
tg tg
f
R

'
'
r r
r r
t
tg tg
tg tg
f R

+
=
'
r r
t
ctg ctg
f
R
+
=
OBRADA ODVAJANJEM
Teorijska hrapavost obraene povrine kod obrade alatom pri r
>0
OBRADA ODVAJANJEM
R
t
f
f f
r
A
OBRADA ODVAJANJEM
x r R
t
=

R
t
r
f
4
2
2
2 2 2
f
r r r R R
t t
= +

2
2
2
|
.
|
\
|
=
f
r r R
t
r
f
R
t
8
2
OBRADA ODVAJANJEM
Wiper - geometrija zaobljenja vrha alata
dvostruko manja
hrapavost
jednaki posmak =
jednaka hrapavost =
dvostruko vei
posmak
Odnos hrapavosti i polumjera vrha alata
kod klasinih alata
Wiper - geometrija omoguuje
OBRADA ODVAJANJEM
R
t1
R
t2
s
1
s
3
s
2
R
t3
OBRADA ODVAJANJEM
R
s
R
t
8
2
0
0,1
0,2
0,3
0,4
0,5
0,6
0,7
0,8
0,9
0 1 2 3 4 5 6
aksijalni pomak, [mm]
h
r
a
p
a
v
o
s
t
,

[
m
m
]
D=8 mm D=10 mm D=12 mm D=16 mm D=20 mm
OBRADA ODVAJANJEM
Hrapavost obraene povrine
Uveani oblik
povrine
Valovitost
Usmjerenost
Hrapavost
OBRADA ODVAJANJEM
Topografija bruene povrine
OBRADA ODVAJANJEM
Topografija glodane povrine
OBRADA ODVAJANJEM
Elektroerozija
Lepanje
Bruenje
Buenje
Razvrtanje
Tokarenje
Glodanje
Piljenje
Blanjanje
3 5 7 10 14 20 35 60 100 Najua tolerancija
0.2 0.4 0.8 1.6 3.2 6.3 12.5 25 50 Hrapavost, R, um
OBRADA ODVAJANJEM
Optimizacija brzine rezanja
OPTIMIZACIJA BRZINE REZANJA
U dosadanjim razmatranjima se pokazalo da je brzina
rezanja, v
c
, najutjecajniji prametar u procesu obrade odvajanjem.
Njen utjecaj je od velikog znaaja kod sva tri sudionika procesa
obrade odvajanjem. Spada meu najutjecajnije veliine kod
formiranja odvojene estice, kod troenja otrice alata i kod
kvalitete obraene povrine. Stoga je logino da se
pojednostavljeni oblik optimizacije procesa obrade odvajanjem
provodi kroz optimiranje brzine rezanja.
OBRADA ODVAJANJEM
U primjeni su najee dva kriterija optimizacije:
a) Najvea produktivnost i
b) Najmanja cijena obrade
(esto se navodi kao najvea ekonominost)
OBRADA ODVAJANJEM
U oba sluaja optimizacije, polazi se od
pojednostavljenog Taylor-ovog izraza koji
pokazuje ovisnost postojanosti otrice reznoga
alata, T , o brzini rezanja, v
c
.
T
m
c
C T v =
OBRADA ODVAJANJEM
Cilj: najvea ekonominost
Cilj: najvea proizvodnost
Kriterij: najkrae vrijeme obrade 1 komada
Kriterij: najnia cijena obrade 1 komada
? =
p
T ? =
cp
v
? =
ce
v
? =
ek
T
OBRADA ODVAJANJEM
Optimizacija brzine rezanja s ciljem postizanja najvee
produktivnosti
U ovom sluaju optimizacije trai se brzina rezanja koja e
omoguiti obradu najveeg broja komada u jedinici vremena,
odnosno brzina rezanja kojom se ostvaruje najkrae vrijeme obrade
jednog komada. Dobivanje izraza za odreivanje optimalne brzine
rezanja za najveu produktivnost, v
cp
, a zbog vee jednostavnosti i
bolje preglednosti postupka, prikazat e se za sluaj kad se kao
kriterij postavi najmanje vrijeme obrade jednog komada, t
1
.
OBRADA ODVAJANJEM
Modeli za odreivanje vremena obrade jednog komada mogu biti razliite
sloenosti, a u ovom primjeru polazi se od pretpostavke da se vrijeme
obrade jednog komada sastoji od tri komponente:
t
n
- vrijeme koje je neovisno o brzini rezanja,
(vrijeme pripreme stroja, komada, stezanja, i sl.);
t
t
- vrijeme obrade (glavno strojno vrijeme);
t
a
- vrijeme potrebno za jednokratnu zamjenu i podeavanje alata
svedeno na jedan obradak.
a t n
t t t t + + =
1
OBRADA ODVAJANJEM
. konst t
n
=
1
=
c v t
v L t
L
v
- duljina puta u smjeru glavnog gibanja
OBRADA ODVAJANJEM
T
a
- vrijeme potrebno za jednokratnu zamjenu i podeavanje alata
k
A
a
n
T
t =
n
k
- broj komada koji se moe obraditi za trajanja postojanosti
otrice alata (kod alata koji se otre to je broj komada koji se
moe obraditi izmeu dva otrenja, a kod alata s mehaniki
izmjenjivim ploicama broj komada koji se moe obraditi
jednom otricom), a dobije se kao omjer postojanosti i glavnog
strojnog vremena.
t
k
t
T
n =
OBRADA ODVAJANJEM
T
v L T
t
T
T
n
T
t
c v A
t
A
k
A
a
1

= = =
m
c
T
c v A
a
v
C
v L T
t
1
1
|
|
.
|
\
|

=

1
1 1

=
m
c
m
T v A a
v C L T t
OBRADA ODVAJANJEM
1
1 1
1
1

+ + =
m
c
m
T v A c v n
v C L T v L t t
t
n
t
a
t
1
= t
n
+ t
t
+ t
a
t
t
t
v
c
OBRADA ODVAJANJEM
Grafiki prikaz potvruje postojanje optimalne brzine rezanja. Analitiki se moe
utrditi iznos optimalne brzine rezanja, odnosno brzine pri kojoj se postie
najkrae vrijem obrade jednoga komada (najvea proizvodnost).
2
1 1
2
1
1
1
1

|
.
|
\
|
+ =
m
c
m
T v A c v
c
v C L T
m
v L
dv
dt
1
1 1
1
1

+ + =
m
c
m
T v A c v n
v C L T v L t t
OBRADA ODVAJANJEM
2 2
1 1
1
1
1
0

=
|
.
|
\
|
=
c v
m
c
m
T v A
c
v L v C L T
m dv
dt
m
A
m
T
cp
T
m
C
v
|
.
|
\
|

=
1
1
Iz izraza za v
cp
se vidi slijedee:
ako T
A
v
cp
, odnosno
ako T
A
v
cp

OBRADA ODVAJANJEM
m
A
m
T
cp
T
m
C
v
|
.
|
\
|

=
1
1
Komentar:
C
T
to je C
T
?
- 1.3
- 1 za T
A
=1 min
2 za T
A
=16 min
2,34 za T
A
=30 min
m
A
T
m
m
|
.
|
\
|
1
1
Zakljuno:
Brzina rezanja kojom se ostvaruje najvea
produktivnost je funkcija konstante C
T
, eksponenta m
i vremena T
A
. Uz pretpostavku da su C
T
i m za
odreenu situaciju konstantni, v
cp
je funkcija vremena
T
A
i najee se kree u rasponu (0,390,75)T
A
.
OBRADA ODVAJANJEM
0
0,1
0,2
0,3
0,4
0,5
0,6
0,7
0,8
0 5 10 15 20 25 30
Vrijeme jednokratne zamjene i podeavanja alata, T
A
, min
I
n
d
e
k
s

b
r
z
i
n
e

r
e
z
a
n
j
a
(
v
c
=
C
T
i
n
d
e
k
s

b
r
z
i
n
e

r
e
z
a
n
a
j
)
OBRADA ODVAJANJEM
Ako se u poetni oblik pojednostavljene Taylor-ove jednadbe uvrsti
jednadba za v
cp
, dobije se izraz za raunanje postojanosti otrice alata pri
kojoj se ostvaruje najvea produktivnost, odnosno optimalne postojanosti
otrice alata za ostvarenje najvee produktivnosti, T
p
.
m
m
A
m
T
T
m
cp
T
p T
m
p cp
T
m
C
C
v
C
T C T v
/ 1
/ 1
1
1
|
.
|
\
|

=
|
|
.
|
\
|
= =
OBRADA ODVAJANJEM
OBRADA ODVAJANJEM

Peto I Sesto Predavanje

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

Peto I Sesto Predavanje

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Peto I Sesto Predavanje

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

FSB, Proizvodno inenjerstvo, OS

FSB, Proizvodno inenjerstvo, OS

- koeficijent utjecaja kuta prednje povrine

cos cos sin sin + + + =

. Analogno objanjenju za silu

, i povrine dodira estice i prednje povrine alata, A

Jednadba za utroak energije na prednjoj povrini alata moe se

FSB, Proizvodno inenjerstvo, OS

Teorijska hrapavost obraene povrine kod obrade alatom pri r

Teorijska hrapavost obraene povrine kod obrade alatom pri r

You might also like