ARMIRANOBETONSKE KONSTRUKCIJE

ARMIRANOBETONSKI TEMELJI

V.pred. mr. sc. V. Herak-Marović, d.i.g.

FUNKCIJA TEMELJA

- Trebaju biti projektirani tako da prenesu vertikalno i horizontalno

opterećenje jednostavno i sigurno u tlo.

OBLIKOVANJE TEMELJA

- Oblik temelja zavisi o vrsti konstrukcije, veličini i prirodi opterećenja

(centrični tlak, moment savijanja oko jedne osi, moment savijanja oko
dvije osi), geoloških i hidrogeoloških uvjeta gradilišta (kvaliteta tla,
dubina nosivih slojeva).

- Bitno je da se projektirani temelji mogu brzo i jednostavno izvesti radi

otežanih radnih uvjeta.

TIPOVI TEMELJA:

- TEMELJI SAMCI
- TRAKASTI TEMELJI
- TEMELJNE PLOČE
mr. sc. V. Herak-Marović, 2006/07 2
TEMELJI SAMCI

- Temelji samci se predviđaju za temeljenje stupova.

- Oblici temelja samaca: pločasti, piramidalni, stepenasti, stepenasto piramidalni

3
NEKE KARAKTERISTIKE:

- Pločasti oblik temelja – najjednostavnija izvedba

- Piramidalni oblik temelja - zahtijeva manje armature, ali je složenija izvedba
(potrebna gornja oplata).
- Stepenasti oblik temelja – za temelje veće visine; broj stepenica ovisi o
ukupnoj visini temelja.
- Stepenasto-piramidalni oblik temelja – najzahtjevnija izvedba, za temelje velike
visine

ODABIR OBLIKA TEMELJA S OBZIROM NA VRSTU OPTEREĆENJA

(centrični tlak, moment savijanja oko jedne osi, moment savijanja oko dvije osi):

- ako je temelj centrično opterećen treba (ako je moguće zbog situacije na

terenu) predvidjeti kvadratni oblik,
- za ekscentrično opterećenje projektira se pravokutni oblik,
- u slučajevima izrazitog ekscentričnog opterećenja rade se nesimetrični temelji.

- Raspodjela napona na temeljnoj plohi zavisi od krutosti temelja, karakteristika

materijala temelja te od svojstava tla.

mr. sc. V. Herak-Marović, 2006/07 4

Ekstremni primjeri raspodjele napona na temeljnoj plohi za:

a) krute temelje

b) temelje male krutosti

- U praktičnim proračunima
najčešće se pretpostavlja
da je temelj velike krutosti i
da je napon na temeljnoj
plohi jednoliko raspoređen
(ps).
mr. sc. V. Herak-Marović, 2006/07 5
Kako odabrati dimenzije temelja?

- Ukupnu visinu temelja treba odrediti iz uvjeta nosivosti i kontrole da ne dođe

do proboja stupa kroz plohu temelja, a minimalna dubina temelja je 1.0 m
od kote terena, što je uvjetovano smrzavanjem tla na manjim dubinama.

- Iz uvjeta da tlačni napon na temeljnoj plohi bude u granicama dopuštenog,

ili iz uvjeta nosivosti ili deformabilnosti, dobiva se potrebna površina temelja.

- Duboki nearmirani temelj:

mr. sc. V. Herak-Marović, 2006/07 6

Rasprostiranje pritiska ispod stupa računa se prema izrazu:
h 120
tgα = ,
= p
b f ck

gdje je:
fck - karakteristična čvrstoća betona
p - prosječni tlačni napon na temeljnoj plohi

Iz gornjeg izraza slijedi:

d
b' ≤
120
p
f ck

TEMELJ C 16/20
p (MPa) 0.05 0.1 0.2 0.5 1.0
b'/h 1.80 1.30 0.94 0.58 0.42

TEMELJ C 25/30
p (MPa) 0.05 0.1 0.2 0.5 1.0
b'/h 2.20 1.60 1.12 0.70 0.50

mr. sc. V. Herak-Marović, 2006/07 7

PRORAČUN I ARMIRANJE TEMELJA SAMACA

- Temelji samci mogu biti: armirani i nearmirani.

- Temelje nije potrebno armirati (u praksi se svi temelji najčešće armiraju) ako
je temeljna stopa unutar površine na koju se rasprostire pritisak stupa, kao
na slijedećem crtežu:

Duboki nearmirani temelj

mr. sc. V. Herak-Marović, 2006/07 8

- Ako je širina temelja veća od širine rasprostiranja opterećenja, temelje treba
armirati, što je prikazano na slijedećem crtežu:

Plitki armiranobetonski temelj

9
POSTUPCI DIMENZIONIRANJA TEMELJA

A) Primjer plitkog armiranobetonskog pločastog temelja:

Dio temelja u širini stupa uzima se kao sakriveni nosač, pa se moment na

temelj dobiva kao kod konzolne ploče (za reaktivno opterećenje tla računa
se moment za 1.0 m širine ili za cijelu širinu temelja ''b'‘).
mr. sc. V. Herak-Marović, 2006/07 10
 Za b1 = b2 = b jednoliko reaktivno opterećenje tla izazvano opterećenjem
stupa silom N proračuna se po izrazu:
N
p=
b2
a potom se računa moment savijanja koji djeluje na lice stupa:
1⎛b−a⎞
2

M I = M II = p ⎜ ⎟
2⎝ 2 ⎠
- Moment savijanja proračunat po ovom postupku daje nešto veću vrijednost
od momenta proračunatoga po točnom postupku. Naime, opterećenje na
šrafiranom dijelu temelja uračunato je dva puta (za svaki smjer posebno).

- Armatura temelja približno se proračunava prema izrazu:

M Sd
As1x = As1 y =
0.9 ⋅ d ⋅ f yd
gdje je:
MSd - računski moment savijanja (u presjeku I-I / II-II)
fyd - računska granica popuštanja
mr. sc. V. Herak-Marović, 2006/07 11
- Nadalje je potrebno izvršiti kontrolu proboja:

* ako je zadovoljen uvjet VSd ≤ VRd1 temelj neće trebati dodatno

armirati protiv proboja
* ako je VSd > VRd1 proračunava se i postavlja u temelj poprečna
armatura za preuzimanje glavnih vlačnih napona (kose šipke ili spone):

gdje je:
VSd - računska poprečna sila
VRd1 - računska nosivost na poprečne sile

mr. sc. V. Herak-Marović, 2006/07 12

B) Primjer plitkog armiranobetonskog piramidalnog temelja:

Za b1 = b2 = b jednoliko reaktivno opterećenje tla izazvano opterećenjem

stupa silom N proračuna se po izrazu:
N
p=
b2
mr. sc. V. Herak-Marović, 2006/07 13
a potom se računa moment savijanja koji djeluje na lice stupa:

M x = M y = p ( 2 A1e1 + A2 e2 )
Ako se uvrste vrijednosti za:

⎛b−a⎞ 1
2 2⎛b−a⎞
A1 = ⎜ ⎟ e1 = ⎜ ⎟
⎝ 2 ⎠ 2 3⎝ 2 ⎠

⎛b−a⎞ 1⎛b−a⎞
A2 = ⎜ ⎟a e2 = ⎜ ⎟
⎝ 2 ⎠ 2⎝ 2 ⎠

dobiva se:
N
Mx = My = 2
(b − a )2
(2b + a )
24b

- Ovaj postupak proračuna u odnosu na točan postupak daje nešto manji

moment savijanja.

mr. sc. V. Herak-Marović, 2006/07 14

- Armatura se proračunava prema slijedećim izrazima:

M Sd
As1x = As1 y =
ζ ⋅ d ⋅ f yd

gdje je:
MSd - računski moment savijanja (u presjeku I-I ili II-II)
fyd - računska granica popuštanja
ζ – koeficijent kraka unutarnjih sila
(Koeficijent kraka unutarnjih sila ζ može se naći u
tablicama ili uzeti da je približno 0.8 - 0.9).

- Proračunatu armaturu treba postaviti gušće u području stupa na širini b/3.

mr. sc. V. Herak-Marović, 2006/07 15

ARMIRANJE TEMELJA SAMCA

Armiranje simetričnog temelja Armiranje nesimetričnog temelja

- Temelji se mogu armirati s križno položenim šipkama φ10 mm, ali ga treba
nastojati armirati zavarenim mrežama (ako nisu temelji dinamički
opterećenih konstrukcija).

- Veza temelja sa stupom ostvaruje se pomoću armature u obliku sidara.

Profil, broj i raspored sidara odgovara armaturi stupa na spoju s temeljem.

mr. sc. V. Herak-Marović, 2006/07 16

ARMIRANJE SPOJA STUP - TEMELJ

- U temelj se trebaju ugraditi sidra, koja moraju imati istu površinu kao i armatura
stupa na spoju s temeljem.
- Sidra stupa treba saviti u temeljnu ploču prema suprotnoj strani.
- Duljina preklopa šipki = duljini nastavka armature.
- Na mjestu preklopa armature progušćuju se spone na 0.6 sw
- Kada stup ima veliku površinu armature te kada je manje visine, može se
armatura iz temelja, bez prekida, voditi do vrha stupa.
- Kod malih posmičnih naprezanja treba temelj armirati samo ravnim šipkama 17
dostatno usidrenim, odnosno sa zavarenim mrežama.
Simetrični temelj Nesimetrični temelj

mr. sc. V. Herak-Marović, 2006/07 18

- Kada je pritisak temelja samaca na tlo velik, odnosno kada je potrebna velika
ležajna površina pojedinačnog temelja, temelji samci se povezuju temeljnim
trakama / gredama u jednom ili oba glavna smjera.

- Povezivanjem temelja samaca veznim gredama sprječava se horizontalno

razmicanje pojedinih temelja, te se omogućuje jednolika raspodjela
horizontalnih sila (n. pr. sila vjetra i potresa) na sve temelje samce tj.
omogućuje se zajedničko djelovanje.

- Ako razmak stupova nije jednak u oba smjera, temeljne trake se predviđaju u
jednom smjeru, a u drugom (okomitom) smjeru temelji se međusobno
povezuju gredama.

19
TEMELJI SAMCI POVEZANI GREDAMA

(a) grede male krutosti na savijanje (prihvaćaju uglavnom aksijalne sile)

(b) krute grede (prihvaćaju aksijalne sile i momente savijanja)

mr. sc. V. Herak-Marović, 2006/07 20

 TRAKASTI TEMELJI
- Trakasti temelji se izvode ispod niza stupova ili zidova, te kada je pritisak na
temeljno tlo ispod temelja samaca velik.

- Temeljne trake služe i kao ležajevi fasadnih i pregradnih zidova te sprječavaju

horizontalno razmicanje pojedinih temelja i ukrućuju ih.

21
- Temeljne trake u dva glavna smjera:

mr. sc. V. Herak-Marović, 2006/07 22

PRORAČUN TRAKASTIH TEMELJA

- U uzdužnom smjeru trakasti temelj nosi kao kontinuirani nosač na savijanje

pod djelovanjem koncentriranih sila od stupova i od raspodijeljenih reaktivnih
napona na temeljnoj plohi.

- Visina temelja odabire se iz uvjeta osiguranja dovoljne krutosti trakastog

temelja. Krutost protiv savijanja trakastog temelja i cijele konstrukcije nad
temeljem mora biti tolika da ne nastane koncentracija napona ispod stupova i
da nejednoliko slijeganje ne bude veće od 1/1000 dijela razmaka osi stupova.

- Proračun se provodi na slijedeći način: pretpostavi se krutost temelja; odrede

se naponi u tlu za rezultantno vanjsko opterećenje, a uz jednoliko naprezanje
temeljnog tla; za poznato vanjsko djelovanje proračunaju se unutarnje sile (M i
V) kao na štapnom sustavu; izvrši se dimenzioniranje nosača na savijanje i
poprečnu silu. 23
- Proračun trakastih temelja često se provodi kao proračun nosača na elastičnoj
podlozi. Temeljno tlo se zamijeni gusto raspoređenim diskretnim oprugama
(elastični ležajevi) čije krutosti su ekvivalentne krutostima zamijenjenih dionica
temeljnog tla širine ∆b i dužine ∆l, što je prikazano na crtežu:

Proračunski model

- Prednost ove metode je što se proračun može obaviti elektroničkim računalom

sa standardnim programima za štapne i površinske sustave. Sustav mora biti
horizontalno pridržan radi stabilnosti. 24
- Za točniji proračun treba uzeti u obzir i dio tla ispod temelja. Numeričkim
postupkom kao što je MKE, tlo se modelira kao elastični poluprostor. Dio se tla
podijeli na elemente u obliku paralelopipeda do potrebne dubine gdje se može
smatrati da su rubni uvjeti izjednačeni. Dio tla, temelji i konstrukcija ulaze u
proračunsku analizu kao cjelina. Mogu se koristiti ravninski (2D) modeli ili
prostorni (3D) modeli.

Ravninski model

25
POPREČNI PRESJECI TRAKASTIH TEMELJA:

mr. sc. V. Herak-Marović, 2006/07 26

ARMIRANJE TRAKASTIH TEMELJA

- Armiraju se po principima koji vrijede za kontinuirane nosače:

1) Armiranje trakastog temelja ispod dva stupa:

2) Armiranje trakastog temelja ispod više stupova (srednje polje):

- Donja uzdužna armatura raspoređuje se po cijeloj širini temelja, s tim što su

2/3 armature u granicama širine rebra. 27
TEMELJNE PLOČE

- Kad se ispod cijele građevine temelji samci ili trakasti temelji nalaze blizu
jedan drugome, radi se temeljna ploča.

- Na temeljnim pločama se temelje visoki objekti te oni s velikim opterećenjem

(industrijski objekti kao na pr. skladišta), ili ako je tlo male nosivosti.

- Tipovi armiranobetonskih temeljnih ploča: pune, rebraste, šuplje, sandučaste:

28
- Izbor tipa temeljne ploče zavisi od konstrukcijske sheme građevine koja se
temelji, veličine i rasporeda opterećenja u tlocrtu i od nosivosti i deformabilnosti
tla.

- Puna temeljna ploča je s gledišta izvedbe i proračuna najjednostavnija, ali je

nešto veći utrošak gradiva. Preporučuje se debljina ploče 1/6 razmaka
stupova.

- Rebrasta temeljna ploča je za veće razmake stupova i veće opterećenje po

stupu. Debljina ploče je 1/10 - 1/8 razmaka stupova, a rebra su u osima
stupova.

- Šuplji sandučasti temelji imaju najveću krutost, ali oni zahtijevaju velik
utrošak gradiva, a i složeni su za izvedbu.

mr. sc. V. Herak-Marović, 2006/07 29

PRORAČUN TEMELJNE PLOČE

- Temeljna ploča se u proračunu tretira kao površinski nosač (vrlo kruta u

horizontalnoj ravnini), ili se dijeljenjem u uzdužne i poprečne trake paralelne
s osima stupova, aproksimira štapnim sustavom.

- Prema približnom postupku temeljno se tlo zamjenjuje gusto raspoređenim

diskretnim oprugama na razmacima l i b. Krutost vertikalnog stupića
zglobno spojenoga na svojim krajevima (elastična opruga), ekvivalentna je
krutosti pravokutne dionice temeljnog tla širine b i dužine l.

- Detaljniji proračun pomoću proračunskog modela temeljne ploče kao

prostornog sustava treba se koristiti elektroničko računalo sa programima
za štapne i površinske nosače, kao na slici:

mr. sc. V. Herak-Marović, 2006/07 30

 Proračunski model

mr. sc. V. Herak-Marović, 2006/07 31

- Još točnije ponašanje cijele
konstrukcije ćemo dobiti ako
zajednički promatramo ploču i
temeljno tlo, kao prostorni model
pomoću MKE.
Vrlo su ''skupi'' pa se ne rabe
često u inženjerskoj praksi (a).

- Za detaljnije analize potrebno je

promatrati konstrukciju, temelj i
temeljno tlo kao jedinstveni
sustav.
Moguće su linearne i nelinearne
analize konstrukcije i tla, uz
uključivanje geometrijske
nelinearnosti (b).

32
 ARMIRANJE TEMELJNE PLOČE

- Temeljne ploče se armiraju po principima armiranja ploča nosivih u dva smjera

opterećenih kontinuiranim opterećenjem.

- Preporučuje ih se armirati u gornjoj i donjoj zoni (prihvaćaju se momenti

savijanja izazvani reaktivnim pritiskom tla, temperaturnim razlikama i
nejednolikim skupljanjem).

- Najčešće se armiraju sa zavarenim mrežama.

mr. sc. V. Herak-Marović, 2006/07 33

mr. sc. V. Herak-Marović, 2006/07 34
mr. sc. V. Herak-Marović, 2006/07 35
mr. sc. V. Herak-Marović, 2006/07 36
Izvedba temeljenja na pilotima mosta preko Žrnovnice

mr. sc. V. Herak-Marović, 2006/07 37

mr. sc. V. Herak-Marović, 2006/07 38
mr. sc. V. Herak-Marović, 2006/07 39
mr. sc. V. Herak-Marović, 2006/07 40
mr. sc. V. Herak-Marović, 2006/07 41
mr. sc. V. Herak-Marović, 2006/07 42
Temelj rasvjetnog stupa

mr. sc. V. Herak-Marović, 2006/07 43