4.

POGLAVLJE:
 Novac je za transakcije i na njega se ne uplaćuju kamate. U stvarnosti postoje dvije vrste
novca to su gotovina i depozit po viđenju
 Obveznice nose pozitivnu kamatnu stopu ali se one ne mogu koristi za transakcije
 Omjer koliko novca i depozita po viđenju treba biti ovisi o dvjema stvarima: razini
transakcija(više transakcija zahtjeva više novca) i kamatne stope na obveznice(viša kamata
donosi nam više prihode i tada smo voljni više držati novca u obveznicama)
 Novčani fondovi primaju sredstva građana i koriste ih za kupovanje obveznica najčešće
državnih obveznica
 Md je iznos novca koji ljudi žele držati - Money demand - ona ovisi o sveukupnoj razni
transakcija i kamati
 Povećavanjem nominalnog dohotka slijedi porast potražnje za novcem
 Povećavanjem kamatne stope smanjuje potražnju za novcem
 Krivulja negativnog nagiba - što je kamata niža, količina potraživanog novca je veća
 Porast ili pad nominalnog dohotka pomiče krivulju u desno ili lijevo
 Dva dobavljača novca: depozit - poslovne banke, gotovina - centralna banka
 Centralna banka - money supply - MS primarni novac/ponuda novca
 Kamatna stopa je određena jednakošću ponude i potražnje za novcem
 Središnja banka mijenja ponudu novca - kupnjom ili prodajom obveznica
1) Povećanje novca - kupnja obveznica, plaća ih i onda kreira novac - ekspanzija
2) Smanjenje novca - prodaja obveznica, povlači novac u optoku - restrikcija
 Operacije na otvorenom tržištu - promjene protoka novca od centralne banke kupnjom ili
prodajom obveznica
1) Ekspanzivna operacija - poveća ponudu novca
2) Kontrakcijska operacija - smanjuje ponudu novca
 Cijena obveznica viša  kamatnih stopa niža (negativna sveza) i tako analogno
 Ekspanzivna operacija - kupuje obveznice - rast potražnje za njim -  cijena -  kamata
 Restrikcijska operacija - prodaje obveznice - pad potražnje za njima -  cijena -  kamate
 Rezerve - u gotovini i na računima - drže se da banke imaju rezervnog novca na raspolaganju
 Slika 4.7 - najjednostavniji način o razmišljanju o primarnom novcu
 Ravnotežna kamatna stopa ona je kamatna stopa pri kojoj su potražnja i ponuda primarnog
novca jednake
 Banke moraju držati rezerve zbog depozita po viđenju zato su i ove dvije varijable u svezi
  transakcija,  kamatna stopa - novac će se više držati (analogno tome)
  transakcija,  kamatna stopa - gotovina se ne drži
 Tržište saveznih sredstava - banke s više rezervi posuđuju onima s manje
 Rezerve svih banak trebaju biti jednake ponudi primarnog novca umanjeno s potražnje
gotovine
 Visokopotentni novac, monetarna baza, primarni novac

5. POGLAVLJE:
 Investicije ovise o dva čimbenika:
1) razina prodaje - veća prodaja veće investicije - jer poduzeća trebaju ulagati da bi proizvela
više
2) kamatna stopa - pri većoj kamatnoj stop zaduživanja se čine odbojnim, neće biti isplativo
zadužiti se pri određenoj kamatnoj stopi
 Uz danu vrijednost kamatne stope, i , potražnja je rastuća vrijednost (odnos između
proizvodnje i potrošnje uz zadanu vrijednost kamate) zbog dva razloga:
1) Y proizvodnja - dohotka - Y potrošnju
2) Y proizvodnja - I
 i - I - Y - potrošnju - I (i - Y proizvodnje) - odnos između i, Y je relacija IS
 Promjena G i T mijenja krivulju IS:
T - dohodak -  potrošnje - potražnje - pomiče se u lijevo krivulja
povjerenje potrošača - potrošnja - pomiče krivulju u desno
G - pomiče krivulju udesno
 Realna ponuda novca - vrijednost novca izražena u dobrima a ne u valuti
 Porast kamatne stope dovodi do pada proizvodnje i pada potražnja za novcem
 Promjena čimbenika koji smanjuje potražnju za dobrima uz zadanu kamatnu stopu pomiče IS lijevo
 Porast nominalnog dohotka i smanjenje kamatne stope - porast potražnje za novcem
 Odnos između kamatne stope i realne ponude novca(zadano) - LM krivulja
 Povećanjem dohotka -povećava potražnja za novcem -pomiče krivulju potražnje prema gore
- povećava kamatnu stopu (sve je ovo zbog povećane proizvodnje)
 M/P je odrednica pomicanja LM krivulje - promjena M ili P rezultira pomicanju krivulje:
Povećanje nominalne ponude novca (M) (ne mijenja se P) - povećava se M/P
povećanje ponude novca - ravnotežna kamatna stopa pada - pomiče se krivulja LM prema
dolje
smanjenje ponude novca - ravnotežna kamatna stopa pada - pomiče se krivulja LM prema
gore
 Relacija IS ponuda = potražnji dobra, kamatna stopa utječe na proizvodnju
 Relacija LM ponuda = potražnja novca, kako proizvodnja utječe na kamatu
 Bilo koja točka na krivulji IS ili LM prikazuje ravnotežno stanje
 Fiskalna politika: (regulacije države, određivanje poreza i potrošnje) (T, G)
fiskalna kontrakcija - povećanje poreza(smanjenje proračunskog manjka)
fiskalna ekspanzija - smanjenje poreza
 Pomicanje krivulje i kretanje krivulje su dva bitna i različita pojma
 Kada se osobna potrošnja smanjuje, putem multiplikatora se smanjuje i proizvodnja (i obrn.)
 Y(dohodak) - Y(proizvodnja) - (i) - I također vrijedi, i - I (ovisi o iznosu) iako u
kratkom roku smanjenje proračunskog manjka može povećati investicije
 Monetarna politika: (regulacija centralne banke, određivanje ponude novca)
 Monetarna ekspanzija - porast ponude novca - LM se kreće prema dolje - sklonija
investicijama
Monetarna kontrakcija - pad ponude novca - LM se kreće prema gore
 Kombinacija politika - korištenje fiskalne i monetarne politike u istom smjeru dobro za
recesiju, korištenje politika u suprotnom smjeru

6. POGLAVLJE:
 Ljudi potencijalno dostupni za civilno zaposlenje - neinstitucionalizirano civilno
stanovništvo
 Civilna radna snaga = zaposleni + nezaposleni (traže posao)
 Izvan radna snaga - nisu zaposleni niti traže posao
 Stopa participacije = radna snaga / neinstitucionalizirano stanovništvo
 Stopa nezaposlenosti = nezaposleni(traže posao) / radna snaga
 Stopa ne-zaposlenosti = ukupno stanovništvo - nezaposleni / ukupno stanovništvo

 Učinak promjene agregatne stope nezaposlenosti na blagostanje i na nadnice

 Veća nezaposlenost implicira veću stopu izdvajanja - veća mogućnost za zaposlene radnike
da ostanu bez svoga zaposlenja
 Velika nezaposlenost je loša za radnike zbog dva razloga:
1) veća vjerojatnost da izgube posao
2) manja vjerojatnost da nađu posao, očekivana duža nezaposlenost
 Nadnice su određene na nekoliko načina jedna od njih je kolektivnim pregovaranjem
 Kolektivno pregovaranje - pregovaranja između poduzeća i sindikata
 Radnici su plaćeni iznad svoje uvjetne nadnice( nadnica kojom je svejedno jesi li zaposlen ili
ne)
  stopa nezaposlenosti -  nadnice (analogno)  stopa nezaposlenosti -  nadnica
 Pregovaračka moć ovisi o dva čimbenika
1) koliko će poduzeće stajati zamjena
2) koliko će brzo radnik pronaći drugi posao
 Pregovaračka moć ovisi o prirodi posla i potrebnim kompetencijama radnika, veća
kompetencija teža zamjenjivost radnika, veća pregovaračka moć
 Niska stopa nezaposlenosti poduzeća teže nalaze radnike i time imaju manju pregovaračku
moć, jer radnici znatno lakše pronalaze posao. (vice versa)
 Obrtaj radne snage je velik kada je prisutno više uvjetnih nadnica
 Teorija nadnica efikasnosti nalaže da veće nadnice koreliraju većoj efikasnosti
 Niska stopa nezaposlenosti - primamljivije napustiti posao i naći drugi, jer je tada i lakše naći
posao
 Nadnice ovise o: očekivanoj cijeni, stopi nezaposlenosti i ostalim varijablama z
 Važnost realne nadnice - važno je koliko dobra mogu kupiti ne koliko dolara imaju, također
za poduzeća je bitna realna nadnice jer time isplaćuju u odnosu na cijenu proizvoda - realna
nadnica ostane stalna ako se cijena proizvoda i plaća poveća 2 puta
 Z - ostale varijable - osiguranje na slučaj nezaposlenosti - da radnici ne budu voljni prihvatiti
vrlo niske nadnice kako bi izbjegli nezaposlenost - minimalne nadnice - one povećavaju
obične nadnice
 Savršena konkurencija  cijena=graničnom trošku (kada ne vlada savršena konkurencija
tada poduzeća naplaćuju cijenu iznad graničnog troška - marža - višak cijene iznad troškova)
 Savršena konkurencija - marža=0 , P=W nasuprot tome kada tržišta nisu konkurentna i
poduzeća imaju moć tada je marža pozitivna i onda vrijedi P=(1+marža)W

 Relacija određivanje nadnica - relacija između realne nadnice i stope nezaposlenosti - Price
setting (PS)
 Relacija određivanja cijena- negativan nagib jer je negativ odnos između stope
nezaposlenosti i nadnice - Wage setting (WS)
 marže - P - zadane nadnice -  W/P zaključak marža - W/P
 Relacija određivanja cijena - vodoravna linija koja je određena 1/(1+marža) i ne ovisi o stopi
nezaposlenosti
 Ravnoteža na tržištu rada je ostvarena kada je realne nadnice (iz određivanje nadnica)
jednaka realna nadnica (iz određivanje cijene)
 Ravnotežna stopa nezaposlenosti = prirodna stopa nezaposlenosti
 Smanjenje stope nezaposlenosti smanjuje se i trajanje nezaposlenosti
 Termin prirodan ukazuje da nije pod utjecajem institucija ni politika ali nije istina u
stvarnosti
  naknada za nezaposlene - nadnica - krivulja WS (krivulja se kreće duž krivulje PS)
što rezultira povećanju un kako bi se cijena od prije vratila na ravnotežno stanje koja su
poduzeća spremna platiti
 Povećanje moći poduzeća - marža -  W/P - krivulja PS (krivulja se kreće duž krivulje
WS) što rezultira povećanju un time je veća nezaposlenost i niže realne nadnice
 S prirodnom stopom nezaposlenosti je povezana prirodna stopa zaposlenosti
 S prirodnom razinom zaposlenosti je povezna prirodna razina proizvodnje
7. POGLAVLJE:
 Relacija agregatne ponude - učinak proizvodnje na cijenu
 Razina cijena u srednjem roku jednaka je očekivanoj razini cijena, no nije tako u kratkom
roku
 Relacija AS ima dva važna svojstva;
1) porast proizvodnje dovodi do porasta cijene - Y - u - W - P
2) porast očekivane razine cijena dovodi do porasta stvarne razine cijena u odnosu 1:1 - ako
se očekuje viša cijena postavit će se i veća nominalna nadnica - dovodi do porasta troškova -
porast cijene poduzeća
 Krivulja AS ima 3 obilježja:
1) ima pozitivan nagib (jer Y - P , jer je određena Y i P)
2) kada je Y=Yn tada je P=Pe
3)  Pe - proizvodnja zadana, zadana razina nezaposlenosti - W - P
 Kada je proizvodnja iznad svoje prirodne razine, razina cijena viša je od očekivane i tako
analogno
 Porast Pe pomiče krivulju agregatne ponude prema gore i tako analogno, o Pe ovisi položaj
krivulje
 Relacija agregatne potražnje - učinak razine cijene na proizvodnju
 Porast razine cijene i smanjenje nominalne ponude novca ima isti učinak = smanjenje realne
ponude novca
 Negativan nagib; porast kamate rezultira smanjenju proizvodnje
 (LM se kreće prema gore): Rast cijena dovodi do smanjenje proizvodnje jer P - Ms - i -
Y proizvodnje i potražnje (analogno vrijedi)
 Negativan odnos između proizvodnje i cijena je krivulja AD
 Bilo koja varijabla osim razine cijene koja utječe na pomak krivulje IS ili LM utječe i na
pomak krivulje agregatne potražnje
 AD pomicanje u desno - povećanje državne potrošnje i povećanje nominalne ponude novca
 AD pomicanje u lijevo - smanjenje državne potrošnje i smanjenje nominalne ponude novca
 Vrijednost Pe određuje položaj krivulje agregatne ponude
 U stanju ravnoteže nema razloga da proizvodnja bude jednaka prirodnoj razini kao ni cijena s
očekivanom cijenom - kratki rok
 U srednjem roku proizvodnja se vraća na svoju prirodnu razinu

 Učinci monetarne ekspanzije - Ms - i - Y (LM prema gore)

 Smanjenje proračunskog manjka -  potrošnje G i  poreza T
8. POGLAVLJE:
 P=Pe(1+)F(u, z) - relacija agregatna ponude - odnos između cijene, očekivane cijene,
nezaposlenosti
 F(u, z) = 1 - au + z - veća stopa nezaposlenosti, niža nadnica (zbog negativnog predznaka)
veća naknada za nezaposlene, veća nadnica (pozitivan predznak), parametar „a“ prikazuje
jačinu učinka nezaposlenosti na nadnice
 Kada spojimo ove dvije formule tada dobijemo P= Pe(1 + marža)(1 - au + z) i onda slijedi
π=πe+ (+ z ) −u
1) očekivane inflacije dovodi do inflacije - ako subjekti koji određuju nadnice očekuju
veće cijene oni će i tada nominalne nadnice što će razinu cijene
2) Uz danu očekivanu inflaciju, marže ili čimbenika z dovodi do inflacije (pozitivna
sveza)
3) Uz danu očekivanu inflaciju stope nezaposlenosti dovodi do  inflacije (negativan
sveza)
 Phillipsova krivulja - odnos između nezaposlenosti i inflacije (koji je negativan)
 Kada je prošlogodišnja inflacija jednaka ovogodišnjoj pri određivanju cijene subjekti
procjenjuju da sljedeće godine inflacije će biti jednaka, time rečeno očekivana inflacije je
jednaka nuli π=( + z )−au
 Spirala nadnica i cijena - u - W/P (jer veću pregovaračku moć imaju radnici) - 
P(poduzeća da pokriju troškove i da ne gube profit) - radnici traže veće W/P - P……
 Dva razloga zašto originalna Phillipsova krivulja (bez očekivane π )nije opstala
1) Povećanje cijene nafte dovodi do generalne povećanje cijene što nema veze s radnicima,
nadnicom, nominalnom nadnicom nego troškovima poduzeća
2) inflacija je postala postojanija, nije prisutna deflacija što zahtjeva očekivanu π
3) pri prisutnoj inflaciji očekivanja trebaju biti jednaka ili veća prošlogodišnjoj time rečeno
ljudi ne vole podcijeniti inflaciju što rezultira u nižoj W/P
 Parametar theta prikazuje učinak prošlogodišnje inflacije na ovogodišnju inflaciju - veća
vrijednost ukazuje da će i inflacija biti veća, 0=inflacija zanemariva, 1= prošlogodišnjoj
 Tehta=1 - nezaposlenost ne utječe na π nego na promjenu stope π
 Modificirana ili Phillipsova krivulja ubrzanja - uključuje očekivanu π
 Sustavno podcjenjivanje inflacije nije realistično jer ljudi ne vole ponavljati greške
 Izvorna Phillipsova krivulja ukazivala je da prirodna stopa nezaposlenosti ne postoji a
to je zato jer ona nije uključivala očekivanu inflaciju - jer nositelji ekonomske politike nisu
voljni tolerirati višu inflaciju neko vrijeme što bi rezultiralo kasnije većoj nezaposlenosti(jer
se ne uzima očekivana cijena) a to bi kasnije rezultira vječnoj niskoj nezaposlenosti
 Prirodna stopa nezaposlenosti - un =(stvarna razina cijene=očekivanoj razini cijene)
 Prirodna stopa nezaposlenosti - un =(stvarna stopa π = očekivanoj stopi π )
(cijena i inflacija su dva uska pojma te ovo dvoje je slično)
   ili  z -  inflacija -  prirodna stopa nezaposlenosti
 u > un - stopa inflacija pada (analogno tome) u < un - stopa inflacija raste
 Prirodna stopa nezaposlenosti - NAIRU - ona ne ubrzava inflaciju
 Relacija između nezaposlenosti inflacije može biti različita od zemlje do zemlje
 Prirodna stopa nezaposlenosti ovisi o z, maržom i a(reakcija inflacije na nezaposlenost) - ove
karakteristike variraju od zemlje do zemlje što znači da i nezaposlenost varira od zemlje do
zemlje
 Prirodnu stopu nezaposlenosti je teško mjeriti jer se ona zapravo ne mjeri - nego se računa
tako što uspoređujemo stopu nezaposlenosti kroz jedan veći period
 Kada je inflacija veća od očekivane tada opada realna nadnica (rezultira opadanje životnog
standarda), ako je inflacija manja nego očekivana onda raste realna nadnica (poduzeća ne
mogu platiti svoje radnike što ih dovodi do bankrota)
 Indeksiranje nadnica () - automatsko povećanje nadnica u odnosu na inflaciju
=0 tada su nadnice određene na temelju očekivane  (jednaka prošlogodišnjoj)
=1 određivanje nadnica na temelju stvarne a ne očekivane nadnice, mala promjena
nezaposlenost dovodi do velikih promjena inflacije
 Indeksiranje nadnica povećava učinak nezaposlenosti na inflaciju -  - reakcija u na 
Bez Indeksiranja nadnica - u - W - P (nadnice ne reagiraju na cijenu odmah)
Sa indeksiranje nadnica - P - W - (nadnice reagiraju odmah na cijenu)
 U slučaju oslabjele inflacije ili deflacije Phillipsova krivulja možda nestane
9. POGLAVLJE:
 Okunov zakon - relacija između rasta proizvodnje i promjene nezaposlenosti
 Promjene proizvodnje i nezaposlenosti su odnosu 1:1 (pretpostavka u jednostavnom modelu)
- Povećanje proizvodnje za 1% dovodi do povećanje zaposlenost 1%
Povećanje zaposlenosti od 1% dovodi do smanjenje stope nezaposlenosti za 1%
(nerealistično)
 Promjena stope nezaposlenosti=negativnoj stopi rasta proizvodnje
Npr. Rast proizvodnje od 4% - nezaposlenost pada 4%
ut t−1=−0.4(g yt−3 %) (ova jednadžba i njezini brojevi će se koristi za primjere)
−U

 Tri uvjeta da nezaposlenost prestane rasti:

1) proizvodnja treba biti veća od 3% da ne naraste nezaposlenost (prema gore navedenoj
formuli)
2) zaposlenost treba rasti po istoj stopi kao i radna snaga
3) proizvodnja mora rasti po stopi koja odgovara zbroju rasta radne snage i produktivnosti
 Normalna stopa rasta - stopa rasta proizvodnje potrebna da nezaposlenost bude
nepromijenjena
 Koeficijent -0.4 - kazuje na rast proizvodnje iznad normalne stope rasta za 1% dovodi do
smanjenje nezaposlenosti za 0.4 p.b. (rast proizvodnje od 1% iznad normalne dovodi do
povećanje stope zaposlenosti za 0.6)
 Rast proizvodnje od 1% ne dovodi do smanjenje nezaposlenosti za 1% a razlog tome je:
1) određeni broj radnika je potreban bez obzir na obujam posla
2) poduzeća će radije zadržati stare radnike umjesto da zaposle nove - kada ima više posla
radije će radnici raditi prekovremeno a kada nema posla zadržati stare radnike umjesto da ih
otpuste - gomilanje rada
3) stope N od 0.6 p.b. ne dovodi do  stope u za 0.4 p.b. -  participacije u L - pri
povećanju zaposlenosti ne dobivaju nove poslove samo nezaposleni nego i ljudi koji nisu
nikada tražili posao tj. ljudi izvan radne snage
  koeficijent ( -0.4) - mjeri učinak rasta proizvodnje iznad normalne stope na promjenu stope
nezaposlenosti
 Phillipsova krivulja - relacija između nezaposlenost, inflacije i očekivane inflacije
 Inflacija ovisi o - očekivanoj inflaciji, odstupanju nezaposlenosti od prirodne razine
 - ukazuje na negativnu svezu između inflacije i nezaposlenosti - nezaposlenost 1% iznad
prirodne ukazuje da smanjenje stope inflacije iznosi koliko i iznosi 
 Agregatna potražnja - rast proizvodnje, rasta novca i inflacije(razine cijena)
 Potražnja za dobrima, tj. proizvodnja proporcionalna je realnoj količini novca
 M/P dovodi do  i što dovodi do  potražnje za dobrima(Y) pa se proizvodnja(Y)
 Ako nominalni rast premaši inflaciju, realni rast novca bit će pozitivan a tako i rast
proizvodnje
Ako nominalni rast novca manji od inflacije, realni rast novca je negativan tako i rast
proizvodnje

gyt=gmt - t
 Ekspanzivna monetarna politika - visok nominalni rast novca - visoka proizvodnja
 Restriktivna monetarna politika - nizak nominalni rast novca - niska proizvodnja ili čak
negativna
Srednji rok:
 U srednjem roku stopa nezaposlenosti mora biti konstantna(ili ti ga jednaka prirodnoj razini
nezaposlenosti), time rečeno, tada vrijedi gyt=gy, u srednjem roku proizvodnja mora rasti po
normalnoj stopi gy
 U srednjem roku π=gm−gy (inflacija je jednaka prilagođenom nominalnom rastu novca)
 Ako je inflacija konstantna onda je ovogodišnja=prošlogodišnjoj
 Promjene nominalne razine novca su neutralne tj. nemaju utjecaj na nezaposlenost ni
proizvodnju, ali se odražavaju na promjenu razine cijene 1:1 tj. promjenama stope inflacije
1:1
Kratki rok:
 Centralna banka smanjuje nominalni rast novca; rezultira…
Relacije agregatne potražnje - niži rast realnog novca što dovodi do smanjenje proizvodnje
Okunov zakon - smanjenje proizvodnje ispod normalne stope dovodi do povećanje
nezaposlenosti
Phillipsova krivulja - nezaposlenost iznad prirodne razine smanjuje inflaciju
 Pri ovakvoj monetarnoj politici ako je ona dovoljno restriktivna može dovesti do recesije
 Dezinflacija - smanjenje inflacije, se postiže povećavanjem nezaposlenosti
 Dezinflacija se može postići brzo i to tijekom jedne godine uz veliku nezaposlenost ili sporo
uz manji rast nezaposlenosti
 Postotni bod prekomjerne nezaposlenost na godinu - razlika između stvarne i prirodne
nezaposlenosti
 Stopa žrtvovanja - broj postotnih bodova prekomjerne nezaposlenosti potrebnih da bi
ostvarili smanjenje inflacije za 1%
10. POGLAVLJE:
 Proizvodnja po stanovniku - odrednica životnog standarda
 Kada uspoređujemo proizvodnju po stanovniku ne smijemo uspoređivati u dvije različite
valute, no čak i kada koristimo istu valutu pojavljuju se dva problema:
1) fluktuacija tečaja tijekom godina - Ako se vrijedno određene valute poveća za 50% životni
standard se ne povećava za 50%
2) fluktuacija deviznog tečaja - korištenjem istog deviznog tečaja za dvije različite zemlje pri
računanjem BDP-a ne ukazuje kolike su stvarne razlike u životnom standardu. U nekim
zemljama proizvodnja je niža što rezultira nižim cijenama i dobrima te je i niži BDP po glavi
- zakon ponude - što je proizvodnja niža, niže su i cijena dobra i usluga
 Kada želimo uspoređivati životne standarde koristimo paritet kupovne moći - govori koliko
bi stvari koštale da sve zemlje koriste istu valutu.
 Za blagostanje ljudi bitna je potrošnja a ne dohodak - u okviru BDP slično je koristimo li
potrošnju ili proizvodnju po stanovniku
 Prikladnija mjera za proizvodnju bi bila proizvodnja po radniku ili proizvodnja po satu
 konvergenciju proizvodnje po stanovniku među zemljama ukazuje da se razlika u proizvodnji
po radniku smanjuje među zemljama tj. zemlje koje su zaostale sada brže rastu
 neke zemlje ne konvergiraju - razina proizvodnje po stanovniku se ne mijenja dovoljno brzo
 povećanje proizvodnje dovodi do smanjenje smrtnosti što dovodi do povećanje populacije što
dovodi do vraćanja proizvodnje po stanovniku na prvobitno stanje
 funkcija agregatne proizvodnje - odnos između proizvodnje i inputa u proizvodnji (kapital i
rad)
 količina proizvodnje ovisi o stanju tehnologije, ista količina rada i kapitala može proizvoditi
različitu količinu uz određenu tehnologiju - veća tehnologija - veća proizvodnja
 konstantni prinosi na opseg - udvostručavanja kapitala i rada rezultira udvostručavanju
proizvodnje 2Y=F(2K ,2N)  xY=F(xK, xN)
 opadajući prinosi na kapital - dodavanjem svake jedinice kapitala rezultira povećavanju
proizvodnje sve manje. Npr. Na određenu količinu radnika ako nastavimo ulagati kapital ne
doprinosi povećanju proizvodnje sve manje i manje jer radnici mogu raditi na samo
određenoj količini kapitala (jedna osoba ne može raditi na 3 računala odjednom)
 opadajući prinosi na rad - dodavanjem svake sljedeće jedinice rada rezultira povećavanje
proizvodnje sve manje. (3 osobe ne mogu raditi na jednom računalu)

 proširenje funkcije proizvodnje ( Y=F(K, N ) na proizvodnju po radniku  =F

Y
N ( K N
,
N N )
 za proizvodnju po radniku još uvijek vrijede opadajući prinosi na kapital i rad
 izvor rasta tj. povećanje proizvodnje po radniku dolazi zbog:
1) akumulacija kapitala - povećanja kapitala po radniku - pomičemo se udesno na vodoravnoj
osi (Y/N) - ne može održavati rast, jer pri određenoj razini gospodarstvo nije voljno ili nije u
stanju uštediti i investirati - veća stopa štednje ne može održavati višu razinu proizvodnje
 2) tehnološki napredak - pomiče funkciju proizvodnje prema gore što dovodi do veće
proizvodnje po radniku - uz danu razinu kapitala i rada u određenoj točki na K/N ostvaruje se
veća razina Y/N pri istoj količini rada i kapitala

11. POGLAVLJE:
 dva su odnosa između proizvodnje i kapitala ključna pri određivanje proizvodnje u dugom
roku
1)količina kapitala određuje veličinu domaće proizvodnje
2) razina proizvodnje određuje razinu štednje a samim time i razinu kapitala akumulirana
tijekom vremena
 radna snaga = veličina ukupnog stanovništva * stopa participacije
zaposlenost = radna snaga * (1 - stopa nezaposlenosti)
tehnološki napredak određujemo kao konstantu
sve ove veličine u ovom poglavlju su konstantne zbog jednostavnosti prikazivanja
akumulacije kapitala
Y K
 =f ( ) - više kapitala po radniku vodi višoj proizvodnji po radniku
N N
 Relacija između proizvodnje i kapitala se izvodi iz
1) relacije između proizvodnje i investicija - S=sY  I=sY
parametar s jest stopa štednje koja se nalazi između 0 i 1.
Bitno je naglasiti da; stopa štednje sustavno ne raste nisi sustavno opada kako zemlja postaje
bogatija, bogatije zemlje nemaju sustavno višu ili nižu stopu štednje od siromašnih
2) relacije između investicija i akumulacije kapitala - stanje kapitala na početku godine t+1,
Kt+1 jednako je stanju kapitala na početku godine t koje je još netaknuto u narednoj godini
t+1, (1-δ )Kt uvećanoj za novu količinu kapitala dodanu tijekom godine Kt+1=(1-δ )Kt +
It
 Promjena kapitala je određena razini kapitala po radniku uz određenu stopu
štednje(investicije po radniku) i kapital po radniku uz određenu stopu
amortizacija(amortizacija po radniku)
 Promjena kapitala
je pozitivna kada su investicije po radniku veće od amortizacije po radniku K/N
je negativna kada je amortizacija po radniku veća od investicija po radniku  K/N
 K*/N je stanje kojem su investicije jednake amortizaciji i to je stanje kojem se teži - u ovome
stanju(K*/N) Y/N i K/N ostaju nepromijenjeni to je dugoročno ravnotežno stanje
 Zemlje se može naći u razini ispod(nakon rata pri velikom gubitku kapital i ljudskog života)
ili iznad(kada amortizacija premašuje investicije čime K/N i Y/N ) K*/N razine
 Stanje u kojem se Y/N i K/N ne mijenjaju naziva se ravnotežno stanje
 Kakvi su učinci stope štednje na stopu rasta proizvodnje po radniku:
1) stopa štednje nema učinaka dugoročnu stopu rasta Y/N koja je jednaka nuli - ako
gospodarstvo konvergira prema stalnoj razini Y/N u dugom roku stopa rasta je 0. K/N treba
rasti brže od Y/N što upućuje da je potrebno uštediti sve veći i veći dio proizvodnje,
odjednom bi taj iznos trebao biti veći od 1 što je nemoguće
 2) stopa štednje određuje razinu Y/N u dugom roku - veća razina štednje određuje i veću
razinu K/N i Y/N jer veći koeficijent s pomiče krivulje prema gore (veći s, veći pomak)
3) povećanjem stope štednje vodi većem rastu Y/N kroz neko vrijeme ali ne zauvijek -
ovaj zaključak dovodimo iz dviju tvrdnji
 Kada je prisutan tehnološki napredak tada Y/N ima pozitivnu stopu rasta u dugom roku
 Stopa štednje neovisna je o stopi rasta ali je ovisna o razini Y/N - povećanje stope štednje
vodi rastu većem od ravnotežnog stanja neko vrijeme dok gospodarstvo ne dosegne svoju
višu razinu
 Vlada može utjecati na stopu štednje na različite načine,
mijenjanjem javne štednje -
pozitivna javna štednja dovodi do proračunskog viška - dovodi do više opće štednje
negativna javna štednja dovodi do proračunskog manjka - dovodi do niže opće štednje
koristiti poreze kako bi utjecali na privatnu štednju-
ljudi koji štede da im se da porezna olakšica - povećava privatnu štednju
 Povećavanjem štednje dovodi do smanjenje potrošnje, povećanjem stope štednje vodi
povećavanju razine proizvodnje po radniku (proizvodnja nije isto kao i potrošnja)
 s=0  K=0, Y(proizvodnja)=0, Y(potrošnja)=0,
 s=1  K=visoko Y=visoko Y(potrošnja)=0
 između ove dvije krajnosti stope štednje mora postojati određena vrijednost pri kojoj je
ravnotežna razina potrošnje najviša;
stopa štednje ispod te razine - povećanje potrošnje u dugom roku
stopa štednje iznad te razine - smanjenje potrošnje u dugom roku
 razina kapitala povezana s vrijednosti stope štednje koja rezultira najvećom razinom
potrošnje u ravnoteži poznata je kao razina kapitala prema zlatnom pravilu
 s=0  K/N i Y/N su 0 potrošnja po radniku =0
 s između 0 i Sg povećanje K/N, Y/N i potrošnja po radniku amortizacija je ispod razine
proizvodnje
 s između Sg i 1 povećanje K/N, Y/N ali smanjenje potrošnje po radniku jer amortizacija
nadmašuje proizvodnju zbog veće razine kapitala
 s=1  potrošnja po radniku=0, K/N i Y/N su visoku cjelokupna proizvodnje je iskorištena za
nadoknađivanje amortizacije pa ne ostaje ništa za potrošnju
 razina kapitala iznad zlatnog pravila povećava štednju što smanjuje potrošnju trenutno i
kasnije
Y K H
 =f ( , ) kapital po radniku i ljudski kapital po radniku imaju pozitivnu svezu s Y/N jer
N N N
radnici s većim znanjem mogu koristi složenije strojeve što doprinosi proizvodnji
 Ljudski kapital je veći što je obrazovanje i kompetentnost osobe veće, radini koji su
obrazovani mogu imati dvostruko veću plaću od neobrazovanih time njihov udio u
gospodarstvu je dvostruko veći
 Akumulacija fizičkog kapitala doprinosi po istom principu kao i akumulacija fizičkog
kapitala - povećavanjem stope štednje to povisuje ravnotežnu razinu K/N i povećava Y/N. Pri
 akumulaciji ljudskog kapitala to povećava ravnotežnu razinu H/N što dovodi do povećanje
Y/N
 Investicije u fizički i ljudski kapital imaju otprilike slične uloge u proizvodnji
 Zemlje koje više štede ili ulažu u ljudski kapital ostvaruju veću razinu Y/N u ravnotežnom
stanju
 Veća štednja ili ulaganja u obrazovanje ne postižu trajno viši rast Y/N
 Modeli endogena rasta - modeli koji generiraju održivi rast čak i bez tehnološkog napretka

12. POGLAVLJE:
 Tehnološki napredak može označavati, brža proizvodnja, bolja proizvodnja, nova
proizvodnja, raznolika proizvodnja - tehnološki napredak je sredstvo koje povećava
proizvodnju uz dani K i L
 Jednadžba Y =F ( K , AN ) nam ukazuje dvije stvari u vezi tehnološkog napretka:
1) tehnološki napredak smanjuje broj radnika potrebnih za postizanje dane razine
proizvodnje
2)tehnološki napredak povećava proizvodnju koji se može proizvesti uz dani broj radnika
 Primjenjiv je princip - konstantni prinos na opseg i opadajući prinosi xY =F (xK , xAN )
 K/AN i Y/AN određena je relacijama proizvodnje, investicija i potrebnih investicija
 Stopa efektivnog rasta je jednaka AN= ga + gn - gn=1%, gn=2% AN=3%
 Razina investicija potrebna za održavanje dane razlike kapitala po efektivnom radniku iznosi
I =( δ + ga+ gn ) K
 Ako je δ=10 % onda investicije mora iznositi 10% kapitala kako bi se zadržala jednaka
razina kapitala, iznos (ga+gn) treba osigurati kako bi kapital rastao po stopi pri kojoj raste i
efektivni rad
 U ravnotežnom stanju proizvodnja Y, raste po stopi po kojoj raste i efektivni rad, rast
proizvodnje u ravnotežnom stanju mora biti jednaka ga+gn jer efektivni rad raste po stopi od
ga+gn a tako i raste kapital po stopi od ga+gn
 U ravnotežnom stanju stopa rasta proizvodnje jednaka je zbroju stope rasta stanovništva i
stope tehnološkog napretka. Iz toga proizlazi da stopa rasta proizvodnje nije ovisna o stopi
štednje
 Bez tehnološkog napretka i rasta stanovništva gospodarstvo ne može održati trajni pozitivni
rast:
1) pozitivan rast - kapital treba brže rasti od proizvodnje - sve proizvodnja se odvaja za
akumulaciju kapitala - u određenom trenutnu sva proizvodnja za akum. kapitala je iscrpljena
i zaustavlja se rast
 2) AN raste po stopi od ga+gn - ako proizvodnja želi zadržati iznad ga+gn - zbog opadajući
prinosa na kapital, kapital bi morao brže rasti od proizvodnje - trebala bi sve veća ulaganju u
akumulaciju kapitala što u određenom trenutku nije moguće
 Proizvodnja po radniku u ravnotežnom stanju raste po stopi ga
 Proizvodnja raste po stopi od ga+gn, a broj ranika po stopi od gn
 Proizvodnja, kapital i efektivni rast u ravnotežnom stanju rastu po stopi ga+gn - uravnoteženi
rast
 K/AN i Y/AN su konstantni u ravnotežnom stanju -
 K/N i Y/N rastu po stopi od ga
 L raste po stopi od gn, K i Y rastu po stopi od ga+gn
 rast proizvodnje ovisi jedino o gn i ga u ravnotežnom stanju - promjene stope štednje ne
utječe na stopu rasta u ravnotežnom stanju
 promjena stope štednje povećava ravnotežnu razinu Y/AN
 Y/N i K/N rast po stopi tehnološkog napretka
 Plodnost procesa istraživanja - troškovi istraživanja i razvoja dovode do mnoštvo novih
proizvoda - plodnost istraživanja ovisi o uspješnoj interakciji između temeljnog istraživanja i
primijenjenog istraživanja i razvoja
 Iskoristivost rezultata istraživanja - vrlo plodno područje istraživanja ne mora generirati
visoku razinu istraživanja i razvoja
 Patent - pri većoj zaštiti patenta omogućuje se veći poticaj da se troši na istraživanje i razvoj,
no s druge strane društvo bi imalo više benefita kada bi patent bio dostupan za širu javnost
 Države koje su tehnološki manje napredne imaju slabiju zaštitu patenata - također to su
države koji su korisnici nego proizvođači nove tehnologije - prilagođavanje inozemnim
tehnologijama
 Gospodarstvo s visokom stopom rasta Y/N može imati dva izvora:
1) visoka stopa tehnološkog napretka u uvjetima uravnoteženog rasta
2) može održavati prilagodbu K/AN na višu razinu - rast čak i ako se stopa tehnološkog
napretka nije povećala
 Kod bogatih zemlja glavni razlog konvergencije se krije u tehnološkom napretku
13. POGLAVLJE:
 Y=AN predstavlja odnos između proizvodnje, zaposlenosti i broj proizvedenih jedinica. AN
Y
označava tehnološki napredak tj. produktivnost. N= zaposlenost je jednaka proizvodnji
A
podijeljena produktivnošću
 Reakcija proizvodnje u kratkom roku na promjenu produktivnosti:
1) proizvodnja je određena sjecište ponude i potražnje
2) ponuda - proizvodnja s obzirom na danu razine cijene - povećavanjem proizvodnje se
povećava cijena - pozitivan nagib - (jer povećavanjem proizvodnje smanjuje se
nezaposlenost što dovodi do povećavanje nominalne nadnice što dovodi do povećavanje
cijene)
3) potražnja - razina cijene s obzirom na danu proizvodnju - rast cijene dovodi do smanjenje
potražnje - negativan nagib - (jer porast cijene dovodi do smanjenje realne količine novca što
dovodi do porast kamatne stope čemu rezultira smanjenje potražnje za dobrima)
 Uz danu razinu Y (ravnotežno stanje) razina zaposlenosti određena je N=Y/A - uz
nepromijenjenu razinu proizvodnje što je razina produktivnosti veća potrebnih broj radnika je
manja
 Povećanje produktivnosti rezultira:
Za agregatnu ponudu:
1)  A -  N rada -  trošak poduzeća -  cijene - AS pomiče prema dolje
Za agregatnu potražnju nema konkretnog učinka nego nekoliko slučaja:
1)  A - zbog tehnološkog napretka -  potražnje pri zadanoj cijeni - AD pomiče desno
2) mogućnost većeg rasta u budućnosti - optimizam potrošača - potrošnja - AD pomiče
desno
3) A - primjena postojećih tehnologija - međunarodna trgovina - međunarodna
konkurencija - reorganiziranjem proizvodnje da srežu troškove - ukidanje radnih mjesta -
potrošnja - AD pomiče ulijevo
 Niži troškovi, visoka potražnja - gospodarska ekspanzija
 % promjena zaposlenosti= % promjena proizvodnje - %promjena produktivnosti
 Katkad povećavanje produktivnosti dovodi do povećavanje proizvodnje u dovoljnoj mjeri da
zadrže ili čak povećaju zaposlenost u kratkom roku, a katkad se to ne događa
 Brzi tehnološki napredak se vezuje s višom prirodnom stopom nezaposlenosti dok je
razdoblje sporijeg napretka s nižom prirodnom stope nezaposlenosti
 Povećanje produktivnosti smanjuje cijene P=¿¿ što smanjuje razinu cijene pri zadanoj
nominalnoj nadnici
 Nadnice obično su u skladu porast produktivnosti tijekom vremena (povećanje A=2% 
povećanje W=2%)
 Nadnice ovise o očekivanoj razini cijene, produktivnosti, stope nezaposlenosti i varijabli z
 Prirodna stopa nezaposlenosti P=Pe i A=Ae
 A - P - W/P (veća je realna nadnica jer su niže cijene i jer se može više priuštiti)
 Utjecaj povećavanja A na prirodnu stopu nezaposlenosti:
 1) A - P - W/P - krivulja određivanja cijena se pomiče prema gore
2) A - AF(u, z) - krivulja određivanja nadnice se pomiče prema gore
 WS i PS se pomiču prema gore za isti iznos što ne mijenja prirodnu stopu nezaposlenosti
 Prirodna razina ne ovisi o produktivnosti niti o stopi rasta produktivnosti
  rast produktivnosti -  stopom nezaposlenosti (tako i suprotno vrijedi)
 Povećavanje prirodne stope nezaposlenosti - kako se rast produktivnosti iz bilo kojeg razloga
uspori društvo i radnici se sporije adaptiraju, u među vremenu nastavljaju tražiti povišnice
koje nisu u skladu s novom…. Pa onda slijedi
 A se povećava sporije nego prije - Ae > A - Relacija određivanja cijena će se pomaknuti
prema gore više od relacija određivanja nadnica prema gore
 Dolazi do porasta nezaposlenosti jer poduzeća nisu u stanju dati novu nadnicu, pa kako
nastavljaju kolektirati svoja očekivanja tako pada stopa nezaposlenosti
 Proces rasta - kreativna destrukcija
 Većina ekonomista smatra da nejednakost u nadnicama je rezultat tehnološkog napretka
 Veća potražnja visokokvalificiranih radnika u odnosu na niskokvalificirane je jedan od
razloga nejednakosti nadnica
 Stalni rast relativnih nadnica visokoobrazovanih radnika u odnosu na niskokvalificirane,
objašnjenje stalnog pomaka relativne potražnje leži u odgovoru
1) uloga međunarodne ekonomije - poduzeća premještaju proizvodnju u zemlje gdje je
nadnica niža što rezultira smanjenje potražnje za niskokvalificiranim radnicima u toj zemlji
2) tehnološki napredak naklonjen vještini
 Razlozi zašto nije moguće stalno povećanje nejednakosti nadnica
1) trend relativne potražnje će usporiti - visokim razvojem tehnologije niskokvalificirani
radnici mogu lakše pristupiti novim tehnologijama jer razvojem postaju sve jednostavnije i
također mogu biti zamjenjivi visokokvalificirani radnici
2) tehnološki napredak nije egzogena(varijabla koja ne ovisi o drugim varijablama) -
tehnološki napredak može ići u korist niskokvalificiranima
 Za siromašne zemlje tehnološki napredak je u većoj mjeri imitacija nego inovacija
 Niska zaštita vlasničkih prava je u korelaciji s niskim BDP-om po stanovniku, a visoka
zaštita s visokim BDP-om
 Postojanje dobrog pravnog sustava omogućuje dobru zaštitu vlasničkih prava