Professional Documents
Culture Documents
CELIK I CELICNI LIV Podjela I Oznacavanje
CELIK I CELICNI LIV Podjela I Oznacavanje
net/publication/316473734
CITATIONS READS
0 1,837
4 authors, including:
Some of the authors of this publication are also working on these related projects:
Uvođenje novih tehnologija prerade nemetaličnih mineralnih sirovina u Federaciji BiH View project
All content following this page was uploaded by Mirsada Oruc on 14 June 2017.
669.14:006.44(075.8)
ISBN 978-9958-785-09-2
1. Oruč, Mirsada
COBISS.BH-ID 16205574
-------------------------------------------------------------------------------------------
Naučno-nastavno vijeće Fakulteta za metalurgiju i materijale u Zenici odobrilo je izradu
ove monografije Odlukom broj 02-200-502-0167/07 od 19.01.2007. godine.
Autori
PREDGOVOR
U ovoj knjizi označavanje je obrađeno prema većini standarda ili normi koji
su u upotrebi u BiH, a redoslijed je uzet prema trenutno najčešće
upotrebljavanim.
I
SADRŽAJ
SUMMARY
Uvod ............................................................................................................... 1
I DIO
II
II DIO
PRILOZI
III
SUMMARY
Definition of steel and cast iron
Chemically pure iron is not suitable for technical usage, because of low
strength properties, and it is very difficult to produce. In practice pure iron is
alloyed by other metal and non-metal elements dependently of usage intention. The
most often elements, which are found in pure iron are: carbon, silicon, manganese
as elements, sulphur and phosphor as impurities and other elements for alloying
such as chromium, nickel, cobalt, titanium, copper, etc. Fig. 1 shows general view
of iron and its alloys.
Iron alloys as steels and cast irons are the most used materials in machine
building, but also in many other industrial branches. Basic reasons for that are: the
most suitable mechanical properties, good machinability, suitable price and
possibility of achieving optimal wanted properties for certain purposes, because of
possibilities of alloying, thermal treatments, etc.
Steel is common name for very large number of complex iron alloys with
carbon and other metal and non-metal elements. Definition in accordance with
international standards ISO 4948/1-1982 is interpreted as: ”Steel is iron alloy with
less than 2,00 % of carbon, and which contents also other elements. Limited
number of steel grades with higher chromium content can have more than 2,00 %
of carbon, but content of 2,00 % of carbon is used as boundary between steel and
cast iron".
IV
In accordance with European norm EN 10020 1989, steels are defined as: "
Steels are ferrous materials, which are generally suitable for hot deformation. With
the exception of some rich chromium grades, steel contents the most 2,00 % of
carbon, what makes it different from cast iron".
In accordance with Metals Handbook Vol. 1/1990. Steel is defined as:
“Steel is the most used grade of metal materials, favorablely because steels are
poissible to be produced relativly chip in mass-large quantities under the very
precise specifications. They, also, anable obtaininig very whide area of
metallurgical properties such as average values of stresses from 200 to 300 MPa
with excelent deformability up to very high stresses such as 1400 MPa with level
of break impact of order of 110 MPa .m1/2. [2].
In accordance with literature data [3] a generic term of cast steel is any
steel obtained in OH furnace, converters, electric arc furnace, which is cast into
forms.
A generic term of cast iron includes, such as the term of steel, a large
family of ferrous alloys. Cast irons are multy component ferrous alloys, which
solidify with eutectic reaction, containing as basic elements (except iron) carbon
and silicon, but very often, and other alloying elements too. Content of carbon and
silicon is higher in cast iron than in steels. In accordance with phase diagrams Fe-
Fe3C or Fe-C (graphite) cast iron are defined as alloys consisted of ferrum and
carbon with more than 2,00 % of carbon.
Silicon and other alloying elements can marcable change maximal
solubility of carbon in austenite. Only in exceptional cases, with less than 2,00 %
of carbon, it can solidify alloys with eutectic structure, which are because of that
still included into family of cast irons.
Because of smaller carbon content steels are easier deformabile and they
can be deformed or mechanicly worked by hot or cold rolling, forging, drawing,
etc. or by casting – cast steel.
Because of higher carbon content (generally from 2,00 to 4,00 % of
carbon) irons are brittle and they are formed only by casting. Cast iron mechanical
properties depends, at large, on two basic types of eutectic (stable – consisted of
austenite and graphite, and metastable - consisted of austenite and cementite).
Clasification of cast iron is presented in table 1 in acordance with prof. Doru
Stefanescu.
Cast Steel
In accordance with literature data [12] cast steel is molten steel ready for
casting and obtained by melting of raw materials. At this process it is important to
differentiate:
molten steel for casting into moulds for ingots or for continuous
casting,
molten steel for castings.
V
In accordance with European comittee for coal and steel (ECSC) definition
in accordance with Buaerou for Statistics European committee (EUROSTAT) –
“Production of raw steel” include ingots, continuous cast semo-products (semo-
products) and castings for production of different parts. In accordance with
EUROSTAT - questionnaire for delivery continuous cast products are defined as
semo-products.
Steel castings in accordance with literature data [14] are defined as
products, whose shapes and final measures, without mechinig are obtained directly
by solidification of molten steel into sand moulds made from clay or other
refractory material, and more rear into stable metal or graphite moulds.
In accordance with literature data [3] term cast steel is related to each steel
made by processes in OH-furnace, converter, electric arc furnace, and which is cast
into moulds.
Mechanical properties of some steel castings are always worse than
mechanical properties of the same alloy which was mechanically worked, id. more
deformed in hot state. In some cases cast steel has its advantages, e.g. if it is
important to make some very complicated shape or small number of pieces.
Typical example for usage of cast steel is in agriculture or mining industries.
Larger carbon content in steel, indeed, incraeses castings strength, but at the same
time decreases ductility, and because of that it cast for cast steel must be chosen
with middle carbon content [15].
During the slow cooling of cast steel in sand mould, the first phase, which
is obtained, is delta-phase. During further cooling delta-phase has been changed by
rough grains austenite, which on lower temperatures changes into Widmanstätten's
ferrite structure (Fig. 11.a). At Fig. 11.a ferrite microstructure (white) is appearing
on the grain boundaries, but in the shape of plates into grains, together with pearlite
(dark). This structure has rather bad mechanical properties. By heat treatment of
such castings up to austenite area (in practice over GOS-line on phase diagram), all
microstructure is changing into relativity small grain size. At later cooling on air,
this austenite decomposes onto suitable smaller grain size mixture of ferrite (white)
and pearlite (dark, Fig. 11.b), which has better mechanical properties. Such
improvement of mechanical properties by heat treatment is so called normalisation,
and it is used, as can be seen from its name, for obtaining grains which posses
uniform, id. normal small grain size microstructure.
(a) (b)
Fig. 11.a) Widmanstätten s microstructure of cast steel (Magnification 500x)
b) Normalised microstructure [16]
VI
Cast steel, as it was mentioned earlier, is different from molten steel for
plastic deformation (for forging, for rolling, etc). Mechanical properties depend
from chemical analysis, heat treatment of castings, wall thickness (solidification
conditions), shrinkage and impurities segregation into different parts of complex
shape castings. Cast steel has to satisfy certain conditions, because of after
solidification, cooling and heat treatment. Cast steel has to secure assigned -
predicted mechanical properties into wide limits of content of elements without
expensive elements and elements in short supply. This has to make possible
production of castings of suitable quality with simple process and the most suitable
economy. At the same time cast steel has to posses good weldability. The largest
part of fulfilling conditions depends on content of elements, its casting properties,
melting, casting and cooling condition [17].
Cast steel must has very good fluidity, as small as possible volume and
linear shrinkage, the shortest temperature solidification interval, good plasticity
properties on high temperatures and minimal gas absorption and liquation.
Cast steel is divided into two groups: non-alloyed and alloyed cast steel.
The huge development of industry caused a need systematization in
qualification of raw materials and final products. Every industrialy developed
country has its own standards so called national standards or norms. But because of
unitification of european countries and because of export and import of products
and raw materials european standard or EN got the priority. But some of national
standards are still being used, and because of that some products are being ordered
by those standards. Because of that a short list of indication of cast will be show in
accordance to JUS standard. Standards which are suitable to JUS standard: HRN
norm, DIN standard (Germany) GOST standard (Russia), ASTM standard (USA),
BS standard (Great Britain). And finally an indication of cast will be described in
details in accordance to EN standard or norm which is being used as BiH standard.
This standard is consisted of three parts:
BAS EN 10 027
BAS EN
BAS EN
There is also a standard BAS EN 10020:2000 which gives the definition of cast and
classification of cast types.
VII
Uvod
1
2
3
4
1. DEFINICIJE ČELIKA ODNOSNO LIVENOG ŽELJEZA
Hemijski čisto željezo nije za tehničku upotrebu zbog niske čvrstoće, a vrlo ga je
teško takvog proizvesti. U praksi se željezo legira sa drugim elementima, metalnim i
nemetalnim ovisno o namjeni. Najčešći elementi koji se nalaze u željezu su: ugljik, silicij,
mangan kao prateći elementi, sumpor i fosfor uglavnom kao nečistoće, te ostali elementi za
legiranje kao krom, nikl, volfram, molibden, vanadij, kobalt, titan, bakar itd. Na slici 1. dat
je shematski prikaz opšte podjele željeza i njegovih legura.
Ž E LJ E Z O
do 2 %C s više od 2 %C
ČELIK ILI ČELIČNI LIV SIVI LIV ili BIJELI LIV
5
Čelik je opšti naziv za vrlo veliki broj složenih legura željeza sa ugljikom i drugim
metalnim i nemetalnim elementima. Definicija prema međunarodnom standardu ISO
4948/1-1982.g. glasi: "Čelik je legura željeza sa manje od 2,0% ugljika, koja sadrži i druge
elemente. Ograničeni broj čelika bogatih kromom može imati više od 2% ugljika, ali se 2%
obično koristi za granicu između čelika i livenog željeza".
Definicija prema evropskoj normi EN 10020-1989. godine glasi: "Čelici su željezni
materijali koji su općenito podesni za vruće oblikovanje. Izuzev nekih kromom bogatih
vrsta, čelik sadrži najviše 2% ugljika, čime se razlikuje od livenog željeza".
Prema Metals Handbook-u Vol.1/1990. godine definicija je: "Čelici su najviše
upotrebljavana kategorija metalnih materijala, prvenstveno zbog toga što se mogu
proizvesti relativno jeftino u velikim količinama po vrlo preciznim specifikacijama. Oni
također omogućavaju postizanje vrlo širokog područja metalurških osobina, kao što su
srednje vrijednosti napona tečenja od 200 do 300 MPa sa odličnom deformabilnošću, do
vrlo visokih naprezanja od 1400 MPa sa nivoom lomne žilavosti reda veličine 110 MPa
m1/2" [2].
Čelici su zbog manjeg udjela ugljika lako deformabilni i najčešće se oblikuju u
vrućem ili hladnom stanju valjanjem, kovanjem, izvlačenjem i sl., a mogu se i liti – čelični
liv.
Termin čelični liv prema literaturi [3] je svaki čelik dobijen postupkom u SM-peći,
konvertoru, elektro-peći, koji je liven u kalupe.
Termin liveno željezo obuhvaća, kao i termin čelik, veliku familiju legura željeza.
Livena željeza su višekomponentne legure željeza koje se stvrdnjavaju eutektičkom
reakcijom, a sadrže kao glavne elemente osim željeza, ugljik i silicij, ali često i druge
legirajuće elemente. Udio ugljika i silicija je viši nego u čelicima. U odnosu na dijagram
stanja Fe-Fe3C ili F-C (grafit) livena željeza se definišu kao legure željeza i ugljika sa više
od 2 %C [2].
Silicij i drugi legirajući elementi mogu znatno mijenjati maksimum rastvorljivosti
ugljika u austenitu. Samo u iznimnim slučajevima sa manje od 2 %C mogu stvrdnjavati
legure sa eutektičkom strukturom, koje se zbog toga još ubrajaju u familiju livenog željeza.
Sirova željeza su zbog većeg udjela ugljika (pretežno 2 do 4 %C) uglavnom krta i
oblikuju se samo livenjem. Mehaničke osobine livenih željeza zavise uglavnom o dva
osnovna tipa eutektika (stabilni – iz austenita i grafita; i metastabilni – iz austenita i
cementita). Klasifikacija livenih željeza prema prof. Doru Stefanescu data je u tabeli 1.
6
Tabela 1. Klasifikacija livenih željeza prema prof. Doru Stefanescu [2]
Komercijalna oznaka i osnovna faza Struktura* Prijelom
Sivi liv-lamelarni grafit (LG) P sivi
Nodularni liv-sferoidni grafit (SG) F, P, A srebrno-sivi
Kompaktni sivi liv-kompaktni grafit (CG) F, P sivi
Bijeli liv-cementit (Fe3C) P, M bijeli
Melirani liv – LG + Fe3C P melirani
Temper liv – temper grafit (TG) F, P srebreno-sivi
Temperovani nodularni liv-sferoidni grafit B srebreno-sivi
* P-perlit, F-ferit, A-austenit, M-martenzit, B-bainit
7
Zatezna čvrstoća, Rm, MPa 1- monokristal čistog Fe
2- mješoviti kristal sa 0,005 %C
3- uticaj sitnog zrna (0,02 %C)
4- hladno oblikovanje
5- perlit (ca 0,8 %C)
6- bainit (0,4 %C)
7- martenzit (0,4 %C)
8- termo-mehaničko
oblikovanje austenita
9- vlaknasti kristali željeza
(whiskeri)
8
Slika 3. Shema današnjeg stanja metalurške tehnike za proizvodnju kvalitetnih i plemenitih
čelika [4]
Vrlo veliki broj raznih vrsta čelika koji se danas koriste (u upotrebi je više od
10.000), razvijen je zbog zadovoljavanja različitih eksploatacionih zahtjeva. Za
sistematizaciju čelika koristi se više načina njihove raspodjele prema određenim
kriterijima.
U okviru ove tačke govori se o sistemima legiranja čelika koji su zasnovani na
kriterij raspodjele čelika prema legirajućim elementima. To je u stvari raspodjela čelika za
industrijsku praksu, koja dijeli čelike na nelegirane i legirane. Zavisno o namjeni svaka od
ovih skupina dijeli se na više vrsta konstrukcionih i alatnih čelika. Kada je to moguće, za
određenu namjenu i rješavanje zadataka u praksi treba birati jeftiniji nelegirani odnosno
ugljenični čelik, čije osobine zavise najviše o sadržaju ugljika.
Na slici 4. dat je dijagram željezo-ugljik, koji se odnosi na područje čelika, a u
njemu su date i šrafirane zone temperatura za razne načine termičke obrade 4.
9
talina
kubno
prostorno
centrirana talina + austenit
rešetka
difuziono žarenje
kubno
površinski
centrirana
rešetka
visoko žarenje
meko žarenje
rekristalizaciono žarenje
Slika 4. Dio dijagrama željezo-ugljik sa područjima čelika i zonama termičkih tretmana [4]
Legirani čelici sadrže jedan, dva ili više legirajućih elemenata, koji su dodati pri
proizvodnji čelika radi dobijanja optimalnih osobina čelika za odgovarajuću namjenu. Na
slici 5. dat je pregled graničnih sadržaja legirajućih i pratećih elemenata u raznim vrstama
čelika 4, a pregled osnovnih uticaja pojedinih elemenata na osobine čelika u tabeli 2. [3].
U zavisnosti od uticaja legirajućih elemenata na fazne transformacije u čvrstom
stanju sistema željezo-ugljik, legirajući elementi se dijele na – gene i – gene elemente.
– geni elementi sužavaju – polje i pospješuju formiranje ferita u širokom
dijapazonu hemijskih sastava.
– geni elementi šire područje i pospješuju formiranje austenita unutar širokog
dijapazona ograničenja vezano za hemijski sastav.
U slučaju kada su potrebni čelici specijalnih fizičko-hemijskih osobina kao što su:
otpornost na koroziju, posebne magnetne osobine itd. tada se dodaju u većim količinama
ovisno od traženih osobina – geni i – geni elementi.
10
tež./%
Na slici “+” znači uticaj u smislu povećanja odgovarajuće osobine, a “-” znači
smanjivanje te osobine. Dvostruki znakovi znače pojačan uticaj.
11
Saglasno navedenom, zavisno o promjenama koje izaziva dodatak legirajućih
elemenata u čelicima razlikuju se principijelno tri sistema legiranja i to:
1. gamageni elementi – koji sa željezom formiraju čvrste rastvore sa visokom
čvrstoćom, temperaturom topljenja i rekristalizacije i koji otežavaju proces
difuzije. Njihovi tipični predstavnici su nikl, mangan, kobalt, ugljik i sl. (slika
6.). Većina gamagenih elemenata utiče na povišenje kritične tačke A4 i sniženje
A3 (Ni, Mn, Cu, N, C, Zn, Au, As), dok kobalt povisuje obje tačke;
3. elementi koji dodati obično u većim udjelima daju čelicima specijalne fizičko-
hemijske osobine, kao što su otpornost na koroziju (krom), posebne magnetne
karakteristike (aluminij), vrlo mali koeficijent termičkog izduženja (nikl),
konstantnost elastičnih osobina (kobalt) itd. Ti elementi mogu biti bilo
gamageni (Ni i Co), bilo alfageni (Cr i Al). Takvi čelici spadaju u
visokolegirane čelike 8.
12
Slika 7. Alfageni elementi u željezu [4]
[9] F. Begovac: Osobine čelika, Fakultet za metalurgiju i materijale, Zenica, 2000., str. 36-39.
13
Najvažniji uticaj legirajućih elemenata za tehničku primjenu čelika je smanjivanje
brzine difuzije ugljika u alfa- i gama- čvrstom rastvoru željeza. Kod legiranih čelika
odvijaju se sporije promjene faza u odnosu na nelegirane zbog čega se u njima odvijaju
samo oni procesi transformacije za koje su potrebna samo minimalna difuziona kretanja
ugljika. Prema tome kod legiranih čelika je austenit znatno stabilniji zbog udjela legirajućih
elemenata, te su za njegovo razlaganje potrebna veća pothlađenja. Zato su za legirane
čelike vrlo važni TTT dijagrami*.
*
TTT dijagram – dijagram: temperatura – transformacija – vrijeme (temperature-transformation-
time)
14
Prema načinu prerade: toplo valjani, hladno valjani, kovani, vučeni, liveni itd.;
Prema obliku proizvoda: šipke, žice, cijevi, profili, limovi, trake itd.;
Prema vrijednosti zatezne čvrstoće ili napona tečenja na određene klase.
Si Mn Cr Ni W Mo V Cu Al Co Ti
0,50 1,65 0,30 0,30 0,10 0,08 0,10 0,40 0,10 0,10 0,05
U tabeli 3. data je pregledna raspodjela vrsta čelika prema glavnoj grupi broja
materijala usklađena sa njemačkim standardom DIN 17007, odnosno standardom BAS EN
10020-00.
15
Tabela 3. Vrste čelika prema EN 10020:2000
Nelegirani čelici Legirani čelici
Osnovni čelici Kvalitetni čelici Posebni čelici Kvalitetni Posebni čelici
Broj Nehrđajući i
Alatni čelici Razni čelici Konstrukcioni čelici, čelici za mašinogradnju i čelici za posude pod pritiskom
vatrootporni čelici
0 00 90 10 20 30 40 50 60 70 80
Bazni čelici Čelici posebnih fizikalnih Cr Nehrđajući čelici s Mn-Si-Cu Cr-Ni s Cr Cr-Si-Mo
osobina <2,5 %Ni bez Mo, Nb 2,0 < 3,0 %Cr Cr-B Cr-Si-Mn-Mo
i Ti Cr-Si-Mo-V
1 01 91 11 21 31 41 51 61 71 81
Opšti konstrukcioni čelici s konstrukcioni, čelici za Cr-Si Nehrđajući čelik s Mn-Si Cr-Si Cr-Si-V
Rm<500 MPa posude pod pritiskom i za Cr-Mn <2,5 %Ni s Mo, bez Mn-Cr Cr-Mn Cr-Mn-V
mašinogradnju s C<0,50% Cr-Mn-Si Nb i Ti Cr-Mn-B Cr-Si-Mn-V
2 02 92 12 22 32 42 52 62 72 82
Ostali konstrukcioni čelici konstrukcioni, čelici za Cr-V Brzorezni čelici s Co Mn-Cu Ni-Si Cr-Mo Cr-Mo-W
koji nisu namijenjeni za posude pod pritiskom i za Cr-V-Si Mn-V Ni-Mn s <0,35 %Mo Cr-Mo-W-V
termičku obradu mašinogradnju s C0,50% Cr-V-Mn Si-V Ni-Cu
s Rm<500 MPa Cr-V-Mn-Si Mn-Si-V
3 03 93 13 23 33 43 53 63 Cr-Mo 83
Čelici kod kojih je srednja konstrukcioni, čelici za Cr-Mo Brzorezni čelici bez Co Nehrđajući čelik s Mn-Ti Ni-Mo s 0,35 %Mo
vrijednost C<0,12% ili posude pod pritiskom i za Cr-Mo-V 2,5 %Ni bez Mo, Nb Si-Ti Ni-Mo-Mn
Rm<400 MPa mašinogradnju s posebnim Mo-V i Ti Ni-Mo-Cu
zahtjevima Ni-Mo-V
Ni-Mn-V
4 04 94 14 24 34 44 54 64 74 84
Čelici kod kojih je srednja W Nehrđajući čelik s Mo Cr-Si-Ti
vrijednost C0,12% <0,25% Cr-W 2,5 %Ni s Mo, ali Nb, Ti, W Cr-Mn-Ti
ili Rm400 <500 MPa bez Nb i Ti Cr-Si-Mn-Ti
5 05 95 15 25 35 45 55 65 75 85
Čelici kod kojih je srednja Alatni čelik W-V Čelici za kotrljajuće Nehrđajući čelici s B Cr-Ni-Mo Cr-V Čelici za nitriranje
vrijednost C0,25% <0,55% Cr-W-V ležajeve posebnim dodacima Mn-B s <0,4 %Mo s <2,0 %Cr
ili Rm 500 <700 MPa <1,65 %Mn + < 0,2 %Ni
6 06 96 16 26 36 56 56 66 76 86
Čelici kod kojih je srednja Alatni čelik W osim Materijali s posebnim Ni Ni Cr-Ni-Mo Cr-V
vrijednost C0,55% ili grupa 24, 25 magnetnim osobinama s <0,4 %Mo + s 2,0 %Cr
Rm700 MPa i 27 bez Co 2,0 < 3,5 %Ni
7 07 97 17 27 37 57 57 67 77
Čelici s višim udjelom P ili S Alatni čelik Sa Ni Materijali s posebnim Cr-Ni s <1,0 %Cr Cr-Ni Cr-Ni-Mo s <0,4 Cr-Mo-V
magnetnim osobinama s <1,0 %Cr %Mo + 3,5 < 5,0
i s Co %Ni ili >0,4 %Mo
8 18 08 98 28 38 58 58 68 78 88
Alatni čelik Čelici posebnih Ostali Materijali s posebnim Cr-Ni s 1,0<1,5 %Cr Cr-Ni Cr-Ni-V Zavarivi čelici visoke čvrstoće
fizikalnih fizikalnim osobinama s 1,0 < 1,5 %Cr Cr-Ni-W koji nisu namijenjeni termičkoj
osobina bez Ni Cr-Ni-V-W obradi kod korisnika
9 19 09 99 29 39 59 59 69 79 89
Alatni čelik Čelici za ostale Materijali s posebnim Cr-Ni s / 1,5 < 2,0 Cr-Ni Cr-Ni osim grupa Cr-Mn-Mo Zavarivi čelici visoke čvrstoće
namjene fizikalnim osobinama i %Cr s /1,5 < 2,0 %Cr 57 do 68 Cr-Mn-Mo-V koji nisu namijenjeni termičkoj
s Ni obradi kod korisnika
NAPOMENA 1. Podjela skupina čelika u skladu je s rpodjelom čelika u EN 10020.
NAPOMENA 2. U tabeli se nalaze: a) broj skupine čelika (uvijek gore lijevo); b) glavne karakteristike grupe čelika; c) Rm=zatezna čvrstoća; Granične vrijednosti za hemijski sastav i zateznu čvrstoću (Rm) služe samo za orijentaciju.
Raspodjela čelika data u tabeli 3. odnosi se na sistematiku glavne grupe 1, tj.
svih valjanih i kovanih čelika, kao i vrsta čeličnog liva, a sastoji se iz 100 klasa brojeva
materijala. Ona obuhvata raspodjelu čelika prema hemijskom sastavu na nelegirane i
legirane, kao i raspodjelu na tri glavne skupine čelika prema kvalitetu, tj. na osnovne,
kvalitetne i plemenite, a uzimaju se u obzir i glavne osobine (zatezna čvrstoća, Rm) i
glavne smjernice za upotrebu (npr. brojevi 20 do 29 su grupe alatnih čelika, a 40 do 49
hemijski postojani čelici).
Pregled ukupnog broja obrađenih vrsta čelika njemačkih proizvođača prema
propisima DIN u osmom izdanju Stahl-Eisen-Liste iz 1990.g. sadrži 1928 raznih vrsta
nelegiranih i legiranih čelika prema tri glavne skupine kvaliteta i to 10:
I skupina - 21 vrsta nelegiranih osnovnih čelika (ili 1,09%),
II skupina - 335 vrsta nelegiranih kvalitetnih čelika (17,38%) i
- 98 vrsta legiranih kvalitetnih čelika (5,08%),
III skupina - 159 vrsta nelegiranih plemenitih čelika (8,25%) i
- 1315 vrsta legiranih plemenitih čelika (68,20%).
U sedmom izdanju Stahl-Eisen-Liste iz 1980.g. je bilo 1699 raznih vrsta čelika,
tj. oko 13,5% manje nego u 1990. godini. Iz pregleda slijedi da njemački proizvođači
imaju u asortimanu znatno više legiranih čelika 73,28%, koji su pretežno plemeniti,
međutim po proizvedenim količinama dominiraju nelegirani osnovni čelici, jer su oni
najjeftiniji.
[10] *** Stahl-Eisen-Liste, 8. Auflage, VDeH, Verlag Stahl Eisen, Düsseldorf, 1990.
[11] *** BAS EN 10020:2000, Definiranje i klasificiranje vrsta čelika (EN 10020:2000, IDT)
17
- Rezultati analize proizvoda mogu odstupati od analize njihove taline do mjere
dopuštene odgovarajućim standardom za proizvod ili tehničkim zahtjevom
(takva odstupanja nemaju uticaj na klasificiranje čelika kao nelegiranog ili
legiranog). Ako bi analiza proizvoda pokazala vrijednost koja čelik svrstava u
drugu klasu od očekivane, onda bi njegovo prisustvo u prvobitno očekivanoj
klasi trebalo posebno i pouzdano dokazati.
- Za svaki legirajući elemenat, specificirana, proračunata ili stvarna vrijednost
analize taline izražena je sa istim brojem decimalnih mjesta kao odgovarajuća
granična vrijednost prikazana u tabeli 4. Na primjer, u ovom evropskom
standardu određeno područje od 0,3 do 0,5 % odgovara području od 0.30 do 0,50
%. Slično tome određen sadržaj od 2% podrazumijeva sadržaj od 2,00 %.
18
Tabela 5. - Zavarivi finozrnati legirani čelici.
Granica hemijskog sastava između kvalitetnih i specijalnih čelika
Granična vrijednost
Specificirani element
(maseni %)
Cr Krom 0,50
Cu Bakar 0,50
Mn Mangan 1,80
Mo Molibden 0,10
Nb Niobijum 0,08
Ni Nikl 0,50
Ti Titan 0,12
V Vanadijum 0,12
Zr Cirkonijum 0,12
Nelegirani čelici
Nelegirani čelici su vrste čelika u kojima nijedna granična vrijednost u tabeli 4. ne
prelazi prihvatljive sadržaje legirajućih elemenata.
Nehrđajući čelici
Nehrđajući čelici sadrže najmanje 10,5 % hroma i najviše 1,2 % ugljika.
19
Nelegirani čelici
Općenito, nelegirani specijalni čelici imaju veći stepen čistoće nego kvalitetni
čelici, posebno u pogledu nemetalnih uključaka. U većini slučajeva oni su namijenjeni za
kaljenje i popuštanje ili otvrdnjavanje površine i okarakterizirani su sa strogo određenim
efektom takvog tretmana. Precizna kontrola hemijskog sastava i posebna pažnja u
proizvodnji i procesu kontrole osiguravaju poboljšane osobine kod tačno definisanih
zahtjeva. Ove osobine, koje su općenito u kombinaciji i unutar strogo kontrolisanih
granica, uključuju visok ili strogo kontrolisani napon tečenja ili vrijednosti
otvrdnjavanja, ponekad udružene sa pogodnošću za hladnu obradu, zavarivanje ili
žilavost.
Nelegirani specijalni čelici su čelici koji ispunjavaju jedan ili više slijedećih
zahtjeva:
prednapregnuti čelici.
20
Nehrđajući čelici
* Ako nije specificirana vrijednost energije udara na – 50°C, kao specificirana vrijednost uzima se
ona između – 50°C i – 60°C.
** Isključujući čelike za posude pod pritiskom ili cijevi.
*** "Dvofazni" čelici imaju mikrostrukturu koja je uglavnom feritna, sa oko 10 % do 35 %
martenzita u malim izdvojenim površinama homogeno raspoređenim.
21
legirani čelici u kojima je bakar jedini specificirani legirajući elemenat.
legirani čelici za namjenu u elektrotehnici sadrže samo silicijum ili silicijum
i aluminijum kao legirajuće elemente, kako bi se postiglo zadovoljavanje
maksimalnih specificiranih zahtjeva za magnetne gubitke ili minimalne
vrijednosti za metalnu indukciju, polarizaciju ili propustljivost.
Osnovni čelici (B) su svi oni čelici za čiju proizvodnju nisu propisani nikakvi
kvalitetni zahtjevi, niti se traži posebna pažnja pri izradi talina. Ti čelici još se nazivaju
trgovačkim ili normalnim kvalitetima, a ispunjavaju slijedeća četiri uslova:
1 – nisu legirani;
2 – nije propisana termička obrada za isporuku (sa izuzetkom žarenja radi sniženja
naprezanja, te mekog i normalizacionog žarenja);
3 – proizvodi isporučeni po standardima za isporuku ili specifikacijama moraju
ispunjavati slijedeće uslove:
- minimalna zatezna čvrstoća 690 MPa
- minimalni napon tečenja 360 MPa
- minimalno izduženje (A5) 26%
- minimalni prečnik trna pri savijanju veći od 1 x debljina epruveta
*
Draft International Standard ISO/DIS 4948/2: Steels-Classification – Part 2: Unalloyed and alloy
steels
22
- minimalna utrošena energija udara (udarna radnja loma)
na +20 oC iz uzdužnog smjera, KV 27 J
- maksimalna tvrdoća po Rokvelu, HRB 60
- maksimalno dozvoljeni udjeli 0,10 %C, 0,05 %P,
0,05 %S i 0,007 %N
Nelegirani kvalitetni čelici (Q) su nelegirani čelici (klasični čelici) koji nisu
obuhvaćeni definicijama za osnovne i nelegirane specijalne čelike. Pri njihovoj
proizvodnji je propisana posebna pažnja za postizanje određene veličine zrna, sniženje
udjela fosfora i sumpora, poboljšane čistoće površine i slično, u cilju dobijanja
specijalnih kvalitetnih karakteristika kao što su: otpornost na krti lom, poboljšane
osobine u hladno-oblikovanom stanju itd. Ova pažnja je ipak manja nego pri proizvodnji
čelika sa kontrolisanom prokaljivošću (nelegirani specijalni čelici – S).
23
Nelegirani specijalni čelici (S) zahtijevaju veću pažnju pri proizvodnji u odnosu
na proizvodnju klasičnih specijalnih čelika, tj. nelegiranih čelika sa kontrolisanom
prokaljivošću. Sa aspekta uslova proizvodnje oni su općenito čistiji, a posebno u pogledu
udjela nemetalnih uključaka u odnosu na kvalitetne čelike. U nelegirane specijalne čelike
ubrajaju se:
1. Svi nelegirani čelici (uključujući i alatne čelike), koji su namijenjeni za termičku
obradu radi zadovoljavanja barem jedne od slijedećih karakteristika:
o udarna radnja loma u poboljšanom stanju,
o određena dubina prokaljivosti,
o ograničenje površinskih nečistoća,
o ograničenje udjela nemetalnih uključaka i/ili unutrašnjih
nehomogenosti;
2. Svi nelegirani čelici koji nisu namijenjeni termičkoj obradi, a ispunjavaju bar
jedan od slijedećih zahtjeva:
o ograničenje udjela nemetalnih uključaka i/ili unutrašnjih
nehomogenosti, npr. ploče otporne na lamelarno cijepanje,
o maksimalno dozvoljeni udjeli fosfora i sumpora kod analize šarže
(kanalske) do 0,020%, a kod analize proizvoda do 0,025% (npr.
čelici za žicu za zavarivanje),
o mnogo oštriji zahtjevi za kvalitet površine, npr. kod čelika za hladno
izvlačenje ili za hladno kovanje;
3. Čelici sa većom električnom provodljivošću od 9 S po dužnom metru ili sa
propisanim magnetnim osobinama, izuzev magnetnih limova i traka kod kojih je
propisana određena permeabilnost.
24
U ove čelike spadaju još i slijedeći čelici:
- nelegirani alatni čelici,
- čelici za opruge,
- čelici za plameno ili indukciono kaljenje,
- čelici za hladno vučenje i hladno izvlačenje,
- čelici za nuklearne posude pod pritiskom.
2. Čelici legirani samo sa bakrom sa minimalno 0,40 %Cu (do 0,50%), a ako
nije propisan minimum, tada je sadržaj bakra u granicama 0,57 do 0,70%;
3. Legirani čelici za šine;
4. Čelici za limove i trake imaju sadržaje samo S i/ili Al kao legirajućih
elemenata, a zbog magnetnih gubitaka se traži samo minimalna vrijednost
magnetne indukcije (npr. bez zahtjeva za permeabilnost).
Specijalni legirani čelici su svi legirani čelici izuzev gore navedenih kvalitetnih
čelika. Glavne vrste specijalnih legiranih čelika su date u tabeli 7.
25
Tabela 7. Glavne vrste specijalnih legiranih čelika po ISO / DIS 4948/2 standardu
Legirani čelici Čelici otporni na koroziju
Alatni čelici Ostali čelici
tipa u toplom i na puzanje*
Znak (x) ukazuje da čelik može biti legiran i sa dodatnim elementima bez
promjene date vrste čelika. Npr. u grupi 32 znači vrstu čelika Cr (x), koja može
sadržavati CrV ili CrAlMo, bez promjene grupe čelika 32.
26
2.2.3. Podjela čelika prema namjeni
27
Čelik klase II koristi se najviše u mašinogradnji, a dijeli se na čelike opšte i specijalne
namjene. Po hemijskom sastavu je ugljenični ili legirani, a po čistoći
mora imati ograničenje udjela fosfora i sumpora na maksimalno po
0,050%. Veći dio ovih čelika obrađuje se termički radi poboljšanja
upotrebnih osobina. Dio ovih čelika koristi se i za građevinske svrhe;
Čelici klase III vrlo su široko upotrebljivani alatni čelici. Ovi čelici su po hemijskom
sastavu uglavnom nadeutektoidni ugljenični i legirani čelici (nisko- i
visokolegirani), a svi se termički obrađuju;
Čelici klase IV su sa posebnim fizičkim osobinama. Oni su vrlo visoke čistoće i spadaju
u legirane čelike, a proizvode se postupcima sekundarne metalurgije
(vakuumiranje, pretapanje pod elektrotroskom itd.). Kod ovih čelika su
najvažnije za upotrebu fizičke osobine, npr. vrlo mali koeficijent
izduženja kod čelika tipa invar (do ca 300 puta manji u odnosu na obične
čelike). Termički se svi obrađuju.
Kod ove raspodjele, čelici koji se ocjenjuju po osnovu više osobina (mehaničke,
fizičke i hemijske), kao što su nehrđajući čelici, otporni na puzanje i sl. su svrstani u
klasu II, tj. konstrukcione čelike specijalne namjene. U tehnici je u nekim slučajevima
nemoguće oštro razdvajati klase čelika I, II i III iz tabele 8. Ova podjela čelika prema
namjeni se dosta koristi, jer omogućava lako uočavanje osnovnih osobina raznih čelika.
Uobičajena podjela čelika prema namjeni sa oznakom grupa data je na slici 7. [13].
28
Slika 7. Podjela čelika prema namjeni sa oznakom grupa 13
29
2.2.4. Nazivi čeličnih poluproizvoda i proizvoda
Napomena:
Vruća prerada u valjaonicama izvodi se na klasičan način preko ingota
(prethodno stvrdnjavaju u kokilama u čeličani) ili preko blumova, gredica ili pak preko
direktnog valjanja konti-odlivene žile. Trend u svijetu, na području vruće prerade, je
način "valjanje u liniji", tj. direktna povezanost livenja i valjanja, što ilustrira donji dio
slike 8. Nisu ekonomični klasični načini valjanja sa prethodnim zagrijavanjem ingota ili
blumova u tzv. jednoj ili dvije "vatre" do proizvoda.
*
Tolerancija debljine odnosno širine ograničena je tolerancijom mase proizvoda u iznosu 6%
od teoretske izračunate mase na osnovu specifične gustine čelika.
30
Čelični proizvodi se dijele na: vruće valjane, hladno vučene, odlivke, otkovke i
sl. Shematski pregled raznih čeličnih poluproizvoda i proizvoda dobijenih vrućom i
hladnom preradom dat je na slici 9.
Najčešći čelični proizvodi u industriji metaloprerade su vruće valjani šipkasti
profili, kao što su okrugle, pravougle, pljosnate, šestougaone i poluokrugle šipke u
širokom rasponu dimenzija. Iz njih se izrađuju dijelovi raznih mašina i uređaja. Vruće
valjani profili imaju oblik U-, I-, T-, Z- profila, te istokrakih ili raznokrakih ugaonih
profila. Služe za izradu raznih konstrukcija. Od prethodno vruće valjanih šipki proizvode
se hladno vučeni čelični profili postupkom provlačenja, kroz odgovarajuće matrice sa
uskim tolerancijama, na tzv. vučnim klupama. Vučeni profili imaju glatku i svijetlu
površinu, željeni oblik i dimenzije sa uskim tolerancijama. Pri tome znatno porastu
čvrstoćne karakteristike čelika na račun smanjenja poprečnog presjeka. Svijetlo vučene
šipke se izrađuju do promjera 80 mm, a isporučuju se u žarenom i vučenom stanju.
Na slici 10. dat je izgled raznih čeličnih proizvoda (a-šine, b-ugaoni profili).
31
a)
b)
Slika 10. Razni čelični proizvodi: a-šine; b-ugaoni profili
32
Svijetlo ljušteni čelik izrađuje se samo u obliku okruglih šipki većeg prečnika
skidanjem površinskog sloja na posebnim uređajima, a zatim odstranjivanjem neravnina
od struganja ravnanjem. Brušene čelične šipke izrađuju se brušenjem svijetlo vučenih ili
ljuštenih šipki do prečnika 40 mm. Postiže se visoka tačnost dimenzija.
Hladno valjanje (HV) vrši se uglavnom na čeličnim limovima debljine ispod 2
mm od kojih se traži poboljšan kvalitet površine (npr. limovi za karoserije automobila i
limovi za izvlačenje). Prije hladnog valjanja obično se odstranjuje oksidni sloj luženjem
u sumpornoj kiselini. Hladnim valjanjem proizvode se i trake – HVT (obično širine do
600 mm), a debljine od 1,25 do 5 mm. One se isporučuju sa različitim stepenima tvrdoće
(⅛ t, ¼ t, ½ t, ¾ t i t = tvrdo), a proizvode se uglavnom od ugljeničnih čelika. Isporučeno
stanje može biti i sa galvanskom prevlakom površine slojem cinka, kalaja ili olova.
Vruće valjani limovi su važan proizvod od čelika. Prema debljini dijele se na
debele (preko 5 mm), srednje (od 3 do 4,75 mm) i tanke (ispod 3 mm). Isporučuju se
obično u standardnim dimenzijama, tzv. tablama 1000 x 2000 mm; uglavnom su od
ugljeničnih čelika i u termičkom stanju: meko žareno, normalizirano ili poboljšano.
Vučena čelična žica do 15 mm izrađuje se vučenjem valjane žice na tzv.
vučnim klupama kroz matrice iz tvrdog materijala. Žica se izrađuje od raznih vrsta
čelika, a isporučuje u otvrdnutom stanju sa stepenima tvrdoće kao kod HVT.
Cijevi se izrađuju od raznih vrsta čelika, a osnovna je podjela na cijevi sa šavom
i na cijevi bez šava (šavne i bešavne cijevi).
33
3. ČELIČNI LIV
Prema literaturi [12] čelični liv je čelik u tečnom stanju spreman za livenje,
dobijen topljenjem sirovina. Treba razlikovati:
tečni čelik za livenje u kalupe (za ingote) ili za kontinuirano livenje
(polufabrikati),
tečni čelik za odlivke (gotov proizvod).
Prema Evropskom komitetu za ugalj i čelik (ECSC) definicija prema Birou za
statistiku Evropskog komiteta (EUROSTAT) – “Proizvodnja sirovog čelika” obuhvata
ingote, kontinuirano livene poluproizvode (polufabrikate) i odlivke za proizvodnju
gotovih proizvoda. Prema EUROSTAT-upitnicima za isporuku, kontinuirano liveni
proizvodi se definišu kao poluproizvodi.
Čelični odlivci prema literaturi [14] se definišu kao proizvodi čiji se oblici i
konačne mjere, bez ikakve mašinske obrade, dobijaju direktno očvršćavanjem tečnog
čelika u pješčanim kalupima od gline ili drugog vatrostalnog materijala, a znatno rjeđe u
trajnim metalnim ili grafitnim kalupima.
Prema literaturi [3] termin čelični liv se odnosi na svaki čelik dobijen u
konvertoru, elektropeći, ponegdje još u SM – peći, koji je liven u kalupe.
Mehaničke osobine nekog odlivka od čeličnog liva su uvijek slabije od
mehaničkih osobina iste legure, ali deformisane u vrućem stanju. No, u izvjesnim
slučajevima, čelični liv ima svoje prednosti, na primjer, ako je potrebno da se izradi neki
vrlo složen oblik ili mali broj komada. Tipična upotreba čeličnog liva je u području
poljoprivrede i rudarstva. Veći sadržaj ugljika u čeliku, doduše, povećava čvrstoću
odlivka, ali umanjuje njegovu duktilnost, pa se zbog toga za čelični liv odabire čelik sa
srednjim sadržajem ugljika [15].
Za vrijeme sporog hlađenja tečnog čelika koji je odliven u pješčani kalup, prva
faza koja se obrazuje jeste delta-faza. Ona se za vrijeme daljeg hlađenja transformiše u
grubozrnati austenit, a ovaj se na još nižim temperaturama razlaže na Widmanstättenovu
feritnu strukturu (slika 11.a). Ova struktura ima relativno slabe mehaničke osobine. Ako
se ovakav odlivak zagrije do austenitnog područja (u praksi iznad GOS-linije na
ravnotežnom dijagramu) cijela struktura se mijenja u relativno sitna austenitna zrna. Pri
kasnijem hlađenju na vazduhu, taj se austenit razlaže na odgovarajuću sitniju smjesu
ferita (bijelo) i perlita (crno, slika 11.b), koja ima bolje mehaničke osobine. Ovaj
postupak termičke obrade kojim se poboljšavaju osobine čelika se naziva normalizaciono
žarenje ili normalizacija*, a koristi se, kao što i samo ime kaže, za dobijanje zrna koja
imaju ujednačenu, tj. normalnu sitnozrnatu mikrostrukturu.
[14] S. Marković: Standardi za čelik, Udruženje crne metalurgije Jugoslavije, Beograd, 1999.
[15] B. Božić: Fizička metalurgija, Naučna knjiga, Beograd, 1960.
*
normalizaciono žarenje – zagrijev čelika do odgovarajuće temperature iznad gornje tačke
preobražaja Ac, zatim hlađenje na zraku
34
(a) (b)
Slika 11.a) Widmannstättenova mikrostruktura čeličnog liva (Povećanje: 500)
b) normalizovana struktura [16]
[16] T. Filetin i dr.: Svojstva i primjena materijala, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb,
2002., str. 111-113
[17] M. Branković i S. Marković: Livene legure, Željezo – ugljenik, Tehnološko – metalurški
fakultet, Beograd, 1980. str. 18-20
[18] M. Novosel i D. Krumes: Željezni materijali, II prošireno izdanje, Strojarski fakultet,
Slavonski Brod, 1997. str. 98-100
35
Legirani čelični liv sadrži obično više od 0,8 %Mn te udjele nekih od legirajućih
elemenata iz niza: Ni, Cr, Mo, V, Ti, Cu. Ako liv sadrži manje od 5% legirajućih
dodataka on se naziva niskolegiranim (dogovorno), a sa više od 5% visokolegiranim
[18].
Ukoliko je čelični odlivak namijenjen konačnoj upotrebi bez daljeg oblikovanja
deformacijom on obično sadrži najviše 0,5 %C.
Upotrebu legiranih čeličnih livova treba svesti na najmanju mjeru zbog
vjerovatnoće pogrešaka pri provođenju osjetljivih operacija proizvodnje. Uz sve treba
dodati visoke troškove proizvodnje kao i česte strukturne anomalije prilikom obrađivanja
odlivka (naprimjer štetna Widmanstättenova struktura nepovratno ogrubljuje zrno kod
visokolegiranih livova koji nemaju polimorfnu transformaciju austenita u ferit i perlit).
36
Hemijski sastav i osobine za važnije čelične livove dati su u tabelama 9., 10., 11. i 12.
37
Tabela 11. Hemijski otporan čelični liv [3]
Maseni % Re Rm A5
Oznaka
Oznaka po DIN C Stanje MPa MPa % Upotreba
po JUS Si Cr Ni Mo ostalo
max. min. min. min.
nehrđajući liv
G-X20Cr14 ČL 4171 0,20 13,5 pobolj. 440 590-790 12
G-X10CrNi18 8 ČL 4571 0,12 1,5 18,0 9,0 gaš.(v) 175 440-640 20
otpornost prema
G-X7CrNiNb18 9 ČL 4572 0,08 1,0 18,0 10,0 +Nb gaš.(v) 175 440-640 20
hrđi i kiselinama
G-X10CrNiMo18 8 ČL 4573 0,12 1,5 18,0 10,0 2,0 gaš.(v) 185 440-640 20
G-X7CrNiMoNb18 10 ČL 4574 0,08 1,0 18,0 11,5 2,0 +Nb gaš.(v) 185 440-640 20
vatrostalni liv
G-X40CrSi29 ČL 4271 0,45 1,7 29,0 žareno 200-300 HB }dijelovi ind.
G-X130CrSi29 ČL 4273 1,3 1,7 29,0 žareno 250-330 HB peći
Tvrdoća
G-X40CrNiSi27 4 ČL 4576 0,40 1,5 27,0 4,0 žareno 200-300 HB u vatri do 1100°C
G-X35CrNiSi25 12 ČL 4577 0,35 1,5 25,0 12,0 gaš.(v) 150-230 HB u vatri do 1150°C
Tabela 12. Čelični liv otporan prema habanju – sastav i mehaničke osobine [3]
Oznaka po Maseni %
Oznaka po DIN Čvrstoćne osobine
JUS C Mn Cr Mo Ni
GS-36Mn5 ČL 3134 0,45 1,8 pobolj.:Re=390MPa, A5=7%
ČL 3160 1,2 13,0
G-X120Mn12 ČL 3161 1,0 12,0
G-X120Mn12 ČL 3460 1,2 13,0 1,0 gašeno (u vodi):
G-X120Mn12 ČL 3462 1,2 13,0 1,8 tvrdoća 200 HB
G-X125MnMo12 2 ČL 7361 1,1 12,0 2,0
G-X125MnMo12 2 ČL 7362 1,3 12,0 2,0
G-X300CrMo15 3 ČL 4758 2,6 15,0 2,8 kalj.: tvrd. 55-60 HRC
- ČL 4759 3,3 15,0 2,8 kalj.: tvrd. 60-64 HRC
- ČL 4771 0,30 17,0 0,6 1,6 pobolj.:Re=590MPa, A5=4%
38
ako je nužno primjeniti visokougljenične, visokolegirane vrste otporne na
trošenje (npr. Cr-liv sa 1,5 %C i 30 %Cr) koje se zbog slabe obradivosti
deformacijom moraju liti.
Dijelovi od čeličnog liva znatno su skuplji nego oni od sivog ili temper liva i to zbog:
visokih zahtijeva na čistoću i tačnost sastava legure;
visoke tačke topljenja (oko 1500 °C) – potrebne posebne peći i visoka
potrošnja energije za topljenje;
potrebna naknadna termička obrada.
Radi tih činjenica pri konstruisanju i izradi odlivaka od čeličnog liva mora se posvetiti
posebna pažnja.
Termička obrada
39
4. OZNAČAVANJE ČELIKA I ČELIČNOG LIVA
Veliki razvoj industrije izazvao je potrebu sistematizacije u klasifikaciji kvaliteta
sirovina i gotovih proizvoda. Sve industrijski razvijene zemlje imaju svoje vlastite
standarde, tzv. nacionalne standarde ili norme*. Sa ujedinjenjem evropskih zemalja, a i
radi uvoza i izvoza proizvoda i sirovina, primat je preuzeo tzv. evropski standard ili EN
(euronorme). Međutim, u upotrebi su i nacionalni standardi pa se proizvodi često
naručuju isključivo po tim standardima. Radi toga će se dati i kraći pregled označavanja
čelika po JUS - standardu prema kojem se u literaturi, tehničkoj dokumentaciji i
operativi u našoj zemlji koriste oznake za čelike i čelični liv, a njemu su adekvatni HRN
norme. Pored toga često su u upotrebi nacionalni standardi: DIN - standard (Njemačka),
GOST - standard (Rusija), ASTM - standard (SAD), BS standard (Velika Britanija). Na
kraju detaljno će se opisati označavanje čelika prema EN standardu (normi) koji je
preuzet i kao bosanskohercegovački standard. Taj se standard sastoji iz 3 dijela, pored
standarda BAS EN 10020:2000 koji se odnosi na definiciju i podjelu vrsta čelika. To su:
BAS EN 10027 - 1 : 1992 (Glavni simboli i oznake)**
BAS EN 10027 - 2 : 1992 (Brojčane oznake)
BAS CR 10260 : 1998 (Dodatne oznake)
*
Norma (engleski naziv za normu je standard) je poznata i priznata mjera za određenu
kvalitativnu veličinu u okviru određene socijalne zajednice. Ako je prihvaćena običajno,
društveno i/ili zakonski, norma postaje pravilo, uzorak ili propis. U današnjem društvu norma je
pisani dokument koji, ovisno o prihvaćanju, može imati nacionalni, regionalni ili svjetski
(internacionalni) zakonski status.
**
U međuvremenu izašao je prijedlog novog standarda PR/BAS EN 10027-1/2007
[19] N. Injac: Mala enciklopedija kvaliteta, I dio, Oskar, Zagreb, 2002., 26-39
40
Osnovni smisao internacionalizacije standarda u svjetskom, globalnom smislu
sastoji se u postizanju slijedećih ciljeva:
izbjegavanje protekcionizma,
zaštita zemalja u razvoju,
stvaranje jedinstvenog svjetskog tržišta,
očuvanje ekološkog planetarnog sistema,
širenje i prihvaćanje najnovijih globalnih tehničkih i tehnoloških znanja i
izgradnja jedinstvenog svjetskog komunikacionog sistema.
Hijerarhijski gledano (po značenju i važnosti), postoje međunarodni, regionalni,
nacionalni, industrijski i interni (radni standardi).
Svaki od nabrojanih vrsta standarda ima strogo definirani cilj i namjenu.
Međunarodni ili internacionalni standardi propisuju dvije svjetske nadležne
organizacije - ISO i IEC i oni vrijede za sve zemlje članice (praktično, za cijeli
svijet). ISO* (International Organization for Standardization) je međunarodna
organizacija nastala kao savez nacionalnih organizacija za standarde i
standardizaciju, a njen je zadatak priprema, prihvaćanje, objavljivanje i briga o
međunarodnim (svjetskim) standardima.
Regionalni standardi pokrivaju pojedine regije naše planete (Evropa, Sjeverna
Amerika, Australija, Afrika, Daleki Istok itd.), generiraju se od regionalnih
organizacija za standarde i obavezne su za tu regiju. U Evropi su te organizacije
CEN, CENELEC, ECISS, AECMA i ETSI **.
Nacionalni su standardi u nadležnosti pojedinih država i vrijede na njezinom
području, na primjer DIN za Njemačku, GB za Veliku Britaniju, HRN za Republiku
Hrvatsku, BAS za Bosnu i Hercegovinu itd.
Industrijski standardi nastaju unutar jedne ili više industrijskih grana u nekoj zemlji
i ograničeni su samo na pripadajuća industrijska područja (npr. VDMA, VDI, VDA
u Njemačkoj, ASTM u SAD itd.).
Interni standardi vrijede, nastaju i primjenjuju se samo u pojedinoj multinacionalnoj
kompaniji ili korporaciji te u pojedinim preduzećima.
41
4.1. Označavanje čelika i čeličnog liva prema JUS - u
Slovni simbol
osnovna oznaka
dopunska oznaka
ostale dopunske oznake
Brojčani simboli, iz kojih se sastoji osnovna oznaka, označavaju osobine čelika ili
pripadnost nekoj grupi i to:
čelici sa djelimično garantovanim ili negarantovanim hemijskim sastavom, a
garantovanim mehaničkim osobinama;
čelici sa garantovanim hemijskim sastavom i garantovanim mehaničkim
osobinama.
Napomena: Prema standardu JUS C.B0.002/86 iza slovnog simbola Č ili ČL ne nalazi se
tačka koja se stavljala kod ranijih oznaka čelika ili čeličnog liva.
42
Čelici s djelimično garantovanim ili negarantovanim hemijskim sastavom, a
garantovanim mehaničkim osobinama
U ovu grupu spadaju ugljenični čelici trgovačkog kvaliteta: ugljenični čelici s
propisanim mehaničkim osobinama, bez propisanog hemijskog sastava, ili sa propisanim
sadržajem P i S, ili sa propisanim sadržajem nekog hemijskog elementa, te ugljenični
čelici za automate.
Tabela 13. Brojčani simbol na drugom mjestu osnovne oznake ugljeničnih čelika sa
propisanim mehaničkim osobinama [20, 21]
Simbol 0 Čelik bez propisanih mehaničkih osobina (trgovački kvalitet)
Simbol 1 zatezna čvrstoća do 320 MPa
Simbol 2 zatezna čvrstoća 330 – 350 MPa
Simbol 3 zatezna čvrstoća 360 – 380 MPa
Simbol 4 zatezna čvrstoća 390 – 480 MPa
Simbol 5 zatezna čvrstoća 490 – 580 MPa
Simbol 6 zatezna čvrstoća 590 – 680 MPa
Simbol 7 zatezna čvrstoća 690 – 780 MPa
Simbol 8 zatezna čvrstoća 790 – 880 MPa
Simbol 9 zatezna čvrstoća od 890 MPa i više
43
Čelici s garantovanim hemijskim sastavom i garantovanim mehaničkim osobinama
44
Tabela 17. Faktori uticajnosti legirajućih elemenata [20]
Legirajući
Si Mn Cr Ni W Mo V Co Ti Cu Al ostali
elementi
Faktori
1 1 4 4 7 14 17 20 30 1 1 30
uticajnosti
Ako kod višestruko legiranih čelika više legirajućih elemenata imaju isti
proizvodni broj iz procentualnog srednjeg sadržaja i faktora vrijednosti, smatra se
najuticajnijim elementom onaj koji po tabeli 16. nosi veći broj, a kao drugi uticajni
elemenat onaj koji nosi po tabeli 16. prvi manji broj.
Primjer: Čelik ima hemijski sastav 0,30 % C, 0,30 % Si, 1,4 % Mn, 0,35 % Cr.
Proizvod procentualnog sadržaja i faktora vrijednosti za Mn je:
1,4 x 1 = 1,4, a za Cr: 0,35 x 4 = 1,4. Proizvod je isti. Međutim, prema tabeli krom ima
brojčani simbol 4, a mangan 3, znači krom je uticajniji legirajući elemenat od Mn.
Simbol na prvom i drugom mjestu je 43.
Primjer: Legirani čelik ima hemijski sastav: 0,25 do 0,34 % C, 2,3 do 2,7 % Cr, 0,15 do
0,25 % Mo i 0,10 do 0,20 % V. Srednji sadržaj legirajućih elemenata je 2,5 % Cr, 0,20 %
Mo i 0,15 % V. Proizvod iz srednjeg procentualnog sadržaja i faktora vrijednosti je:
za Cr 2,5 x 4 = 10
za Mo 0,20 x 14 = 2,8
za V 0,15 x 17 = 0,55
Najuticajniji elemenat je Cr, koji u tabeli 16. ima brojčani simbol 4. Dakle, simbol na
prvom mjestu je broj 4. Drugi po redu uticajni legirajući elemenat je Mo s brojčanim
simbolom 7 u tabeli 16., zato je simbol na drugom mjestu broj 7. Simboli na prvom i
drugom mjestu su, dakle, 47.
45
c) Simboli na trećem, četvrtom i petom mjestu osnovne oznake dati su u tabeli 18. i
predstavljaju podgrupe čelika po namjeni.
Tabela 18. Redni broj čelika 20
Od 0 – 19 Ugljenični čelici s propisanim hemijskim sastavom i legirani
101 – 109 čelici ne namijenjeni termičkoj obradi
od 20 – 29
ugljenični i legirani čelici za cementaciju
201 – 299
od 30 – 39
ugljenični i legirani čelici za poboljšanje
301 – 399
od 40 – 59
ugljenični i legirani čelici za alate
401 – 599
od 60 – 69 čelici s naročitim fizičkim osobinama
601 – 699 slobodno za čelike koji ne pripadaju ostalim podgrupama
od 70 – 79:
čelici hemijski postojani i vatrootporni
701 – 799
od 80 – 89 brzorezni čelici
rezervisano za nove podgrupe ili za podgrupe koje su
od 801 – 899
popunjene
od 90 – 99 čelici za automate
od 901 – 999 slobodno za čelike koji ne pripadaju ostalim podgrupama
Dopunske oznake
Ovom oznakom označava se stanje čelika s jednim, odnosno s dva brojčana simbola,
prema tabeli 19. Dva brojčana simbola mogu nastati samo kombinacijom brojčanih
simbola, npr. vučeno i žareno stanje označava se dopunskom oznakom 51, odnosno za
brušeno i poboljšano dopunska oznaka je 74 (npr. Č1590.74)
Tabela 19. Stanje čelika 21
Brojčani simbol stanja Stanje čelika
0 Bez određene termičke obrade
1 žareno
2 žareno na najbolju obradivost
3 normalizirano
4 poboljšano
5 vučeno - hladno deformisano
6 ljušteno
7 brušeno
8 kontrolisano hlađeno
9 obrađeno po naročitim uputstvima
46
Ostale dopunske oznake
Ostale dopunske oznake utvrđene su, po potrebi, odgovarajućim JUS standardima za
tehničke uslove za čelike i čelični liv.
Utiskivanje oznaka
Na svakom čeličnom materijalu, osim onih sa negarantovanim mehaničkim osobinama
(trgovački kvaliteti), mora biti utisnuta oznaka vrste čelika.
Načelno, utiskivanje oznake vrste čelika se vrši:
- Kod pojedinih šipki na jednom kraju šipke.
- Na limenoj etiketi kod šipki koje se isporučuju u vezovima.
- U lijevom uglu, paralelno s kraćom stranicom, kod limova i traka.
ProizvođaČje dužan utisnuti oznaku visine 6 do 10 mm.
47
Širina trake boje se prilagođava veličini proizvoda, po mogućnosti širine 5 do 16 mm.
Širina neobojenog pojasa između traka treba iznositi polovinu do dvije širine trake boje,
ovisno o veličini proizvoda. Oznake su na jednom kraju proizvoda.
Prema JUS C.B0.002 označavanje čeličnog liva je isto kao i za čelik s tim da
umjesto slovnog simbola „Č“ (za čelik) stoji „ČL“ (čelični liv), a ostali simboli su isti
kao za čelik.
48
Tabela 22. Skraćeni pregled načina označavanja čelika prema standardu (normi) HRN C.B0.002-89
Slovni simbol-oznaka ČXXXX (X) . X (X...) – X (X...)
materijala Čili ČL
Osnovna oznaka-vrsta
Dopunska oznaka Ostale dopunske oznake
namjena ili stanje
Legirajući elementi C Si Mn Cr Ni W Mo V Co Ti Cu Al Ostali
% više od - 0,60 0,80 0,30 0,30 0,10 0,08 0,01 0,10 0,05 0,40 0,10 -
Redni broj 1 2 3 4 5 6 7 8 9 9
Faktor vrijednosti - 1 1 4 4 7 14 17 20 30 1 1 30
SISTEM OZNAČAVANJA ČELIKA
Ugljenični čelici sa utvrđenim Čelici garantovanog sastava i mehaničkih osobina
mehaničkim osobinama Ugljenični Legirani
Simbol Brojčani simbol najuticajnijeg
na prvom 0 1 legirajućeg elementa određenog
mjestu prema gornjoj tabeli
Simbol Zatezna čvrstoća Rm,
MPa
0 nije utvrđeno
1 do 320 Kod višestruko legiranih čelika,
Simbol na 2 330 – 350 Brojčani simbol označava brojčani simbol drugog po redu
drugom 3 360 – 380 10 x maksimalni udio C uticajnog legirajućeg elementa
mjestu 4 390 – 480 zaokružen na deseticu; određenog prema gornjoj tabeli.
brojčani simbol "9" Kod jednostruko legiranih
5 490 – 580
označava 0,90 %C i više čelika brojčani simbol na
6 590 – 680
od 0,90 %C. drugom mjestu je uvijek "1".
7 690 – 780
8 790 – 880
9 preko 890
Podgrupa čelika Simbol Podgrupa čelika prema namjeni
Bez određenog udjela 00 – 19 Čelici koji nisu predviđeni za
00 – 44
nečistoća – P i S 101 – 199 termičku obradu
20 – 29
101–449 Slobodno Čelici za cementiranje
201 – 299
Sa određenom čistoćom 30 – 39
Čelici za poboljšavanje
Simbol na 45 – 79 i djelimično propisanim 301 – 399
trećem; hemijskim sastavom 40 – 59
451–799 Ugljenični i legirani čelici za alate
četvrtom i (% C, Si i Mn) 401 – 599
petom Sa određenom čistoćom i 60 – 69 Čelici posebnih fizičkih osobina
mjestu1) djelimično propisanim 601 – 699 Slobodno
80 – 99 hemijskim sastavom i 70 – 79 Hemijski postojani i vatrootporni
801 - 999 dodatkom legirajućih 701 – 799 čelici
elemenata (mikrolegirani 80 – 89 Brzorezni
čelici) 801 – 899 Slobodno
1) 90 – 99 Čelici za automate
Na petom mjestu se ne koristi nula
901 – 999 Slobodno
DOPUNSKA OZNAKA
Simbol Stanje čelika Simbol Stanje čelika
0 Nije posebno termički obrađen 7 Brušeno
1 Žareno 8 Kontrolisano hlađeno
2 Žareno na najbolju obradivost 8A Gašeno
2A Termički obrađeno na određenu Rm 8B Termomehanički obrađeno
2B Termički obrađeno na F/P strukturu * 9 Obrađeno po uputstvima
2C Pogodno za hladno sječenje K Za vruće kovanje i presovanje
2D Žareno na globularni cementit H Za hladno oblikovanje valjcima
3 Normalizovano S Za hladno presavijanje
4 Poboljšano V Za vučenje
5 Vučeno – hladno deformirano Z Za izradu zavarenih cijevi
6 Ljušteno
* F/P = feritno / perlitnu strukturu
49
Tabela 23. Granične vrijednosti za nelegirane i legirane čelike po standardima HRN i
ISO
Simbol Granični udjeli u mas.%, manje od:
elementa * HRN C.B0.002 ISO 4948/1
Al, Co, W 0,10 0,10
Bi, Se, Te 0,10
V 0,01 0,10
Cr, Ni 0,30 0,30
Cu 0,40 0,40
Pb 0,40
Si 0,60 0,50
Mn ** 0,80 1,65
Mo 0,08 0,08
Nb 0,06
Ti 0,05 0,05
Zr *** 0,05
B 0,0008
* Manje = nelegiran, a jednako ili veće = legirani čelik,
** Ako je samo Mn specificiran, može biti i do 1,80%
*** I svaki lantanid, izuzev C, P, S i N
Kod čeličnog liva slovni simbol je iz dva slova, a sve ostalo je kao i kod
označavanja čelika, tako npr. oznaka ČL 0700 znači nelegirani čelični liv sa zateznom
čvrstoćom od 690 do 780 MPa. U donjem dijelu tabele 22. je dato objašnjenje brojčanih
i/ili slovnih simbola dopunske oznake čelika, koja predstavlja stanje čelika ili čeličnog
liva.
50
b) – odrediti oznaku legiranog čelika prema HRN-u sa hemijskim sastavom:
0,3 %C
0,3 %Si (x1) = 0,3
1,4 %Mn (x1) = 1,4
0,35 %Cr (x4) = 1,4
0,10 %Mo (x14) = 1,4
(1; 4 i 14) – su faktori
Čelik je namijenjen za poboljšanje, i treba biti isporučen u poboljšanom stanju.
Rješenje:
- slovni simbol Č,
- simbol na prvom mjestu je 7,
- simbol na drugom mjestu je 4
- simboli na trećem i četvrtom mjestu su 30,
- dopunska oznaka za stanje je 4;
Rješenje:
- slovni simbol Č,
- simbol na prvom mjestu je 1 (ugljenični čelik sa garantovanim sastavom),
- simbol na drugom mjestu je 2 (10 x 0,2 %C zaokruženo),
- simboli na trećem i četvrtom mjestu su 21 (jer se radi o plemenitom čeliku
za cementiranje po čistoći, broj 20 je rezervisan za kvalitetni čelik za
cementiranje),
- dopunska oznaka za stanje isporuke je 1;
51
4.3. Označavanje čelika i čeličnog liva prema DIN-u
Sistem označavanja čelika propisuje DIN 17006 izdat 1949. godine. DIN 17007,
izdat 1959. godine, sadrži brojčane oznake materijala svih vrsta, a ima za cilj mogućnost
korištenja statističkih podataka na računarima i druge svrhe.
52
Isti standard ubraja u legirane kvalitetne čelike slijedeće:
a) sitnozrnate zavarljive konstrukcione čelike s garantovanim minimalnim
naponom tečenja od 420 MPa i sa minimalnim sadržajem legirajućih
elemenata navedenim u tabeli 24.,
b) Si (-Al) – čelike sa zahtjevima na maksimalno dozvoljene gubitke
magnetizacije i magnetne indukcije,
c) Si-Mn-čelike za opruge sa maksimalnim pojedinačnim sadržajem i P i S
0,035%,
d) čelike za šine i
e) čelike otporne na atmosfersku koroziju sa sadržajem bakra do 0,70% bez
drugih legirajućih elemenata.
53
Nelegirani čelici se označavaju po DIN-u 17006 kako slijedi:
54
Dopunske oznake za livove su:
G = liveno (općenito),
GG = sivi liv,
GS = čelični liv,
GT = temper liv (općenito),
GTS = temper liv crni,
GTW = temper liv bijeli,
GGG = nodularni liv,
GGK = sivi liv za kokile,
GGZ = centrifugalni sivi liv.
Primjer: čelični liv sa minimalnom zateznom čvrstoćom od 380 MPa ima oznaku GS-
38.
- .1 = sa zateznom čvrstoćom,
- .2 = sa sposobnošću savijanja i sabijanja,
- .3 = sa žilavošću (odnosno udarnom radnjom loma),
- .4 = sa zateznom čvrstoćom i sa sposobnošću savijanja i sabijanja,
- .5 = sa sposobnošću savijanja, sabijanja i žilavošću,
- .6 = sa zateznom čvrstoćom i žilavošću,
- .7 = sa zateznom čvrstoćom, sposobnošću savijanja, sabijanja i žilavošću,
- .8 = sa čvrstoćom na povišenim temperaturama, odnosno sa otpornošću na
puzanje,
- .9 = sa električnim odnosno magnetnim osobinama
(dolaze iza nazivne oznake).
55
Dopunske oznake kvalitete za alatne čelike:
W1 = 1. kvaliteta,
W2 = 2. kvaliteta,
W3 = 3. kvaliteta,
WS = za posebne namjene
(dolaze iza nazivne oznake).
a) niskolegirani čelici
- sa brojčanim simbolom srednjeg sadržaja ugljika u % x 100,
- sa slovnim oznakama legirajućih elemenata poredanim po uticajnosti,
- sa prosječnim sadržajem legirajućih elemenata pomnoženih sa njihovim faktorima
vrijednosti (navedeni u tabeli 25.).
56
Tražena oznaka čelika po DIN-u je: LE45S20B. Uvidom u odgovarajuće tabele
standarda, propisa i priručnika (npr. "Ključ za čelik" i sl.) nalazi se da čeliku sa
skraćenom oznakom prema DIN-u 45S20, odgovara oznaka po JUS-u i HRN-u
Č1590 (čelik za obradu na automatima), kao i broj materijala 1.0727
(Werkstoffnummer prema DIN-u 17007);
b) visokolegirani čelici
- sa simbolom X ispred oznake po kojem se razlikuju od niskolegiranih čelika,
- sa srednjim sadržajem ugljika u % x 100,
- sa oznakama legirajućih elemenata poredanih po uticajnosti,
- sa prosječnim udjelima legirajućih elemenata (napomena – kod ovih čelika je
vrijednost faktora jedan za sve elemente osim ugljika, tj. za njih ne vrijedi
tabela 24.).
Izuzetak predstavlja samo označavanje brzoreznih alatnih čelika, kod kojih je
usvojen skraćeni način zbog uvijek istog redoslijeda pisanja glavnih legirajućih
elemenata. Oni imaju slijedeći način označavanja:
- simbol S (Schnellarbeitsstahl),
- sadržaji elemenata u mas.% po redu: W-Mo-V-Co,
- čelici sa posebno visokim sadržajem ugljika imaju ispred sadržaja elementa
simbol SC.
57
Primjeri za označavanje visokolegiranih čelika prema DIN-u:
Rješenje: radi se o brzoreznom čeliku, kod kojih je sadržaj kroma uvijek oko 4%,
a redoslijed W-Mo-V-Co uvijek isti, te je oznaka čelika: S 12-1-4-5. Ovoj oznaci
pripada oznaka čelika prema JUS-u Č9681 i broj materijala 1.3202 po DIN-u
17007. Ovaj čelik se inače upotrebljava za sve vrste alata sa najvećim zahtjevima
na izdržljivost.
58
Takođe, pored navedenog za označavanje čelika prema DIN-u 17006 vrijede još
i slijedeće dopune [2]:
a) Kod nekih čelika oznaka St dopunjava se dodatnom slovnom oznakom vrste
čelika i brojčanom oznakom minimalne zatezne čvrstoće, npr. kod čelika za
željezničke šine: St Sch 900 A, koji ima oznaku po JUS-u Č3108, prema
standardu Međunarodne željezničke unije UIC 860 V samo 900 A, a broj
materijala po DIN-u 17007 je 1.0623. Ovaj čelik sadrži oko 0,7 %C i 1,1 %Mn,
uz 0,3 %Si i maksimalno po 0,04 %P i S;
b) Kod betonskih čelika stavlja se dodatna slovna oznaka B ispred slovne oznake
St, npr. B St 42/50, gdje se brojčani podaci odnose na zateznu čvrstoću u
području 420 do 500 MPa;
59
f) Kratice prema hemijskom sastavu znače:
f = čelik za plameno i indukciono kaljenje, npr. Cf 53,
k = niži udjeli P i S kod plemenitih čelika, npr. Ck 10,
m = ograničeni udio S u plemenitim čelicima, npr. u granicama od 0,020 do
0,035% kod nekih čelika za poboljšanje, npr. Cm 45,
q = čelici za sabijanje u hladnom, kod nekih čelika za cementaciju i poboljšanje,
npr. Cq 35,
D umjesto C kod označavanja nelegiranih osnovnih i kvalitetnih čelika za
valjanu žicu, npr. D8, gdje 8 znači 100 x udio ugljika,
SD žice za jezgre dodatnih materijala za zavarivanje (elektroda);
Prema DIN 17006 označavanje čeličnog liva počinje prvim slovnim simbolom
G, a zatim slovnim simbolom S, a potom slijedi razdvajanje crticom. Oznake su:
GS = čelični liv
G = odliven (općenito)
Jednostavna oznaka "G" se koristi samo kod posebnih materijala (npr. magnetne
legure, visoko legirani materijali i sl.)
U slučaju potrebe mogu se, posebne oznake, neposredno dodati na osnovnu
oznaku, npr. za centrifugalni liv oznaku "Z" pa bi slovna oznaka za centrifugalni čelični
liv bila: GSZ.
Potpuna oznaka čeličnog liva proizilazi prema najmanjoj zateznoj čvrstoći ili
prema hemijskom sastavu.
Slovni simboli za označavanje načina topljenja su isti kao kod kovanog ili
valjanog čelika.
60
Različiti podaci, naročito osobina, kod nelegiranih livenih materijala, a koji su
označeni prema sadržaju ugljika, mogu se dati izrazom za posebne osobine, npr. visoki
sadržaji nekih elemenata se pokazuju tako da iza simbola "C" stoji karakterističan broj
npr.:
Al = sa dodatkom aluminija
Cu = sa dodatkom bakra
Mn = sa dodatkom mangana
P = sa visokim sadržajem fosfora i sumpora
Si = sa visokim sadržajem silicija
Stanje obrade se označava jednim ili više slovnih simbola iza onog dijela koji
karakterizira liveni materijal.
Za označavanje stanja obrade su najprije predviđeni slovni simboli, kao i za
čelik.
Primjer: Kromov čelični liv sa 0,15 %C i 0,75 %Cr površinski cementiran ima
oznaku GS-15Cr 3E.
Primjeri:
Čelični liv sa zateznom čvrstoćom od 510,1 MPa (52 kg/mm2) GS52
Čelični liv sa 0,25 % C GS- C25
Elektročelični liv sa 0,55 % C i 1,5 % Cr meko žareno GS- E55Cr6E
61
Bitni nazivi se sastoje iz:
oznaka liva
slovo X
oznaka ugljika
hemijski simboli karakterističnih legirajućih dodataka, oznake legirajućih
dodataka
Primjeri:
Nehrđajući čelični liv sa 0,15 % C, 18 % Cr, 8 % Ni G-X15CrNi18 8
Vatrootporni čelični liv sa 0,40 % C, 26 % Cr, 14 % Ni G-X40CrNi26 14
U zavisnosti od hemijskog sastava razlikuju se tri osnovne grupe čelika (legura) i to:
1. Ugljenični čelici
2. Legirani čelici i
3. Legure; legure dva ili više elemenata s tim da sadržaj željeza ne prelazi 50%.
Izuzetno u nekim slučajevima kod sastava preciznih legura sadržaj željeza može
biti veći od 50%, a da i dalje ostane naziv određene legure.
62
Prema standardu GOST označavanje čelika izvodi se zavisno od vrste čelika za:
a) Ugljenične čelike sa garantovanom zateznom čvrstoćom
b) Ugljenične čelike sa garantovanim hemijskim sastavom
c) Ugljenične alatne čelike
d) Nisko i srednjelegirane čelike i
e) Visokolegirane čelike.
Dopunska oznaka za način proizvodnje čelika kao i kod DIN-a stavlja se ispred simbola
St, a znači:
M = SM – čelik,
K = poboljšan konvertorski čelik,
B = Bessemerov čelik.
63
Čelici ove grupe nisu namijenjeni (ne podvrgavaju se) termičkoj obradi.
64
Primjeri oznaka čelika po GOST-u (pisano latinicom):
30X3MΦA (30H3MFA) - znači čelik sa: 0,30 %C, ca 3 %Cr i ispod 1 %Mo i V,
plemeniti (prema JUS-u Č4734 i DIN-u 30CrMoV9, odnosno
W.Nr. 1.7707),
3XMЮA (38HMJuA) - znači čelik sa: 0,38 %C, ispod 2 %Cr, ispod 1 %Mo i Al,
plemeniti (prema JUS-u Č4784 i DIN-u 41CrAlMo7, odnosno
W.Nr. 1.8509),
12X2H4A (12H2N4A) - znači čelik sa: 0,12 %C, 2 %Cr, 4 %Ni, plemeniti (prema JUS-u
Č5426 i DIN-u 14NiCr14, odnosno W.Nr. 1.5860);
e) visokolegirani čelici:
Označavanje je isto kao kod niskolegiranih, samo je faktor za srednji sadržaj
ugljika 10 x,
Primjeri oznaka:
1X18H9 (1H18N9) - znači čelik sa: 0,10 %C, 18 %Cr i 9 %Ni – tipični nehrđajući čelik,
(po JUS-u Č4751 i DIN-u X12CrNi188, odnosno W.Nr. je 1.4300),
4X5M1C (4H5MF1S) - znači čelik sa: 0,40 %C, 5 %Cr, oko 1 %Mo, V i Si, (po JUS-u
Č4753 i DIN-u X40CrMoV51, odnosno W.Nr. 1.2344),
Najviše egzistira UNS – Unified Numbering System koji je povezan sa SAE i ASTM.
Sistem UNS predviđa zajednički način označavanja metalnih materijala za
različite materijale i legure svrstanih u 18 serija (područja).
Za svaku seriju materijala oznaka počinje sa jednim alfabetskim simbolom koji
u većini slučajeva označava familiju definisanih metala (npr. A za aluminijeve legure, N
za niklove legure, S za nehrđajuće čelike itd.). Prefiksi korišteni prema UNS sistemu
označavanja dati su u tabeli 28.
65
Tabela 28. Prefiksi korišteni prema UNS sistemu označavanja [22]
UNS
Vrste legura
Prefiks
A Aluminijum i legure aluminijuma
C Bakar i legure bakra
D Čelik sa specificiranim mehaničkim osobinama
E Rijetke zemlje i metali slični rijetkim zemljama i njihove legure
F Liveno gvožđe
G AISI i SAE ugljenični čelici i legure (izuzev H-čelika)
H AISI H-čelici (kontrolisane tvrdoće)
J Liveni čelici (izuzev alatnih čelika)
K Različiti čelici i željezne legure
L Niskotopivi metali i legure
M Različiti neželjezni metali i njihove legure
N Nikl i niklove legure
P Plemeniti metali i legure
R Reaktivni i vatrootporni metali i legure
S Vatro i koroziono otporni (nehrđajući) čelici
T Alatni čelici
W Materijali za zavarivačka punila
Z Cink i legure cinka
[22] Don Brush: Technical monograph 35, Standardizing Metallic Material Designations,
FISHER Controls International, Inc.
66
Sistem označavanja čelika koristi uglavnom 4 brojčana simbola, a u nekim
slučajevim 5 i 3 simbola:
- prvi simbol označava tip čelika. Na primjer “1” znači nelegirani čelik, a “2”
niklov čelik, odnosno “3” nikl-kromov čelik itd.
- drugi simbol daje približni udio najuticajnijeg elementa, kod niskolegiranih
čelika, a označava i vrstu čelika.
- zadnja dva (ili tri) broja označavaju srednji udio ugljika pomnožen sa 100;
npr. oznaka 1010 znači obični ugljenični čelik sa 0,10 %C (odgovara približno
prema JUS-u Č0210 i DIN-u USt 35-2, odnosno W.Nr. 1.0207),
- pored brojčanih simbola nekad se koriste i slovni – ispred broja – za
označavanje načina proizvodnje čelika (C = SM-čelik, E = elektročelik).
67
Tabela 29. Osnove načina označavanja čelika u SAD
Naziv tipa čelika ili
Vrsta ili namjena čelika Način označavanja
liva
nelegirani 1 XXX
obični ugljenični 10 XX ugljenični
čelik za automate 11 XX
ugljenični sa Mn 13 XX
sa Ni 2 XXX
sa 3,5 %Ni 23 XX niklov
sa 5,0 %Ni 25 XX
Ni-Cr čelik 3 XXX
sa 1,75 %Ni i 1 %Cr 32 XX krom-niklov
sa 3,5 %Ni i 1,5 %Cr 33 XX
nehrđajući i vatrootporni 30 XXX
austenitni čelik 303 XX
sa Mo 4 XXX
sa C i Mo 40 XX
sa Cr i Mo 41 XX molibdenov
sa Cr, Ni i Mo 43 XX
sa 3,5 %Ni, Mo 48 XX
sa Cr 5 XXX
do 1% Cr 51 XX
niski %Cr 501 XX za kromov
srednji %Cr 511 XX kuglične
viši %Cr 521 XX ležajeve
nehrđajući i vatrootporni 51 XXX
sa Cr i V 6 XXXX krom-vanadijev
sa W 7 XXXX volframov
sa Cr-Ni-Mo 8 XXXX višestruko legiran
sa Si i Mn 9 XXX silicijev-manganov
sa 2 %Si, Mn 92 XX
niskolegirani i sa višom čvrstoćom 9 XX
ugljenični i niskolegirani 00 XX
sa visokom čvrstoćom 01 XX čelični liv
vatrootporni 70 XX
68
Dodatne slovne oznake po AISI, koje se još koriste, znače:
H = garantovana prokaljivost (iza osnovne oznake),
X = analiza odstupanja od propisa u standardu,
F = čelici za obradu na automatima,
A, B ili C = čelici istog tipa sa različitim %C ili sa nekom drugom malom
razlikom u sastavu (iza broja),
LC = čelik sa vrlo niskim udjelom ugljika (maksimalno 0,03%),
TS = prijedlog tehničkog propisa (privremeni),
Nb = Cb, tj. u SAD se niobij naziva kolumbij.
*
10 MPa=0,6475 tons/in2; 1 inch=25,4 mm
69
b) Dio 2 – Legure za direktno kaljenje i čelici za nitriranje – primjeri –
I– Čelik oznake 530 A 36 sa dopunskom oznakom tipa čelika 1 %Cr. St. i sa
srednjim udjelima 0,36 %C, 0,70 %Mn i 1,05 %Cr (približne oznake po
JUS-u i DIN-u su: Č4134, odnosno 37 Cr 4, te W.Nr. 1.7034),
II – Čelik oznake 905 M 31 sa dopunskom oznakom tipa čelika 1,5 %Cr, Al,
Mo, nitriranje (srednje-ugljenični čelik) sa srednjim udjelima 0,31 %C, 1,6
%Cr, 1,1 %Al, 0,20 %Mo sa P i S maksimalno = 0,025% (približne oznake
čelika prema JUS-u i DIN-u su: Č4739, odnosno 34CrAlMo5, te W.Nr.
1.8507);
_______________________
Napomena: Boldirane oznake odnose se na oznake čelika, a podvučene su dopunske
oznake za tip čelika
70
4.7. Označavanje čelika i čeličnog liva prema EN – standardu odnosno BAS EN
standardu
* CEN je evropski odbor za norme i najviši je regionalni organ u Evropi koji je neposredno ispod
ISO-a
[23] *** BAS EN 10027-1/92
71
Glavni simboli, u vidu slova, u oznaci čelika nalaze se na prvom mjestu, a zatim
slijedi brojčana cifra. Slova predstavljaju skupine čelika za određenu namjenu i to:
S – Konstrukcioni čelici
B – Čelici za armiranje betona
Y – Čelici za prednapregnuti beton
E – Čelici za mašinogradnju
L – Čelici za cjevovode
P – Čelici za posude pod pritiskom
H – Visokočvrsti ravni (pljosnati) čelični proizvodi za hladno oblikovanje
D – Ostali plosnati čelični proizvodi za hladno oblikovanje (praćeni sa
dodatnim slovnim oznakama)
R – Čelici za šine ili u obliku šina
T – Čelici za limove i trake za pakovanje
M – Čelici za limove i trake u elektrotehnici (praćeni dodatnim oznakama)
Glavni simbol za čelične odlivke, tj. ukoliko je čelik naznačen u obliku čeličnog
odlivka njegovoj oznaci mora prethoditi slovo G.
Brojevi koji slijede nakon ovih slova daju informaciju o propisanom
minimalnom naponu tečenja u MPa za tu vrstu čelika. Na primjer oznaka S355, odnosno
P275 ukazuje na čelik za gradbene konstrukcije, odnosno čelik za posude pod pritiskom
sa naponom tečenja ne manjim od 355 MPa, odnosno 275 MPa.
U pojedinim slučajevima kod nekih čelika, na primjer kod visokočvrstih ravnih
proizvoda od čelika za hladno oblikovanje (preradu) važnije je propisivanje zatezne
čvrstoće nego napona tečenja, pa u ovom slučaju nakon slovne oznake H stavlja se slovo
T, znači oznaka HT, a broj koji slijedi predstavlja minimalnu zateznu čvrstoću u MPa.
72
Tabela 30. Dodatne oznake (simboli) za minimalnu udarnu radnju loma 20 J, 40 J i 60 J
na temperaturi ispitivanja
Udarna radnja loma Primjer obilježavanja
Temperatura ispitivanja
konstrukcionih čelika po
min. 27 J min. 40 J min. 60 J °C
EN 10027 – 1
JR KR LR + 20 S 235 JR
J0 K0 L0 0 S 275 J0
J2 K2 L2 – 20 S 355 K2
J3 K3 L3 – 30
J4 K4 L4 – 40
J5 K5 L5 – 50
J6 K6 L6 – 60
Također, ako se za neki čelik još propisuje posebno stanje isporuke ili posebna
namjena, iza dodatnih navedenih oznaka stavljaju se i dodatna slova kao na primjer:
N = Normalizaciono žaren ili valjan na strukturu normalizovanog stanja
Q = Poboljšan (kaljenje + popuštanje)
M = Termomehanički tretiran, npr. valjanjem
G = Način dezoksidacije (G1 – neumiren, G2 – umiren)
C = Sa sposobnošću za hladnu preradu
D = Za potapanje u rastaljenu kupku
E = Za emajliranje
F = Za kovanje
H = Za šuplje profile
L = Za niske temperature
S = Za brodogradnju
T = Za cijevi
W = Koroziono otporan na vanjsku temperaturu
73
4.7.1.1. Čelici označeni prema njihovoj namjeni i mehaničkim i fizičkim osobinama
(grupa 1)
a) S = konstrukcioni čelici
P = čelici za posude pod pritiskom
L = čelici za cjevovode
E = čelici za mašinogradnju
praćeni brojem koji se odnosi na minimalni napon tečenja u MPa za područje najmanje
debljine
b) B = čelici za armirani beton praćen brojem koji je karakteristika napona tečenja*;
c) Y – čelici za prednapregnuti beton praćeni brojem koji se odnosi na minimalnu
zateznu čvrstoću u MPa;
d) R = čelici za ili u formi šina praćeni brojem koji se odnosi na minimalnu zateznu
čvrstoću u MPa;
e) H = hladno valjani ravni proizvodi od čelika visoke čvrstoće za hladno oblikovanje
praćeni brojem koji se odnosi na minimalni napon tečenja u MPa, ili ukoliko je
naznačena zatezna čvrstoća, nakon slova H stavlja se slovo T praćeno brojem koji se
odnosi na minimalnu zateznu čvrstoću u MPa;
f) D = ravni proizvodi za hladno oblikovanje (osim onih navedenih pod e) praćeni
jednim od slijedećih slova:
1) C za hladno valjane proizvode
2) D za vruće valjane proizvode namijenjene za direktno hladno oblikovanje;
3) X za proizvode čije valjano stanje nije navedeno, i sa dva simbola koji
karakterišu čelik, a koje je dodijelilo odgovorno tijelo.
g) T = tankostijeni valjani čelični proizvodi (za pakovanje) praćeni sa:
1) za proizvode sa jednostrukom redukcijom; slovo H je praćeno brojem koji se
odnosi na nominalnu vrijednost tvrdoće u Rockwellima HR 30 Tm
2) za proizvode sa dvostrukom redukcijom; broj koji se odnosi na nominalni
napon tečenja u MPa.
*
Izraz, “napon tečenja”, kako se koristi u evropskom standardu odnosi se na gornji ili donji napon
tečenja (ReH) ili (ReL) ili utvrđeni napon tečenja (Rp) ili utvrđeni napon tečenja do ukupnog
izduženja (RI) zavisno od zahtjeva navedenih za odgovarajući proizvod.
74
h) M = čelici za primjenu u elektrotehnici praćeni uzastopno sa:
1) broj koji je 100 puta uvećan navedeni maksimum specifičnog gubitka izražen u
W/kg, odgovara nominalnoj debljini proizvoda za magnetnu indukciju kod 50
Hz od:
- 1,5 Tesla za čelične poluproizvode neusmjerenog i normalno usmjerenog zrna
čelika;
- 1,7 Tesla za čelike sa usmjerenim zrnom za male i velike gubitke
permeabilnosti;
2) broj koji je 100 x nominalna debljina proizvoda u milimetrima;
3) slovo koje označava tip čelika za elektrotehniku, to jest:
- A za proizvode neusmjerenog zrna;
- B za nelegirane poluobrađene (nepotpuno žarene) proizvode;
- E za legirane poluobrađene (nepotpuno žarene) proizvode;
- N za proizvode normalno orijentisanog zrna;
- S za proizvode usmjerenog zrna za niske gubitke;
- P za proizvode usmjerenog zrna visoke permeabilnosti.
Kod označavanja čelika prema njihovoj namjeni te mehaničkim i fizičkim
osobinama, glavne oznake definisane su kroz 11 skupina čelika (tabela 31.) [24].
Tabela 31. Glavne oznake čelika prema namjeni, mehaničkim i fizičkim osobinama [24]
Struktura oznake
R.
Naziv skupine čelika Dodatne Dodatne za
br. Glavne oznake
za čelik proizvod
1 Konstrukcioni čelik G S n n n an... +an+an...
2 Čelici za rad pod pritiskom G P n n n an... +an+an...
3 Čelici za cjevovode L n n n an... +an+an...
4 Čelici za mašinogradnju E n n n an... +an+an...
5 Čelici za armiranje betona B n n n an... +an+an...
6 Čelici za prednapregnuti beton Y n n n n an... +an+an...
7 Čelici za šine ili u obliku šina R n n n n an... +an+an...
Hladno valjani pljosnati proizvodi H n n n an... +an+an...
8 od čelika povišene čvrstoće za
hladno oblikovanje H T n n n an... +an+an...
Pljosnati proizvodi za hladno
9 D a n n an... +an+an...
oblikovanje osim onih pod 8)
T H n n +an+an...
10 Limovi i trake za pakovanje
T n
11 Elektrolim i elektrotraka M n n n n n n n
n – brojčana oznaka, a – slovna oznaka i an – slovno-brojčana oznaka
[24] I. Vitez i dr.: Prilog označavanju čelika po evropskim standardima, RIM, Bihać, 2005.
75
4.7.1.2. Čelici označeni prema hemijskom sastavu (grupa 2)
1. Nelegirani čelici (osim čelika za automate) sa prosječnim sadržajem mangana < 1%,
podgrupa 2.1. navedenog standarda
*
Da se istakne razlika između dvije slične vrste čelika, broj koji pokazuje sadržaj ugljika može
biti povećan ili smanjen za jednu jedinicu.
76
3. Legirani čelici (osim brzoreznih čelika) kod kojih je maseni sadržaj najmanje jednog
legirajućeg elementa 5 %, podgrupa 2.3. navedenog standarda
77
Tabela 33. Glavne oznake čelika prema hemijskom sastavu [24]
R.
Naziv skupine čelika Struktura oznake
br.
Nelegirani čelici sa srednjim sadržajem
1. Mn<1% (osim čelika za obradu na G C n n n an... +an+an...
automatima)
Svaka brojčana oznaka čelika mora upućivati samo na jednu vrstu čelika.
Obrnuto, svaka vrsta čelika mora odgovarati jednoj brojčanoj oznaci čelika. U skladu s
tim, brojčana oznaka dodijeljena čeliku ne smije, u principu biti korištena za neku drugu
vrstu čelika [23].
NAPOMENE
1. Brojevi od 2 do 9 mogu biti dodijeljeni drugim materijalima.
2. Povećanje broja oznaka je neophodno zbog povećanja broja vrsta čelika koji treba da
budu uzeti u obzir.
78
Brojčane oznake čelika su dodijeljene vrstama čelika u skladu sa specifičnim
karakteristikama koje uključuju:
(a) hemijski sastav;
(b) karakteristike određene standardnim metodama ispitivanja, npr. tvrdoća, zatezne
osobine, udarne osobine, prokaljivost, koroziona otpornost, metalografske
karakteristike;
(c) podesnost za dalju preradu, npr. za hladnu deformaciju;
(d) podesnost za specifične promjene, npr. jezgrena žica bandaža.
Oznaka čelika
Oznaka čelika za vrstu čelika mora biti u skladu sa EN 10027-1.
Oznaka proizvoda
Navodi se:
(a) oblik proizvoda koristeći termine iz EN 10079 ili prikladne skraćenice, npr.:
FL = pljosnati proizvodi
B = šipke ili profili
W = žica
FO = otkovci
C = odlivci
TS = bešavna cijev
TW = zavarena cijev
(b) debljine u mm posebno koristeći opsege, npr. 16 mm, >1640, >40100, >100
(c) stanje tretmana koristeći simbole u skladu sa EN 10027-1 za koje se primjenjuju
naznačene osobine.
Primjer: FL/ 16/N ukazuje na pljosnati proizvod jednake ili manje debljine od 16 mm u
normalizovanom stanju.
79
Hemijski sastav
Treba izraziti granice hemijskog sastava kao, npr. 0.13-0.18 (ne.13-.18 ili 0.13 do 0,18),
1.50, 0.40.
Mehaničke osobine
Korišteni simboli su kako slijedi:
Re = naznačeni napon tečenja (ReH ili R p0,2) u MPa, sa naznakom tipa npr. ReH240;
Rm = naznačena zatezna čvrstoća u MPa, npr. 400-650, 700;
A ili A80 = minimalni naznačeni procenat izduženja poslije loma;
KVmin = minimalna udarna radnja loma u džulima (J) koristeći Šarpi V zarez epruvete;
L = izdužena epruveta;
T = poprečna epruveta;
RT = sobna temperatura;
TTKV = maksimalna prelazna temperatura u oC preko krive udarna energija/temperatura
ispitivanja, sa KV = 27 J kao prijelaznim kriterijem.
Primjena
Standard ili publikacija u kojem je naznačena vrsta čelika mora biti naveden.
Treba navesti primjenu, npr. konstrukcioni čelici, čelici za mašinogradnju, čelik
za cementaciju, za elektrode, za zavarivanje, za turbine, alatni čelici, prerađena žica za
užad, itd.
Naznačene karakteristike, npr. podesnost za hladno sabijanje ili hladno
istiskivanje, nemagnetičnost itd. moraju biti navedene.
Gdje prostor u obrascu nije dovoljan za egzaktan opis čelika na koji se odnosi,
koristi se prostor pod naslovom “Dodatne informacije”.
80
4.7.3. Dodatni simboli
Dodatne simbole obrađuje BAS CR 10260/01 koji je identičan CEN izvještaju
CR 10260/98 [25].On je dopuna EN 10027-1 i EN 10027-2 standarda. Sadrži dodatne
simbole uz osnovne simbole oznake čelika prema EN 10027-1 i određene dodatne
simbole uz brojčanu oznaku čelika prema EN 10027-2 obezbjeđujući time potpuno
skraćeno označavanje čelika ili proizvoda od čelika.
Oznake čelika
Dodatni simboli su podijeljeni u dvije grupe, tj. grupu 1 i grupu 2 (tabela 34. i
35.). Simboli grupe 2 se koriste samo vezano sa grupom 1 i slijede njene simbole [25].
Dalji dodatni simboli smiju se dodavati na dodatne simbole grupe 1 i grupe 2, i
biraće se saglasno tabelama 34. i 35. iz tabela 36, 37. i 38. Ovi simboli su odvojeni od
prethodnih simbola sa oznakom plus (+).
81
82
Obrazac I Dodjela brojčanih oznaka čeliku gdje je hemijski sastav primarno naznačeni kriterij 23
Proizvod(1)
Brojčane oznake
Naziv čelika C% S% Mn% P% S%
čelika Debljina,
Oblik Stanje
mm
Podnosilac zahtjeva (R) 1.
DodjeljivaČ(A) 1.
Dodjeljivač (A) 1.
1)
Za nazive proizvoda, koristiti termine i definicije iz EN 10079.
2)
Brisati simbol koji ne odgovara
83
Tabela 34. (a) (1)
Tabela 34. (a) (1) Označavanje čelika prema području primjene i njihovim mehaničkim i fizičkim osobinama
Konstrukcioni čelici 25
2
G S n n n an.....……. + an + an .........
84
Tabela 34. (a) (1) nastavak
Primjeri oznaka konstrukcionih čelika
Standard Ranija oznaka čelika Oznaka čelika prema EN
10027-1 i CR 10260
EN Fe 310 –0 S185
Fe 510 B S355JR
Fe 510 C S355J0
Fe 510 D1 S355J2 G3
Fe 510 D2 S355J2 G4
Fe 510 DD1 S355K2 G3
Fe 510 DD2 KQ S355K2 G4 C
EN10113-2 Fe E 355 KG N S355N
Fe E 355 KT N S355NL
EN10149-2 Fe E 355 TM S355MC
EN10149-3 Fe E 355 TD S355NC
EN10137-2 Fe E 460 V S460Q
EN10147 Fe E 350 G S350GD
Fe E 350 G Z100 S350GD+Z100
EN10155 Fe 360 C Kl S235J0 W
Fe 360 D K1 S235J2 W
Fe 510 C1 Kl S355J0 WP
Fe 510 D1 Kl S355J2 WP
Fe 510 C2 Kl S355J0 W
Fe 510 D2 Kl S355J2 G1 W
Fe 510 D2 Kl S355K2 G2 W
1 Ranije oznake općenito odgovaraju sistemu označavanja prema EU
27:74.
85
Tabela 34.
Tabela 34. (a) (2) Označavanje čelika prema području primjene i njihovim mehaničkim ili fizičkim osobinama
Čelici za posude pod pritiskom 25
2
G P n n n an.....……. + an + an .........
G = čelični liv nnn= minimalni M = termomehanički valjano H = visoka temperatura Tabele 36., 37.,
(kada je napon tečenja 38.
potrebno) (R) u N/mm2 za N = normalizirano ili normalizirano L = niska temperatura
područje valjano
P = čelici za R = sobna temperatura
najmanje Q = poboljšano
posude pod debljine X = visoka i niska
pritiskom B = plinske boce temperatura
S = jednostavne posude pod
pritiskom
T = cijevi
G = ostale oznake. Kada je
potrebno može se označiti sa
jednom ili dvije brojke kako slijedi.
1. 34. (a) (2) odgovara u EN10027-1 grupa 1 pod a)
2. n = brojčane oznake, a = slovne oznake, an = slovno-brojčane oznake
3. Simboli M, N I Q u Grupi 1 važe za čelike sa sitnim zrnom
4. Radi razlikovanja dvije vrste čelika po kvalitetu mogu se, sa izuzetkom simbola za hemijske elemente, na
dodatni simbol iz Grupe 2. dodati jedna ili dvije brojke.
Primjeri oznake čelika
Standard Ranija oznaka5 Oznaka prema EN 10027-1 i CR 10260
EN 10120 Fe E 265 KR P265NB
EN 10028-2 - P26GH5
EN 10028-3 - P355NH
5 Prethodne oznake odgovaraju općenito sistemu označavanja prema EU 27:74
86
Tabela 34.
Tabela 34. (a) (3) Označavanje čelika prema području primjene i njihovim mehaničkim ili fizičkim osobinama
Čelici za cjevovode 25
2
L n n n an.....……. + an + an .........
87
Tabela 34.
Tabela 34. (a) (4) Označavanje čelika prema području primjene i njihovim mehaničkim ili fizičkim osobinama
Čelici za mašinogradnju 25
2
E n n n an.....……. + an + an .........
88
Tabela 34.
Tabela 34. (b) Označavanje čelika prema području primjene i njihovim mehaničkim ili fizičkim osobinama
Čelici za armirani beton 25
2
B n n n an.....……. + an + an .........
89
Tabela 34.
Tabela 34. (c) Označavanje čelika prema području primjene i njihovim mehaničkim ili fizičkim osobinama
Čelici za prednapregnuti beton 25
2
Y n n n n an.....……. + an + an .........
*
pr EN10138-2 je prijedlog standarda EN10138-2
90
Tabela 34.
Tabela 34. (d) Označavanje čelika prema području primjene i njihovim mehaničkim ili fizičkim osobinama
Čelici za ili u obliku šina 25
2
R n n n n an.....……. + an + an .........
91
Tabela 34.
Tabela 34. (e) Označavanje čelika prema području primjene i njihovim mehaničkim ili fizičkim osobinama
Hladno valjani ravni proizvodi iz čelika visoke čvrstoće za hladno oblikovanje 25
H n n n n an.....……. + an + an ......... 2
H T n n n
92
Tabela 34.
Tabela 34. (f) Označavanje čelika prema području primjene i njihovim mehaničkim ili fizičkim osobinama
Ravni proizvodi za hladno oblikovanje (sa izuzetkom vrste grupe 1 pod (e)
2
D a n n an.....……. + an + an .........
93
Tabela 34.
Tabela 34. (g) Označavanje čelika prema području primjene i njihovim mehaničkim ili fizičkim osobinama
Tankostijeni proizvodi (čelični proizvodi za pakovanje) 25
T H n n an.....……. + an + an ......... 2
T n n n
94
Tabela 34.
Tabela 34. (h) Označavanje čelika prema području primjene i njihovim mehaničkim ili fizičkim osobinama
Čelici za elektrotehniku 25
M n n n n n . n n a 2
95
Tabela 35.
Tabela 35. 1. Označavanje čelika prema hemijskom sastavu
Nelegirani čelici sa srednjim sadržajem Mn<1% (izuzimajući čelike za automate) 25
G C n n n an.....……. + an + an ......... 2
96
Tabela 35.
Tabela 35.2. Označavanje čelika prema hemijskom sastavu
Nelegirani čelici sa srednjim sadržajem Mn 1%, nelegirani čelici za automate i legirani čelici (osim
brzoreznih čelika) gdje je prosječni sadržaj svakog legirajućeg elementa < 5 %
Element Faktor
Cr, Co, Mn, Ni, Si, W 4
Al, Be, Cu, Mo, Nb, 10
Pb, Ta, Ti, V, Zr
Ce, N, P, S 100
B 1000
97
Tabela 35.
Tabela 35.3. Označavanje čelika prema hemijskom sastavu
Legirani čelici (osim brzoreznih) gdje je sadržaj najmanje jednog legirajućeg elementa u prosjeku 5%
98
Tabela 35.
Tabela 35.4. Označavanje čelika prema hemijskom sastavu
Brzorezni čelici
H S n-n…… + an + an ......... 2
99
Tabela 36. SIMBOLI ZA POSEBNE ZAHTJEVE
SIMBOL ZNAČENJE
+H Prokaljivost
+Z15 Maksimalna kontrakcija pri kidanju, upravo na debljinu = 15 %
+Z25 Maksimalna kontrakcija pri kidanju, upravo na debljinu = 25 %
+ Z35 Maksimalna kontrakcija pri kidanju, upravo na debljinu = 35 %
Napomena: Simboli označeni znakom (+) se odvajaju od prethodnih. Ovi
simboli u osnovi predstavljaju posebne zahtjeve koji su uobičajene
karakteristike čelika. Međutim, iz praktičnih razloga oni su uzeti kao
simboli za čelične proizvode.
100
Tabela 38. SIMBOLI ZA STANJE TRETMANA
SIMBOL ZNAČENJE
+A Meko žareno
+AC Žareno do sferoidnih karbida
+AR Valjano (bez specijalnih zahtjeva za valjanje i/ili termičku
obradu)
+AT Difuziono žareno
+C Otvrdnuto hladnom preradom
+Cnnn_ Otvrdnuto hladnom preradom sa min. zateznom čvrstoćom
od nnn N/mm2
+CR Hladno valjano
+DC Stanje isporuke prepušteno proizvođaču
+FP Tretirano od perlitno-feritne strukture i odgovarajućeg
područja tvrdoće
+HC Toplo valjano sa naknadnim hladnim otvrdnjavanjem
+I Izotermički tretirano
+LC Površinski valjano (polirno valjano ili hladno vučeno)
+M Termomehanički oblikovano
+N Normalizirano ili normalizacijski oblikovano
+NT Normalizirano i popušteno
+P Otvrdnuto izlučivanjem
+Q Kaljeno
+QA Kaljeno na zraku
+QO Kaljeno u ulju
+QT Kaljeno i popušteno
+QW Kaljeno u vodi
+RA Rekristalizaciono žareno
+S Obrađeno za hladno rezanje
+T Popušteno
+TH Tretirano na odgovarajući raspon tvrdoće
+U Netretirano
+WW Toplo obrađeno
Napomena: Simbol označeni znakom (+) odvojeni su od prethodnih. Da
bi se izbjeglo miješanje s drugim simbolima, može se dodati slovo T, npr.
+TA.
101
Tabela 39: Primjeri označavanja čelika prema primjeni i mehaničkimosobinama [24]
Glavne oznake Dodatne oznake
slovo mehaničke za čelik za čelični
osobine grupa 1 grupa 2 proizvod
C = posebno hladno
G čelični liv mm - min. Udarna radnja Isp. obradljivo Tabele 1, 2, 3*
temp. D = za prevlake vrućim
(gdje je napon loma. J oC
potrebno) tečenja (Re) 27 40 60 uranjanjem
MPa JR KR LR 20 E = za emajliranje * Iz standarda
za područje J0 K0 L0 0 F = za kovanje CR 10260
S= najmanjih H = šuplji profili
J2 K2 L2 -20
konstrukcioni debljina L = za snižene temperature
J3 K3 L3 -30
čelik M = termomehanički valjano
J4 K4 L4 -40
N = normalizaciono žareno
J5 K5 L5 -50 ili normalizaciono
J6 K6 L6 -60 valjano
O = rezano
P = ljušteno
A = ojačano izlučivanjem Q = poboljšano
Primjer: M =termomehanički valjano S = za brodogradnju
N= normalizaciono žareno T = za cijevi
S235JR ili normalizaciono W = otporno na koroziju
valjano an = znakovi propisanih
Q = poboljšano dodatnih hemijskih
G = druge oznake, ako je elemenata. npr. Cu, ako je
potrebno s 1 ili 2 potrebno zajedno s
brojke jednoznamenkastim brojem
koji je 10 x srednja vrijednost
(zaokružena na 0,1 %)
propisanog područja sadržaja
NAPOMENA: tog elementa
Oznake A, M, N i Q važe
za sitnozrnaste čelike
NAPOMENA:
Oznake M, N i Q važe za
sitnozrnate čelike
102
Tabela 41: Primjeri označavanja čelika prema hemijskom sastavu
Glavne oznake Dodatne oznake
mehaničke za čelik za čelični
slovo proizvod
osobine grupa 1 grupa 2
103
Tabela 41. nastavak
Glavne oznake Dodatne oznake
104
105
106
5. PRIMJERI UPOREDNIH OZNAKA ČELIKA PREMA JUS, DIN I EN
tj. BAS EN STANDARDIMA
*
Oznake čelika navedene prema datim standardima i literaturi 14
107
Red. br. JUS DIN EN
38 Č0483 St 46-3 -
39 Č0545 St 50-2 E 295, E 295 GF
40 Č0561 St 50-3, St 52-3G S 355 JR, S 355 JR 2+Cr
41 Č0562 St 52-3U S 355 JO, S 355 K2 G3
42 Č0563 St 52-3N S 355 J2 G3, S 355 K2 G4
43 Č0645 St 60-2 E 355
44 Č0745 St 70-2 E 360
45 Č1100 - -
46 Č1101 - -
47 Č1120 C 10 C 10
48 Č1121 Ck 10 C 10 E
49 Č1190 10 S 20 10S 20
50 Č1202 HI P 235 GH
51 Č1204 H II P 265 GH
52 Č1206 H III P 235 GH
53 Č1209 - P 285 NH
54 Č1210 - -
55 Č1211 - -
56 Č1212 St 35.4 DX 55 D
57 Č1213 St 45.4
58 Č1214 St 35.8 P 235 G1 TH
59 Č1215 St 45.8 P 255 G1 TH
60 Č1220 C15 C15
61 Č1221 Ck 15 C15 E
62 Č1281 Cm 15 C15 R
63 Č1290 15 S 20 15 S 22
64 Č1300 - -
65 Č1301 - -
66 Č1302 - -
67 Č1330 C 22 C 22
68 Č1331 Ck 22 C 22 E
69 Č1400 - -
70 Č1402 St 55.4 S 355 K2 G3 Cu
71 Č1430 C 35 C 35
72 Č1431 Ck 35 C 35 E
73 Č1480 Cm 35 C 35 R
74 Č1490 35 S 20 35 S 20
75 Č1500 - -
76 Č1501 - -
77 Č1502 - -
78 Č1530 C 45 C 45
79 Č1531 Ck 45 C 45 U
80 Č1540 C 45 W C 45 R
81 Č1580 Cm 45
82 Č1590 45 S 20 46 S 20
83 Č1600 - -
84 Č1601 - -
108
Red. br. JUS DIN EN
85 Č1630 C 55 C 55
86 Č1631 Ck 55 C 55 E
87 Č1680 Cm 55 C 55 R
88 Č1700 - -
89 Č1701 - -
90 Č1730 C 60 C 60
91 Č1731 Ck 60 C 60 E
92 Č1740 C 70 W1 -
93 Č1741 C 70 W2 -
94 Č1780 Cm 60 C 60 R
95 Č1840 C 80 W 1 C 80 U
96 Č1940 C 105 W 1 C 105 U
97 Č1941 100 W 1 100 V 1
98 Č1943 C 125 W C 125 U
99 Č1944 C 125 W -
100 Č1946 C 100 W C 100 U
101 Č1948 C 135 W C 135 U
102 Č2130 Q St E 260 TM 38 Si 7 S 260 MC
103 Č2131 46 Si 7 46 Si 7
104 Č2132 51 Si 7 51 Si 7
105 Č2133 55 Si 7 55 Si 7
106 Č2134 66 Si 7 65 Si 7
107 Č2330 60 Si Mn 5 60 Si Mn 5
108 Č2331 65 Si 7 65 Si 7
109 Č3100 St 52-4 M>65 A Si
110 Č3105 19 Mn 5 M 660 - 50 E
111 Č3111 - 21 Mn 4 Al, M 520 - 65 E
112 Č3112 -
113 Č3130 40 Mn 4 40 Mn 4
114 Č3133 17 Mn 4 P 295 GH
115 Č3134 50 Mn 7 50 Mn 7
116 Č3139 28 Mn 6 -
117 Č3160 (X 120 Mn 12) X 120 Mn 12
118 Č3190 - -
119 Č3811 - -
120 Č3840 90 Mn V 8 90 Mn Cr V 8
121 Č3990 9 S Mn 28 11 S Mn 30
122 Č4120 13 Cr 3 15 Cr 3, 17 Cr 3
123 Č4130 34 Cr 4 34 Cr 4
124 Č4131 41 Cr 4 41 Cr 4
125 Č4132 38 Cr 2 38 Cr 2
126 Č4133 46 Cr 2 42 Cr 2, 46 Cr 2
127 Č4134 37 Cr 4 37 Cr 4
128 Č4141 115 Cr V 3 115 Cr V 3
129 Č4143 140 Cr 3 140 Cr 2
130 Č4145 100 Cr 6 100 Cr 6
131 Č4149 140 Cr 2 -
109
Red. br. JUS DIN EN
132 Č4150 X 210 Cr 12 X 210 Cr 12
133 Č4170 X 7 Cr 13 X 6 Cr 13
134 Č4171 X 15 Cr 13 X 15 Cr 13
135 Č4172 X 20 Cr 13 X 20 Cr 13
136 Č4173 X 30 Cr 13 X 30 Cr 13 (X 46 Cr 13)
137 Č4175 X 42 Cr 13 X 42 Cr 13
138 Č4180 34 CrS 4 34 CrS 4
139 Č4181 41 CrS 4 41 CrS 4
140 Č4184 37 CrS 4 37 CrS 4
141 Č4230 67 SiCr 5 67 SiCr 5
142 Č4270 X 45 CrSi 9 3 X 45 CrSi 19-3
143 Č4320 16 MnCr 5 17 MnCr 5, 16 MnCr 5
144 Č4321 20 MnCr 5 19 MnCr 5, 20 MnCr 5
145 Č4381 16 MnCr S 5 16 MnCr S 5
146 Č4382 20 MnCr S 5 20 MnCr S 5
147 Č4520 17 CrNiMo 6 16 CrNiMo 6, 18 CrNiMo 7-8
148 Č4531 34 CrAlNi 7 34 CrAlNi 7
149 Č4570 X 22 CrNi 17 X 17 CrNi 18-2
150 Č4571 X 12 CrNi 18 8 X 10 CrNi 18-8
151 Č4572 X 10 CrNiTi 18 9 X 6 CrNiTi 18-10
152 Č4573 X 5 CrNiMo 18 10 X 5 CrNiMo 17-12-2
153 Č4574 X 10 CrNiMoTi 18 10 X 6 CrNiMo 17-12-2
154 Č4578 X 15 CrNiSi 25 20 X 15 CrNiSi 25 21
155 Č4579 X 12 CrNiSi 36 16 X 12 CrNiSi 35- 15
156 Č4580 X 5 CrNi 18 9 X 5 CrNi 18-10
157 Č4581 X 80 CrNiSi 20 X 12 CrNiSi 36 16
158 Č4582 X 10 CrNiNb 18 9 X 6 CrNiNb 18-10
159 Č4583 X 10 CrNiMoNb 18 10 X 6 CrNiMoNb 17-12-2
160 Č4588 (X 53 CrMnNiN 21 9 ) X 53 CrMnNiN 21- 9
161 Č4650 X 210 CrW 12 X 210 CrW 12
162 Č4721 20 CrMo 5 20 CrMo 5
163 Č4730 25 CrMo 4 25 CrMo 4
164 Č4731 34 CrMo 4 34 CrMo 4
165 Č4732 42 CrMo 4 42 CrMo 4, 43 CrMo 4
166 Č4733 50 CrMo 4 48 CrMo 4, 50 CrMo 4
167 Č4734 30 CrMo V9 30 CrMo V9
168 Č4738 32 CrMo 12 32 CrMo 12, 31 CrMo 12
169 Č4739 34 CrAlMo 5 34 CrAlMo 5
170 Č4750 X 165 CrMoV 12 X 165 CrMoV 12
171 Č4751 X 38 CrMoV 5 1 X 38 CrMoV 5-1
172 Č4753 X 40 CrMoV 5 1 X 40 CrMoV 5- 1
173 Č4754 - -
174 Č4755 X 50 CrMoW 9 1-1 X 100 CrMoW 5-1
175 Č4756 X 100 CrMoV 5 1 X 100 CrMoV 5- 1
176 Č4757 X 50 CrVMo 5 1 X 50 CrVMo 5 1
177 Č4770 X 55 CrMo 14 X 50 CrMoV 15
178 Č4771 - -
110
Red. br. JUS DIN EN
179 Č4781 - -
180 Č4782 42 CrMoS 4 42 CrMoS 4
181 Č4811 - -
182 Č4830 50 CrV4 51 CrV4
183 Č4831 58 CrV4 58 CrV4
184 Č4835 31 CrV4 50 CrV2
185 Č4850 X 155 CrVMo 1 2 1 X 155 CrVMo 1 2 -1
186 Č4970 X 10 CrAl 24 X 10 CrAlSi 25
187 Č4972 X 10 CrAl 13 X 10 CrAlSi 13
188 Č5420 15 CrNi 6 15 CrNi 6
189 Č5421 18 CrNi 8 18 CrNi 8
190 Č5430 36 CrNiMo 4 36 CrNiMo 4
191 Č5431 34 CrNiMo 6 34 CrNiMo 6
192 Č5432 30 CrNiMo 8 30 CrNiMo 8
193 Č5741 55 NiCrMoV 6 57 NiCrMoV 6
194 Č5742 56 NiCrMoV 7 56 NiCrMoV 7
195 Č6440 105 WCr 6 105 WCr 6
196 Č6441 110 WCrV 5 110 WCr 5
197 Č6443 45 WCrV 7 45 WCrV 7
198 Č6444 60 WCrV 7 60 WCrV 7
199 Č6445 80 WCrV 7 -
200 Č6450 X 30 WCrV 4 1 X 30 WCrV 15-1
201 Č6451 X 30 WCrV 9 3 X 30 WCrV 9-3
202 Č6840 120 WV 4 120 WV 4
203 Č6842 100 WV 4 -
204 Č6850 142 WV 13 -
205 Č6880 S 18-0-1 HS 18-0-1
206 Č6980 S 18-1-2-5 HS 18-1-2-5
207 Č7100 15 Mo 3 16 Mo 3
208 Č7400 13 CrMo 4 4 13 CrMo 4-5
209 Č7401 10 CrMo 9 10 10 CrMo 9-10
210 Č7420 20 CrMo 4 20 CrMo 4
211 Č7421 25 CrMo 4 25 CrMo 4
212 Č7431 22 CrMo 4 4 22 CrMo 4-4
213 Č7432 24 CrMoV 5 5 24 CrMoV 5-5
214 Č7480 20 MoCrS 4 20 MoCrS 4
215 Č7481 25 MoCrS 4 25 MoCrS 4
216 Č7680 S 6-5-2 HS 6-5-2
217 Č9682 S 18-1-2-10 HS 18-1-2-10
218 Č9683 S 10-4-3-10 HS 10-4-10
219 Č9750 - X 32 CrMoV3-3-3
220 Č9780 S 6-5-2-5 HS 6-5-2-5
111
5.1. Pregled uporednih oznaka nekih alatnih čelika*
*
Broj alatnih čelika uzet je prema literaturi 3
112
6. PRIMJERI UPOREDNIH OZNAKA NEKIH ČELIČNIH LIVOVA
Pregled uporednih oznaka čeličnih livova koji su najčešće u upotrebi dat je kako
slijedi:
*
Oznake čelika navedene prema literaturi [3, 14, 16]
113
7. OSNOVNI POJMOVI IZ TERMIČKE OBRADE ČELIKA
Prema standardu DIN 17014 termička obrada je postupak ili kombinacija više
postupaka kod kojih se metalni materijali izlažu promjenama temperatura (zagrijavanjem
i hlađenjem) radi postizanja određenih željenih osobina za praksu. Postizanje željenih
osobina legura tretmanima termičke obrade, zasniva se na promjeni njihove strukture,
zbog koje se znatno mijenjaju čvrstoća, tvrdoća, otpornost na trošenje, obradivost itd.
[26]
Termička obrada je vrlo važna fazna operacija kod procesa proizvodnje metalnih
legura kojom se znatno popravlja stepen iskorištenja materijala u praksi. Većina običnih
ugljeničnih čelika ne izlažu se tretmanima termičke obrade, jer oni nakon prerade (tople
ili hladne) odgovaraju svojoj namjeni.
Skoro svi kvalitetni i plemeniti čelici, svi otkivci i niz kvalitetnih livova (ČL,
TL, NL) se termički obrađuju. Računa se da se danas termički obrađuje više od 300
miliona tona raznih metalnih proizvoda. Uloga stručnjaka termičke obrade u
preduzećima je ogromna što najbolje ilustrira podatak da cijena proizvoda nakon nje
može biti i do desetak puta veća.
Osnovna klasifikacija razlikuje četiri oblika termičke obrade i to: žarenje,
normalizacija, kaljenje i popuštanje, koji su detaljno obrađeni u odgovarajućoj stručnoj
literaturi:
Osnovni termini i definicije iz termičke obrade prema standardu HRN i JUS C.A0.010-
82 (izvod) su:
Naziv termina Definicija
114
Naziv termina Definicija
115
Naziv termina Definicija
Kritična brzina hlađenja Najmanja brzina hlađenja pri kojoj ne dolazi do neželjenih
strukturnih promjena
Sporo hlađenje Hlađenje predmeta brzinom koja je manja ili jednaka brzini
hlađenja na mirnom zraku
116
Naziv termina Definicija
117
118
LITERATURA
119
18. M. Novosel i D. Krumes: Željezni materijali, II prošireno izdanje,
Strojarski fakultet, Slavonski Brod, 1997. str. 98-100
19. N. Injac: Mala enciklopedija kvaliteta, I dio, Oskar, Zagreb, 2002., 26-39
20. *** Standard JUS C.B0.002/86
21. Zbirka jugoslovenskih standarda za crnu metalurgiju, I knjiga, Službeni
list SFRJ, Beograd, 1989, str. 34-41.
22. Don Brush: Technical monograph 35, Standardizing Metallic Material
Designations, FISHER Controls International, Inc.
23. *** BAS EN 10027-2/92
24. I. Vitez i dr.: Prilog označavanju čelika po evropskim standardima, RIM,
Bihać, 2005., str. 112-115
25. *** BAS CR 10260/98
26. *** DIN 17014
27. http://www.howstuffworks.com/framed.htm?parent=iron.htm&url=http://
www.steel.org/learning/howmade/bast_furnace.htm
28. Yu. Lakhtin: Engineering physical metallurgy and heat treatment,
Metallurgia, 1977., page 140 - 153
29. http://www.metallographic.com/Procedures/1018%20quenched%20steel.htm
30. http://www.metallographic.com/Procedures/1018%20furnace%20cooled%20
steel.htm
31. http://www.metallographic.com/Procedures/1095%20quenched%20steel.htm
32. M. Oruč: Izučavanje mehanizama povišenja čvrstoće u čeliku ČBR40 pri
upotrebi nitriranog ferovanadija, Univerzitet u Sarajevu, Metalurški
fakultet Zenica, 1985.
33. *** Ispitivanja u Metalografskom laboratoriju Metalurškog instituta
„Kemal Kapetanović“ Zenica, 2005/2007.
34. *** DIN EN 10025/05 – Konstrukcioni čelici
120