Professional Documents
Culture Documents
Mineralne Vode
Mineralne Vode
IX
POGLAVLJE
MINERALNE VODE
MINERALNE VODE
POJAM MINERALNIH VODA
Podzemne vode koje se, na osnovu svoje mineralizacije, opteg hemijskog i gasnog sastava, sadraja specifinih komponenti, radioaktivnih elemenata ili poveane temperature, razlikuju od obinih malomineralizovanih voda, a koje se koriste za leenje, industrijsko dobijanje pojedinih korisnih sirovina, ili za toplifikaciju i dobijanje elektrine energije, nazivaju se mineralnim vodama. Treba istai da se u praksi mineralne vode esto poistoveuju s mineralizovanim vodama, to je pogreno, s obzirom da, s jedne strane, postoje mineralizovane podzemne vode koje se ne mogu tretirati kao mineralne, a, s druge strane, odreene malomineralizovane vode se po svojim specifinostima tretiraju kao mineralne.
II. Vode srednje mineralizacije (5 - 15 g/l), koje se po svojoj osmotskoj koncentraciji pribliavaju koncentraciji plazme u krvi, najpogodnije su u balneologiji, a piju se kao lek. III. Vode visoke mineralizacije (15 - 35 g/l), najee slue za leenje kupanjem, ali se pojedini tipovi voda, kao to su hloridno-hidrokarbonatne i hidrokarbonatne vode natrijumske grupe, piju. IV. Rasolne vode (35 - 150 g/l), se u prirodnom obliku koriste iskljuivo za kupanje. Izuzetno se u balneologiji mogu koristi i rasolne vode vee mineralizacije, uz prethodno razblaivanje malomineralizovanim ili vodama poviene mineralizacije.
Osnovi hidrogeologije (Prof. Dr Veselin Dragii)
U odnosu na sadraj specifinih komponenti, Ivanov i Nevraev izdvajaju osam balneolokih grupa lekovitih mineralnih voda: I. II. III. IV. V. VI. lekovite vode bez specifinih komponenti i svojstava, ugljokisele vode, sulfidne (sumporvodonine) vode, radioaktivne vode, gvoevite, arsenske i vode s povienim sadrajem drugih metala (Mn, Al, Cu, Zn), bromne i jodne vode,
Q gas m 3
Q vode m 3
Qgas m 3 Qvode m
3
dostie 18 m3/m3 i vie. Visoka zasienost gasom uslovljava pulsirajui reim pri isticanju ili eksploataciji.
Mineralne lekovite, gvoevite, arsenske i vode sa povienim sadrajima mangana, aluminijuma, bakra, cinka i drugih elemenata
Lekovita svojstva ove grupe voda odreena su prisustvom gvoa, arsena i drugih metala. Gvoevite vode. U prirodi se javljaju kao malomineralizovane vode, s relativno niskim sadajima gvoa, i kao visokomineralizovane gvoevito-sulfatne (rudnike) vode, s mineralizacijom i do 80 g/l. Gvoevite vode se najee formiraju u zoni oksidacije sulfidnih orudnjenja. Po osnovnom hemijskom sastavu, one mogu biti sulfatne ili hidrokarbonatne klase. Sulfatne vode sadre ukupno Fe, Al, Cu i druge elemente, ponekad u koncentracijama i do 1 g/l. Hidrokarbonatne vode imaju samo Fe2+ i karakteriu se neutralnom ili slaboalkalnom reakcijom.
Foto IX-1. Izvor Mineralne gvoevite vode Kermanska oblast, Iran (foto Budimir Filipovi)
Osnovi hidrogeologije (Prof. Dr Veselin Dragii)
Arsenske mineralne vode. Ove vode sadre arsen u formi arsenaste kiseline (H3AsO3) i njenih jona HAsO32- i H2AsO3-, kao i u formi arsenske kiseline (H3AsO4) i njenih jona HAsO42- i H2AsO4-. U prirodi se javljaju kao ugljokisele i kisele arsenske vode.
Silicijumske terme
Silicijumske terme su termalne i visokotermalne mineralne vode temperature vie od 35 C, sa sadrajima silicijuma u vidu silicijumske kiseline (H2SiO3), ne manje od 50 mg/l. Ove vode esto prate i druge lekovite komponente (Rn, CO2, mikroelementi).
Hladne lekovite mineralne vode iroko su rasprostranjene u umerenim klimatskim podrujima. Niskom temperaturom se karakteriu mineralne vode koje ne zaleu duboko, tj. koje se formiraju u zoni intenzivne zamene vode. U okviru hladnih mineralnih voda javljaju se vrlo hladne vode (t < 4 C), koje su karakteristine za oblast veitog leda (pojedini tipovi ugljokiselih i visokomineralizovanih voda). Subtermalne i termalne vode su, takoe, iroko rasprostranjene mineralne vode. Razliitog su hemijskog sastava i mineralizacije, a prisutne su u geosinklinalnim i platformnim oblastima. Visokotermalne mineralne vode najee su vezane za savremene vulkanske oblasti.
Klasifikacija lekovitih mineralnih voda na osnovu pH-vrednosti. Alkalnost, odnosno kiselost, mineralnih i podzemnih voda uopte, karakterie se pH vrednou. To je jedan od vanih faktora koji odreuje fizioloko dejstvo ovih voda na organizam oveka. Tako, na primer, alkalne vode povoljno utiu na metabolike procese u organizmu. Na osnovu vrednosti pH, mineralne vode se dele na sledee grupe: jako kisele kisele slabo kisele neutralne slabo alkalne alkalne (pH < 3.5), (3.5 - 5.5), (5.5 - 6.8), (6.8 - 7.2), (7.2 - 8.5) i (pH > 8.5).
Foto IX-2. Talog kalcijum-hidroksida na izvoru hiperalkalne mineralne vode u lokalnosti Kremna Zlatibor (M. Milivojevi)
Osnovi hidrogeologije (Prof. Dr Veselin Dragii)
Od oko 30 korisnih komponenti koje je mogue eksploatisati iz visokomineralizovanih (rasolnih) voda, najee se aktivno eksploatiu jod, brom i bor.
Osnovi hidrogeologije (Prof. Dr Veselin Dragii)
TERMALNE VODE
Termalne vode obuhvataju grupu mineralnih voda koje se od obinih, hladnih voda razlikuju svojom temperaturom i koje, kao takve, nalaze primenu u balneologiji, za toplifikaciju naselja, staklenika, farmi i dobijanje elektrine energije. Ova grupa mineralnih voda se u strunoj literaturi esto naziva termomineralnim.
Termalne vode su rasprostranjene kako u geosinklinalnim tako i u platformnim uslovima. Za platformne oblasti karakteristino je pojavljivanje termalnih voda, obino visokomineralizovanih ili rasolnih, koje esto imaju karakter mineralnih industrijskih voda, a rasprostranjene su u dubljim delovima arteskih horizonata. U okviru geosinklinalnih oblasti, termalne vode najee su vezane za pojedine razlome u vrstim stenskim masama. Oblasti savremenog vulkanizma karakteriu visokotermalne ugljokisele-azotne vode, koje su na veim dubinama pregrejane i preko 300 C. U prirodnim uslovima, pojavljuju se na povrini terena u vidu gejzira. Temperatura podzemnih voda zavisi od geotektonskih uslova koji vladaju u litosferi. Poznato je da se u gornjim delovima litosfere na 1 km dubine temperatura u proseku poveava za 32.9 C, odnosno da se na dubini od 20 km mogu oekivati temperature 550 600 C. Geotermski uslovi u razliitim oblastima na zemlji, variraju u irokim granicama. Najvee vrednosti geotermskog gradijenta karakteristine su za oblasti savremene vulkanske aktivnosti, a najnie za oblasti starih kristalastih titova. U oblastima platformi izgraenih od sedimentnih i vulkano-sedimentnih tvorevina, geotermski gradijenti su po veliini bliski srednjeplanetarnim.
U zavisnosti od fizikih i hemijskih karakteristika, termalne vode se mogu koristiti: za zagrevanje naselja, farmi, staklenika i sl, za dobijanje elektroenergije, za dobijanje korisnih komponenti i za potrebe balneologije. Na osnovu praktine upotrebe termalnih voda, postavljena je sledea klasifikacija (tabela IX.4). Tabela IX-4. Praktina klasifikacija termalnih voda (Klimentov, 1980)
Mogunost korienja Najpogodnije za balneologiju i proizvodnju Br i J Za zagrevanje staklenika, farmi i sl. Za toplifikaciju naselja Za energetske potrebe