Professional Documents
Culture Documents
Class 4 - Maths - Scripts and Solutions - Lupeni
Class 4 - Maths - Scripts and Solutions - Lupeni
Class 4 - Maths - Scripts and Solutions - Lupeni
KALASI 4
‘Oku fu’u mahu’inga ‘aupito ke tokoni’i mo tokanga’i koe ‘e ho’o ongo mātu’aʹ pe ko ho
tauhiʹ he taimi ‘oku fai ai ho’o akoʹ.
Pepa Ngāue
LEARNING OUTCOMES:
Ke malava ‘e he fānaú ke fakahoko pea ‘ilo ‘a e lau 2, 3, 4, 5…..etc ‘oku tatau pē ki he liung 2, 3, 4, 5
INTRODUCTION
1. Story telling: Talanoa ki ha motu’a tufi niumotu’u.
2. Questioning:
TEACHING
1. Fakafehu’i: Ko e hā ‘a e liunga?
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
1 x 1 = 1
1 x 2 = 2
1 x 3 = 3
1 x 4 = 4
1 x 6 = 6
5. Lau 2 ki he 20.
2 4 6 8 10 12 14 16 18 20
2 x 1 = 2
2 x 2 = 4
2 x 3 = 6
2 x 4 = 8
2 x 5 = 10
2 x 6 = 12
7. Lau 3 pea fokotu’utu’u pea fokotu’utu’u pe hange ko hono fakahoko he x1, x2.
4 8 12 16 _____ 24 28 ____ 36 40 44 48
4 x 1 =
4 x 2 =
4 x 3 =
4 x 4 =
5 x 1 =
5 x 2 =
5 x 3 =
5 x 4 =
FOLLOW UP
1. Fakafehu’i pe fanau.
2. Homework- Lau 6 ki he 72 pea hiki ia ‘i he fotunga ‘o e x6.
INTRODUCTION
1. Questioning- fekau’aki mo e ngaahi me’a mahu’inga he lēsoni 1.
Fakatātā: Ko e hā e liunga?
2. Vakai’i pe ngāue mei he Lēsoni 1.
Lau 6 pea fokotu’u ki he 6
TEACHING.
1. Fakahoko e fika ma’uloto (Mental).
a. 2x2= f. 7x2= i. 9x5=
e. 3x4= h. 8x3= k. 12x2=
2. Ako’i leva heni ke ‘ilo’i ‘e he fanau ka fulihi e tu’unga ‘o e ongo nomipa e kei ma’u pe mo’oni tatau.
3. Tā ha fakatātā ke fakamahino ka liliu pe tu’u’anga e ongo nomipa liungá ‘e kei ma’u pe mo’oni tatau.
Fakatātā:
1. 2.
3x6 = 6x3 4×5 = 5×4
FOLLOW UP
1. Lau e liunga ‘o mafuli e ongo nomipa.
2 x 1= 2 3 x 1= 3
1 x 2= 2 1 x 3= 3
2 x 2= 4 3 x 2= 6
2 x 3= 6 3 x 3= 9
3 x 2= 6 3 x 4= 12
2 x 4= 8 4 x 3=12
4 x 2= 8
INTRODUCTION
1. Questioning- a. Fakafehu’i pe ngaahi me’a mahu’inga he lesoni hono 2.
e. Lau liunga mo e fanau kae lau femafuliaki e ongo nomipa.
Fakatātā: 3x1= 3 2x3=6
1x3=3 3x2=6
TEACHING
1. Tā ha fakatātā ke kumi’aki e mo’oni e ngaahi liunga.
a. 5 x 8 e. 7 x 10 f. 3 x 22
2. Fakahinohino e fānau ki hono fokotu’u fakakolomu pea liunga koe’uhi kuo ‘alu ke fu’u lahi e nomipa ki
hono ta fakatātāa’i.
a. e. f.
22 41 51
x3 x4 x5
STUDENT ACTIVITY
1. ‘Oange pe ha ngaahi fika liunga ke nau fokotu’utu’u fakakolomu pea ngāue’i kae ‘oua ‘e kau ai e ‘ave ‘o
tanaki fakalahi ki he tu’unga hoko .
a. e. f. h.
24 33 42 52
x2 x3 x3 x4
FOLLOW Up
Fika loto’i ha fo’i fika’aki ‘enau mamata ki ai.
Fakatātā: 23 × 3
11 x 5 =
e. Ko e talanoa ‘e ngali ‘asi ai ha liunga pea ‘ave ‘o tanaki ki he tu’unga hoko ‘e hā ngali faingata’a ke nau
ngāue’i.
Fakatātā: Ko e hina mapu ‘e 4 ‘a Toni. Na’á ne fa’o ki he hina taki taha ‘o taki 25. Ko ‘ene fo’i mapu
kotoa nai ‘e fiha?
TEACHING
1. Ako’i e fānau ki hono fakahoko e liunga ‘o kau ai hono tanaki fakalahi.
a. e. f. h.
15 17 16 25
x2 x3 x4 x5
STUDENT ACTIVITY
1. Fokotu’u fakakolomu pea ngaue’i ke tonu.
a. e. f. h. i.
38 25 24 16 36
x2 x4 x3 x3 x4
FOLLOW UP
Fakafehu’i pe fānau fekau’aki mo e lēsoni.
INTRODUCTION
1. Story Telling:
a. Motu’a ne ‘i ai ‘ene $20. Na’a ne tufa ki he’ene fānau ‘e toko 5.
e. Fakafehu’i mei he talanoa.
Fakatātā: Na’a nau toko fiha?
Ko e ha e founga fakafika na’a ke ma’u ‘aki ho’o mo’oni.
TEACHING
1. Fakamatala’i e ‘uhinga ‘o e vahevahe.
2. Fakahoko mo hono ako’i e fānau ‘aki hono vahevahe mo fakakulupu.
Fakatātā:
1. 20 ÷ 5 =
1 2 3 4 5
X X X X X
X X X X X
X X X X X
X X X X X
X X X X X
2. 27 ÷ 3
A E F
I I I
I I I
I I I
I I I
I I I
I I I
I I I
I I I
I I I
1 2 3 4 5 6
O O O O O O
O O O O O O
O O O O O O
O O O O O O
O O O O O O
O O O O O O
STUDENTS ACIVITY
1. Tā ha fakatātā pea fakakulupu ke kumi’aki e mo’oni ‘a e ngaahi vahevahe ni.
1. 15 ÷ 3 =
2. 24 ÷ 4 =
3. 30 ÷ 6 =
FOLLOW UP
Toe fakamanatu hono lau e liunga ‘o femafuliaki e tokoni ia ki he lēsoni hoko.
INTRODUCTION
1. Questioning: Ngaahi me’a mahu’inga mei he lesoni kuo’osi.
fakamanatu pe hono fakahoko e vahevahe ‘i hono tā fakatātā.
TEACHING
1. Fakamatala ki he fekau’aki ‘a e vahevahe mo e liunga.
2. Fakahoko ha ngaahi fika vahevahe pea fakafoki’aki e liunga ke mahino ‘ena fekau’aki.
Fakatātā:
1. 12 ÷ 3 =
12
=
÷
XXX
4 3
X
2. 20 ÷ 5 =
20
=
÷
4 5
X
3. 24 ÷ 2 =
24
=
÷
12 2
X
1. 20 ÷ 2 2 x 10
20
=
÷
×××
××X
10 2
X
2. 12 ÷ 3 3 x
3. 20 ÷ 4 4 x = 20
FOLLOW UP
1. Fakahoko pe ha ki’i fika mental vahevahe ke sivi’i’aki e mahino ‘oku ‘i he fānau.
Fakatātā:
1. 12 ÷ 2 =
2. 15 ÷ 3 =
3. 20 ÷ 2 =
4. 21 ÷ 3 =
INTRODUCTION
Fika Ma’uloto (Mental): Ke fakamanatu ‘enau ‘ilo fekau’aki mo e kalasi he lēsoni 6.
Fakatātā:
1. 2 x 5 = 6. 21 ÷ 3 =
2. 10 ÷ 2 = 7. 2 x 9 =
3. 5 x 3 = 8. 18 ÷ 2 =
4. 15 x 5 = 9. 4 x 4 =
5. 3 x 7 = 10. 16 ÷ 4 =
TEACHING
1. Explaining: Fakamatala pe fekau’aki mo e kalasi ‘o e ‘ahoʹ ni.
2. Demonstration: Founga vahevahe ke tokoni ki he’enau ngāue ‘aki hono vaeua e ongo nomipa kapau ko e
nomipa tauhoa.
Fakatātā:
1. 12 ÷ 6 = 6 ÷ 3 = 2
2. 16 ÷ 4 = 8 ÷ 2 = 4
3. 20 ÷ 4 = 10 ÷ 2 = 5
1. 12 ÷ 6 =
2. 16 ÷ 4 =
3. 40 ÷ 8 =
4. 12 ÷ 4 =
5. 30 ÷ 10 =
FOLLOW UP:
Fakafehu’i pe fānau fekau’aki mo e ngaahi me’a mahu’inga he lēsoni.
TEACHING:
1. Explaining: Fekau’aki mo e taumu’a ‘o e lēsoni ‘o e ‘ahoʹ ni.
2. Demonstration: Founga vahevahe ke tokoni ki he’enau ngāue ‘aki hono vaeua pe nomipa vahevahe’aki
pea ma’u e mo’oni ‘o toe vaeua.
1. 36 ÷ 6 36 ÷ 3 = 12 [toe vaeua leva e 12 = 6]
STUDENTS’ ACTIVITY
Ngāue’i e vahevahe’ ’aki hono vaeua e nomipa vahevahe’aki pea toe vaeua e mo’oni
1. 24 ÷ 4 =
2. 36 ÷ 6 =
3. 32 ÷ 8 =
4. 16 ÷ 4 =
FOLLOW UP
Questioning
INTRODUCTION
Fika Ma’uloto (Mental): Faka’ai’ai ai pe fānauʹ ke toe vaveange ‘enau fakahoko e vahevaheʹ.
1. 12 ÷ 2 =
2. 15 ÷ 3 =
3. 20 ÷ 4 =
4. 25 ÷ 5 =
5. 24 ÷ 4 =
6. 20 ÷ 2 =
7. 21 ÷ 3 =
8. 30 ÷ 5 =
TEACHING
1. Review: Fekau’aki ‘a e liunga mo e vahevahe.
a. 15 ÷ 3 = _______ 3 x __________ = 15
e. 20 ÷ 4 = ______ 4 x __________ = 20
f. 35 ÷ 5 = _______ 5 x __________ = 35
h. 44 ÷ 2 = _______ 2 x __________ = 44
2. 30 ÷ 5 =
3. 42 ÷ 3 =
4. 84 ÷ 2 =
5. 42 ÷ 2 =
STUDENTS’ ACTIVITY
Fokotu’u fakakolomu pea ngaue’i ke tonu.
1. 44 ÷ 2 =
2. 39 ÷ 3 =
3. 84 ÷ 4 =
4. 96 ÷ 3 =
5. 52 ÷ 4 =
FOLLOW UP:
‘Oange pe ha fo’i fika ke nau fika loto’i ke vakai’i pe kuo nau a’usia e taumu’a ‘o e lēsoni.
Fakatātā:
1. 44 ÷ 2 =
2. 66 ÷ 3 =
INTRODUCTION
Review 1. Fekau’aki mo e ngaahi ngaue he lēsoni 9.
2. ‘Oange ha fika ke sivi’i ‘aki ‘enau manatu.
Fakatātā:
1. 48 ÷ 2 =
2. 63 ÷ 3 =
3. 19 ÷ 2 =
TEACHING
1. Demonstration : Founga hono fakahoko e vahevahe’ ‘o fakalahi mei he tafa’aki pea ‘ilo foki mo e
toenga hange ko ia ‘i he 19 ÷ 2 ngali te nau ki’i fihi ko e ‘ikai hu malie e 19 ‘ i hono vahevahe’aki e
2.
Fakatātā:
a. 17 ÷ 2 =
e. 20 ÷ 3 =
f. 22 ÷ 4 =
h. 132 ÷ 2 =
i. 28 ÷ 5 =
2. 20 ÷ 3 =
3. 22 ÷ 4 =
4. 135 ÷ 2 =
5. 213 ÷ 4 =
6. 115 ÷ 5 =
FOLLOW UP
Mental: Fika loto’i pea talamai ko e ha e toenga?
1. 3 ÷ 2 =
2. 14 ÷ 3 =
3. 19 ÷ 4 =
INTRODUCTION
Mental Quiz (Fika Loto’i) – Fakamanatu ‘enau ‘ilo fekau’aki mo e liungá mo e vahevahé.
TEACHING
‘Ahό ni te tau ako ai fekau’aki mo e lainé.
1. Questioning- Talamai ha hingoa ‘o ha fa’ahinga ‘o e laineʹ
2. Explaining – Fakamatala’i e ngaahi lainé.
3. Brainstorming – ‘Omai ha fakatātā ‘o e ngaahi lainé ni ‘i ho’omou ‘apí pē ko loki ako.
vetikale –
holisonitale –
fakaheihei –
4. Demonstrate – Taa’i ha laine vetikale ‘e 1, holisonitale 1 mo e laine
fakaheihei/fakahihifi e 1.
- Fakahingoa honau ngata’angá ‘aki ha ngaahi mata’itohi
E I
F H
A
K
5. Naming – Fakahingoa mai ha laine mei he fuό ‘i lalo:
a.
M e. V S
a. vetikale a. vetikale
e. holisonitale e. holisonitale
f. fakaheihei f. fakaheihei
V O
T K
P M
1. vetikale –
2. holisonitale –
3. fakahihifi –
L T
FOLLOW UP ACTIVITY
- Tu’u ki ‘olunga ‘o fakatātaa’i e ngaahi lainé ‘aki ho :
a. nima to’omata’u
e. nima to’ohema
TEACHING
‘Ahó ni te tau ako ai fekau’aki mo e ‘engikalé.
Fakatātā
A F E A F A E
E A H E K F H
FOLLOW UP ACTIVITY
Fakamanatu pē ngaahi me’a mahu’inga ke fakahoko ai e akó.
INTRODUCTION
Reviewing – Fakamanatu pē ngaahi me’a mahu’inga mei he lēsoni kuo hilí.
1. Ko e hā e ‘engikale?
2. Fakahingoa ha ‘engikale.
TEACHING
To’o ki ‘olunga ho’o polotulekitaá.
1. Explaining – Fakamatala’i ke mahino e polotulekitaá mo ‘ene ngāué.
ie. Ngaahi tikilií 0°- 180° ke ngaue’aki ma’u pe neongo ‘oku ‘i ai mo e 180° − 0°
2. 180°
3. 100°°
4. 45°
STUDENTS’ ACTIVITY
1. Fakahingoa mai e ‘engikale taki taha ‘aki e laiti, ‘akiuti, ‘opitiusi mo e ‘engikale hangatonu.
INTRODUCTION
1. Fakatātaa’i ‘e he ongo nimá e ngaahi ‘engikalé.
‘engikale hangatonu
laiti ‘engikale
‘opitiusi
‘akiuti
TEACHING
1. Explaining – Fakamatala’i e anga hono lau mo ngaue’aki e polotulekitaá ke fua’aki hono lahí ‘i he
tikilií.
2. Discuss – Lau e lao ‘o e anga pe founga hono tā pe fua ha ‘engikale.
Lao.
2. 90° 4. 130°
FOLLOW UP ACTIVITY
Fakafehu’i e fānaú fekau’aki mo e polotulekitaá.
A E F H
2. ‘aisosalisi
A E F H
3. sikeilini
FOLLOW UP ACTIVITY
1. Fakafehu’i e fānaú fekau’aki mo e hingoa ‘o e ngaahi tulai’engikalé.
INTRODUCTION
1. Recalling – Fakamanatu pē lēsoni kuo’osí.
a. Ko e hā e tulai’engikale?
e. ‘Oku fa’ahinga ‘e fiha ‘a e tulai’engikalé?
TEACHING
1. Explaining – Fakamatala’i e kuatiletulolo
2.
3. Ko fē heni ko e lekitengikale?
FOLLOW UP ACTIVITY
1. Questioning
a. ‘Oku ui e ngaahi fuo tapa ‘e 4 ko e hā?
e. Tapa fā lōloa tatau e tapa ‘e 4 pea lahi tatau hono ngaahi ‘engikalé.
f. Tapa 4 lōloa tatau e ongo tapa ‘e 2 pea nounou tatau e ongo tapa ‘e ua.
INTRODUCTION
1. Reviewing – a. Fakamanatu ngaahi fuo tapa 3 mo tapa 4
e. Fakahingoa honau ngaahi hingoá.
TEACHING
1. Explaining – Fakamatala’i e laine simetulií.
a. e f
STUDENTS’ ACTIVITY
1. Tā ha laine siketulī ‘i he ngaahi fuó ni.
FOLLOW UP ACTIVITY
1. Questioning
Kalasi 4 Lēsoni Fika Peesi 32
LĒSONI 18
LEARNING OUTCOME
Ke malava ‘e he fānaú ke fakamatala’i ‘a e ‘ulungaanga ‘o ha pilisimi, sikuea, lekitengikale, tulai’engikale.
INTRODUCTION
1. Reviewing – Toe fakamanatu pē lēsoni kuo’osí:
TEACHING
1. Brainstorming – Ko e hā e fuo anga ‘e 3?
2. Mind-mapping – Talamai ha me’a pē ‘i ‘apiako, ‘api pē ‘i falekoloa ‘okú ke fakakaukau ‘oku kau he
fuo anga ‘e 3.
5. Discussion – ‘Aho ni te tau talanoa aai ki he taha e fa’ahnga ‘o e fuo anga ‘e 3 ko e pilisimi.
7. Explaining – Fakamatala’i leva e ngaahi pilisimi ke nau ‘ilo e mata, tapa, tuliki.
STUDENTS’ ACTIVITY
1. Fakakakato mai hono hingoá mo e lahi hono matá, tapa mo e tulikí.
2
Mata Tapa Tuliki
FOLLOW UP ACTIVITY
1. Fakafehu’i
Fakatātā:
Ko e ha e pilisimi?
Ko e ha e pilisimi ‘oku fa’u’aki ha mata ‘e 6, tuliki ‘e 8 moe tapa 12? Etc
TEACHING
1. ‘Aho ni te tau ako ai ki he fa’ahinga ‘o e fuo anga 3 ka ko e Pilamita.
2. Ko e ha e pilamita?
3. Fakamatala’i e anga hono fakahingoa pea ke nau ‘ilo e lahi e tapa, mata mo e lahi e tuliki.
a. Pilamita Sikuea: mata ‘e 6 , tuliki ‘e 8 , tapa ‘e 12.
e. Pilamita Tulaiengikale : mata 4 , tuliki 4 mo e tapa ‘e 6.
f. Pilamita Lekitengikale : mata 6 , tuliki 8 mo e tapa ‘e 12 etc.
STUDENTS’ ACTIVITY
1. Fakakakato mai hono hingoa, lahi e mata, tapa mo e tuliki.
1.
2.
3.
FOLLOW UP ACTIVITY
1. Questioning
INTRODUCTION
1. Questioning – Fekau’aki mo e ngaahi me’a mahu’inga he lesoni faka’osi ‘o fekau’aki mo e pilamita mo
e pilisimi.
TEACHING
‘Aho ni te tau ako ai ki he fa’ahinga faka’osi ‘o e fuo anga ‘e 3 ‘oku ‘i ai hono mata ‘oku ngaofe.
1. Naming – Fakahingoa mai e ngaahi fuo.
2. Explaining – Fakamatala’i leva e ngaahi fuo ke nau ‘ilo ki honau hingoa, mata, tapa mo e tuliki.
STUDENTS’ ACTIVITY
1. Fakakakato mai honau hingoa mo e lahi ‘o e tapa, tuliki mo e mata.
FOLLOW UP ACTIVITY
1. Riddle –1. ‘Oku ou mata ngaofe ‘e 1, hala tapa hala ha tuliki. Ko hai au?
4 , 8 , 12 , 16 , 20 , 24 , 28 , 32 , 36 , 40 , 44 , 48, 52.
4 8 12 16 20 24 28 32 36 40 44 48 52
4x1=4 4 x 4 = 16 4 x 7 = 28 4 x 10 = 40
4x2=8 4 x 5 =20 4 x 8 = 32 4 x 11 = 44
4 x 3 = 12 4 x 6 = 24 4 x 9 =36 4 x 12 = 48
5 10 15 20 15 20 25 30 35 40 45 50 55 60
5x1=5 5 x 4 = 20 5 x 7 = 35 5 x 10 = 50
5 x 2 = 10 5 x 5 = 25 5 x 8 = 40 5 x 11 = 55
5 x 3 = 15 5 x 6 = 30 5 x 9 = 45 5 x 12 =60
6, 12, 18 , 24 , 30 , 36 , 42 , 48 , 54 , 60 , 66 , 72
6 12 18 24 30 36 42 48 54 60 66 72
I I I I I I I I I I I I I
I I I I I I I I I I I I I
I I I I I I I I I I I I I
I I I I I I I I I I I I I
I I I I I I I I I I I I I
I I I I I 40
I I I I I
I I I I I
40
e. 10 x 6 = 6 x 10
O O O O O O O O O O O O O O O O
O O O O O O O O O O O O O O O O
O O O O O O O O O O O O O O O O
O O O O O O O O O O O O O O O O
O O O O O O O O O O O O O O O O
O O O O O O O O O O O O O O O O
60 O O O O O O
O O O O O O
O O O O O O
O O O O O O
60
LĒSONI 4
STUDENT ACTIVITY
1. Fokotu’u fakakolomu pea ngāue’i ke tonu.
a. e. f. h. i.
38 25 24 16 36
x2 x4 x3 x3 x4
76 100 72 48 144
1. 15 ÷ 3 = 5
1 2 3 4 5
* * * * *
* * * * *
* * * * *
2. 24 ÷ 4 = 6
1 O O O O
2 O O O O
3 O O O O
4 O O O O
5 O O O O
6 O O O O
3. 30 ÷ 6 = 5
1 l l l l l l
2 l l l l l l
3 l l l l l l
4 l l l l l l
5 l l l l l l
1. 20 ÷ 2 2 x 10
20
= ÷
×××
××X
10 2
X
2. 12 ÷ 3 =4 3 x 4
3. 20 ÷ 4 =5 4 x 5 = 20
STUDENTS’ ACTIVITY
Ngāue’i e vahevahe ‘aki hono vaeua e ongo nomipa.
1. 12 ÷ 6 =
6 ÷ 3
= 2
2. 16 ÷ 4 =
8 ÷ 2
= 4
3. 40 ÷ 8 =
20 ÷ 4
= 5
4. 12 ÷ 4 =
6 ÷ 2
= 3
5. 30 ÷ 10 =
15 ÷ 5
= 3
1. 24 ÷ 4 =
24 ÷ 2
= 12
= 6
2. 36 ÷ 6 =
36 ÷ 3
= 12
= 6
3. 32 ÷ 8 =
32 ÷ 4
= 8
= 4
4. 16 ÷ 4 =
16 ÷ 2
= 8
= 4
STUDENTS’ ACTIVITY
Fokotu’u fakakolomu pea ngāue’i ke tonu.
2. 20 ÷ 3 =
3. 22 ÷ 4 =
4. 135 ÷ 2 =
5. 213 ÷ 4 =
6. 115 ÷ 5 =
P M
L T
a. vetikale: LP pē PL , TM pē MT
e. holisonitale: LT pē TL
f. fakahihifi/fakaheihei: PV pē VP , MV
1. A
I E
H F
A0 , I0 , E0 , F 0 , H0
2.
I K
L M
IO , KO , LO , MO
A. Fakahingoa mai e ngaahi ‘engikale taki taha ‘aki ‘a e laiti ‘engakale, ‘akiuti, ’opitiusi pe ko e ‘engikale
hangatonu.
1. 2.
3. 4.
‘opitiusi ‘engikale
'engikale hangatonu
5. 6.
Laiti ‘engikale
‘akiuti ‘engikale
1. 500 3. 1800
2. 900 4. 1300
1. ‘ikuletulolo
A E F H
2. ‘aisosalisi
A E F H
A E F H
4. sikeilini
A E F H
A. Ko fē heni ko e sikuea?
1. 2 3
4 5 6 7
E. Ko fē heni ko e lekitengikale?
1. 2. 3.
4. 5 6 7.
Pilisimi sikuea 6 12 8
(kiupi)
pilisimi lekitengikale 6 12 8
(kiupoiti)
pilisimi tulai’engikale 5 9 6
pilisimi penitakoni 7 15 10
pilamita sikuea 5 8 5
pilamita lekitengikale 5 8 5
pilamita tulai’engikale 4 6 4
pilamita penitakoni 6 10 6
1. Fakakakato mai eni ‘aki e hingoa , lahi ‘o e mata , lahi ‘o e tapa mo e lahi ‘o e tuliki ‘o e fuo taki taha.
Kouni 2 1 1
silinita 3 2 0
Sifia 1 0 0