Professional Documents
Culture Documents
Class 4 Science - Scripts and Solutions - Heimuli
Class 4 Science - Scripts and Solutions - Heimuli
KALASI 4
‘Oku fu’u mahu’inga ‘aupito ke tokoni’i mo tokanga’i koe ‘e ho’o ongo mātu’aʹ pe ko ho
tauhiʹ he taimi ‘oku fai ai ho’o akoʹ.
FAKAFEHOKOTAKI
FANAU ‘oku ‘i ai ‘a e ki’i ngāue, ne u teuteu mai ke mou ngaue’i:
1) Ngāue 1 – Fakafaikehekehe’i;
2) Ngāue 2 – Valivali;
3) Ngāue 3 – Fakatauhoa.
NGĀUE 1 – Fakafaikehekehe’i
1. Talamai pe ko e naunau ko ‘eni ko e naunau fa’u ‘e he tangata pe fakaenatula.
Valivali lanu mata ‘a e naunau tupu fakaenatula pea valivali lanu kulokulo ‘a e naunau fa’u
‘e he tangata.
sῡ hele fale
lupo
lupe pepa Anovai
vaivai
FAKAMA’OPO’OPO
‘Oku ha mai mei he lēsoni ko e:
Naunau Tupu Fakaenatula – ‘IKAI NGAOHI ia ‘e he Tangata, ka na’e tupu
fakaenatula.
Naunau ‘Ikai Fakaenatula – NGAOHI (fa’u) ia ‘e he Tangata.
‘Oku ngaue’aki ‘e he tangata ‘a ‘ene
• TAUKEI;
• ‘ILO; mo e
• POTO ;
ke ne fa’u pe ngaohi ha koloa ‘IKAI fakaenatula, mei he ngaahi naunau fakaenatula.
Tesi Falala’anga
Ngaahi Kongokonga
1. Kaveinga
2. Taumu’a
3. Naunau ‘oku Fiema’u
4. Founga ngaue
5. Ola e ngaue
6. Fakama’opo’opo
Tesi Falala’anga 1
1. Kaveinga:-
Tesi’i e ngaahi ‘ulungaanga ‘o e me’a fakaenātula mo e ‘ikai fakaenātula.
2. Taumu’a:-
Ko fē he pepa mo e pelesitiki ‘oku mālohi ange?
3.Naunau
La’i milemila
La’i pepa
Tini
Tu’u’anga
Pine ‘e 4
Hina vai
4. Founga Ngᾱue
Hua’i e hina vai ki he tini
Unu e milemila mo e pepa he tini vai he miniti ‘e 1
Pine’i e milemila mo e pepa ‘o tautau he tu’unga.
Siofi e me’a ‘e hoko.
Faofao’i/ fusifusi’i e la’i pepa mo e milemila.
Lekooti e me’a na’e hoko ki he milemila mo e pepa.
Ngāue 1: Tā mo fakahingoa.
1. ___________
2. ____________
3. _____________
• Lava pe ‘o toutou
ngāue’aki. • Ka fu’u mamafa e me’a
‘oku fa’o ‘i loto ‘e mahae.
Ma’u’anga pa’anga.
• ‘Uli’i e ‘atakai.
• Ma’u’anga pa’anga
FAKAMA’OPO’OPO
Fakakakato mai ‘eni.
Ko hono toe _________ e ngaahi naunau ‘osi ngāue’aki ‘oku _________ ia ki hono
malu’i mo _________ hotau ‘atakai.
‘Ikai koia pe, ka ‘oku toe fakasi’isi’i ai e hiko veve _____ ‘i hotau ngaahi kolo mo e
vāhenga.
Ko ia ai fānau koe tolonga mo e faka’ofo’ofa hotau ‘atakai´ ‘oku ‘i hotau _________
pē.
• Tupu mei hono takai’i kitautolu he ‘ea mafana.’Oku ne hanga ‘o to’o e momoko mei
he poloka.Taimi ‘oku mole ai e momoko mei he poloka.
• Pea ‘oku kamata ke vaia e poloka mo māfuli ai pē hono fōtunga.
• Pea ‘ikai ke kei sōliti e poloka ka ‘oku māfuli ia ‘o hoko ko e likuiti (vai).
Sōliti A Likuiti
Likuiti E Kasa
Likuiti F Sōliti
A: ______________________________
E: _______________________________
F: _______________________________
H: _______________________________
TATAKI
• Ko e tu’unga kehekehe ‘o e ngaahi naunau (sōliti, likuiti, kasa) ‘oku kehekehe ai pe
mo honau ngaahi ‘ulungaanga mo honau ngaahi fōtunga.
• Hangē ko e sōliti ‘e kehe pe ia mei he likuiti mo e kasa.
‘Ulungaanga ‘o e SŌLITI
• Fōtunga pau, (‘oku ‘i ai hono fuo pea ‘oku tau lava ‘o sio mo ala ki ai).
• Lava ‘o puke ki ‘olunga.
‘Ulungaanga ‘o e LIKUITI
• Me’a ‘oku huhu’a (vai), (ka hua’i ‘oku tafe).
• ‘Ikai hano fōtunga pau, (ka ‘utu ha vai ‘i ha hina tapafā ‘e fuo tapafā e vai, ka ‘utu ‘i
ha hina fuopotopoto ‘e fuo potopoto ai pe vai).
‘Ulungaanga ‘o e KASA (‘EA)
• Faingata’a ke tau lava ‘o sio ki ai ka ‘oku tau ongo’i pē ‘ene lave mai ki hotau sino.
• Kāpui mo fakafonu e ngaahi ‘ai’anga me’a.
1. Tohi 2. piliki
• ‘Oku ‘i ai hono fotunga • ‘Ikai hano fotunga • ‘Ikai hano fotunga pau.
pau. (Ko fē pe ha pau. (Ka ‘oku ne fakafonu e
feitu’u ‘e tuku ai e kei ‘ai’anga me’a tatau ai
(’E fakatefito pe hono
ma’u pe hono fotunga.) pe pe ‘oku lahi pe
fotunga ‘i he ‘ai’anga
si’isi’i.)
me’a ‘oku ‘utu ki ai.)
• Ka tuku ha konga poloka ‘i ha ‘aho la’ā.’E vave ‘aupito ‘ene vaia. Hanga ‘e he huelo
māfana ‘o e la’ā ‘o to’o e momoko mei he fo’i poloka. Pea kamata leva ke vaia e
poloka.
‘Oku tokoni e māfana ‘a e ‘ea ke fakavave’i e vaia ‘a e pata. Neongo ka ‘ikai tau ki ai e
huelo ‘o e la’a ka ko ha ‘aho māfana ‘e kei vaia pe. Tupu pe mei māfana ‘o e ‘ea.
• Ka tutu ha fo’i te’elango ‘oku ha’u e māfana mei he konga ko ee ‘oku ulo ‘i he fo’i
te’elango. Pea ‘e kamata ai pe e vaia ‘a e konga hinehina ko ee ‘oku taufotu ki he fo’i
ulo.
• Hili ‘ene vaia ‘o tafe ki lalo pea ko ‘ene mokomoko pe ‘e toe foki pe ia ‘o sōliti.
TESI FALALA’ANGA 2
1. KAVEINGA
Fakahaa’i ko e ngaahi naunau ’e vaia ‘i he ngaahi māfana kehekehe.
2. TAUMU’A
Fakafehoanaki e taimi te nau vaia ai ‘i he māfana kehe kehekehe.
3. NAUNAU
‘aisi poloka
Pata
Ngako
Lole sokoleti
‘aisikilimi
masalini
Uasi (ke taimi’i )
4. FOUNGA NGĀUE
i. Tuku e ngaahi naunau ki ha pēleti.
ii. Tuku ki he la’ā.
iii. Taimi’i e taimi te nau vaia ai.
iv. Lekooti ki he tēpile e ola .
5.
6. OLA E NGᾹUE
Lekooti e ngāue na’e fakahoko.
Naunau Poloka Ngata Pata Masalini Aisikilimi Lole
sokoleti
Taimi 10 6 4 3 15 3
(miniti)
20
Pakalafi 'o e Vaia 'a e ngaahi soliti Taimi (Miniti)
15
10
0
aisipoloka Ngako Pata masalini aisikilimi Lole Sokoleti
Ngāue 2: Fakahokohoko mai e tu’unga ‘o ‘enau vaia (kamata pē mei he vave ki he tuai).
Fakama’opo’opo
1. Ko e hā e me’a ‘oku ne fakatupunga e kehekehe e taimi vaia ‘a e ngaahi sōliti?
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
____________________________________________________________________
Tesi Falala’anga 3
1. Kaveinga
2. Taumu’a
Ko fē he konga poloka ‘oku kofukofu’i mo e konga poloka ‘ikai kofukofu’i ‘e tuai ange ‘ene
vaia.
• Konga poloka ‘e 2
• Uasi
• Konga tauveli
• Poulu ‘e 2
4. Founga ngāue
Fakama’opo’opo.
1. Ko fē konga poloka na’e vave ‘ene vaia? ‘Uhinga
2. Ko e hā e lōloa pea vaia kotoa e poloka ‘ikai ke kofukofu’i?
3. Ko fē poloka na’e tuai ange ‘ene vaia?’Uhinga
Ko e sōliti, likuiti mo e kasa (‘ea) ‘oku fa’u’aki kinautolu ‘e he ngaahi pātikolo. Taimi ‘oku
haka ai ha me’a huhu’a, ‘oku ngāue pē vilo e ngaahi pātikolo ko ‘eni. Pea ko e ni’ihi ‘oku
nau māvahe mei he fūkahi vai ‘o hoko ko e mao (kasa). Pea ‘oku ui ia ko e liliu mao.
‘Oku hoko foki e liliu mao ka ‘i ai ha māfana fe’unga ke ne fakahoko e liliu mao. Ko e
‘uhinga foki ia ‘oku ‘ikai ke tau tu’u atu pē kulo vai pē tīpota vai he sitou, pea hoko leva e
liliu mao. Ka ‘oku tu’u ia ai ke ma’u ‘e he vai ha fo’i māfana fe’unga. Pea toki fakahoko e
liliu mao ‘i he‘etau sio ki he ngutu e tīpota pē tāpuni e kulo ‘oku kohu ‘a ia ko e mao ia.
Anga fēfē ‘etau ‘ilo e liliu mao
Ha’u e mao pē ‘ahu he ngutu ‘o e tīpota pē ko e to’o e tapuni e kulo haka kae ‘alu hake mao
ki ‘olunga. Ko e mao ‘oku ‘alu ma’u pē ki ‘olunga.
Liliu mao 1: La’isima ‘oku ‘i ai e vai pē vai pelepela
• Tupu mei he māfana ange ‘a e la’ā.‘Oku hoko leva e liliu mao he taimi ko ia. Liliu he
‘ea māfana/huelo ‘o e la’ā e vai´ ‘o hoko ko e mao. Pea ‘alu leva e mao ki ‘olunga ki
he ‘etimosifia ‘o hoko ko e ‘ao.
• Taimi ‘oku ma’u ai he haiane ha māfana fe’unga ‘e kamata leva ke ‘asi e mao pē kohu
he konga ‘oku tu’u ai e haiane.
• Hangē ko e haiane e loufau vīvīku pē ko ha vala viku.
Liliu mao 3 : Pupuha’ia
• Taimi ‘oku tau fai ai ha ngāue lahi ‘oku māfana leva hotau sino pea ‘e kamata leva ke
ha’u e pupuha ki tu’a mei hotau sino. ’Oku fakanatula pē ke ha’u e pupuha ki tu’a ke
ne fakamokomoko’i hotau sino. Ka ‘oku toki hoko e liliu mao he taimi ‘oku
ma’olunga ai e ‘ea māfana. Hanga ‘e he ‘ea māfana ‘o liliu e pupuha ke hoko ko e
mao. Ko e ‘uhinga ia ‘oku tau pupuha’ia ai pea faka’ohovale pē kuo mātu’u e pupuha
ia. Pea toki ongo’i leva he sino ‘oku mokomoko.
Taimi ‘oku lili ai e vai ‘oku māvahe leva e konga ‘o e vai ‘o hoko ia ko e mao. Me’a ia ‘oku
kohu ai he‘etau to’o e tāpuni e kulo.
Poupou 1
• Ko e vala viku ‘e vave ‘aupito ‘ene mōmoa he taimi ‘oku māfana,mōmoa mo hāvili ai
e ‘ea. ’Oku makatu’unga ‘eni ‘i hono hanga ‘e he ‘ea mōmoa mo māfana ‘o liliu ‘a e
vai he vala,ke hoko ko e mao. Pea hanga leva ‘e he hāvilivili ‘o puhi ‘a e mao ke
mavahe mei he vala kae mōmoa.
Poupou 2
• Kapau ‘e ‘ikai hāvilivili ‘e tuai ange ai e mōmoa ‘a e vala. Neongo ‘e liliu ‘a e vai ‘o
mao he vala ka ‘e faingata’a ke māvahe mei he vala´ koe’uhi ko e ‘ikai ha hāvili.
Poupou
Kapu he hahau e ‘etimosifia he taimi po’uli ka ‘oku nofo e ‘ea māfana ‘i loto he ngaahi
me’alele. Ko e fetaulaki ‘a e ‘ea māfana ‘i loto he me’alele mo e hahau pea liliu leva e
hahau ko e vai hangē ko ia ‘oku ‘asi he sio’ata ‘o e me’alele he taimi pongipongi.
Fakamā’opo’opo
Ko e liliu ‘a e mao ‘o toe hoko ko e vai ‘oku hoko ia he taimi ‘oku fetaulaki ai e ‘ea māfana
mo ha me’a ‘oku momoko.
Ngāue 1
Fakamatala’i mai e ngaahi lea tefito he seakale takai e vai.
1. Liliu mao :________________________________
3. ‘Uha_____________________________________
1. _________________________
2. _________________________
3. _________________________
Tesi Falala’anga 3
3. Naunau :
• poulu
• ‘one’one
• Hina vai
• Me’asivi (konga tauveli)
4. Founga ngāue
5. Ola e ngāue
1. _______________________
2. _______________________
3. _______________________
4. _______________________
Fakama’opo’opo
1. ‘Oku mālava ke fakamavahe’i e ‘one’one mei he vai ‘aki hono ______.
2. ‘Oku ‘ikai _______ e ‘one’one he vai.
3. Na’e ta’ofi ‘e he _________ e ‘one’one mei he’ene māhua ki lalo.
i. Me’asivi tī
Fale kalapu
Holo fakasiasi
Fai’anga faikava
Taumafa kava
(Fakanofo nōpele
hou’eiki/matāpule)
Peito
(Palepale he tofunanga)
v. Me’asivi ‘one’one
Poupou
Me’asivi: me’a ngāue ia ke ngāue’aki ki he sōliti ‘oku ‘ikai vaia he vai. Hangē ko e
‘one’one
Haka: founga ki hono fakamāvahe’i e sōliti ‘oku vaia he vai. (feinga pe ke to’o e vai).
Hangē ko e suka mo e māsima.
1. Haka e suka
Ngāue: Fakahingoa
1 ______________________
2______________________
3______________________
1. Fa’ahita’u Māfana
1. Tīsema
2. Sānuali
3. Fepueli
3. Ma’asi
4. ‘Epeleli
5. Mē
3. Fa’ahita’u Momoko
6. Sune
7. Siulai
8. ‘Aokosi
3
1
2 4
a. Fa’ahita’u māfana?
e. Fa’ahita’u momoko?
Poupou 1
• ‘Oku hoko e ngaahi fa’ahita’u mei he taimi ‘oku vilo ai e fo’i Māmani ki he La’aa´
mo e vilo mai ‘a e fo’i māhina ki he fo’i Māmani.
• ‘Oku fa’a mālava ke hoko ha mōfuike mo ha sūnami ‘i he taimi māfana.
• ‘Oku fa’a hoko foki mo e afaa´ mei Nōvema ki ‘Epeleli. (māhina ‘e 6)
Ko e taimi ia ‘oku tāiliili ma’u pe ki ai e Tonga kotoa, telia e ngaahi matangi mālohi ‘oku ne
fa’a ‘ahia hotau potu tahi´hangē ko Gita mo Hāloti.
2.___________________
3.___________________
2._________________
3._________________
Fakamā’opo’opo.
• ‘Oku mahu’inga ‘aupito ke tau tōmu’a vaka’i e tu’unga ‘o e ‘ea´ he ‘aho takitaha ki
mu’a pea tau toki fai ha’atau ki’i ngāue.
Fakatātā:
Kapau ‘e talamai he fakamatala ‘ea´ ko e anga e tu’u ‘o e ‘ea ki he ‘aho ni,´ ‘e la’ā pea te tau
fai e ngāue ‘o fe’unga mo e ‘aho la’ā hangē ko e fō mo e kosi
‘AKAU SIO’ATA
SIO’ATA KULĪ PILO
HELE FALE
SṺ
Lēsoni 2
Ngaue 1: Fakahingoa e fakatātā.
1. Milemila
2. La’i pepa
3. Tu’u’anga
Fakamā’opo’opo: Tali fehu’i
1. Ko fē naunau na’a´ ne puke fuoloa e vai?
La’i pepa
2. Ko e hā hono ‘uhinga?
Koe‘uhi ‘oku ‘i ai e fanga ki’i avaava he pepa pea ‘oku nofo ‘a e vai he avaava ko ia´.
3. Ko e hᾱ e ‘uhinga na’e tafe vave ai e vai he milemila?
Koe’uhi´’oku ‘ikai ha avaava ia he milemila ke nofo ai e vai.
4. Ko fē naunau ‘oku mālohi ange? Ko e hᾱ hono ‘uhinga?
’Oku mālohi ange ‘a e milemila, koe’uhi he ‘oku mā’opo’opo e naunau (pātikolo) ne
fa’u’aki.
Lesoni 4
NGĀUE 1: Talamai e ngāue ‘oku fakahoko he liliu takitaha.
A: vaia
E: liliu mao
F: fakapoloka
H: liliu ‘a e mao ‘o toe vai
Lēsoni 5
NGĀUE 1: KO FĒ NAUNAU ‘OKU KAU KI AI.
3. Kasa ‘i loto hina kasa: kasa 4. mao he tipota vai lili: kasa
Va’akau
Lesoni 6
NGĀUE: Tali TONU pē HALA
Lēsoni 8
NGᾹUE 1: Fakakulupu mai e ngaahi naunau
masalini ‘aisipoloka
pata ‘aisikilimi
ngako
Lole sokoleti
NGᾹUE 2: FAKAHOKOHOKO
1. Masalini/lole sokoleti
2. Pata
3. Ngako
4. Poloka
5. ‘Aisikilimi
Lēsoni 9
Ngāue 1 : Tali tonu pe hala
1. Ka kofukofu’i ha ‘aisi poloka ‘e tuai ‘ene vaia. Tonu
2. ‘E vaia vave e ‘aisi poloka ka fa’o ha kula fa’o’anga me’akai. Hala
3. ‘Oku tokoni e ‘ea māfana ke vave e vaia e ‘aisi poloka. Tonu
4. Ko e fatongia e konga taueli ke fakamāfana’i e konga poloka. Hala
5. ‘Oku toe tokoni foki mo e māfana ‘o e loki ki hono fakavave’i vaia e poloka. Tonu
Lēsoni 11
1. Ko e hā ‘a e Liliu mao?
• Ko e liliu e vai ‘o hoko ko e mao.
2. Ko e hā e ‘uhinga ‘oku tau ai e foo´?
• Ke vave ‘ene momoa pea toe mafolofola foki.
Ngāue
1. Tohi mai ha liliu ‘e 3 ‘oku hoko ai e liliu ‘a e mao ‘o toe hoko ko e vai?
• Fa’u e ‘ao/
• Hahau he pongipongi.
• Tīpota pe kulo vai māfana ‘oku lili (tāpuni ‘o e kulo).
• Inu momoko na’e tuku ki tu’a mei he ‘aisi.
Lēsoni 13
Ngāue 1: Fakahingoa
mao
Afi/ulo
1. Liliu mao: hanga ‘e he ivi māfana ‘o e la’aa´ ‘o fakamāfana’i e ‘atakai. Liliu leva e vai
ko e mao.
2. Liliu ‘a e mao ‘o toe vai : ‘Alu hake ‘a e mao ki ‘olunga ki he ‘etimosifia ‘o fetaulaki
ai mo e ‘ea momoko. Pea liliu leva e mao ‘o hoko ko e ‘ao (vai).
3. ‘Uha: Hoko ia he taimi ‘oku lahi e vai ‘i ‘olunga (‘ao) he ‘etimosifia.Tupu mei he fu’u
mamafa e ‘ao.Pea ‘ikai lava e ‘ea ‘o pukepuke. Pea ngangana leva e vai ki he Māmani
he fōtunga ‘o e ‘uha.
Ngāue 2: Fakahingoa
Ngāue 1: Tā mo fakahingoa.
Lēsoni 17
Ngāue 1: Fakahingoa
Tali fehu’i
1. Ko hono haka pe fakamao.
2. Ko hono haka e vai ke ‘osi he liliu mao kae toe pē suka mo e māsima.
A. Fa’ahita’u māfana?
1. Tīsema
2. Sanuali
3. Fēpueli
E. Fa’ahita’u momoko?
1. Sune
2. Siulai
3. ‘Aokosi
Lēsoni 20
1. Kaitunu (matātahi,’uta)
2. Langa fale
3. ‘Eva ki he paaka va’inga
4. Fakamālohisino
5. Tō vesitapolo
(Mo ha ngāue pē ‘e lava ke fai he taimi māfana)
Fa’ahita’u momoko
1. Lālanga papa/fala/ta’ovala
2. Niti ta’ovala/vesa/me’a teuteu fale
3. Fakalele ha ki’i fe’auhi sipoti
4. Tuitui vala mo e kafu
5. Fī kafa/vau ipu kava
(Pe ko ha ngāue pe ‘oku lava ke fakahoko he taimi momoko)