Franz Kafka, Preobrazba

Smjernice:

Smjestite ulomak u kontekst pripovijetke i vremena nastanka. Objasnite smisao naslova pripovijetke.
Tko je glavni lik pripovijetke? Kakva se preobrazba dogodila u njegovom životu?
Kakav je odnos glavnoga lika i njegove obitelji prije i poslije preobrazbe? Kakav je odnos glavnoga lika i
ostalih likova prema preobrazbi? Što saznajemo o glavnome liku iz priloženoga ulomka? Objasnite fizičku
preobrazbu glavnoga lika i njegov odnos prema glazbi i sestri. Objasnite smisao retoričkoga pitanja Zar je
on životinja kada ga glazba ovolika može ganuti? Kako završava glavni lik i kako je to obitelj prihvatila?
Svoje tvrdnje potkrijepite citatima,
Objasnite Kafkinu tehniku o čudesnome koje nikoga ne začuđuje. Što Kafka time postiže? Kakvima se
pokazuju ljudski život i obiteljski odnosi prema ovoj pripovijetki.

U pripovijetci Preobrazba Franz Kafka prikazuje moderno društvo ranoga 20. stoljeća
(razdoblje avangarde) i njegova pojedinca Gregora Samsu Koristeći obilježja nadrealizma i
ekspresionizma te pomoću magijskoga realizma Kafka dočarava otuđenost modernoga čovjeka toga
vremena. Uporabom paradoksa spaja realistično i fantasnično, a groteskom želi pojačati nakaznu i
izobličenu sliku stvarnosti. Takvim postupkom Kafka ostvaruje tehniku „iznenađujućeg koje nikoga
ne iznenađuje“. On stvara dojam halucinacije, vizije i mučnoga sna.

Djelo počinje buđenjem glavnoga lika Gregora Samse u tijelu kukca. Trgovački putnik Samsa
doživio je preobrazbu. Gregorov život je besmislen, apsurdan - svodi se na obavljanje posla koji ne
voli, ali ga odgovornost prema obitelji zadržava u tome poslu. Gregor se ne brine o tome što je postao
kukac nego ga brine mogućnost da zakasni na vlak. Njegova preobrazba zapravo je oblik bijega od
odgovornosti prema obitelji koja je u lošemu ekonomskom stanju kao i bijeg od posla koji mu nije
drag. Tu dolazi i element otuđenosti jer Gregor Samsa nema drugih interesa osim svakodne rutine, a to
jest posao. Kroz djelo se provlači pitanje obitelji i njihov odnos prema njemu. Prije preobrazbe odnos
je statičan - apatičan Gregor za njih skrbi, a obitelj ne pokazuje interes za njegovo stanje. Gregorovom
preobrazbom dolazi i do preobrazbe odnosa obitelji prema njemu. Obitelj, shvaćajući da je Gregor
preobrazbom postao nesposoban za posao (a time gube izvor prihoda), postaje gruba. Otac postaje
grub i nasilan prema njemu. Tuče ga i ne dopušta mu da izlazi i sobe. Na kraju će biti odgovaran za
njegovu smrt tako što će ga pogoditi jabukom i razbiti mu oklop. Majka ga voli, ali ga se srami i ne
želi ga vidjeti te ne može podnijeti da joj se sin preobrazio. Jedina osoba koja ga stvarno voli jest
njegova sestra Greta. Brine se o njemu, hrani ga i pomaže mu na svaki način. Njezina velika strast je
glazba. Greta se nalazi u sobi zajedno s Gregorom i svira violinu. U toj sceni vidimo da je Gregorova
preobrazba samo fizička i da on još uvijek ima elemente čovjeka kao što su osjećajnost, razmišljanje i
zabrinutost: „Gregor priđe još malo naprijed i stavi glavu sasvim do poda u nadi da će joj uhvatiti
pogled. Bilo mu je kao da je otkrio put prema žuđenoj neznanoj hrani.“ Gregor također silno voli
sestru te joj želi pomoći: „Ali on neće sestru ni na što siliti, ona će uza nj ostati dragovoljno, sjedit će
do njega na kanapeu, spustit će uho do njega, a on će joj povjeritit da je imao čvrstu namjeru poslati
je na visoku glazbenu školu.“ Zadani ulomak prikazuje Gretin koncert za podstanare koje je obitelj
primila u kuću kako bi povećala svoje prihode. Gregor se ponaša zaštitnički i smatra da nisu dostojni
sviranja: „ Jer nitko od ovih ne cijeni njezino sviranje kao što ga on cijeni!“ U ulomku se pojavljuje
retoričko pitanje: „Zar je on životinja kada ga glazba ovolika može ganuti?“ koje se odnosi na njegovu
želju za umjetnošću, to jest glazbom koja ga ispunjava životnom radošću, a u čemu se vidi da ima
potrebu za duhovnom hranom kao i svako ljudsko biće: „Odlučio je doprijeti do sestre, povući je za
suknju i tako joj obznaniti da bi sa svojom violinom trebala doći u njegovu sobu.“

Kako vrijeme odmiče i sestra se prestaje o njemu brinuti. Gregor propada na tjelesnoj,
psihičkoj i duhovnoj razini. Umire sam, bez skrbi obitelji koja je izašla u šetnju sretna jer Gregora
nema više i ne moraju se sramiti što im je sin kukac. U djelu se pojavljuje problematika odnosa
društva prema pojedincu. Društvu je jedino važna učinkovitost pojedinca. Obavljane zadataka bez
važnosti za njegov duhovni razvoj i individualnost. Obitelj je imala isti odnos prema Gregoru. Društvu
i obitelji ljudski je život uzaludan i nemilosrdan. Nigdje nema ljubavi. Jedini logičan kraj spleta takvih
okolnosti jest tragičan završetak glavnoga lika jer nitko ne može živjeti bez ljubavi. (663 riječi)

Viktor Mašović

Pregledala: A. Sikavica Joler, prof.