VJEŽBE 2

Temelji ponude i potražnje, koncept elastičnosti

Potražnja (engl. demand, D) označava ___________________________________________________________

_____________________________________________________________________________________________

Zakon potražnje govori ________________________________________________________________________

_____________________________________________________________________________________________

Grafički prikaz linearne krivulje potražnje Grafički prikaz nelinearne krivulje potražnje

p – cijena proizvoda ili

usluge (po jedinici)

q – količina proizvoda ili usluge

Zašto je krivulja potražnje opadajuća?

1. Zbog efekta supstitucije – kada cijena proizvoda poraste, kupac supstituira taj proizvod ili uslugu s

drugim sličnim proizvodom (npr. raste cijena piletine, kupovat ćemo više junetine)

2. Zbog efekta dohotka – poraste li cijena nekog proizvoda, mi možemo kupiti manje, smanjuje nam se

kupovna moć, odnosno realni (stvarni) dohodak

Promijeni li se cijena proizvoda (P), mijenja se potraživana količina (Qd), a ne potražnja (D).

Promijeni li se neki drugi (necjenovni) faktor koji utječe na potražnju, tada se mijenja čitava potražnja:

povećava li promjena tog faktora potražnju, onda se krivulja potražnje pomiče udesno; smanjuje li promjena

tog faktora potražnju, onda se krivulja potražnje pomiče ulijevo

Ti necjenovni faktori potražnje su:

− Dohodak
− Broj stanovnika
− Cijene povezanih proizvoda
− Ukusi i preferencije
− Posebni utjecaji

1
 VJEŽBE 2
Temelji ponude i potražnje, koncept elastičnosti

Grafički prikaz rasta dohotka na potražnju za Poraste li nam plaća (općenito dohodak), htjet ćemo
normalnim dobrom kupiti više proizvoda (ako je dobro normalno), npr.
htjet ćemo konzumirati više Snickers čokoladica.
Vrijedi i suprotno – padne li dohodak, potražnja pada.

Potražnja za normalnim dobrom raste kada raste

dohodak, dok za inferiornim proizvodom potražnja
pada s rastom dohotka (npr. početkom 2000-ih CD je
bio normalno dobro, a kazete inferirno – poraste nam
plaća i mi kupimo više CD-a, a manje kazeta).

Dohodak i cijena proizvoda su ključne odrednice

potražnje za nekim proizvodom ili uslugom.

Grafički prikaz rasta broja stanovnika na

potražnju

p Poraste li broj stanovnika u Zagrebu, logično je da

će porasti potražnja za uslugama javnog prijevoza
(tramvaja i autobusa).

Vrijedi i suprotno – padne li broj stanovnika, pada

potražnja za uslugama javnog prijevoza.
D D’

Povezani proizvodi su supstituti i komplementi1. Promjena njihove cijene utječe na potražnju.

Grafički prikaz rasta cijene supstituta na

potražnju (crtamo potražnju za govedinom
nakon što piletina poskupi) Poraste li cijena supstituta, potražnja za
proizvodom raste.
p
Npr. poraste li cijena piletine, ljudi će kupovati
više govedine (govedina i piletina su supstituti),
tako da potražnja za govedinom raste.
Vrijedi i suprotno, pad cijene supstituta vodi
padu potražnje za promatranim dobrom. Padne
li cijena Coca-cole, ljudi će potraživati manje
D D’
Pepsija

1Supstituti su dobra koja u potrošnji mogu zamijeniti jedno drugo – npr. kava i čaj ili pepsi i kola. Komplementi su dobra
koja se koriste skupa u potrošnji – npr. auto i benzin ili pecivo za hamburger i pljeskavica.
2
 VJEŽBE 2
Temelji ponude i potražnje, koncept elastičnosti

Grafički prikaz rasta cijene komplementa na

potražnju (crtamo potražnju za autima
nakon što gorivo poskupi)
p
Poraste li cijena komplementa, potražnja za
proizvodom pada.
Npr. poraste li cijena benzina, potražnja za
automobilima pada.

Vrijedi i suprotno, ako pada cijena komplementa,

potražnja za proizvodom raste.

D Ako pada cijena avionskih karata za Barcelonu,

D’
potražnja za hotelskim sobama u Barceloni raste.
q

Grafički prikaz promjene ukusa i preferencija

(preferiramo jesti više voća)
Smatramo li da je voće zdravo, potraživat
p ćemo i kupiti više voća, što znači da
potražnja za voćem raste.

Također, smatramo li da je alkohol štetan,

smanjit ćemo kupovine alkoholnih pića.
D D’ Potražnja za alkoholom pada.

Grafički prikaz promjene posebnog utjecaja (npr.

očekivanja potrošača da će se cijena proizvoda u Očekuju li potrošači da će cijena proizvoda
budućnosti smanjiti) za npr. par mjeseci biti niža, onda će danas
htjeti kupiti manje (a u budućnosti kada je
p
cijena niža više), stoga potražnja za tim
proizvodom pada.

Vrijedi i isuprotno, ako se očekuje da će

cijena proizvoda rasti.
D’ D

3
 VJEŽBE 2
Temelji ponude i potražnje, koncept elastičnosti

Ponuda (engl. supply, S) označava ______________________________________________________________

_____________________________________________________________________________________________

Zakon ponude kaže ___________________________________________________________________________

_____________________________________________________________________________________________

Grafički prikaz linearne krivulje ponude Grafički prikaz nelinearne krivulje ponude

Promijeni li se cijena proizvoda (P), mijenja se ponuđena količina (Qs), a ne ponuda (S).

Promijeni li se neki drugi (necjenovni faktor) koji utječe na ponudu (osim cijene proizvoda), mijenja se čitava ponuda.

Ako taj faktor povećava ponudu, tada se krivulja ponude pomiče udesno, a ako taj faktor smanjuje ponudu,

tada se krivulja ponude pomiče ulijevo.

Ti necjenovni faktori ponude su:

− tehnologija Temeljni faktori koji utječu na ponudu su troškovi proizvodnje, a

− cijene inputa na njih odlučujuće utječu tehnologija i cijene inuputa.
− cijene povezanih proizvoda
− državne politike
− posebni utjecaji
Grafički prikaz tehnološkog napretka na ponudu

Tehnologija – tehnološki napredak vodi nižim troškovima

proizvodnje i povećava ponudu; npr. poduzeće usvoji neku

novu tehnologiju proizvodnje (novi ili poboljšan stroj) ili

neki novi način organizacije posla što vodi većoj

produktivnosti.

Tehnološko nazadovanje djeluje u suprotnom smjeru.

4
 VJEŽBE 2
Temelji ponude i potražnje, koncept elastičnosti
Grafički prikaz rasta cijena inputa na
ponudu (npr. rasta cijene rada)
p
Cijena inputa – više cijene inputa smanjuju ponudu;
S’ S
npr. porasla je cijena rada (poduzeće plaća radnika više

nego prije).

Suprotno vrijedi padaju li cijene inputa (time i troškovi

proizvodnje), ponuda se povećava.

Grafički prikaz rasta cijena supstituta na

ponudu (crtamo ponudu kukuruza nakon
rasta cijene pšenice)
p
Cijene povezanih proizvoda - npr. poveća li se cijena S’ S

pšenice, pada ponuda kukuruza (krivulja ponude se

pomiče ulijevo) jer proizvođač kukuruza preusmjerava

faktore proizvodnje u proizvodnju pšenice

q
Grafički prikaz uvođenja poreza ili
povećanja poreza na ponudu
p
S’ S
Državne politike – uvođenje ili povećanje poreza vodi

smanjenju ponude; smanjenje poreza suprotno – povećava

ponudu.

Grafički prikaz posebnih utjecaja na ponudu

Posebni utjecaji – suša smanjuje ponudu krumpira (npr. povoljnih vremenskih uvjeta na ponudu
krumpira)
Povoljni vremenski uvjeti povećavaju prinose i ponudu. p
S S’
Isto tako, očekuje li poduzeće da će se cijena proizvoda kojeg
prodaje povećati u budućnosti, poduzeće će htjeti prodati
manje danas, pa ponuda pada.

Suprotno vrijedi očekuje li se da će cijena proizvoda u

budućnosti padati.
5
q
 VJEŽBE 2
Temelji ponude i potražnje, koncept elastičnosti

Kad stavimo ponudu i potražnju na isti grafikon:

Tržišna ravnoteža se formira
izjednačavanjem ponude i potražnje.

U ravnoteži količina koju potrošači žele

kupiti upravo je jednaka količini koju
prodavači žele prodati. U ravnoteži cijena P
i količina Q teže ostati isti sve dok je sve
ostalo jednako.

Skicirajmo sljedeće situacije:

1) Nastava je prebačena online uslijed dolaska pandemije

novog koronavirusa. Dio studenata je odustao od
unajmljivanja stanova i ostao je kod kuće van Zagreba.

Potražnja za stanovima u Zagrebu raste/pada.

ravnotežna cijena ___________________________

ravnotežna količina __________________________

2) S obzirom da je nastava online, potrebno je imati adekvatnu

opremu za prisutstvo na nastavi (internet veza, računalo…)

Potražnja za laptopima raste/pada.

ravnotežna cijena __________________________

ravnotežna količina _________________________

3) Cijena inputa (npr. rada) koji se koristi u proizvodnji

pada. Rezultat su smanjeni troškovi proizvodnje.

Ponuda tog proizvoda raste / pada

ravnotežna cijena __________________________

ravnotežna količina _________________________

6
 VJEŽBE 2
Temelji ponude i potražnje, koncept elastičnosti

4) U proizvodnji čokoladica smanjena je produktivnost rada

(došlo je do reorganizacije posla i usporen je proces
proizvodnje)

Ponuda čokoladica raste / pada

ravnotežna cijena __________________________

ravnotežna količina _________________________

Na slobodnim tržištima cijena može kratkoročno odstupati od ravnotežne, međutim postoji tendencija da

se mijenja dok se tržište ne uravnoteži, odnosno sve dok se ne izjednače ponuđena (QS) i potraživana (QD)

količina. U toj točki neće biti niti viška potražnje niti viška ponude, pa će nestati pritisak za daljnjim

promjenama cijene.

Da bismo razumjeli zašto slobodna tržišta teže

ravnoteži, pretpostavimo da je cijena prvotno bila

iznad razine koja uravnotežuje tržište – recimo p1.

Proizvođači će pokušati proizvesti i prodati više nego

potrošači žele kupiti. Ponuđena količina pri toj cijeni

iznosi q2 (gledamo gdje cijena p1 “lupa” u krivulju

ponude S i iščitamo vrijednost na osi X) i veća je od

potraživane količine koja iznosi q1 (nju nađemo tako

da gledamo gdje cijena p1 “lupa” u krivulju potražnje

D i iščitamo vrijednost na osi X). Posljedica će biti

višak u iznosu q2 – q1. Da bi smanjili višak ili barem sprječili njegov rast, proizvođači će početi snižavati cijene.

Padom cijene rast će potraživana količina (zakon potražnje nam to govori) i prilagodba će trajati dok se ne

izjednače ponuđena i potraživana količina, pa će cijena biti ravnotežna – p*.

S druge strane, kada bi cijena u početku bila ispod ravnotežne npr. p2, ponuđena količina bi pri toj cijeni iznosila

q3 i bila bi manja od potraživane količine q4 (potrošači bi htjeli kupiti više nego su proizvođači spremni

proizvesti), te bi nastao manjak u iznosu q4 – q3 . To bi stvorilo pritisak na rast cijene jer bi potrošači bili spremni

platiti više u međusobnom nadmetanju za postojeće količine, na što bi proizvođači reagirali povećanjem cijene i

proizvodnje (zakon ponude nam kaže da bi proizvođači proizveli i ponudili više kako bi rasla cijena; istovremeno

kako raste cijena, potraživana količina se smanjuje u skladu sa zakonom potražnje). Cijena bi u konačnici dostigla

ravnotežnu p*.
7
 VJEŽBE 2
Temelji ponude i potražnje, koncept elastičnosti

Elastičnost je mjera osjetljivosti jedne varijable na drugu.

Cjenovna elastičnost potražnje je ______________________________________________________________

_____________________________________________________________________________________________

𝒒𝟐 − 𝒒𝟏
%∆𝒒 (𝒒𝟏 + 𝒒𝟐 )/𝟐 𝒑𝟏 + 𝒑𝟐 𝒒𝟐 − 𝒒𝟏
Formula: 𝑬𝑫 = = 𝒑 −𝒑 = ∙
%∆𝒑 𝟐 𝟏 𝒒𝟏 + 𝒒𝟐 𝒑𝟐 − 𝒑𝟏
(𝒑𝟏 + 𝒑𝟐)/𝟐

Računa se kao postotna promjena potraživane količine (qD) podijeljena sa postotnom promjenom cijene p.

Kad kažemo da je potražnja za nekim dobrom elastična, to znači da _________________________________

_____________________________________________________________________________________________

Elastičnost NIJE nagib. Niz linearnu krivulju

potražnje nagib je ISTI u svakoj točki, a

elastičnost RAZLIČITA.

Grafički prikaz savršeno neelastične

Grafički prikaz savršeno elastične krivulje
krivulje potražnje (i savršeno
potražnje (i savršeno elastične krivulje ponude)
neelastične krivulje ponude)

Grafički prikaz elastične krivulje Grafički prikaz neelastične krivulje

potražnje potražnje

8
 VJEŽBE 2
Temelji ponude i potražnje, koncept elastičnosti

Lenta2:

−∞ ∞
0 1

Cjenovna elastičnost ponude je _________________________________________________________________

____________________________________________________________________________________________

Formula i lenta su iste kao za elastičnost potražnje!

2 Lenta vrijedi u slučaju da promatramo apsolutnu vrijednost koeficijenta cjenovne elastičnosti potražnje.
9