VJEŽBE 1

Predmet, metode i kratki pregled povijesti ekonomske misli,granica proizvodnih mogućnosti

Funkcija je pravilo koje svakom broju pridružuje jedan broj1.

− npr. 𝑦 = 𝑓(𝑋) = 2𝑥
Čita se: y je funkcija od x (y ovisi o x, on se mijenja kako se mijenja x)
− y je zavisna varijabla/regresand/endogena varijabla – vrijednost zavisnih varijabili dobivamo
− x je nezavisna varijabla/regresorka/egzogena
− ako je x = 1, y =______ = ______ = ____ ; ako je x = 2, y = ________ = ____ itd.
− varijabla je stavka od interesa, to je nešto što može poprimiti različite vrijednosti, nešto čija se
veličina može mijenjati - npr. veza između varijabli x i y je u funkciji 𝑦 = 2𝑥 linearna, jer
porastom varijable x za jednu jedinicu, tj. za 1, y uvijek raste za isti iznos (za 2 jedinice u ovom
slučaju)

Nas interesira kako promjena jedne varijable utječe na drugu – kako promjena nezavisne varijable x (ili više
nezavisnih) utječe na zavisnu y

− Ako je veza između tih varijabli linearna tada učinak jedne varijable na drugu opisuje nagib
funkcije. Nagib funkcije se računa kao:
∆𝒚 𝒚𝟐 −𝒚𝟏
𝒌= =
∆𝒙 𝒙𝟐 −𝒙𝟏

− Ako je A(0,5), B(1,7), nagib funkcije je2:

− S obzirom da je nagib pozitivan, veza između ove dvije varijable je _________________________

o To znači da ako x raste, y __________ , a ako x pada, y ___________

− Kada je nagib negativan, kao u funkciji 𝑦 = −1,5𝑥 , veza između varijabli je _________________

• To znači da ako x raste, y __________ , a ako x pada, y __________

Kada je veza između dviju varijabli linearna, graf takve funkcije zove se pravac.

Jednadžba pravca dolazi u tri različita oblika:

1. Implicitni oblik: 2𝑥 – 𝑦 + 5 = 0

2. Eksplicitni oblik3:

3. Segmentni oblik: 2𝑥 – 𝑦 + 5 = 0 =>

1 Realna funkcija jedne realne varijable može se definirati na sljedeći način: funkcija je pravilo koje svakom
elementu iz domene (područja definicije funkcije) dodjeljuje točno jedan element iz kodomene (područja
vrijednosti funkcije).
2 Primijetimo da je svejedno koju točku uzmemo kao početnu.

3 U eksplicitnom obliku y ostaje “sam” s lijeve strane jednadžbe.

1
 VJEŽBE 1
Predmet, metode i kratki pregled povijesti ekonomske misli,granica proizvodnih mogućnosti

Dakle, odgovor na pitanje kakva je veza između varijable daje nam nagib pravca – njega možemo pronaći
u eksplicitnom obliku jednadžbe pravca:

𝑦 = 2𝑥 + 5

U funkciji 𝑦 = 5 + 2𝑥 nagib je ____________________ i iznosi _____ , što podrazumijeva da ako x poraste

za jednu jedinicu, y _______________ za ____, a ako x pada za jednu jedinicu, y ____________ za _____.

Konstanta/fiksna veličina koja u ovoj funkciji iznosi 5 pokazuje koliko iznosi odsječak na osi y.

Kako crtamo pravac?

1) Potražimo segmentni oblik jednadžbe pravca:

𝑥 𝑦
5 + =1
− 5
2

Broj ispod X (u nazivniku) pokazuje odsječak na osi x/apscisi/vodoravnoj/horizontalnoj osi.

Broj ispod Y (u nazivniku) pokazuje odsječak na osi y/ordinati/okomitoj/vertikalnoj osi.

2) Nađemo bilo koje dvije točke koje pripadaju tom pravcu:

y = 2x + 5

x y

2
 VJEŽBE 1
Predmet, metode i kratki pregled povijesti ekonomske misli,granica proizvodnih mogućnosti

Odredite sve oblike jednadžbi, nagib pravaca, te interpretirajte nagib i skicirajte:

𝑦
1. 9𝑥 + 3
+ 6 = 0 => ovo je _______________________ oblik

Nagib iznosi: _____

Interpretacija nagiba: koliko onog

u brojniku ide na jednog u
nazivniku.
∆𝑦 −27
𝑘= = −27 =
∆𝑥 1

− Ako x poraste za 1, y se __________________ za ______

− Ako se x smanji za 1, y se __________________ za ______

𝑋 𝑌
2. + =1 => ovo je _______________ oblik
40 −60

Nagib iznosi: ______

Interpretacija nagiba: ako se x poveća za jednu jedinicu,

− y ___________ za __________ jedinica.

Što ako se x poveća za 4 jedinice?

− y __________ za __________________ jedinica.

Što ako se x smanji za 7 jedinica?

− y __________ za __________________ jedinica.

3
 VJEŽBE 1
Predmet, metode i kratki pregled povijesti ekonomske misli,granica proizvodnih mogućnosti

Graf linearne funkcije je pravac. Njegov nagib sada

znamo odrediti.

On je konstantan (fiksan, ne mijenja se).

Kako odrediti nagib nelinarne funkcije npr.

𝑦 = −𝑥 2 + 5 ?

Nagib nelinearne funkcije opisuje derivacija funkcije

(nagib tangente na graf funkcije u točki).

Primijetimo da je nagib nelinearne krivulje u svakoj točki različit , dok je kod pravca u svakoj točki isti!

Funkcija 𝑦 = −𝑥 2 + 5 je konkavna .
Konkavne funkcije imaju maksimum.

Konveksne ☺ imaju minimum.

Pravci nemaju ni max ni min!

Strmost nije isto što i nagib!

Imamo funkciju: 𝑓(𝑥) = 2𝑋. Dvije točke na tom pravcu su npr. X1 = 1 → Y1 = 2; X2 = 2 → Y2 = 4.

Oba grafa
pokazuju istu
vezu između
varijabli
Y=2X.

Prvi graf
izgleda
strmije, ali je
nagib na oba
grafa isti: +2

4
 VJEŽBE 1
Predmet, metode i kratki pregled povijesti ekonomske misli,granica proizvodnih mogućnosti

Granica proizvodnih mogućnosti (GPM ili PPF krivulja) pokazuje ______________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________

Grafički prikaz granice proizvodnih

Na osi X (apscisi/horizontalnoj ili vodoravnoj osi) mjerimo
mogućnosti (GPM krivulje)
količinu proizvoda X (u ovom slučaju hrane), a na osi Y

(ordinati/vertikalnoj ili okomitoj osi) mjerimo količinu

proizvodaY (oružja).

Možemo proizvesti puno oružja i malo hrane (točka __)

ili puno hrane, a malo oružja (točka __) ili bilo koju

kombinaciju na krivulji i ispod nje. U točki C proizvodimo

samo ______________ , _______________ ne proizvodimo.

Oportunitetni trošak je ____________________________________________________________________

________________________________________________. On je jednak iznosu jednog dobra ili usluge

koje se treba odreći kako bismo mogli dobiti više drugog proizvoda ili usluge.

Grafički prikaz GPM krivulje i oportunitetnog troška

Oportunitetni trošak proizvodnja dodatne

jedinice proizvoda X je predstavljen sa
apsolutnom vrijednosti nagiba GPM
krivulje. Nagib GPM krivulje naziva se
granična stopa transformacije (MRT).

Nalazi li se proizvodnja u točki C,

oportunitetni trošak proizvodnje
dodatne jedinice proizvoda X je
količina proizvoda Y koje se moramo
odreći da bismo mogli proizvesti tu
dodatnu jedinicu X-a, te iznosi ______.

Dakle, moramo se odreći ____ jedinice

proizvoda ____ kako bismo mogli
proizvesti jednu dodatnu jedinicu
proizvoda X.

5
 VJEŽBE 1
Predmet, metode i kratki pregled povijesti ekonomske misli,granica proizvodnih mogućnosti

Granica proizvodnih mogućnosti je ___________________________ u uvjetima opadajućih prinosa (kao

na prethodnoj slici). U tom slučaju nagib GPM krivulje je u svakoj njenoj točki ________________. Kako
se pomičemo s lijeva udesno po krivulji, nagib (u apsolutnom izrazu) i oportunitetni trošak su sve veći.

Oportunitetni trošak vrijedi ukoliko se nalazimo na GPM krivulji.

Grafički prikaz (ne)efikasnih i nedostižnih točaka
Tada proizvodimo efikasno/učinkovito (upotrebljavamo resurse

na najdjelotvorniji način u zadovoljavanju ljudskih želja i potreba).

Glavni razlozi zašto ekonomija ne postiže učinkovitost jesu

nezaposlenost i neodgovarajuća alokacija resursa (alokacija =

raspodjela, raspoređivanje i uporaba inputa za različite namjene).

Točke A i B su ___________________________, točke C i D su

_________________________________________________________,

točke E i F su ______________________________________________

Grafički prikaz smanjenja GPM zbog manje

GPM se pomiče udesno ukoliko ekonomija ostvari potrošnje faktora (npr. kapitala)
napredak u tehnologiji, produktivnosti, ako dođe do

ekonomskog rasta ili povećane potrošnje faktora

proizvodnje (inputa).

Isto tako se pomiče ulijevo ako dođe do nazadovanja u

tehnologiji i produktivnosti, ekonomskog pada ili manje

potrošnje nekog faktora. Npr. zemlja je izgubila dio svog

kapitala kojeg koristi u proizvodnji oba proizvoda.

Veća proizvodnja kapitalnih dobara vodi i većem Grafički prikaz promjene proizvodnih mogućnosti
uslijed većeg ulaganja u kapitalna dobra
ekonomskom rastu i većoj mogućnosti da se sutra više
proizvede. Zemlja A i B startaju na istoj razini gospodarskog
razvitka i imaju jednake proizvodne mogućnosti (jednake
granice proizvodnih mogućnosti). Zemlja A ulaže manje
nego zemlja B u kapitalna dobra, zato se s protekom
vremena GPM zemlje B pomiče više udesno (njene su
proizvodne mogućnosti narasle više nego proizvodne
mogućnosti zemlje A). Primjer: Armenija i Belgija nakon 2.
svjetskog rata (Armenija je zemlja A, a Belgija zemlja B).