UNUTARNJE ENERGETSKO TRŽIŠTE

Kako bi se unutarnje energetsko tržište Europske unije uskladilo i liberaliziralo,

od 1996. donose se mjere u području pristupa tržištu, transparentnosti i uređenja
tržišta, zaštite potrošača, poticanja međusobne povezanosti i odgovarajuće razine
opskrbe. Tim se mjerama želi izgraditi konkurentnije, fleksibilnije i nediskriminirajuće
tržište električne energije EU-a usmjereno na potrošače, s tržišno utemeljenim
cijenama opskrbe. Na taj se način jačaju i povećavaju prava pojedinačnih
potrošača i energetskih zajednica, rješava energetsko siromaštvo, pojašnjavaju
uloge i odgovornosti tržišnih sudionika i regulatora, rješava problem sigurnosti
opskrbe električnom energijom, plinom i naftom te potiče razvoj transeuropskih
mreža za prijenos električne energije i plina.

PRAVNA OSNOVA
Članci 114. i 194. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

CILJEVI
Kako bi unutarnje tržište Unije u sektoru energetike u potpunosti zaživjelo, potrebno
je ukloniti brojne prepreke i trgovinske zapreke, uskladiti porezne i cjenovne politike
i mjere koje se odnose na poštovanje normi i standarda te donijeti ekološke i sigurnosne
propise. Cilj je stvoriti tržište koje dobro funkcionira, na kojemu se svima jamči pošten
pristup tržištu i visoka razina zaštite potrošača te zadovoljavajuća razina međusobne
povezanosti i proizvodnih kapaciteta.

POSTIGNUĆA
A. Liberalizacija tržišta plina i električne energije
Tijekom 1990-ih, kada je većina nacionalnih tržišta električne energije i prirodnog
plina još uvijek bila monopolizirana, Europska unija odlučila ih je postupno otvoriti
tržišnom natjecanju. Prve direktive o liberalizaciji (prvi energetski paket) donesene
su 1996. (električna energija) i 1998. (plin), a u pravne sustave država članica trebale
su biti prenesene do 1998. (električna energija) i 2000. (plin). Drugi energetski paket
usvojen je 2003., a direktive iz tog paketa trebale su u nacionalno pravo država
članica biti prenesene do 2004., dok su pojedine odredbe stupile na snagu tek 2007.
Industrijski i privatni potrošači sada su mogli slobodno birati svoje dobavljače plina
i električne energije između većeg broja konkurenata. U travnju 2009. usvojen je treći
energetski paket, čiji je cilj bila daljnja liberalizacija unutarnjeg tržišta električne energije
i plina. Bila je to izmjena drugog paketa i temelj za provedbu unutarnjeg energetskog

Kratki vodič o Europskoj uniji - 2021 1

www.europarl.europa.eu/factsheets/hr
tržišta. U lipnju 2019. usvojen je četvrti energetski paket, koji sadrži jednu direktivu
(Direktiva o električnoj energiji 2019/944/EU) i tri uredbe: Uredbu o električnoj energiji
(2019/943/EU), Uredbu o pripravnosti na rizike (2019/941/EU) i Uredbu o Agenciji EU-
a za suradnju energetskih regulatora (ACER) (2019/942/EU). Četvrtim energetskim
paketom uvode se nova pravila za tržište električne energije kako bi se zadovoljile
potrebe u pogledu obnovljivih izvora energije i privukla ulaganja. Uvode se poticaji za
potrošače te novo ograničenje za elektrane u pogledu mogućnosti primanja subvencija
za razvoj kapaciteta. Osim toga, države članice moraju pripremiti krizne planove
za eventualne elektroenergetske krize, a u prekograničnoj regulatornoj suradnji
povećavaju se nadležnosti ACER-a ako postoji rizik od fragmentacije na nacionalnoj
i regionalnoj razini. Peti energetski paket pod nazivom „Ostvarivanje europskog
zelenog plana“, objavljen je 14. srpnja 2021. s ciljem usklađivanja energetskih ciljeva
EU-a s novim europskim klimatskim ambicijama za 2030. i 2050. Rasprava o njegovim
energetskim aspektima je u tijeku.
B. Daljnji koraci
Kao što je najavila u strategiji energetske unije (COM(2015)0080), kako bi
potrošačima pružila sigurnu, održivu, konkurentnu i povoljnu energiju, Komisija
je 30. studenoga 2016. predstavila paket „Čista energija za sve Europljane”
(COM(2016)0860). Četvrtim energetskim paketom provodi se energetska unija te se
on odnosi na energetsku učinkovitost, energiju iz obnovljivih izvora, organizaciju tržišta
električne energije, sigurnost opskrbe električnom energijom i pravila za upravljanje
energetskom unijom. Komisija je za dovršenje unutarnjeg energetskog tržišta donijela
mjere u okviru Direktive o električnoj energiji, Uredbe o pripremljenosti za rizike i Uredbe
o Agenciji za suradnju energetskih regulatora.
Uredbom o unutarnjem tržištu električne energije (Uredba (EU) 2019/943) revidiraju
se pravila i načela unutarnjeg tržišta električne energije kako bi se osiguralo
njegovo pravilno funkcioniranje i konkurentnost. Njome se podupire dekarbonizacija
energetskog sektora EU-a, uklanjaju prepreke prekograničnoj trgovini električnom
energijom i omogućuje prelazak EU-a na čistu energiju, čime se poštuju obveze
preuzete Pariškim sporazumom. Tom se uredbom definira skup tržišnih načela za
funkcioniranje tržištâ električne energije: cijene će se formirati na temelju potražnje
i ponude; potrošači će imati koristi od tržišnih pravila i bit će aktivni sudionici
na tržištu; poticaji za dekarboniziranu proizvodnju električne energije bit će tržišno
utemeljeni; postupno će se ukloniti prepreke prekograničnim tokovima električne
energije; proizvođači će biti izravno ili neizravno odgovorni za prodaju svoje električne
energije; utvrdit će se novi uvjeti pod kojima bi države članice mogle uspostavljati
mehanizme za razvoj kapaciteta i načela za njihovo uvođenje.
Direktiva o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište električne energije (Direktiva (EU)
2019/944) usmjerena je na države članice i potrošače te definira niz različitih odredbi
kojima se potrošače stavlja u središte prelaska na čistu energiju. Opskrbljivači slobodno
određuju cijenu po kojoj kupce opskrbljuju električnom energijom. Države članice
osiguravaju tržišno natjecanje u cijenama među dobavljačima, zaštitu energetski
siromašnih i ugroženih kupaca iz kategorije kućanstvo te jamče da krajnji kupci
imaju pravo da im električnu energiju pruža opskrbljivač, u skladu sa sporazumom
s opskrbljivačem, bez obzira na to u kojoj je državi članici registriran taj opskrbljivač,

Kratki vodič o Europskoj uniji - 2021 2

www.europarl.europa.eu/factsheets/hr
koji mora ispunjavati sve zahtjeve EU-a. Potrošači mogu zatražiti postavljanje
pametnih brojila za električnu energiju bez dodatnih troškova, a kupci iz kategorije
kućanstvo i mikropoduzeća imaju besplatan pristup barem jednom alatu za usporedbu
ponuda dobavljača, uključujući ponude za ugovore s dinamičnim određivanjem cijene
električne energije. Oni mogu besplatno promijeniti opskrbljivača u roku od najviše tri
tjedna i sudjelovati u programima kolektivne promjene opskrbljivača. Krajnji potrošači
s pametnim brojilima mogu zatražiti ugovore s dinamičnim određivanjem cijene
električne energije s najmanje jednim velikim opskrbljivačem. Oni imaju pravo postupati
kao aktivni kupci, primjerice prodavati električnu energiju koju su sami proizveli, a da ne
podliježu nerazmjernim ili diskriminacijskim tehničkim zahtjevima, te pravo na sažete
i jasne ugovorne uvjete.
Uredbom o pripravnosti na rizike (Uredba (EU) 2019/941) jača se pripravnost na
rizike poticanjem suradnje između operatora prijenosnih sustava u EU-u i susjednim
zemljama i ACER-a. Njome se također želi olakšati prekogranično upravljanje
elektroenergetskim mrežama u slučaju elektroenergetske krize s pomoću novih
regionalnih operativnih središta, koja su uvedena povezanom Uredbom o unutarnjem
tržištu električne energije (Uredba (EU) 2019/943). Europska mreža operatora
prijenosnih sustava za električnu energiju (ENTSO-E) izradit će i predložiti zajedničku
metodologiju za utvrđivanje rizika u suradnji s ACER-om i koordinacijskom skupinom
za električnu energiju, a u konačnici će je odobriti ACER. Predlažu se četiri skupine
mjera: (1) zajednička pravila za sprečavanje elektroenergetskih kriza i pripremu za njih
u cilju osiguranja prekogranične suradnje; (2) zajednička pravila za upravljanje kriznim
situacijama; (3) zajedničke metode za ocjenu rizika povezanih sa sigurnošću opskrbe;
(4) zajednički okvir za bolju evaluaciju i praćenje sigurnosti opskrbe električnom
energijom.
Komisija je 14. srpnja 2021. objavila prvi dio paketa „Ostvarivanje europskog zelenog
plana“, čiji je cilj postići smanjenje emisija stakleničkih plinova za najmanje 55 %
i klimatski neutralnu Europu do 2050. Rasprava o energetskim aspektima petog
energetskog paketa je u tijeku.
C. Uređenje energetskog tržišta: Agencija EU-a za suradnju energetskih regulatora
Agencija EU-a za suradnju energetskih regulatora (ACER) operativna je od ožujka
2011. (Uredba (EZ) br. 713/2009). Agencija je poglavito odgovorna za promicanje
suradnje među nacionalnim regulatornim tijelima na regionalnoj i europskoj razini te za
nadzor nad razvojem mreže i unutarnjim tržištima električne energije i plina. Također
je nadležna za istraživanje slučajeva zlouporabe tržišta te s državama članicama
usklađuje primjenu odgovarajućih kazni.
U lipnju 2019. Komisija je donijela Uredbu o reformi ACER-a (2019/942/EU), kojim se
provodi preinaka zakonodavnih akata i jača glavna uloga te agencije kao koordinatora
djelovanja nacionalnih regulatora, posebice u onim područjima u kojima bi rascjepkano
nacionalno donošenje odluka o pitanjima od prekogranične važnosti dovelo do
problema ili nedosljednosti na unutarnjem tržištu. Zaduženja ACER-a u području
nadzora nad veleprodajnim tržištem i prekograničnom infrastrukturom povećana su
kako bi se ojačale njegove odgovornosti u sastavljanju i podnošenju konačnog
prijedloga mrežnog kodeksa Komisiji te utjecanju na postupak revizije regionalnog

Kratki vodič o Europskoj uniji - 2021 3

www.europarl.europa.eu/factsheets/hr
energetskog tržišta (zone trgovanja) (utvrđen preinakom Uredbe o električnoj energiji
(2019/943/EU)). Uredbom o ACER-u (2019/942/EU) uvode se naknade kao dodatni
izvor financiranja za pokrivanje troškova aktivnosti povezanih s REMIT-om („naknade
za REMIT”) koje provodi ACER. DG Energy i ACER predstavili su 15. srpnja 2020.
prijedlog o strukturi naknada. Komisija je 17. prosinca 2020. donijela Odluku (EU)
2020/2152 o naknadama, čiji je cilj pokrivanje troškova operacija kao što su
prikupljanje, obrada i analiza informacija koje provodi ACER te postupanje s njima.
Kao dodatan korak donesene su dvije uredbe kojima je stvorena struktura za suradnju
u okviru Europske mreže operatora prijenosnih sustava (ENTSO-i): jedna za električnu
energiju (Uredba (EZ) br. 714/2009) i jedna za plin (Uredba (EZ) br. 715/2009),
izmijenjena Odlukom Komisije 2010/685/EU. ENTSO-i, zajedno s ACER-om, razrađuju
iscrpna pravila za pristup mreži i tehničke kodove te jamče usklađeno djelovanje
mreže razmjenom operativnih informacija i razvojem zajedničkih sigurnosnih standarda
i postupaka u slučaju nužde. ENTSO-i svake dvije godine sastavljaju desetogodišnji
plan ulaganja u mreže, koji zatim revidira ACER.
Nadalje, Uredbom (EU) 2016/1952 povećava se transparentnost cijena plina
i električne energije za industrijske krajnje korisnike na način da se države članice
obvezuju da jednom ili dvaput godišnje Eurostatu prosljeđuju cijene i tarifne sustave
koje koriste. U listopadu 2011. EU je donio Uredbu (EU) br. 1227/2011 o cjelovitosti
i transparentnosti veleprodajnog tržišta električne energije (Uredba REMIT) s ciljem da
se zajamči poštena trgovina na europskim energetskim tržištima.
D. Sigurnost opskrbe električnom energijom, prirodnim plinom i naftom
Uredbom (EU) br. 2019/941 određuju se mjere za očuvanje sigurnosti opskrbe
električnom energijom kako bi se osiguralo ispravno funkcioniranje unutarnjeg tržišta
električne energije, zadovoljavajuća razina povezanosti među državama članicama,
zadovoljavajuća razina kapaciteta za proizvodnju energije te ravnoteža između ponude
i potražnje. Zbog iznimne važnosti plina za opskrbu EU-a energijom i kao odgovor
na rusko-ukrajinsku plinsku krizu tijekom zime 2008./2009., godine 2010. usvojena
je, a 2017. izmijenjena Uredba (EU) 2017/1938 o mjerama zaštite sigurnosti opskrbe
plinom. Njezin je cilj jačanje preventivnog djelovanja i mehanizama za reagiranje na
krizne situacije. U cilju sigurne opskrbe naftom Direktivom 2009/119/EZ države članice
obvezuje se da održavaju minimalne zalihe nafte koje odgovaraju količini 90-dnevnog
prosječnog dnevnog neto uvoza ili 61-dnevne prosječne dnevne domaće potrošnje,
ovisno o tome koja je količina veća. Zbog zabrinutosti u pogledu dopreme ruskog
plina preko Ukrajine Komisija je u svibnju 2014. objavila svoju Strategiju energetske
sigurnosti (COM(2014) 0330). Strategijom se nastoji osigurati stabilna i obilna opskrba
europskih građana i gospodarstva energijom. Predviđaju se mjere kao što su povećanje
energetske učinkovitosti, promicanje proizvodnje energije unutar EU-a i dodavanje
poveznica na infrastrukturu tamo gdje su nedostajale kako bi se tijekom krize energija
mogla preusmjeriti ondje gdje je potrebna.
Komisija je u svibnju 2019. usvojila ciljanu reviziju Direktive o prirodnom plinu iz 2009.
(Direktiva (EU) 2019/692). U skladu s tim prijedlogom, ključne odredbe Direktive o plinu
bez odgode bi se počele primjenjivati na prekogranične plinovode s trećim zemljama,
odnosno na one dijelove plinovoda koji se nalaze na teritoriju EU-a. Time bi se zajamčilo

Kratki vodič o Europskoj uniji - 2021 4

www.europarl.europa.eu/factsheets/hr
da nijedan tekući, planirani ili budući plinski infrastrukturni projekt između neke države
članice i treće zemlje ne uzrokuje narušavanje jedinstvenog energetskog tržišta niti
slabljenje sigurnosti opskrbe u Uniji.
Komisija je u rujnu 2020. najavila izradu novog regulatornog okvira za konkurentna
dekarbonizirana tržišta plina za 2021. U tu je svrhu Komisija 10. veljače 2021.
pokrenula javno savjetovanje. Ta je inicijativa odgovor na izazov koji predstavlja
dekarbonizacija plinskih mreža te se njome predlaže revizija pravila EU-a koja se
odnose na plin kako bi se za obnovljive plinove i plinove s niskim emisijama ugljika
olakšao ulazak na tržište te uklonile nepotrebne regulatorne prepreke. Očekuje se da
će novi paket o plinu biti objavljen 14. prosinca 2021.
E. Transeuropske energetske mreže
Transeuropske energetske mreže (TEN-E) usmjerene su na povezivanje energetske
infrastrukture država članica. U okviru tih napora utvrđeno je devet prioritetnih koridora
(četiri koridora za električnu energiju, četiri plinska i jedan naftni koridor) te tri
prioritetna tematska područja (uvođenje pametnih mreža, elektroenergetske autoceste
i prekogranične mreže za ugljikov dioksid).
Uredbom (EU) br. 347/2013 definiraju se smjernice za transeuropske energetske
mreže u kojima su utvrđeni projekti od zajedničkog interesa(Projekti od zajedničkog
interesa) i prioritetni projekti među transeuropskim elektroenergetskim i plinskim
mrežama. Projekti od zajedničkog interesa za energiju financiraju se sredstvima
Instrumenta za povezivanje Europe u sektoru energetike (CEF-E), odnosno
instrumentom financiranja s ukupnim proračunom od 5,35 milijardi eura za razdoblje
2014. – 2020., od čega je 4,8 milijardi eura u obliku bespovratnih sredstava kojima
upravlja Izvršna agencija za inovacije i mreže (INEA). Tijekom 2019. u okviru
bespovratnih sredstava iz programa CEF-E dodijeljeno je ukupno 556 milijuna eura
za osam projekata od zajedničkog interesa, od čega je njih šest bilo u sektoru
električne energije i dva u sektoru plina (vidi popis projekata od zajedničkog interesa iz
programa CEF-E za 2019.). Popis projekata od zajedničkog interesa utvrđuje Komisija
delegiranim aktom koji stupa na snagu samo ako Parlament i Vijeće na njega ne
podnesu prigovor u roku od dva mjeseca od kada su o njemu obaviješteni.
Komisija je 15. prosinca 2020. donijela prijedlog (COM(2020)0824) o reviziji
Uredbe TEN-E kako bi se bolje podržala modernizacija prekogranične energetske
infrastrukture u Europi i ostvarili ciljevi europskog zelenog plana.

ULOGA EUROPSKOG PARLAMENTA

Donošenjem zakonodavnog paketa o unutarnjim energetskim tržištima Parlament
je snažno podržao razdvajanje vlasništva nad sustavima prijenosa u energetskom
sektoru kao najučinkovitije sredstvo za poticanje ulaganja u infrastrukturu na
nediskriminirajući način, s poštenim pristupom mreži za nove sudionike na tržištu
te za transparentno tržište. Parlament je također naglasio važnost zajedničkog
europskog stava o srednjoročnim ulaganjima (10-godišnji indikativni europski plan
s naglaskom na povezanost mreža), tješnje suradnje među regulatornim tijelima,
državama članicama i operatorima sustava prijenosa te snažnog postupka usklađivanja
uvjeta za pristup mrežama. Na inicijativu Parlamenta, u sklopu dogovora postignutog

Kratki vodič o Europskoj uniji - 2021 5

www.europarl.europa.eu/factsheets/hr
s Vijećem, posebna je važnost dana pravima potrošača: u rezolucijama se ustrajalo
na povećanju potrošačkih prava (promjena dobavljača, izravno informiranje s pomoću
pametnih brojila i učinkovito postupanje s pritužbama podnesenim „ombudsmanu”
za energetiku). Parlament se također izborio za priznavanje koncepta „energetskog
siromaštva”. Snažno je podržao osnivanje ACER-a, naglasivši da mu moraju biti
dodijeljene nužne ovlasti za rješavanje problema koje ne mogu riješiti nacionalna
regulatorna tijela, a koji sprječavaju integraciju i ispravno funkcioniranje unutarnjeg
tržišta.
Neke od važnijih nedavno donesenih rezolucija:
— 11. veljače 2021.: Parlament je donio rezoluciju u kojoj je pozvao Bjelorusiju
da zajamči potpuno poštovanje međunarodnih standarda nuklearne sigurnosti
i zaštite okoliša u svojoj nuklearnoj elektrani Ostrovec.
— 10. srpnja 2020.: Parlament je donio rezoluciju o reviziji smjernica za
transeuropsku energetsku infrastrukturu u kojoj je pozvao na njihovu reviziju do
kraja 2020.
— 15. siječnja 2020.: Parlament je donio rezoluciju o europskom zelenom planu,
u kojoj je naglašena važnost prekograničnih veza i integracije energetskog
tržišta EU-a za povećanje sigurnosti opskrbe energijom i ostvarenje gospodarstva
s nultom neto stopom emisija stakleničkih plinova te je istaknuta potreba za
odgovarajućim financiranjem ACER-a.
— 6. veljače 2018.: Parlament je donio rezoluciju o ubrzavanju inovacija u području
čiste energije.
— 12. rujna 2017.: usvojena su nova pravila kojima se susjednim državama dopušta
da jedna drugoj pomognu u rješavanju kriza u opskrbi plinom, omogućuje se
prekogranična solidarnost i povećava transparentnost ugovora o opskrbi plinom.
— 2. ožujka 2017.: zastupnici u Europskom parlamentu odobrili su pravila kojima
se od država članica zahtijeva da prije otvaranja pregovora obavijeste Komisiju
o svojoj namjeri da s trećim zemljama započnu pregovore o opskrbi energijom.
— 25. listopada 2016.: Parlament je podržao rezoluciju o strategiji EU-a za ukapljeni
prirodni plin u cilju osiguravanja veće sigurnosti opskrbe energijom, smanjenja
emisija ugljika i cjenovne pristupačnosti.
— 13. rujna 2016.: u svojoj rezoluciji pod nazivom „Ususret novom modelu
energetskog tržišta” Parlament se zalaže za kombinaciju likvidnih kratkoročnih
tržišta i dugoročnih cjenovnih signala kako bi tržište postalo prikladno za sve veći
udio obnovljive energije i aktivnih potrošača.
— 26. svibnja 2016.: rezolucijom Parlamenta o ostvarivanju novih pogodnosti za
potrošače energije poziva se na osposobljavanje građana da proizvode, koriste
i skladište vlastitu obnovljivu energiju i trguju njome, da se uključe u energetsko
tržište i sudjeluju u upravljanju potrošnjom.

Matteo Ciucci

Kratki vodič o Europskoj uniji - 2021 6

www.europarl.europa.eu/factsheets/hr
10/2021

Kratki vodič o Europskoj uniji - 2021 7

www.europarl.europa.eu/factsheets/hr