PUI ee yee Same a vu w ‘Pr eee ee wwe ese aw 1. Osnove informatike 4. Matematiéke osnove rada raéunala ‘Na kojem jeziku razmisiia raéunalo? Uopée, kakve mu se “misi” motaju po “glavi"? binarni zaps, bit, bat, brojevni sustavi, kodiranje, ASCII, Unicode, logiéke izjave, _Sivneistil logiéki sklopovi PReKOAG —2ARULIA.—LEKTREN NAR 4.1, Binarni zapis Kad smo definial raéunalo, rekli smo da e digitalno jer ra- di samo s brojevima i prepoznaje samo dvje znamenke: 0 11. Zato se svaki podatak i instrukcija koji se unose u raéu- nao zadaju (kodiraju) u obliku niza nula ijedinica, Kolko god danaénja raéunala bila brza, moéna i pametna, Kad zavirimo u nasicusniji cio Sik 25. vasa oi taturalo pepozale nithove memorie ili procesora, mozemo ostati iznenadeni. Sve Sto raéunalo moze za- ‘pam u najmanjem dijelu memorije koji zovemo bit su samo dva raziiita stanja: 011 U matematici se brojevni sustay sastavijen od ovih dviju znamenaka naziva binarni bro- jevni sustav. Taj brojevni sustav ima bazu 2 svi brojeviu njemu prikazuju se pomio¢u po- Bina’ sustav tencija broja 2, Sve operacie koje izvodi ragunalo svode se na nekoliko osnovnih opera- ija u binarnom sustavu. Za podatke predstavijene nulama ijedinicara kazemo da su binarno predstavijeni, a ‘najmanja jedinica informacje naziva se bit. Bite kratica od engleskin ried binary dig, Bt Sto znaéi binara znamenka, Nizovima bitova prikazuju se svi brojevi, slova, posebni _znakovi, slike i ZvuKOvi 4.2, Mjerne jedinice za koliinu memorije Jedan bit je vrio mala kolitna informacje. Korstec jedan bit modemo zapisali samo dva Sstanja, RabeGi dva bila, moemo napisati Ceti zapisa: 00, 01, 10 111. Ako uzmemo tr bita, mozemo sloditi osam kombinacija: 000, 001, 010, a 011, 100, 101, 110, 111. Naga abeceda ima 30 slova, pe dake tr bita nisu nam dovolina ni za cijelu abecedu. : f Za prodsavanje votog trojarazkéith podataka neop- | (Olt lols[sToToTo[sTs[aToTsTaToTs hodan je veti bro bitova. Grupu od osam bitova nazi- vvarmo jedan bajt (byte). Osam bitova omoguéuje nam | 256 razlsitin zapisa. To je vet dovolino za sva velika i ‘mala slova abecede, artmeticke i interpunkaijske zna- ove te za jo8 neke posebne znakove. —— bajt —| ~ binarna nije ———+ | Slika 26. Podaci ojeraGunalo kort pedstalien su nizovima byteova 191. Osnove informatike Ket cher apt nearer a pmo ube, tamper 198. Raat ni® dobile su mena dodavanjem uobigajenih predmetaka kilo, mega, Se ovale ht odhosu na osale meme jecnce, prj 2 Gli, jest wore SIO Svaka sjedeca dobiva mnogenjem s Potencijom broja 2, a ne s potencijom broja 10. Tako je 1 Klobajt=2°= 1026 aoa, jedan megabajt je 2°-= 1048576 bajtova itd. bait ———— is il Kilobajt 1kB a oe lobalt [1k 5 enetas = B=1 048 5768 Sigabajt 1 68 = 2° = 2 4B = 2B = 1073 741 6248 18 - kB = 2 Tablica 1 edinice 2 kati memorje a, Mate Poviestbitai bajta at” Pacitet CD. 5 Ta it pr Jo pcre je 700 MB, Koliko je to KB? 1986. godine John Tukey, | ©) Jedan znak zauzima 1 bait memorje. Kolko znekova mozemo zap ‘ameriGki statisti¢ar i ragunal- jedan cD? ni struénjak, Kao kraticu za ¢) _ Jena stranica teksta sad priliéno 3000 znakove. Kolko je stranica u knj binary digit 2i Gi sadréaj zauzima cijeli CD? | Pojam byfe pve put upoti- | d) Kolko je CD-a potrebno za zapiivane svn tekstova iz knijiga u vaSoj Skolsko} | jebio 1956. godine ameriks knjinier? | manstveniknjematkog pod | jela Wemer Buchholz. Def | Viezba 2, ‘reo ga je kao grupu bitova | Potreban vam je jedan CD i jedan DVD. ee een ae |) Uamite rvnalojizmert promjer C-a te promjer DVD-a. Za koko se raz Bea as iu? | ova ito ubrzo postaje stan- | dard u ragunaino) industri, |b) Procitajte na CD-u i DVD-u njihov kapacite. Za koliko se razlikuju? <0) Zaito na DVD stane vise podatka nego na CD? 4.3. Brojevni sustavi U svakodnevnom zZvotu ratunamo s deset znamenaka (0,1, 2, 819). Brojevni sustav s deset znamenaka zove se dekadski brojevni sustav. Broj 10 baza je dekadskog su- stava jer se u dekadskom sustavu rabi prkaz 6 10 znamenaka: 0,1, 2,3, 4 5,6, 7, 8 8, Svaki broj zapisan u dekadskom sustavu mozemo zapisati potencjama broja 10. Postojjo8 mnogo brojevnih sustava koji suse rail tiekom povijest, a neki se rabe jo i danas. Spomenimo, primjerice, oktalni s bazom 8 i heksadekadski s bazom 16 Brojevi se u pojedinom sustavu prikazuju potencijama baze tog sustava, Svibrojevi se mogu zapisati u svim brojevnim sustavima. Objasrit 6emo matematisk po- stupak za pretvaranje dekadskog broja u binarn i obratno. a ll TTT al aT aALM a ri Ww rrvvrry Ur “yr 1. Osnove informatike ay a5 rok [Bina on PaV2so-g er? [owas fo eereree+ee | Detadski (10 01.28456700 [ioe re +3 1041 | : [e |exeeDer "tesa i-iea ie Prisjetimo se kakva je veza izmedu prirodnih brojeva i znamenaka kojima in zapisuje- ‘mo, Bro 75631 ima 7 desetisutica, § tsucica, 6 stotica, 3 desetice i 1 jedinicu te ga ‘mozemo zapisati ovako 75631 = 7-10000+5-1000+6-100+3:10+1-1 Zapigemo li dekadske jedinice kao potencije broja 10, imamo: 75631 =7-10' + 5-10? +6-10°+9-10'+1- 10% Binarni brojevni sustav Brojevni sustav koji ima duije znamenke (0 1) zove se binarni brojevni sustav. U bi- arom brojevnom sustavu rabimo prikaz s dvijema znamenkama: 0 i 1. Baza binarnog ssustava je 2, Svaki broj zapisan u binarnom brojevnom sustavu mozemo zapisati poten- cijama broja 2. Primjerice, broj 1101 mozemo zapisati kao ee es eee Da bmo cznaél u kojem je brojev- | 7 nom sustavu bo) zapisan, rabimo ok- Viezba 3. ‘gle zagrade i oznaku baz, prijer- Zadan je binami broj 11100111. Pretvorimo | o#: (11100154), 258)» (M24). {ga u dekadski broj ——— binarni Riedenje: Napigemo zadani broj po potencijama broja 2: | ‘Tablica 2. NajéeS¢i bro- jemi sustai | z (11100111), = 1-27 1B +1 B +0-24 40-2" [ioror j S24 104441 = 55 a ea ae wort | 1 S2H16 HA 424 1101001 [+ | B2H16+4 = 52 Zxojo ho deivene reake u etaston earirl ae sustavs La [1 [reverts 27 | . oc) __ Tablica& Pevaranje ona (1100111), = 1-2 Bat 40 240 Bat BH = op delat bo) 112841644 1:9240- +O BH1-4HT ZHI TH 128 + 64 +92 + 0+ 04442 +1=(231)0 Dakie, binari broj 11100111 jednak je dekadskom broju 231, Da bismo brie ragunali, moemo upotrijebit tablicu s vrijednostima potenciia broja 2 Pomoéu tablice 4 mozemo pretvarati biname brojeve do gest znamenaka u dekadski broj, Za pretvaranie viGeznamenkasti binarih brojeva moral bismo dodat stupce za vie potencije: 2",Pretvaranie deka’ -binarni Heksadekadski brojevnl sustav Pretvaranie heksadekadski -dokadski Protvaranje kadski - heksadekadski mano [eaei2 = vi voxaiakO | IMO broj (236),. u binarni bro}, | tie:2= 59 i ostatak 0 Risenje: 59:2 = 20sostatak 1 Zelmo 4 2oi2= ‘Aiostatak Zelimo li dekadski broj pretvoriti u binarni, prvo ga po- 14:2 7 i ostatak 0 dijelimo brojem 2, ostatak zapisemo, a s djelomiénim 7:2 3 i ostatak 1 koliénikom ponovimo dijeljenje. Postupak po- 3:2 1 iostatak 1 navijamo sve dok je djelomiéni kolignik razli¢it od 0. 1:2 Qiostatak 1 Progitamo li dobivene ostatke obmutim redoslje- | (236),. = (11101100), om (od posledneg osaka prema prom), to su piavastelca omataa | Lupravo znamenke trazenog binarnog broja, redosijed étanja znamenaka) Heksadekadski brojevni sustav Brojevni sustav koji rabi 16 znamenki zove se heksadekadski brojevni sustay. Baza ‘ovog sustava je 16. Svaki broj zapisan u heksadekadskor brojevnom sustavu mozemo Zapisati pomoéu odgovarajuth potencja boa 16 Znamenke u heksadekadskom sustav su: 2]|*|5]6]7/8/9)/A]e[c]ole|F| alele[s[6|7|e[e[ || 12 || [15 [peisclaia senis [04 Viezba 5. 7 Zadan je heksadokadsi bro) 2A | weba ga retort u odgovarjus dekadski bo} Riedenje: Najprije zadani heksadekadski broj ispiSemo po potencijama odgovarajuée baze - u fovom sluéaju baze 16: (2AMC),, = 2-16 +A 16 + 4-16" + C16" = 2- 4096 + 10-256 44-16 +121 a onda zbrojimo dobivene pribrojrike: = 8192 + 2560 + 64 + 12 = (10826), Kao rezultat dobil smo da heksadekadskom broju 244C odgovara dekadski bro} 10828. Proyjerite Windowsovim programom Kalkulator je li rezultat togan Pretvaranje dekadskog U heksadekadsk broj vii se po siénom principu kao i pretva- ranje u binari bro}, samo Sto u ovom slugaju dekadskibrojdjelimo sa 16 (kolika je ba- za heksadekadskog sustava). 349: 16 = 21 jostatak 19 > Viezba 6. Zite= ilocaak Dovac to 349 oa poner uheande- | 7) 107 ios § P| kadski bro) (949), = (15D),, Rjesenje: i Dekadski broj djelimo sa 16 sve dok e djelomigni koliénik raztit od 0, Zatim dobivene ostatke protitamo u obratnom sljedu te tako dobijemo tradeni heksadekadski bro DORRRnOnnnnga a @ %Re wee 1. Osnove informatike 7a bretvaranje brojevaiz jednog zapisa u drugi mozete upotiebit i kalkulator.Kal- lator u sklopu Windowsa moze raditi s bazama 2 (Bin), 8 (Okt), 10 (Dek) i 16 (Hex) Upotrebom kalkulatora mozete jednostavno prebacivati brojeve iz jedne baze u dru- Qu ili ak i raéunati s njima u odabranoj bazi. ey eon sustay —_sustav sustav Oktaini brojevni sustav o. ot eo Oktaini brojevni sustav ima bazu 8 jer ima samo 8 zna- a eo enki: 0,1, 2,9, 4, 5, 617. Kao i heksadekadski sustay,u eae 2 informatici se oktalni sustav koristi za skraéeni prikaz binar- Plea lee ni brojeva & + | _ 100 4 Pogledalimo najorie kako se iz oktalnog brojevnog sustava dobivaju dekadski brojevi i obratno. Kao ogledni primjer 5 Sil ee 8. mode postu tablica 6. 6 | 6 8 t \z oktainog sustava prevodimo brojeve u dekadski sustay 7) | 7 Z Siéno kako smo to radi kod binarmg ii heksadekadskog @ | 1000 a) sustava, Oktalnibro| treba “raspisai” po potencijama odgo- ye a varajuée baze (u ovom sluéalu 8) Dakle, znamenke mora amar a mo pormnoditsnjhovim “texinama’ i umnoske zbrojil,— |__10_|__1010 | . i | 1011 ea Viezba 7. 12 1100 c 14 Pretvorimo oktalnibroj (48927), u dekadsk sustay 1 | tor ne seas rye [14 [1110 e| 16 (45927), = 4-844 5-049-842-8478 1s | tnt Eee = 44096 + 5-512+3-6442-8+7-1 16 | 10000 | 2 = 16384 + 2560 + 192 + 16+ 17 = (19159). Pretvaranje iz dekadskog u oktalni sustav izvodimo po istom principu kao pretvaranje iz dekadskog u heksadekadski sustav. ‘Viezba 8. Pretvorimo dekadski broj (19159),._U oktalni bro} 19159 : 8 = 2994 iostatak 7 2004: 8 = 299i ostatak 2 299 8 = STiostatak 3 37: 8 4 ostatak 5 4: 8 = Oiostatak 4 pale eSenje (19150). = (45827), ‘ablica 5. Usporedne vnijednost brojeva u ekadshom, binarnom, heksadekadskam | otalnam brojevnom, sustw. Pretvaranje ‘dokadski - oktani1. Osnove informatike Secs) SLSR Pretvarania izmedu binarnog, oktainog | sustay oa Tablica 6, Znamenke u heksadekadskom (lijevo) i cotalnom sustavu (desn0) predstavijene binamim brojevima SEER) heksadekadskog sustava waka = ° Za razliku od heksadekadskog sustavu ge Je © inane znamenke, u oktalnom zna- a + menka predstauiiena s éetr |__| je-sustavu svaka znamenka predstawjena samo s ri biname gor | 2 ‘znamenke (tablica 6). Otuda izvire lakoéa prijelaza, tj. Pre O11 | 3 Netbe izbinamogu okt it heksadekasksustav | obreine a + Vieiba 2, |_tot_| 5 | Pretvorime broj (1101010011011), u oktani i heksade- _ 110 6 | Kadski sustav at 7 E Riesenje: a pretvaranje binamog broja u oktaln sustav podijelimo br narne znamenke u grupe po tri znamenke, potevsi zdesna, Ukolko vodeéo| sku- pini nedostaju znamenke, dopigemo vodeée 0. Sada lako za svake ti tako dobivene binarne znamenke zapiSemo jednu oktalnu znamenku iz gorje tablice. (110100100110111), = (110 100 100 110111), thud 64467 (e467), Za pretvaranje binarnog broja u heksadekadski sustav provodimo sliéan postupak, ‘samo &to binarni broj dijelimo u grupe po éetiri znamenke podevsi zdesna: (1101010011011), = (110 1001 0011 0111), = (0110 1001 0011 0111), ted 6 9 a7 (6937), Viezba 10. Pretvorimo broj (CFGA),, u binarni oktain susta. Riesenj Broj (CFBA),, 62m prvo pretvort u binarnisustav pomo¢u tablice 5. ~ svaka heksade- kadska znamenka po 4 binarne znamenke: (CF6A),, = (1100 1111 0110 1010}, = (1100111101101010), Sada pretvorimo dobiveni binari broj u oktalni (1100111101101010), = (1 100 111 101 101 010), (001 100 111 101 101 010), = (147552), DRAORPPRORHRHTHTHEAEA AKO= a ITI IIe ww 1. Osnove informatike Zadaci 1. Pretvori sliedese oktalne brojeve u de- kadski sustav: a) 53 b) 201 ©) 3005, 9) 405 ©) 245 707 2, Pretvori zadane binarne brojeve u oktal- ne i heksadekadske brojeve: a) 1111010011110 ') 1000101011000 ©) 1100000001011 4) 11011001 1010111 ¢) 1101010101011 1110101101110 3, Stavi znamenku umjesto zjezdice da Riedenje: a) 43 b) 129 ©) 1541 9) 261 0) 165 455 aietne fan bude oan SN 7es9, = OBI, a) (rst, = "4 by taste, = 0), ane 3 e579 = (F), aa gene 6 (ess, = (CDEP 6) (*4675**512), = (CFI) @) (25969211957), = (ABCDIZEF),, eet GT «Pop ie mieten ove.oen | TOUOOW.OT [ses [ener [as [ 4562| | /roorors10010 —|ase2 |2are [972 | _| tease | [1001010010000 [31220 | r2044 |s290 TT ootoronsis (ses feras [ane _| = coe |riomoro reas eo | 76st) [00010011 110110 | 42366 | 17654 | 44F6 [ [m5] tito: (715. 4045 FCO aan [rntowii [srr [ess erePrikaz brojeva u raéunalu Pohrana brojeva u ragunalu dogada se u elektronigkim sklopovima koje nazivamo bistabll. (Ime bistabil naste, |o je iz razloga Sto oval sklop ima samo dva stabiina sta. nia koja oznatavamo s 1 i 0). Stanje 1 oznaéava npr stanje visokog napona, a stanje 0 oznaéava npx. stare niiskog napona, Bistabil moze memorirai samo jedan binamni znak (0 i 1), @2a prikaz binarnih zapisa brojeva potrebno je mno- 0 vike bitova, Iz tog razioga koristi se vige bistabila ko. Je grupirane nazivamo registri. Registri mogu titi na. ‘jens (za izvrSavanje raznih zadataka) ili op¢i (za tev. Savanje raznin operacja) npr. reaistri 2a memorianje ‘medurezuitata dobivenin pri zbrajanju vige brojeva, rege striza mnozenje, registri za brojenje i siéno. Kapacitet registra je odreden duljinom rijeéi u raéunalu Sto predstavija koliéiny podataka koju raéunalo moze dradit u jecnoj operacij, prihvatiti u memoriu ili doba. viti 2 memorie. NajéeSée duljine registara su 8, 16, 32 ii 64 bita, Prikaz (negativnih) ciel brojeva u racunalu Brojevimogu biti poztvniinegativn, tein kao takvera- Gunalo i zapisuje. Raéunalo razumije samo svoj strojni Jezk i sve impulse u ragunalu zapisuje pomosu dvjo zramenke 01. Dake, umjesto znakova "+" i" raGu- alo zapisuje Oil 1 za Bij zapis se odvaja jedan bit, to krajnji lijevi bit. ca rajanje | oduzimanje negativnh brojeva je relat fomplcran stag aclogn se wod tv tea 0} ‘nog komplementa. + Bro je poztvan ako je Kran ew it E + Boje negativan ako je kj tev bit 1. Osnove informatike i U registar dulne 8 bita broj 9 je pohranjen na sjeded! nadin pq = 100%, o[a]o/o|+]0/0|") Broj unosimo s desna na ijevo! ‘Ako broj ima manje od 8 znamenaka, ada 6e regis bi- { nadopunjeni nulama. Za pohranu vecih brojeva povezujemo dva ili vge regi- stara zajedno. Primier 2. Kako ée biti prkazan bro] 456? 456, =1001011 10,3, [elelo|rfololr[oj+[r[t[0 U memorji raéunala mozemo upisati cijele i realne bro- jeve, slova kao i specijaine znakove (primjerice *, +, Le ofojo Tehnika dvojnog komplementa Za dobivanje dvojnog komplementa siljedimo sljededi postupak: 1. Nadopunimo s tijeve strane odredenim brojem nula broj éi dvojni komplement trazimo na broj bitova koje imamo na raspolaganju 2. Dobivenom broju iz prethodnog koraka zamijenimo ‘ule s jedinicama i jedinice s nulama. Ovako dobive. ni broj nazivamo komplement. 3. Boj iz rethodnog koraka dodamo 1. Dobiveni bro} rrazivamo dvojni komplement. 4. Ako dobiveni broj zahtijeva dodatni bit, on se zane- maruje. ® % 9 PROPPRRORAD OD MD AAD | a oo A“euvuw evdbvvodvuvudevseoew wow 1. Osnove informatike Primier 1. Tehnikom dvojnog komplementa prkaite broj-12,., u zapisu od 8 bita Postupak: 129 =1100,. 1. 00001100 +1110011 3. 11110011 ey 11110100 12211110100, Provera 124+(-12)=0 12 yq=1100,, (00001100 11110100 x00000000 daze: ko Je broj vob Fr. + 9: pikemo za koliko Mpamimos)) Codbarsitoc 1528 =71perce FO kvie za provjeru znanja o brojevnim sustaima: gtkviet.htm, 1+1=0ipamtimo1 | | Zproj znamenki > baze: 7 + der 2a kl (od baze; noe. 17-16 a T FT Qe ID PDPPAR RADHA aa1. Osnove informatike 4.4. Kodiranje Razvoj raéunalne tehnologije doveo je do potrebe razmjene informacija izmedu Eovje- ka i raéunala, te izmedu raéunata i racunala. Ragunalo je digitalno, dakle radi samo brojevima, Sve 8to se unos’ u raéunalo mora btu obliku brojeva. To znaéi da raéuna- lo ne razumije slova i znakove kojima se liud obiéno slud_ u medusobno Komunikaci- ji. Da bi raGunalo moglo raditi sa znakovima, svaki pojedini znak najprije se mora pre- ‘voriti u odredeni bro} Za omoguéavanie i pojednostavjenje komunikacije izmedu Govjeka i raéunala bilo je potrebno stvoriti standarde za razmjenu podataka a {- Postupak prevodenia brojeva, slova iznakova u brojeve, tj. u oblk prikiadan za raGunalo na iva se kodiranje. Za suvremena raéunala svi znakovi prevode se u binarme brojeve. No, da bismo tako mogli komunicirats bilo kojim raéunalom, mora postojtijedinstven standard po kojom rabunalo nage brojke i slova pretvara u njemu razumiljve binarne zapise. Tijekom gogi- fa razvijali su se i prosirivali razliéi standardi: EBCDIC, ASCII, 1S0-14962, 'SOAEC ‘10686. Jedan od najstarijn i najrasireniih medunarodnin kodnih standarda je ASCII (American Standard Code for Information Interchange). progireni ASCII kéd rabi zapis od 8 binarnin znamenki (standard ASCII Kod je 7 Bit). Najvedibro| Koj se moze prkazati pomoéu 8 binarnin znamenk'je 1171111 to je de- asks 285, a najmaniibroj sastoji se 0d 8 nula ~ 00000000, so je dekadsk 0. Tako se 6 binamin znamenki moze prikazati ukupno 256 razliéth znako- va (slova c/GiI nN alka | mala, brojew | special znakow). Postoje tabi + ee reno epson Fo} jearakpkazanojmrizomnar | fai jedinica. Takve tablce zovemo tab mozete radi tablicu ASCII Kodova Bie Promotie li malo bole tablicu ASCII Koda uoEitGemo da svakom Beli! ero dgovara jedan dekadsk oj od 0 do 255. Ove dekadske | vw [eels lea areve nazivamo ASCI Kodova zrakova rience, tons Rob i ie ASC Hod 65, Ako detach ro 65 zapisemo v inanom saat dobit éemo gover, rn ul jedi predstva Ke stove A Dl, tina bol of Soeser ecoroom dekadskog bj ddlenog pjedn zak eho 6d tog znaka aren xo ca swan 256 znakove dovlan je Za makove capaho Ns vile ASCH Moje. Standaré Unicode pokula je saraja edn standarda Koj b aie oo nave Koj se pojavius u svim svetskm jezcime, cee rab kod r= co arvaae 16 itova te tak omoguceva paz 2, 5690 ah 2nekova. 209 ka ira ve! rose eon rau zanteve Clie i obrade. U tabl- tone ei ran co tabice UicodeYodova pod svakog pkazarog ‘naka su kO- Govi zapisani u heksadekadskom sustavu [o> Prezentaciju 0 kodiranju pogledaite u gtprez3.ppsx. Zelite I imati ‘ASCII tablicu na Syojem racunalu,isprobalte program gtAscl.exe onde Nexauinise |€] a] 1/L Kodiranje sci tablica kodova Tablica 9. Dio ablice Unicode koji sat neka od posebninslova zapadnoeu- ‘pst ezita unicode tablica kodovaLogitke izjave Logitki operator: Zagreb je u Hrvatskoj. | 1 1 [Zagreb ima more. 1 [Zagreb je u Hrvatskoj | ILt Zagreb ima more. | ILI ‘Zagreb ima more. | ILI | Kroz Varakdin teée rjeka Sava NE (Zagreb ima more.) INE (Hrvatska ima more) |I@2 | prayila rada s logickim [ta | istina iz tsina_|_ 82 | samo dva ishoda (istinu il Jaz), mozemo ih prikazati u rnc, oe i6 1. Osnove informatike 4.5. Logiéke izjave i logitki operatori Umatematici ste naueil raéunat sbrojevima. Brojeve povezujemo znakovima za racun- ske operacie i dobivamo nove brojeve. Npr. ako brojeve § i 3 povezemo operacijom zbrajanja (5 + 3) dobit 6emo broj B, a ako ih poveZemo operacijom oduzimania (5 - 3) dobit cemo 2 itd. Osim ragunanja s brojevima, nail ste brojeve i usporedivati. Ako Kazemo 2 < 3, znamo da je to toéno, a ako kazemo da je 2 > 3, tada to nije totno. Ako sada mate- mati¢ki izraz 2 < 3 shvatimo kao logiéku izjavu, onda za tu izjavu mozemo red je Il isti- ita ii kazna, ae i 'stina| Evo nekolko primjeralogickn java: 220" 6 v Hnlsko — Reteric za koje ne mateo pouzdano _Neatlajena evopsom hotest ‘odgovoriti jesu Ii istinite ili laine nisu lo- Zagreb ima more. cz ole ve Primers 2+ 9 ip log6ha oats mame iva, a2 + 3 < 4 J oglcha lava to lana (ere netoén, ois Ist ako, ava “isi naepéana svt" nije opiha izjava, jer ne moZemo utvrditi njenu istinitost ili neistinitost (tj laz) Logiéke izjave moZemo povezivati logiékim operatorima. Upoznat éemo ih na nekoli- ke primera istina Kad pogledamo gornje recenice, jasno je da logiéki operator | daje istinu samo ako 1 Heats ina more lt | Su objeijve istnto, a logiéki operator iro Varad te eka Sava, Ia __ILI dee stimu ako je barem jena igjava ae istinita. Logiéki operator NE mijenja vri- Hrvatska je na europskom kortinentu. |istina __jednost logicke izjave iz istine u lai i obrat- Hrvatska ima more Tiina | 0, iz la uistin. Varatdin lag | TaKO povezujuti logitke izjave logiékim operatorima dobivamo nove logicke izjave, Dio matematike koji se bavi logiékim izjavama i logiékim operatorima naziva se matematiéka logika, Faia ora eupaton torrent [a | istina | izjavama daje nam Boolova al- gebra (George Boole, britanski logiéar i matematiéar). ‘Osnovna pravila za logicke operatore prikazujemo tv. tablicama istinitosti, Budué! | da logiéke izjave mogu imati istina | tae [Cstina | istna[CS a ee mo 2 = VV VV VV VvVv vv vee 1. Osnove informatike 4.6. Logiéki sklopovi lako je raéunalo naizgled kompliciana naprava, njegov se rad temelji na nekoliko ‘osnovnih elektronigkih sklopova koji obavijaju osnovne logicke operacije. Ove sklopo- ve stoga nazivamo osnovnim logiékim sklopovima, Kombiniranjem nekoliko vista Osnovni logit ‘osnovnih logiskih sklopova raéunalo obavija i najslozenije operacif. skiopowt ‘Osnovni logidki sklopovi na temellu logiékih stanja na svojim ulazima daju na izlazu lo- Qiéko stanje koje je rezultat jedne od osnovnih logi¢kih operacija, Ako ova logitka sta- ‘ja predstavimo binarnim vrijednostima 0 1 vidimo da osnovni logitki sklopovi zapra- Vo u ragunalu vrée ulogu osnovnih logiékin operacija u Boolovoj algebri. Ovo je teme!- no naéelo rada svih danaénjh ragunala, Zahvaljyjuti ovo) analogi\ najsiozenie logitke sklopove mozemo predstavit slozenim logiékim izjavama. Primjenjujué praia Boolove algebre moguce je dokazatiispravnost pojedinog slozenog logickog sklopa te ivi njegovu minimizaci [Loge sion uratuntreataran se oto: (>) | nigkim sllopovima, Koj sadré olektronih Osnownilogicki operator su tmente tao to su vanasto i diode. Brame fo- eer (gee wiecnosh 011 real se elektinim vet eee ree nama kao 80 je np. napon, sta ik nabo). Logika j- + operator Konjunkefe ili logic |