ZEPIC: LATI NSKO- HRVATSKI RJEČNIK

M ILAN ŽEPIĆ

LEXICON
LATINO - CROATICUM

Ex editione
B. HORVAT-ŽEPIĆ

curavit
VELJKO GORTAN

Editio undecima

Školska knjiga
ZAGRABIAE MCMXCI
 M ILA N ŽEPIĆ

LATINSKO
HRVATSKI RJEČNIK

Prema izdanju
B. HORVAT-ŽEPIĆ

priredio
VELJKO GORTAN

Jedanaesto izdanje

ŠKOLSKA KNJ I GA
ZAGREB 1991
 Urednica
UERKA TOMLJENOVIĆ-BIŠKUPIĆ
Recenzenti
MARIJAN BRUĆIĆ
OUA PERIĆ

CIP — Katalogizacija u publikaciji

Nacionalna i sveučilišna biblioteka, Zagreb

UDK 801.323.2 = 71=862

ŽEPIĆ, Milan
Latinsko-hrvatski rječnik / Milan
Žepić. — 11. izd. / prema izdanju B.
Horvat-Žepić priredio Veljko Gortan.
— Zagreb : Školska knjiga, 1991. —
326 str. ; 24 cm
ISBN 86-03-00370- X

TISAK: TIZ »ZRINSKI« ČAKOVEC

 PREDGOVOR I. IZDANJU

Ovaj je rječnik izrađen po drugom hrvatskom i šestom njemačkom izdanju

Heinichenova rječnika (koji je obradio Wagener, Leipzig 1897.). Na vrlo je
mnogo mjesta ispoređen Stowasser (Lateinisch-deutsches Schulworterbuch,
Wien 1894.) i Miihlmann (Lateinisch-deutsches Schulworterbuch neu bearbeitet
von Dr. Hans Windel, 25., Aufl. Leipzig 1895.).
Da knjiga ne izađe prevelika, izostavljena su gotovo sva vlastita imena,
koja će biti dodana hrvatsko-latinskomu dijelu, koji će doskora izaći.
Osobit je obzir uzet na Cezara, Salustija i Livija, stoga će taj rječnik
s korišću moći upotrebljavati osobito učenici srednjih razreda (4.—6.), koji bi
se u velikom rječniku teško mogli snaći. Poradi jeftine cijene moći će ga
nabaviti i oni učenici, kojima nije moguće kupiti veliki školski rječnik.
U Zagrebu, mjeseca svibnja 1901,
M. Zepić

PREDGOVOR II. IZDANJU

Ovo je izdanje popunjeno mnogim frazama, osobito iz Kornelija Nepota

i Cezarova Galskoga rata. Osim toga uzete su u nj mnoge riječi iz onih rimskih
pisaca, koji se u školi čitaju ili mogu doći u obzir kod privatne lektire. Napokon
je čitav tekst pregledan i popravljen.
U Zagrebu, mjeseca lipnja 1913.
M. Zepić

PREDGOVOR III. IZDANJU

Ovo je izdanje popravljeno prema posljednjim izdanjima rječnika:

Heinichen: Lateinisch-deutsches Schulworterbuch, Teubner, Leipzig, 1931. i
Felix Gaffiot: Dictionnaire illustre latin-frangais, Hachette, Paris, 1934.
Označena je ponovo kod svih riječi kvantiteta, kako je to bilo provedeno
i u prvom izdanju g. 1901.
Rječnik je pregledan i popravljen, a dodane su mnoge riječi iz djela raznih
latinskih pisaca, koji se čitaju u srednjim školama.
Osim toga nalazi se na kraju i rječnik latinskih vlastitih imena, koji se
dosad nalazio uz hrvatsko-latinski dio istog rječnika.
U Zagrebu, mjeseca kolovoza 1941.
B. Horvat-Zepić
 PREDGOVOR IV. IZDANJU

Priređujući ovo četvrto izdanje Zepićeva latinskog rječnika, dotjerao sam

oznake kvantitete, dopunio značenja na našem jeziku i mjestimice zamijenio
manje poznate hrvatsko-srpske riječi poznatijima. Nadalje, u latinskim riječima
zamijenio sam j sa i.
Ovaj će rječnik i dalje moći korisno poslužiti nastavi latinskog jezika u
srednjoj školi.
U Zagrebu, 1. kolovoza 1960.
Veljko Gortan
 KRATICE
ab!. = ablativus, ablativ
abs. = absolutus, apsolutni
abstr. — abstractum, misleno
acc. = accusativus, akuzativ
acc. c. inf. = accusativus cum infinitivo,
akuzativ s infinitivom
act. = activum, aktiv
adi. = adiectivum, pridjev
adv. = adverbium, prilog
ak. = akuzativ
akuz. = akuzativ
alcis, alqm = alicuius, aliquem
alqam, alqd, alqo, alqa = aliquam, aliquid,
aliquo, aliqua
card. = cardinale, glavni broj
comp. = comparativus, komparativ
concr. = concretum, stvarno
coni. = coniunctivus, konjunktiv
conict. = coniunctio, veznik
dat. = dativus, dativ
def. = defectivum verbum, nepotpun glagol
dem. = deminutivum, umanjenica
demonstr. = demonstrativum, pokazna
zamjenica
etc. = et cetera, i tako dalje, itd.
f. = feminini generis, ženskog roda
fut. = futurum, futur
gen. — genitivus, genitiv
gerund. = gerundium, gerundivum, gerund,
gerundiv
imper. = imperativus, imperativ
impers. = verbum impersonale, bezlični
glagol
inchoat. = verbum inchoativum, inhoativni
glagol
indecl. = indeclinabile, nesklonjiva riječ
inf. = infinitivus, infinitiv
instr. = instrumentalis, instrumental
interi. = interiectio, uzvik
interr. = interrogativum, upitna riječ
intr. ili intranz. = intranzitivno,
neprelazno
itd. = i tako dalje
loc. = locativus, lokativ
m. = masculini generis, muškog roda
mj. = mjesto
n. = neutri generis, srednjega roda
npr. = na prim jer
num. = numerale, broj
obi. = obiectivus, objektni
opp. = oppositum, opreka
ord. = ordinale, redni broj
osob. = osobito
p artic. = participium, particip
pas. = passivum, pasiv
perf. = perfectum, perfekt
pl., plur. = pluralis, množina
plsqpf. = plusquamperfectum,
pluskvamperfekt
poss. = possessivum, prisVojna zamjenica
praep. = praepositio, prijedlog
praes. = praesens, prezent
pron. = pronomen, zamjenica
reflex. = reflexivum, povratna zamjenica
relat. = relativum, odnosna zamjenica
sc. = seilicet, razumijeva se
sing. = singularis, jednina
si., slič. = slično
subst. = substantivum, imenica
sup. = superlativus, superlativ
t. t. = terminus technicus, stručni naziv
tranz. = tranzitivno, prelazno
upr. — upravo
v. = vidi

A. = Aulus (ime); a. d. = ante diem;
A. U. C. = anno urbis conditae; a. u.
c. = ab u r b e c o n d i t a
a (pred konsonantima), ab (pred vokali­
ma i h), abs (redovno pred t), praep.
s abl. od; s, sa (s. gen.)
abacus, i, m. abak, igraća daščica raz­
dijeljena na kocke; stolić um jetnički
izrađen
ab-alienatio, onis, f. otuđivanje; u stu ­
panje
ab-alieno 1. otuđiti; 1) sudski izraz:
nešto ustupiti, na drugoga prenijeti;
2) udaljiti, rastaviti; 3) odvratiti
ab-avus, i, m. prapradjed; praotac, p ra ­
djed; u pl. pređi
abdicatio, onis, j. odricanje od čega; os­
tavka
ab-dico1 1. odreći se čega; zatajiti koga
ab-dico2, dixi, dictum , 3. otkazati; za­
braniti, ne dopustiti
abdite, adv. sakriveno, zaklonjeno, po­
tajno
abditus, adi. udaljen, zabitan; sakriven
ab-do, didi, ditum , 3. ukloniti; sakriti,
a b d e r e s e i n l i t t e r a s zadupsti
se u knjige
abdomen, Inis, n. trb uh, trbušina
ab-duco, duxi, ductum , 3. odvesti, odvra­
titi
ab-eo, ii, itum , ire, otići, odlaziti; osta­
v iti se čega ( m a g i s t r a t u ) ; proći,
nestati, iščeznuti; prijeći
ab-erratio, onis, zastranjivanje, raz-
galjivanje; zastrana
ab-erro 1. zaći s puta, zalutati, zaba-
sati, u d aljiti se, zastraniti
A
abfore, abforem v. absum
ab-hinc, adv. odsada, prije; a b h i n c
a n n i s q u a t t u o r im a tome četiri
godine
ab-horrčo, rui, — 2. zgroziti se od koga
ili čega, prepasti se ( a l q m) ; žacati
se čega; razlikovati se od čega; ne
podudarati se s čim; odatle part, a b-
h o r r e n s neum jestan
ab-iclo, ieci, iectum, 3. odbaciti; zba­
citi; pustiti što, odreći se čega; obo­
riti; poniziti; um anjiti, oslabiti što
abiecte, adv. nisko, malodušno
abiectus, adi. odbačen; nizak; klonuo;
m alodušan; podao, prostački; o go­
voru: nem arno izrađen ili govoren
šbiegnus, adi. jelov
šbles, etis, /. jela; jelovina
ab-Igo, egi, actum, 3. otjerati, odagnati
abitus, us, m. odlazak; polazak; izlaz
ab-iudlco 1. ne dosuditi, zakratiti komu
kom u što
ab-iungo, iunxi, iunctum , 3. ispreći; ras­
taviti, rastavljati, odijeliti; ukloniti
ab-iuro 1. zakletvom poreći, zatajiti
ablegatio, onis, /. odašiljanje; u k lan ja­
nje
ab-lego 1. odaslati; ukloniti
ab-ludo, —,—, 3. ne podudarati se
ab-luo, ui, utum , 3. ispirati, p rati; is­
prati, čistiti, odriješiti od grijeha
ab-nego 1. poreći, poricati; odbiti, us­
kraćivati komu što
abnepos, otis, m. prapraunuk
abnormis, e, adi. nepravilan
ab-nuo, ui, ulturus, 3. migom odbiti, us­
k ratiti, odricati
 &b-51čo
ab-olčo, evi, Itum , 2. uništiti, zatrti, is­
trijeb iti
ab-olesco, evi, — 3. nestati; iščeznuti
abolitio, onis, /. ukidanje ( l e g i s ) ; po­
m ilovanje ( f a c t i )
ab-ominor 1. željeti da prođe zlo zna­
m enje; ne željeti; proklinjati
abortivus, adi. pobačaj ni; nedonošče
abortus, us, m. p o bačaj; a b o r t u m
f a c e r e pobaciti
ab-rado, rasi, rasum , 3. ostrugati, ostrići,
ošišati; zakinuti
ab-ripio, ripui, reptum , 3. otkinuti, otrg­
nuti, odnijeti, odvesti
abrogatio, onis, f. u kidanje ( l e g i s )
ab-rpgo 1. u k inuti ( l e g e m ) , javnu
službu kom u oduzeti; oteti
ab-rumpo, rupi, ruptum , 3. otkinuti,
otrgnuti; dokončati, p rek in u ti (v I-
t a m , s e r m o n e m); a. f i d e m p re­
kin u ti vjerom
abrupte, adu. naprečac; naprasno, naglo
abruptio, onis, f. otkidanje; rastava m u­
ža i žene
abruptus, adi. strm , vrletan ; isprekidan
(govor), osoran (ćud); -um, i, n. pro­
past, ponor
abs, u. a
abs-cedo, cessi, cessum, 3. otići, odla­
ziti, odustati, u d aljiti se, uzm icati
abs-cessio, onis, f. uzm icanje, odstupanje
abscessus, us, m. odstup, uzm ak, odla­
zak
abs-cido, cidi, cisum, 3. odsjeći, odrezati,
otkinuti
ab-scindo, scidi, scissum, 3. otkinuti,
otrgnuti, rastaviti, razlučiti ( t e r r i s
ab s c id it undas)
abscisus, adi. otkinut; strm
absconditus, adi. sakriven, tam an; adu.
a b s c o n d i t e sakriveno, tam no, po­
tajno
abscondo, condidi (rjeđe condi), ditum ,
3. sakrivati, zatajiti, ta jiti
absens, entis, adi. odsutan, nenazočan;
dalek
absentia, ae, /. odsutnost, nenazočnost
ab-similis, e, adi. nenalik, nesličan
absinthium, ii, n. pelin
ab-sisto, stiti, — 3. u d aljiti se; odustati
absčlute, adu. potpuno
10 Abundanter
absolutio, onis, f. odrješivanje; p rašta-
nje, oprost; potpunost
absolutus, adi. potpun, savršen; neogra­
ničen, apsolutan
ab-solvo, solvi, solutum , 3. odriješiti,
oprostiti, nekrivim proglasiti; svršiti,
obaviti, dovršiti
ab-sorbeo, sorbui, —, 2. srkati, proždi-
rati, u pijati
absque, praep. s abl. (rijetko) bez, osim
abstemius, adi. trijezan
abs-tergeo, tersi, tersum , 2. otirati, obri­
sati; otjerati, otresti se čega
abs-terreo, terru i, territu m , 2. poplašiti,
odvratiti
abs-tinens, entis, adi. suzdržljiv, nese­
bičan
abstinenter, adu. suzdržljivo, nesebično
abstinentia, ae, /. suzdržljivost, nese­
bičnost
abstinčo, tinui, tentum , 2. zadržavati,
zaustaviti; odvraćati; suzdržati se (r e)
ab-sto,------ 1. stajati daleko
abs-traho, traxi, tractum , 3. odvlačiti,
odvući, odvratiti
abs-trudo, trusi, trusum , 3. sakriti, za­
kloniti
abstrusus, adi. sakriven, zaklonjen; p ri­
tajen
ab-sum, afui, abesse, ne biti tu, nenazo­
čan biti; ne biti od koristi, nedosta­
jati; udaljen biti od (h a u d m u l ­
t u m ili n e q u e m u l t u m , n o n
longe, paulum, minimum;
n i h i l a b e s t , q u i n . . . m alo treb a
da ne; n i h i l a b e s t , q u i n s i m
m i . s e r r l m u s gotovo sam n ajbjed-
niji; t a n t u m a b e s t , u t . . . u t
toliko je udaljeno od toga d a . . . da;
ne samo da n e . . . pače); ne doliko­
vati; razlikovati se od čega
ab-sumo, sumpsi, sum ptum , 3. potrošiti,
poharčiti, prosipati, ,uništiti; pogubiti,
pom oriti; u pas. poginuti, um rijeti
ab-surde, adu. neskladno
ab-surdus, adi. zlozvučan; neskladan;
nezgodan, nespretan
ab-undans, antis, adi. obilan; bogat, im u­
ćan; prepun, p ren atrp an
abundanter, adv. obilato, obilno; op­
širno
abundantia
abundantia, ae, /. obilje, izobilje
abunde, adv. obilato, u izobilju, previše
ab-undo 1. pretjecati, prelijevati se;
obilovati čim, bogat biti (s abl.)
abusio, onis, f. upotreba riječi u ne-
pravom smislu
abusus, us, m. potrošak; zloupotreba
ab-utor, usus sum, 3. trošiti, potrošiti,
iskorišćivati, zloupotrebljavati
Academia, ae, /. akadem ija (gaj pokraj
Atene u kojem je poučavao Platon;
filozofska škola kojoj je Platon začet­
nik; sustav i nauka te škole)
Academicus, adi. akadem ski, akadem ijski
Academici, orum , m. akadem ici, sljed­
benici Platonove filozofije
acalanthis, idis, f. češljugar
acanthus, i, m. trato rak, m edvjeđa ša­
pa; v rsta bagrem a (biljka u orna­
mentu na korintskim kapitelima)
accedo, cessi, cessum, 3. pristupiti, p ri­
bližiti se; navaliti; preuzeti što; latiti
se čega; p ristati; sličan biti; nadola­
ziti, rasti, bivati veći; zapasti koga,
dopirati (a d a u r e s )
acceleratio, onis, /. pospješivanje, u b r­
zavanje
accelero, 1. pospješiti, ubrzati; hitjeti,
žuriti se
accendo, ndi, nsum, 3. zapaliti, potpa­
liti, raspaliti, raspiriti; hrabriti, so­
koliti; razdraživati; povećati
accenseo, censi, —, 2. p rib rajati, p ri­
družiti
accensus, i, m. sluga ili poslužnik ja v ­
nog činovnika (u Rimu ili u provin­
ciji); u pl. dopunidbeni vojnici; kas­
nije: lju d i za pomoćne službe
accentus, us, m. naglasak
acceptio, 5nis, f. prim anje, uzim anje
accepto 1. prim ati, prihvaćati
acceptum, i, n. prim itak, prihod
acceptus, adi. drag, mio, ugodan; po­
voljan, poćudan; prim ljen
accerso, v. arcesso
accessio, onis, /. pristupanje, prilaženje;
dodatak, p rirast
accessus, us, m. pristup, dolazak; do-
m ak; o moru: plim a
accido1, ciđi, •— 3. (ad i cado) kam o ili
na što padati; doprijeti (do ušiju);
11 accubitio
događati se; zbiti se; accidit, događa
se, zbiva se; svršiti se, za rukom poći
accido2, cidi, clsum, 3. (ad i caedo) n a ­
sjeći, zasjeći; posjeći, slomiti, oslabiti
accingo, cinxi, cinctum , 3. pripasati,
opasati (mač), oprem ati, opskrbiti;
accingi ili accingere se sprem ati se,
p rip ra v lja ti se, latiti se, p rihvatiti
se čega
accio, ivi, itum , 4. prizivati, dozivati
accipio, cepi, ceptum , 3. prim ati (v u 1-
n u s biti ranjen; d a m n u m p re­
trp je ti štetu); prihvaćati; osjećati; do­
čuti, doznati, saznati; shvatiti, razu­
m jeti
accipiter, tris, m. jastreb, soko; uopće
ptica grabežij ivica
accitus, us, m. (samo u abl. sing.) poziv
acclamatio, onis, /. dovikivanje (kojim
se nešto odobrava ili odbija)
acclamo 1. dovikivati (odobravajući ili
ne odobravajući)
acclaro 1. razjasniti, jasno pokazati
acclinis, e, adi. naslonjen; sklon, odan
čemu
acclino 1. naslanjati; se acclinare p ri­
družiti se
acclivis, e, adi. uzbrdit, uzbrdan
acclivitas, atis, /. uzbrdica
accola, ae, m. susjed, onaj koji do koga
stanuje; f l u v i i accolae pritoci
accolo, ui, — 3. stanovati uza što, do
čega (s akuz.)
accommodate, adv. prim jereno, p riklad­
no, prem a
accommodatio, onis, f. podešavanje, p ri­
lagođivanje
accommodatus, adi. podešen prem a če­
mu, prim jeren, prikladan, shodan
accommodo 1. staviti na; podesiti; se
accommodare prilagoditi se čemu,
vladati se prem a čemu
accommodus, adi. prikladan
accredo, didi, — 3. vjerovati, povjero­
vati
accresco, crevi, cretum , 3. prirasti; n a­
rasti, m nožiti se
accretio, onis, /. rastenje, p rirastan je
accubitio, onis, /. lijeganje, sjedanje (za
stol)
accubo
accubo 1. ležati uz ili do koga; za sto­
lom ležati
accumbo, cubui, cubitum , 3. leći, lijegati
(za stol)
accumulate, adv. obilno
accumulator, oris, m. zgrtač
accumulo 1. gomilati, zgrtati; obasipati
koga čim
accurate, adv. pomnjivo, točno, brižljivo
accuratio, onis, f. pom njivo nastojanje,
pom nja
accuratus, adi. pom njivo učinjen, točan
accuro 1. pom njivo n astojati oko čega,
točno obavljati što
accurro, cu rri (rjeđe accucurri), cursum,
3. dotrčati
accursus, us, m. stjecanje, strka
accusabilis, e, adi. tuživ, optužljiv
accusatio, 5nis, /. optužba, sudska tuž­
ba, optužnica; tužbeni govor
accusator, oris, m. tužitelj, parničar
accusatorie, adv. tužiteljski
accuso 1. tužiti, na sud pozvati, tužiti
se na koga ili na što, koriti koga
ficčo,------ , 2. biti kiseo, oštar
ficčr1, čris, n. javor
acer*, acris, acre, adi. oštar, zašiljen;
žestok, lju t; bistar, oštroum an; revan,
vatren; smion, h rab ar; goropadan, že­
stok, divlji
ficerbe, adv. oporo, ljuto; tvrdo, strogo;
bolno, mučno, gorko
Scerbitas, atis, /. opor okus; oporost,
žestina; gorčina, lju tina; strogost; ne­
volja
šcerbo 1. zagorčiti
Scerbus, adi. opor, gorak, grk, tvrd,
ljut; nezreo; strog; osoran, neprija-
zan
Scernus, adi. javorov
Scerra, ae, f. tam njača, kutija za tam ­
jan
žcervatim, adv. hrpim ice, zbijeno; k ra t­
ko i jedro
acervo 1. gomilati, nagom ilati
acervus, i, m. gomila, hrpa, kup; mno­
žina
acesco,------ 3. kisnuti, ukisnuti
Scetum, i, n. ocat, sirće; zajedljiva do­
sjetka
12 actus
acidus, adi. kiseo, kiseljast; neugodan,
opor
acies, ei, /. oštrina; očna oštrina, vid;
oštroum lje; bojni red; boj, bitka
acinaces is, m. k ra tk a sablja, bodež
acinus, i, m. i acinum, i, n. jagoda, bo­
bica
acipenser, eris, m. kečiga, jesetra
aclys, ydis, f. kratko koplje s rem enom
aconitum, i, n. otrovna trava, jedić, n a­
li j ep; otrov
acquiesco, quievi, quietum , 3. odm arati
se; spavati; usnuti; prem inuti, um ri­
jeti; sm iriti se, tješiti se čim; zadovo­
ljiti se, naslađivati se
acquiro, qulsivi, quisltum , 3. pribaviti,
steći; p riskrbiti
acratdphorum, i, n. vrč za čisto vino
acredula, ae, /. nekakva ptica ili v rsta
žabe
acritulus, adi. malo oštar, osoran; subst.
napržica
acrimonia, ae, f. oštrina, ljutina, stro-
_ gost
acriter, adv. oštro, žestoko, ljuto; bistro;
revno, vatreno, smiono, krepko
acroama, atis, n. zabava za uho; zabav­
ljač, pričalo; lakrdijaš, šaljivčina
acroasis, is, f. slušanje; javno predava­
nje
acta1, ae, f. m orska obala, žal, brijeg;
život na morskom žalu
acta2, orum , n. djela, čini; zaključci, n a­
redbe; izvještaj; zapisnici
actio, onis, /. obavljanje, vršenje; dje­
lovanje; djelo; prizori u dram i; u re­
đenje; parnica, tužba; parbeni postu­
pak; optužba
actito 1. obično što raditi, obavljati
actor, oris, m. gonič; vršilac, obavljač;
parničar, odvjetnik; glum ac
actuaria, ae, f. lađa hitroplovka
actuariola, ae, f. (navis), (dem. od actu­
aria) lađica, barčica
actuarius, adi. brz, h itar; obično navis
actuaria hitroplovka
actuose, adv. živo, živahno, strastveno
actuosus, adi. radin, poslen, djelatan
actus, us, m. gonjenje (marve); k re ta ­
nje; predstava na pozornici; čin u
dram i; odsjek; čin, djelo
actutum
actutum, adv. u tren, odmah
aculeatus, adi. bodljikav, oštar; m udar,
lukav
aculeus, i, m. žalac; šiljak, rt; bodljika;
ostan, badalj
acumen, Tnis, n. vrh, rt; oštroum lje;
dom išljatost
acuo, ui, utum , 3. oštriti, zaoštriti; bi­
striti ( m e n t e m , i n g e n i u m); vje­
žbati; nadražiti, p o djariti
acus, us, /. igla; a c u p i n g e r e vesti
(vezem); poslovica: r e m a c u t e ­
t i g i s t i — pogodio si
acute, adv. oštro; oštroumno, duhovito,
dosjetljivo
acutulus, adi. dobrano oštroum an
acutus, adi. zaoštren; oštar, šiljast; ljut,
žestok; oštroum an, duhovit, dosjetljiv
ad, praep. s ak. k, ka, prem a, do, protiv,
na, blizu, pred; (kod brojeva) do, oko,
otprilike; a d h a e c nato, osim to­
ga; a d m a n u m e s s e biti pri
ruci a d p r a e s e n s zasada; a d
v e r b u m od riječi do riječi
adactio, onis, f. n atjeriv an je k čemu ili
na što; i u r i s i u r a n d i na za­
kletvu
ad-aeque, adv. tako isto, na isti način
ad-aequo 1. izjednačiti, usporediti; dos­
tići što ili koga, ravan biti komu ili
čemu
adamanteus, adi. tv rd kao čelik, čeličan;
dijam antan
adamantinus, adi. dijam antan; čeličan,
tv rd kao čelik
adamas, antis, m. dijam ant; čelik
ad-amo 1. zavoljeti, zam ilovati
ad-aperlo, perui, pertum , 4. otkriti; ot­
voriti
adapertilis, e, adi. što se dade otvarati
ad-aquor 1. donijeti vodu, ići po vodu
ad-augeo, auxi, auctum , 2. povećati,
množiti
ad-augesco,------ 3. množiti se, rasti
ad-blbo, blbi, — 3. napiti se; a l i q u i d
popiti; utu v iti sebi, zasjeći sebi u
srce
ade . . . u. acc . . .
ad-decet, — 2. impers. pristoji se do­
likuje
13 Adhaesio
ad-denseo,------ 2. učiniti gušćim, zgus­
nuti
ad-dlco, dixi, dictum , 3. dosuditi a l i ­
c u i a l i q u i d ; osuditi; doznačiti;
žrtvovati, izvrći, predati
ad-dictlo, onis, /. dosuđivanje
ad-diseo, didici, — 3. učiti se još; naučiti
se; doznati
additamentum, i, n. dodatak, prilog
ad-do, didi, dltum , 3. dodati, pridati;
udahnuti, ucijepiti što komu; mno­
žiti, um nožiti; nastaviti
ad-doceo,------ , 2. k čemu još učiti, po­
učavati
ad-dormlsco,------ , 3. zadrijem ati, usnuti
ad-dublto 1. sum njati, dvoum iti
ad-duco, duxi, ductum , 3. dovoditi, do­
vesti; dotjerati, natjerati; potaći, sklo-
nuti; ad-duci dati se skloniti; dati se
uvjeriti, vjerovati
adductius, comp. adv. strože
adductus, adi. stegnut; nam ršten; strog,
ozbiljan
ad-čdo, edi, esum, 3. nagristi; izjesti,
pojesti; potrošiti
ademptio, onis, /. oduzim anje, otim anje
ademptus, v. adlmo
ad-eo1, Ii, Itum , Ire, ići, poći komu ili
čemu (ad); uteći se komu, obratiti se
(na koga a l i q u e m ) , zamoliti koga;
pohoditi, posjetiti ( a d i r e p e r a l i ­
q u e m pribaviti sebi pristup po; a.
I n s u l a m pristati uz otok); udariti,
navaliti; p rih v atiti se, latiti se čega
ad-eo2, adv. dotle; tako, toliko; upravo;
a d e o n o n a kamoli, nekm oli
adeps, Ipis, m. i /. mast, salo; u pluralu
metonimički: zdepavost, nespretnost
adeptio, onis, /. polučivanje
ad-equlto 1. dojahati, dojezditi, jah ati
uz
adf . . . u. aff . . .
adg . . . u. agg . . .
ad-haereo, haesi, haesum, 2. prilijepljen
biti za, držati se čega (s dat.); m eđa­
šiti, graničiti; prian jati za što
ad-haeresco, haesi, haesum, 3. prionuti
za što, h v atati se; zapeti (u govoru)
adhaesio, 5nis, f. priljepljivanje; p ria­
njanje
adhlbčo
adhibeo, hibui, bitum , 2. m etnuti što na
što; pribaviti što komu; upotrijebiti,
služiti se čim; dozvati, dovesti
ad-hinnio 4. zarzati na koga
adhortatio, onis, /. h rabrenje, sokolje-
nje, poticanje
adhortator, 5ris, m. bodrilac
ad-hortor 1. h rabriti, sokoliti, bodriti,
podbadati, podjariti
adhuc, adv. dovle; dosad; još, još uvijek
ad-iaceo, iacui, — 2. ležati do; m editi s
čim; ad-iacens adi. bližnji, susjedni;
adiacentia, ium, pl. n. kao subst.
okoliš
adicio, ieci, ieetum, 3. dobaciti, bacati
do; priložiti, dodavati, pridodati
adiectio, onis, f. dobacivanje, dom etak;
nadm etanje u cijeni
adigo, egi, actum , 3. dotjerati, dognati;
dobacivati ( t e l u m i n l o c u m ko­
plje do); zabosti, zatjerati; skloniti,
prinuditi; a l i q u e m a d i u s i u-
r a n d u m a d i g e r e dati komu da
se zakune, zakleti koga
adimo, emi, em ptum , 3. oduzimati, oti­
m ati; uskratiti, zabraniti komu što
ad-insurgo, —, —, 3. dizati se ( c o l l e s )
adipatus, adi. zamašten; naduven (govor)
adipiscor, adeptus sum, 3. dostići; doko­
p ati se čega
aditio, onis, f. dolaženje
aditus, us, m. pristup, dolaženje; dola­
zak; ulaz; korak
ad-iudico 1. dosuditi što komu; pripi­
sivati, upisati, a l i c u i c a u s a m
riješiti komu u prilog
adiumentum, i, n. pomoć, sredstvo, pot­
pora
adiunctio, onis, /. veza; dodavanje; ste­
ga
adiunctor, oris, m. pridavač
adiunctum, i, n. osobina, vlastitost
adiunctus, adi. privezan; bližnji, susjed­
ni
ad-iungo, iunxi, iunetum , 3. privezati;
ujarm iti, p rip ajati (s dat.); svezati; do­
ticati se, biti tik do čega, m editi s
čim, držati se čega; pridati, p rid ru ­
žiti, dodati, prim etnuti; pridobiti, pri­
baviti, dobaviti; priklopiti k čemu
14 ad-moderor
ad-iuro 1. zakletvi još nešto dodati;
zakletvom potvrditi ili obećati; kleti
se čime
adiuto 1. pomagati, pomoći, a l i q u e m
a l i q u i d koga u čem
adiutor, oris, m. pomoćnik, pomagač
adiutrix, icis, /. pomoćnica, pomagačica
ad-iuvo, iuvi, iutum , 1. pomagati, pomo­
ći, podupirati, unapređivati (a 1 q m)
ad i . . . v. a li . . .
admaturo 1. dozrijevati; pospješiti, us-
koriti što
ad-metior, m ensus sum, 4. odm jeriti
komu što
adminiculor 1. poduprijeti
adminiculum, i, n. kolac, pritka; pot­
poranj, potpora, pomoć
ad-minister, tri, m. radnik, suradnik,
sluga, službenik; pomagač, o rtak
ad-ministra, ae, f. radnica; pomoćnica,
službenica
administratio, onis, /. pom aganje, po­
služivanje; upravljanje, rukovođenje
administrator, oris, m. upravitelj, vođa
ad-ministro 1 . upravljati, rukovati či­
me; obavljati; vršiti svoj posao, raditi
admirabilis, e, adi. divan; čudan, čudno­
vat
admirabilitas, atis, f. divota
admirabiliter, adv. divno; čudno, čud­
novato
admiratio, onis, f. divljenje, udivljava-
nje, čuđenje
ad-miror, m iratus sum, 1 . diviti se, ču­
diti se (s akuz.); admirandus, vrijedan
divljenja, divan
ad-misceo, miscui, m ixtum , 2. prim ije­
šati, pridodati; um iješali, uplesti; po­
m iješati, izm iješati
admissarius, ii, m. ( e q u u s ) pastuh
admissio, onis, f. pristup k poglavici,
audijencija
ad-mitto, misi, missum, 3. pustiti (e q u 5
a d m i s s o pustivši konju uzdu, t r ­
kom); dopustiti; dati komu da pristu­
pi; dopuštati, puštati, prim iti; f a c i ­
n u s a. počiniti zločinstvo
admixtio, onis, f. prim jesa
ad-moderor 1. uspreći se; a. s e r i s u
uzdržati se od sm ijeha
admodum
admodum, adu. najm anje, barem ; pot­
puno, sasvim, posve; izobila; veoma
ad-molior 4. prim etnuti, pristaviti
ad-moneo, monui, m onitum , 2. opomi-
njati, sjetiti koga na što; prisiliti,
prinuditi
admonitio, onis, f. sjećanje; opom inja-
nje, pouka
admonitor, oris, m. opominjač; a. o p e ­
r u m koji tje ra n a posao
admčnitus, us, m. opom ena
ad-mordeo, m ordi, morsum, 2. nagristi
admdtio, onis, f. prim icanje
ad-moveo, movi, m otum, 2. prim icati,
prim aći; približavati, dovesti; u potri­
jebiti
ad-mugio 4. m ukati komu
ad-murmuratio, onis, f. m rm ljanje (ko­
jim se što odobrava ili ne odobrava)
ad-murmuro 1. m rm ljati k čemu
ad-mutilo 1. k rn jiti; oderati, oguliti
adn __v. a n n . . . ; samo adnascor i ad-
nosco v. agnascor i agnSsco
ad-oleo, lui, ultum , 2. (žrtvu) spaliti
adolescens1, entis ili adulescens, entis,
adi. m lađan
adolescens2, entis, m. i /. m lad čovjek,
mladić; m lada žena
adolescentia i adulescentia, ae, f. mlado
doba, m ladost
adolescentulus i adulescentulus, i, m.
momčić
ad-olesco, evi, ultum , 3. odrasti, uzrasti,
n arasti; jačati, povećati se
ad-operio, operui, opertum , 4. pokrivati,
p rik riti; zatvoriti ( f o r e s )
adoptio, onis, /. posinjavanje
adoptivus, adi. posinački; ucijepljen
ad-opto 1. izabrati, izborom prim iti; po-
siniti
ador, oris, n. p ir (najstarija hrana R im ­
ljana)
adoratio, onis, f. k lan jan je
adbrea, ae, f. m jerica p ira (kao nagrada
za hrabrost); bojna nagrada
adoreus, adi. pirov, od pira
ad-orior, adortus sum, 4. dići se; n av a­
liti, nasrn u ti; latiti se, pothvatiti se
čega
ad-orno 1. oprem iti; p rip rav iti; nakititi,
uresiti
15 &dustus
ad-oro 1. zazivati, zazvati; moliti; kla­
n jati se (s akuz.)
adp . . . u. app . . .
adqu . . . u. acqu . . .
ad-rado, rasi, rasum , 3. podstrići, pod-
šišati, preneseno: učiniti neškodljivim
adrepo, v. arrepo
adr . . . u. a r r . . .
adsc . . . u. a s c . . .
adse . . . adsi . . . adso . . . u.
a s s e . . . a s s i. . . asso . . .
adsp . . . u. asp . . .
adst . . . v. a s t . . .
adsu . . . u. assu . . .
adulatio, onis, /. puzanje, um iljavanje;
ulagivanje, udvoravanje
adulator, oris, m. ulizica, udvorica, las-
kavac
adulatorius, adi. ulizički, udvorički
adulesc . . . u. adolesc . . .
adulor 1. u m iljavati se; k lan jati se ko­
mu; ulagivati se, udvoravati se (s
akuz.)
adulter, era, erum , adi. preljuban, blu­
dan; patvoren, c l a v i s a d u l t e r a
otpirač
adulter, eri, m. preljubnik; m ilosnik, lju ­
bavnik
adultera, ae, /. preljubnica
adulterinus, adi. nepravi, lažan, patvo­
ren
adulterium, if, n. preljub
adultčro 1. p reljub činiti; p retv arati;
nasljedovati
adultus, adi. odrastao; jak
adumbratio, 5nis, f. p rv i n a c rt (skica)
ad-umbro 1. sjenčati (u slikarstvu); glav­
nim crtam a prikazati; zasnovati; po­
voditi se; adumbratus adi. zasnovan;
nejasan; nepotpun; izm išljen, privi­
dan, tobožnji
aduncitas, atis, f. svinutost, zavoj
ad-uncus, adi. zavojit, ku k ast ( n a s u s),
kriv
ad-uno 1. ujediniti, sjediniti
ad-urgeo,------ , 2. potisnuti, ganjati
ad-uro, ussi, ustum , 3. osm uditi, ofuriti;
paliti, spaljivati
ad-usque, praep. s akuz. sve do; adv.
posve
adustus, adi. opaljen
advecticius
advecticius, adi. uvozni, uvezen, ino­
zemni
advecto 1. dovoditi (neprekidno)
advectus, us, m. dovoz
ad-včho, vexi, vectum , 3. dovoziti, do­
vesti; advčhi dovesti se; dojahati, do-
jed riti
advena, ae, m. došljak, tuđinac, stranac
ad-vžnio, veni, ventum , 4. doći, dolaziti;
zapasti (komu)
adventicius, adi. nadošao; tuđ, stran
advento 1 . ------ dolaziti, prim icati se
adventus, us, m. dolazak, dohod; poče­
tak
adverbium, ii, n. prilog
adversaria, ae, /. protivnica
adversarius, adi. protivnički; subst. m.
-us, i, protivnik, n eprijatelj; adver­
saria, orum, n. tv rd n je protivnikove;
priručnik, dnevnik (trgovački)
adversor 1. protivan biti, protiviti se
adversum, i, n. protivna strana, druga
strana, protivština
adversus1 (adversum), adv. nasuprot;
praep. s akuz. prem a, k, protiv, na
adversus2, adi. obrnut prednjom stra ­
nom komu; nasuprot, sprijeda (a đ-
v e r s o p e c t o r e sprijeda na prsi­
ma); protivan, nepovoljan, neprija-
zan, nesretan; adversa fortuna zla
sreća; res adversae nesreća, nezgoda
ad-verto, verti, versum , 3. okrenuti,
obratiti; advertžre animum (animos)
ili animadvertčre pozornost svratiti
na što, paziti n a što; opaziti, vidjeti
što; i n a l q m osvetiti, kazniti
advesperascit, ravit, 3. impers. m rači se,
sm rkava se
ad-vlgilo 1. bdjeti uza što, čuvati
advocatio, onis, /. prizivanje; vijećanje,
savjetovanje
advocatus, i, m. prizivnik, kasnije: od­
vjetnik, advokat; pomoćnik
ad-voco 1. prizvati, dozvati, pozvati; sa­
zivati
advolatus, us, m. dolijetanje
ad-volo 1. dolijetati, doletjeti
ad-volvo, volvi, volutum , 3. privaliti,
dovaljati; se advolvčre i advolvi ba­
citi se n a tie, kleknuti ( a d v o l v i
g e n i b u s )
16 ienum ili fthSnum
advorsarius, advorsor, advorsus, advor-
to, v. a d v e r s a r i u s etc.
adytum, i, n. svetište
aedes i aedis, is, /. hram , crkva; plur.
a e d e s , l u m kuća ili stan
aedicula, ae, f. hram ić, kapelica; kućica
aedificatio, onis, f. građenje zgrada;
pl.: građevina
aedificator, oris, m. graditelj, tvorac,
stvoritelj
aedificium, ii, n. zgrada, građevina
aedifico 1. graditi, zidati, sagraditi, sa­
zidati
aedilicius, adi. edilski, subst. m. bivši
edil
aedilis, is, m. edil
aedilitas, atis, /. edilstvo
aedituus, ui, m. čuvar hram a, crkvenjak
aeger, gra, grum, adi. slab, bolestan,
nemoćan; zlovoljan, zabrinut, nevo­
ljan, tužan; kao subst. aegra, ae, f.
bolesnica; aeger, gri, m. bolesnik
aegre, adv. gorko, teško; s teškom m u­
kom, jedva
aegresco, ------ 3. oboljeti; ići na gore,
rasti; lju titi se
aegrimonia, ae, /. sjeta, žalost, zlovolja
aegritudo, inis, /. slabo zdravlje; jad,
zabrinutost
aegrotatio, onis, /. bolovanje, slabljenje
aegroto 1. bolovati
aegrdtus (aeger), adi. bolestan; aegrS-
tus, i, m. kao subst. bolesnik
aelinos, i, m. tužaljka za Linom; tu ­
žaljka
aemula, ae, /., v. aem ulus
aemulatio, onis, /. natjecanje, nadm eta­
nje; zaviđanje
aemulator, oris, m. takm ac
aemulatus, us, m. natjecanje, nadm eta­
nje; zavist
aemulor 1. natjecati se, takm ičiti se;
nastojati što dostići; zavidan biti
aemulus, adi. takm eći se, zavidan
aemulus, i, m. i aemula, ae, /. takm ac;
zavidnik, zavidnica
aeneus ili ahenčus, adi. m jeden; riđ
(barba)
aenigm a, atis, n. zagonetka
aenipes, edis, adi. mjedenonog
aenum ili ahenum, i, n. bakrač, kotao
&enus ili ahenus
aenus ili ahenus, adi. m jeden, bakren
aequabilis, e, adi. jednak, jednolik; n e­
prom ijenjen; n ep ristran (i u s)
aequabilitas, atis, /. jednakost; jedno­
ličnost; nepristranost
aequabiliter, adv. jednako, jednoliko;
pod jednu m jeru
aequaevus, adi. jedne dobi
aequalis, e, adi. jednak; ravan ( l o c a);
jednolik, jednoličan; jedne dobi, su­
vrem en
aequalis, is, m. i f. kao subst. vršnjak,
vršnjak in ja; suvrem enik, suvrem eni­
ca
aequalitas, atis, f. ravnost, jednakost;
jed n ak a dob; jednakost političkih p ra ­
va
aequaliter, adv. ravno, jednako; jednim
načinom
aequatio, onis, f. jednačenje, izjedna-
čivanje
aeque, adv. jednako, isto tako; aeque . . .
atque ili ac, tako . . . kao i; jednako . . .
kao
aequilibritas, atis, f. ravnoteža
aequinoctialis, e, adi. jednakonoćni, ek-
vinokci jalan
aequinoctium, ii, n. jednakonoćje, ekvi-
nokcij
aequiparabilis, e, adi. koji se može uspo­
rediti
aequipčro ili aequiparo 1. jednačiti, iz­
jednačiti, porediti; dostizati (s akuz.)
aequitas, atis, /. jednakost; ravnoduš­
nost, m irno srce, m ir; zdušnost, p ra ­
vednost
aequo 1. u ravniti; izjednačiti, jednako
podijeliti; sravniti, porediti; dostići
što
aequor, oris, n. ravnica, poljana; m orska
površina, pučina; m ore
aequoreus, adi. m orski
aequum, i, n. ravnica; jednakost; zduš­
nost, pravednost, n epristranost
aequus, adi. jednak, ravan; zgodan, p ri­
kladan; povoljan, dobrostiv; ravno­
dušan, m iran (aequo animo
mirno); zdušan, pravedan, pravičan,
nep ristran
aer, aeris, (ak. §ing. aera) m. uzduh,
zrak; magla, oblak 2
2 L A T IN S K O -H R V A T S K I R JE Č N IK
17 aestus
aerarium, ii, n. blagajna (državna)
aerarius, adi. koji se tiče bakra; nov­
čani; rudni
aerarius, ii, m. subst. obično u plur.
aerarii građani najnižega razreda u
Rimu
aeratus, adi. m jeđu ili bakrom okovan;
m jeden, bakren
aereus, adi. m jeden, bakren
aerifer, fera, ferum , adi. koji nosi m je­
dene cim bale
aeripes, edis, adi. m jedenog
aerius, adi. uzdušni, zračni; koji se diže
uvis, visok
aerugo, Inis, /. rđa; zavist
aerumna, ae, /. jad, m uka, tru d
aerumnosus, adi. jadovit, trudovit, pun
jada i nevolje
aes, aeris, n. mjed, b akar; novac (ba­
kreni); im utak, im ovina; plaća; u plur.
godine vojničke službe; aes alienum
dugovi
aesculetum, i, n. hrastik
aesculeus, adi. hrastov
aesculus, i, /. h ra st
aestas, atis, j. ljeto
aestifer, fera, ferum , adi. koji donosi
vrućinu, žarki ( c a n i s zvijezda Si­
rius)
aestimabilis, e, adi. od neke cijene, cije­
njen
aestimatio, onis, f. cijenjenje; procjena;
priznanje
aestimator, oris, m... procjenitelj; cjeni-
telj; ocjenjivač
aestimo 1. cijeniti, procijeniti; uvažiti,
vrijednim držati; suditi, m isliti, držati
aestivus, adi. ljetni; aestiva, orum, n.
ljetn i tabor; ljetn a vojna; ljetište za
stoku
aestuarium, ii, n. plitka obala; laguna;
zaliv
aestuo 1. buktjeti, plam tjeti, vruć biti;
talasati se; u zrujan biti, vreti; neod­
lučan biti
aestudse, adv. vruće, žarko; valovito
aestuosus, adi. usijan, žarkovit, vruć,
om aran, zaparni; valovit
aestus, us, m. ključanje, vrenje; žega,
pripeka; bibavica, struja; žestina, lje­
tina, strast; nem ir; briga
aetas
aetas, atis, /. dob; vijek; vrijem e
aetatula, ae, f. nježna dob, djetinjstvo
aeternitas, atis, /. vječnost; besm rtnost
aeterno 1. ovjekovječiti
aeternus, adi. vječan; besm rtan; i n
a e t e r n u m uvijek, za sve vijeke,
neprestano
aether, eris, m. (ak. sing, aethera) gor­
n ji sloj zraka, eter; uzduh, zrak; nebo
aetherius, adi. eterski, uzdušni; nebeski,
zračni, koji se diže do neba; koji se
tiče gornjega svijeta
aethra, ae, f. vedrina
aevitas, atis, f. vijek (stariji oblik za:
aetas)
aevum, i, n. vječnost; vijek, život; dob
(života)
affabilis, e, adi. uljudan, prijazan
affabilitas, atis, f. uljudnost, prijaznost
affabre, adv. um jetnički
affatim, adv. do volje, dovoljno, dosta
affatus, us, to. nagovor, riječi nekome
upravljene
affectatio, onis, /. težnja, nastojanje;
p retv aran je
affectio, onis, f. djelovanje; stanje, a.
f i r m a c o r p o r i s čvrsta tjelesna
građa; dobrohotnost, dobrota
affecto 1. svojski se p rih v atiti čega; svoj­
ski težiti; p re tv a rati se
affectus1, us, to. duševno stanje; volja,
strast, težnja; dobrohotnost
affectus2 (part, p erf. od afficio), opskrb­
ljen čim, im ajući što; oslabljen, po­
remećen, slab
affero, attuli, allatum , afferre prinositi,
donositi; glas donijeti, oglasiti; pripo­
vijedati; navoditi ( c a u s a m r e i
razlog za što); uzrokovati, počiniti, za­
dati što komu; pomoći, koristiti; p ri­
donijeti; v i m a. a l i c u i silovati,
m a n u s a. staviti ru k e na
afficio, feci, fectum , 3. 1) djelovati na
koga; a f f i c e r e a l i q u e m : b e ­
n e f i c i o iskazati kom u dobročin­
stvo, l a e t i t i a razveseliti koga,
e x i l i o prognati, v u l n e r e raniti,
l a u d e pohvaliti, m o r t e um oriti,
2) postupati, obuzim ati, dirati, 3) osla­
biti, vrijeđati
18 iger
affigo, fixi, fixum , 3. p ribiti ( c r u c i na
križ); pričvrstiti, prikovati; utvrditi;
zabosti
affingo, finxi, fictum , 3. načiniti što k
čemu; pridati, prišiti, nadjeti
affinis, e, adi. m eđašnji, susjedni; kao
subst. rod po svojti, po ženidbi ili po
udaji (kao šurjak, zet itd.); subst.
plur. a f f i n e s rodbina
affinitas, atis, f. rod po ženidbi, svojta;
tazbina
affirmate, adv. pouzdano, uvjerljivo
affirmatio, 5nis, f. potvrđivanje; u v je­
ravanje
affirmo 1. potvrđivati; u vjeravati; tv r­
diti
afflatus, us, to. zadah, dah; nadahnuće
affleo, — —, 2. uza što plakati
afflictatio, 5nis, f. jad, nevolja, p atn ja
afflicto 1. 1) udarati, biti, 2) oštetiti;
pritijesniti; m učiti koga, nauditi ko­
mu; a f f l i c t a r i izjedati se, m u­
čiti se
afflictor, oris, to. uništitelj
affligo, fllxi, flictum , 3. u d ariti o što,
oboriti; oštetiti; obrvati; afflictus bi­
jedan, jadan; snužden, sm ućen; r e s
a f f l i c t a e rđav položaj
afflo 1. zadahnuti; duhati; zadunuti,
zapahnuti, dolaziti kao zadah
affluens, entis, adi. obilat; bogat, obi­
lato čim opskrbljen
affluenter, adv. obilato, raskošno
affluentia, ae, f. obilje, izobilje
affluo, fluxi, —, 3. pritjecati, dotjecati;
dolaziti; obilato pritjecati; obilovati
affor 1. govoriti, reći (komu a 1 q m)
affore, a f f o r e m , v. a s s u m
affulgeo, fulsi, —, 2. zasjati, sinuti; po­
jav iti se
affundo, fudi, fusum , 3. doliti, u liti u
što; pritjecati
afore, a f o r e m, v. a b s u m
agaso, onis, m. gonič
age, agedum, d. a g o
agellus, i, m. (dem. od ager), njivica,
dobarce
agema, atis, n. četa (u makedonskoj v o j­
sci izabrana četa, »garda«)
ager, agri, m. njiva, oranica; selo; zem­
lja
aggemo
aggemo,------ , 3. uzdisati (uza što)
agger, eris, m. g rađa za šančeve; nasip,
šanac (i a c e r e , e x s t r u e r e n a­
suti)
aggeratio, onis, /. nasipanje, nasip
aggero1 1. nasipati, nasuti, zasuti
aggero2, gessi, gestum , 3. dobavljati,
p ribavljati, donijeti
aggestus, us, m. dobava
agglomero 1. pridružiti, zbijati
agglutino 1. prilijep iti za
aggravo 1. učiniti težim; uvećati; okre­
n u ti n a gore
aggredior, gressus sum, 3. (obično s
akuz.) pristupati; poći komu; napasti,
n av aliti na koga; p rih v atiti se, latiti
se čega
aggrego 1. pridruživati, pridružiti
aggressio, onis, f. pristup, uvod (u go­
vor)
agilis, e, adi. pomičan; lak; brz, okretan,
h itar; radljiv, poslen
agilitas, atis, f. pokretnost, gibljivost,
brzina
agitabilis, e, adi. gibljiv, lak
agitatio, onis, f. gibanje, kretanje; obav­
lja n je ; radinost, djelatnost
agitator, oris, m. gonič; vozač
agito 1. 1) vitlati, micati, tjera ti; jahati;
u p rav ljati; poticati, podbadati; goniti,
loviti; uznem irivati, progoniti; podru-
givati se; dražiti, buniti, sm etati. 2)
obavljati, baviti se; slaviti; provoditi,
živjeti; boraviti, stanovati. 3) govoriti
o čemu, rasp rav ljati; razm išljati
agmen, Inis, n. skup, povorka, jato, ru ­
lja; p u t (marš); vojska na putu; a g ­
m e n p r i m u m p red n ja četa; a g-
m e n e x t r e m u m ili n o v i s s i ­
m u m zadnja četa ili zalaznica; a.
c l a u d e r e završavati vojsku, biti
zadnja četa
agna, ae, f. jagnjica, žensko janje
agnatio, onis, /. rod po ocu
agnatus, i, m. dijete koje se naknadno
rodi; rod po ocu
agnellus, i, m. janješce
agninus, adi. janjeći; a g n i n a (sc.
c a r o ) jan jetin a
agnitio, onis, f. spoznavanje, spoznaja
19 album
agnosco, novi, nltum , 3. spoznati, poz­
nati, upoznati; prepoznati; priznati
agnus, i, m. janje
ago, egi, actum , 3. 1) tjerati, goniti; ići
za kim u potjeru, ganjati; pomicati,
potiskivati; voditi, načiniti, sagraditi
( r i m a s a. pući); postupati s kim
(alqm), s e a. vladati se, postupati.
2) provoditi; baviti se, desiti se, biti
gdje. 3) zanim ati se, b rin u ti se; izvr­
šavati; raditi, poslovati; glum iti; vla­
dati se, ponašati se kao ( a m i c u m ) ;
raspravljati, im ati posla (c u m a l l -
q u o ) ; a g i t u r a l i q u i d radi se o
nečem u; a c t u m e s t d e a l i q u a
r e propade, pogibe. 4) raspravljati.
5) age, agite de! dede! deder! kažide,
nude;dobro! dobro dobro!
agrarius, adi. poljski; agrarii,
d r u m , m. ag rarn a stranka, pristali­
ce diobe zem ljišta
agrestis, e, adi. poljski; sam orasli, divlji;
seoski, seljački; prostački; neotesan,
surov
agrestis, is, m. seljak
agricola, ae, m. težak, ra ta r
agripeta, ae, m. zemljoborac; naseljenik
ahe . . . v. a e __
ai, interi, aj! jao!
aio, verb. def. tvrditi; reći; velim
ala, ae, /. ram e, pazuho; krilo u ptice;
krilo kod vojske; odio konjanika
alacer, eris, ere i alacris, e, adi. živahan,
vatren, veseo
alacritas, atis, /. vatra, živahnost, va-
trenost
alacriter, adv. živahno, veselo
alapa, ae, f. ćuška
alarius i alaris, e, adi. krilni (samo o
vojsci)
alauda, ae, /. ševa; ime jednoj Cezaro­
voj galskoj legiji
albatus, adi. u bijelo odjeven
albeo, ui, —, 2. bijeljeti se
albesco, bui, —, 3. zabijeljeti, bijeljeti
se
albico 1. bjelasati se, bijeljeti se
albidus adi. bjelkast, bjelušast
albitudo, Inis, /. bjeloća
album, i, n. bjelina, bijela boja; bijela
ploča; im enik
albus
albus, adi. bijel; blijed; sretan, dobar,
povoljan
alcedo, inis, /. zimorod (ptica); alcedo­
nia, orum, n. m orska tišina
alces, is, sjeverni jelen
alea, ae, /. kocka; igra na kocke; igra
na slijepu sreću; slučaj, sreća
aleator, oris, m. kockar, igrač na kocku
aleatorius, adi. kockaški, igraći
ales, itis, adi. k rilat; brz, h itar; subst.
cojnm. ptica; kob
alga, ae, /. alga (morska trava)
algeo, alsi, —, 2. zepsti
algesco, alsi, —, 3. nazepsti, nahladiti
se
algidus, adi. studen, leden
algor, oris, m. zima, studen
alia, adv. drugim putem , druguda
alias, adv. drugi put, u drugo vrijem e;
inače, drugačije; n o n a l i a s q u a m
ne inače nego, samo; a l i a s —
a l i a s čas — čas
alibi, adv. drugdje, n a drugom m jestu
alica, ae, /. pirova kaša
alicubi, adv. negdje
alicunde, adv. odnekud
alienatio, onis, f. otuđivanje, odm etanje
alienigena, ae, m. inozemac
alieno 1. otuđiti, u tu đ u vlast predati;
.odm etnuti; otpadati; obezumiti koga;
a l i e n a r i a b a l i q u a r e kloniti
se, okaniti se čega; a l i e n a r i
m e n t e s um a sići, alienatus (corpus,
mens) bolestan
alienus, adi. tuđ, nepoznat; otuđen, ne­
p rijatan ; neprikladan, nezgodan; a l i ­
e n o t e m p o r e u nevrijem e
aliger, era, um, adi. k rilat
alimentarius, adi. koji se tiče hrane;
koji dobiva h ra n arin u
alimentum, i, n. hrana, živež; h ra n ari-
na
alimonium, ii, n. hrana, izdržavanje
alio, adv. drugam o; a l i u s a l i o je­
dan ovamo, a drugi onamo
alioqui ili alioquin, adv. uostalom, da­
kako; uopće; inače; osim toga
aliorsum, adu. drugam o, drugud; d ru k ­
čije, u drugom sm islu
alipes, edis, adi. k rilatih nogu; brzonog,
brz
20 allevamentum
aliqua, adv. kakogod; nekako
aliquam-diu, adv. neko vrijem e
aliquam multi, prilično mnogi
aliquando, adv. jedanput, jednom ; ikad;
ipak jednom , jedva jedanput; katkad,
kadšto
aliquantillum, i, n. nešto malo
aliquantisper, adv. nešto malo; časak
aliquantulus, adi. m aličak; aliquantu­
lum, i, n. nešto malo
aliquantus, adi. priličan, znatan, prilič­
no velik; a l i q u a n t o nešto (uz
komparativ)
aliqui, aliquae (aliqua), aliquod, pron­
ađi. neki, gdjekoji
aliquis, -quid, pron. subst. netko, nešto
aliqud, adv. nekam o
aliquot, adi. indecl. nekoliko, nekolici­
na
aliquoties (-tiens), adv. nekoliko puta,
više puta
aliter, adv. drukčije, n a drugi način;
a l i t e r a t q u e ( a c , et , q u a m )
drukčije nego; inače
ali-unde, adv. odrugud, s druge stran e
alius, a, ud (gen. alterius, dat. alii), 1)
drugi; a l i u s a t q u e (ac) drugi n e­
go; a l i u s a l i u d jedan ovo, drugi
ono; a l i u s e x a l i o q u a e r i t
pita jedan drugoga; 2) različan; d ru k ­
čiji; ostali
allabor, lapsus sum, 3. dopuzati, do-
k ra d ati se; prim icati se ( m a r e a 1-
1 a b i t u r m ore se prim iče plimom)
allaboro 1. tru d iti se, nastojati
allacrimans, ntis, adi. suze roneći uza
što
allapsus, us, m. nadolaženje
allatro 1. lajati na koga; psovkam a n a ­
valiti n a koga
allecto 1. prim am iti, prim am ljivati
allectus, v. a l l e g o i a l l i c i o
allegatio, onis, /. slanje; izneseni raz­
lozi
allego1 1. slati; pozvati se na, iznijeti
allego2, legi, lectum , 3. pridružiti; iz­
borom dodati
allegoria, ae, /. alegorija, slikovit izraz
allevamentum, i, n. olakšica
 allevatio
allevatio, onis, f. olakšanje; olakšica
allevo 1. pridizati, pridignuti; olakšati;
pas. oporaviti se
allicio, lexi, lectum , 3. dom am ljivati,
prim am ljivati, pridobiti
allido, lisi, lisum, 3. baciti, u d arati o
što
alligo 1. privezati, navezati; vezati; za-
viti; okovati; spiječiti, sapinjati; ob­
vezati
allino, levi, litum , 3. zabilježiti, p o b i­
lježiti
allium ili alium, ii, n. bijeli luk, češnjak
alloquium, ii, n. oslovi javan je, nagovor;
razgovor
alloquor, locutus sum, 3. osloviti, n a ­
govoriti; tješiti
allubesco,-------,3 . početi se sviđati
alludo, lusi, lusum , 3. šaleći se dolaziti,
um iljav ati se; p lju skati o što
alluo, lui, —, 3. plakati, oplakati; napla-
viti, n a obalu iznijeti
alluvies, ei, /. poplava
alluvio, onis, f. nanos; naplava
almus, adi. hraneći; rodan, plodan; do­
brotvoran, blag
alnus, i, j. joha; čamac od johe
alo, alui, altum , 3. h ran iti; odgajati, po­
većavati
alsus, adi. hladan, hladovit
altaria, ium , n. pi. (sing, rijedak) žrtve­
nik
alte, adv. visoko; duboko
alter, era, erum , adi. jedan od dvojice,
drugi; slijedeći; a l t e r . . . a l t e r je ­
dan . . . a drugi; = s e c u n d u s d ru ­
gi; a l t e r u m t a n t u m još jednom
toliko
altercatio, onis, /. p repiranje, svađanje
altercor 1. p rep irati se, svađati se, rječ-
k ati se
alterno 1. činiti što izm jenice
alternus, adi. izm jeničan, izmjenice, n a­
izm jence
alter-uter, adi. jedan od dvojice
alti-cinctus, adi. visoko potpasan
altilis, e, adi. pitan, utovljen, tust; subst.
altilis, is, f. (sc. a v i s ) u h ran jen a
pilad; altilia, Ium, n. p rih ra n je n a ži-
vad
21 ambages
alti-sonus, adi., alti-tonans, n t i s i alti­
tonus, adi. grm eći s visina; p a t e r
a. grom ovnik
altitudo, Inis, f. visina; uzvišenost; du­
bina; debljina (drveta)
alti-volans, antis, adi. visoko leteći
altor, oris, m. hranitelj
altrinsecus, adv. s druge strane, n a d ru ­
goj strani
altrix, Icis, /. hraniteljica, dojkinja
altus, adi. 1) visok; uzvišen, ponosit; al­
tum, i, n. visina, vis; debelo more.
2) dubok; altum, i, n. dubina
alucinor 1 . i haluclnor 1 . buncati, tr a ­
b u n jati
alumen, Inis, n. stipsa (alaun)
alumnus, i, m. hranjenik, pitomac; uče­
nik
aluta, ae, f. stipsana koža, m eka koža
alvarium, ii, n. košnica, ulište, pčelinjak
alveolus, i, m. koritašce, kopanjica; đas-
ska za kartan je; korito rijeke
alveus, i, m. čun, čamac; trb u h u broda;
korito (rijeke); duplja
alvus, i, f. trbuh, želudac
amabilis, e, adi. ljubak, m ilokrvan, mio
amabiliter, adv. ljupko; ljubazno, milo
amabilitas, atis, /. ljupkost, prijaznost
amandatio, onis, /. progonstvo
a-mando 1. otpraviti, ukloniti
amans, ntis, adi. ljubeći, p rijatelj; lju ­
bazan, drag; subst. milosnik, ljubav­
nik
amanter, adv. ljubazno, prijateljski
amaracus, i, m. i f. m ažurana (biljka)
amarantus, i, m. tra to r (biljka)
amare, adv. gorko, čem erno
amarities, ei, f. gorčina
amaritudo, Inis, f. ogorčenost; gorčina
amaror, oris, m. gorkost, gorčina
amarus, adi. opor; gorak, oštar, ljut;
m rzak; neugodan; žučljiv, ujedljiv
amatio, onis, /. ljubakanje, ašikovanje
amator, 5ris, m. ljubavnik; štovalac
amatorius, adi. ljubavnički, zaljubljen
amatrix, Icis, /. ljubavnica
ambactus, i, m. sluga, vazal
ambages, -um, f. zaobilazan put, stra n ­
putica, okolišenje; pust izgovor; zago­
netno govorenje
amb-odo
amb-edo, edi, esum, 3. objesti, ogristi,
oglodati
a m b ig o , ------ , 3. sum njati, dvoum iti;
p re p irati se; u neizvjesnosti biti, ko­
lebati se
ambigue, adv. dvoumno, dvolično; neod­
lučno
ambiguitas, atis, f. dvoznačnost, dvosmi­
slenost
ambiguus, adi. naginjući na dvije stra ­
ne; prom jenljiv; nepostojan, sum njiv,
nepouzdan, nesiguran, opasan; dvoli­
čan, dvoznačan, zagonetan; neodlu­
čan
amblo 4. obilaziti; ići oko čega; moliti;
kortešovati
ambitio, onis, /. obilaženje; kortešova-
nje; um iljavanje, ulizavanje; často­
hleplje, taština, slavičnost; težnja, po­
hlepa, revno nastojanje
ambitiose, adv. častohlepno, slavično;
p ristrano
ambitiosus, adi. obuhvaćajući; pohlepan
za dopadnošću, u m iljat; težeći za čas­
tim a, častohlepan, slavohlepan, tašt;
pohlepan
ambitus, us, m. obilazak; 1) kolanje,
tečaj ( s t e l l a r u m ) ; okuka, zavoj
( a q u a e ) ; okrajak, rub, obod; obu­
jam ; okolišenje, raspredanje; period;
2) kortešovanje (u zlu smislu); 3) p re­
tje ra n a pohlepa za čim
ambo, ae, o, adi. oba, obadva; oboje;
obojica
ambrosius, adi. besm rtan, božanstven;
subst. ambrosia, ae, /. am brozija (jelo
bogova)
ambubaiae, arum , f. frulačice, sviračice
ambulatio, onis, j. šetanje, šetnja; šeta­
lište
ambulatiuncula, ae, /. k ra tk a šetnja
ambulo 1. šetati se, p rošetati se; hodati,
ići; m arširati, putovati
amb-uro, ussi, ustum , 3. opaliti, osmu-
diti, ožagriti; part, a m b u s t u s oš­
tećen
amellus, i, m. k atarinčica (biljka)
a-mens, ntis, adi. bezum an, besvjestan
amentatus, adi. oprem ljen rem enom (ko­
plje)
22 amphitheatrum
amentia, ae, /. bezum lje, nesvijest, lu ­
dost
amentum, i, n. vitlaći rem en na koplju,
vitlač
ames, Itis, m. soha, račvast kolac (za
ptičarsku mrežu)
arnica, ae, f. prijateljica; ljubavnica,
milosnica
amice, adv. prijateljski
amicio, — , ictum, 4. ogrnuti, ogrtati
amicitia, ae, /. prijateljstvo, p rijateljsk i
savez
amictus, us, m. ogrtanje; ogrtač, plašt,
kabanica
amicula, ae, /. prija, draga p rijateljica
amiculum, i, n. ogrtač, kabanica, plašt,
a. f e r a l e m rtvački plašt
amiculus, i, m. p ri j an, dragi p rijatelj
amicus, adi. prijateljski; subst. amicus,
i, m. p rijatelj; saveznik, drug
a-mlgro 1. odseliti se, otići
amissio, onis, f. gubitak
amissus, us, m. gubitak
amlta, ae, f. tetka, očeva sestra
a-mitto, misi, missum, 3. 1) odaslati,
otpustiti; odreći se. 2) ostaviti, p ro ­
pustiti. 3) izgubiti
amnicola, ae, m. i /. potočarica, što
raste uz potok
amniculus, i, m. rječica
amnis, is, m. rijeka; struja; voda uopće
amo 1. ljubiti; s inf. rado činiti, običa­
vati
amoene, adv. prijatno, ugodno, udobno
amoenitas, atis, /. prijaznost, ugodnost;
m ilina položaja; dražest, m ilina
amoenus, adi. ljubak, prijatan, ugodan,
udoban
a-molior, lltus sum, 4. s trudom što
ukloniti; s m ukom m inuti što, m im o­
ići što
amomum, i, n. amom; balzam
amor, oris, m. 1) ljubav. 2) ljubim ac. 3)
pohlepa, pohota
amotio, onis, f. uklanjanje, odbijanje
a-moveo, m5vi, m otum, 2. odmicati, uda-
Ijivati, ukloniti, otprem iti
amphibolia, ae, f. dvoznačnost, dvosm i­
slenost (u retorici)
amphitheatrum, i, n. am fiteatar
amphora
amphora, ae, /. am fora (sud od zemlje
s dvije ručice); krčag, vrč
ample, adv. obilato, bogato; sjajno, k ra ­
sno; komp. a m p l i u s dalje, više;
jače
amplector, am plexus sum, 3. obuhvatiti,
zagrliti; opkoljavati; razm išljati, pro­
m atrati; opsezati, sadržavati
amplexor 1. obuhvatati, obuzimati, grliti
amplexus, us, m. obuhvatanje, zagrljaj
amplificatio, onis, f. množenje, pove­
ćanje
amplificator, oris, m. množitelj, uveća-
valac
amplifice, adv. krasno, divno
amplifico 1. širiti, povećati, povisiti,
množiti; opširno dokazivati
amplio 1. množiti, povisiti; presudu od­
goditi
amplitudo, inis, f. obujam, veličina; zna­
nost; ugled, dostojanstvo
amplius, v. ample
amplus, adi. prostran, opširan, velik,
znatan; jak, silan; sjajan, divan; odli­
čan, znam enit, glasovit, slavan, ugle­
dan
ampulla, ae, /. sud s grlićem (za pomas­
ti); n ad u t govor
ampullor 1. zvečati kao prazna am pulla;
služiti se nadutim riječim a
amputatio, onis, odsijecanje, kresanje
am-puto 1. podsjeći, okresati, odsjeći,
odrezati; um anjiti, stegnuti
amurca, ae, f. talog ulja
an, upitna čestica, ili, ili možda (redo­
vito uvodi drugi i treći dio rastavnoga
pitanja. I l i n e prevodi se u uprav­
nim rastavnim pitanjima: a n n o n ,
a u neupravnim: n e c n e )
anas, atis, f. patka, plovka
anaticula, ae, f. pačica
anatinus, adi. pačji
anceps, cipitis, adi. dvoglav, što ima
s dvije protivne strane jednak oblik
( p r o e l i u m a n c e p s boj s dvije
strane); neodlučan, nesiguran; dvoli­
čan; opasan, pogibeljan
ancile, is, n. sveti štit (koji je po priči za
kralja Nume pao s neba)
ancilla, ae, /. sluškinja', dvorkinja; ro­
binja
23 Anhelitus
ancillaris, e, adi. služavski, robinjski
ancillula, ae, /. sluškinjica, robinjica
ancora, ae, /. sidro; a n c o r a m s o l ­
v e r e izvući, dizati sidro; a n c o r a s
t o l l e r e isto; a n c o r a s i a c e r e
spustiti sidro; t e n e r e i n a n c S r a
n a v e m usidriti brod
ancorarius, adi. sidreni
androgynus, i, m. dvospolac, herm afro-
dit
anellus, i, m. prstenak
anethum, i, n. kopar (biljka)
anfractus, us, m. savitak, krivudanje pu­
ta; opširnost, razvlačenje
angina, ae, /. grlobolja, gušobolja
angiportum, i, n. i angiportus, us m. ti­
jesna ulica, pokrajna ulica
ango, nxi, —, 3. daviti, gušiti; tištati,
uznem irivati
angor, oris, m. tjeskoba, gušenje; uz-
rujanost, nem ir srca
anguicomus, adi. zmijokos, zmijovlas
anguiculus, i, m. zmijica, gujica
anguifer, era, erum, adi. zmijonosan
anguigena, ae, m. od zmije rođen, zmij­
skog roda
anguilla, ae, f. jegulja, ugor
anguineus i anguinus, adi. zmijast, gu-
jast
anguipes, edis, adi. zmijonog
anguis, is, m. i /. zmija, guja
anguitenens, ntis, m. zm ijodržac (kao
zviježđe)
angulatus, adi. uglat
angulus, i. m. ugao, kut; zakutak
anguste, adv. usko, tijesno; oskudno;
stisnuto, stegnuto, kratko
angustiae, arum , f. tjesnac; klanac; os­
kudica, nestašica; tjeskoba; škripac,
nevolja; m alodušnost; cjepidlačenje;
kratkoća
angusticlavius, adi. uska poruba na tu ­
nici
angusto 1. sužiti, suživati
angustus, adi. uzak, tijesan; malen, os­
kudan, neznatan; nevoljan; m alođu-
šan; kukavan; kratak; subst. angus­
tum, i, n. škripac, nevolja
anhelitus, us, m. dahtanje, brektanje;
dah; para, isparivanje
anhelo
anhelo 1. dahtati, zaduhati se; izdahtati
(verba)
anhelus, adi. brektav, sipljiv; zagušljiv
anicula, ae, f. starica, baka
anilis, e, adi. starički, bablji
anilitas, atis, f. visoka ženska starost
aniliter, adv. starički, bablji
anima, ae, f. 1) dah, ćuh. 2) uzduh, zrak.
3) duh. 4) duša; živo biće
animadversio, onis, f. 1) pažljivost, paž­
nja. 2) karanje, ukor; kazna, p rije­
kor
animadversor, oris, m. prom atrač, pos-
m atrač
animadverto, ti, sum, 3. paziti, opaziti,
zapaziti, vidjeti; koriti, kazniti (i n
a l i q u e m )
animal, alis, n. živ stvor; životinja
animalis, e, adi. 1) zračan, uzdušan. 2)
živ, životan
animans, ntis, 1) adi. živ. 2) subst. m. f.
i n. živ stvor, životinja
animatus, adi. 1) živ. 2) zađahnut. 3)
ratoboran, srčan, h ra b ar
Snlmo 1. oživiti, zadahnuti (dušu)
animose, adv. srčano, hrabro, smiono,
vatreno, strastveno
anlmdsus, adi. srčan, hrabar, smion; d r­
zovit; kivan
šnlmula, ae, /. 1) dušica. 2) nešto života
animulus, i, m. (riječ od milja) srdašce,
dušica
animus, i. m. 1) duša, duh. 2) moć miš­
ljenja, duh. 3) volja, želja, nam jera;
h o c a n i m o s tom odlukom; i n
anim o habeo, in a n l m S m l h i
e s t nam jeravam . 4) čuvstvo, osjećaj;
ćud; duša, srce; m nijenje, m išljenje;
srčanost, hrabrost; obijest, prkos:
gnjev; s u m m i t t e r e a n i m u m
( a n i m o s ) klonuti duhom
annalis, e, adi. godišnji; subst. annales,
Ium, m. (libri) godišnjaci, ljetopisi;
d i e s a. godišnjica
an-nato 1. doplivati
annecto, nexui, nexum , 3. svezati, spo­
jiti; navezati što na što
annexus, us, m. savez, sveza
anniculus, adi. godišnjak; jednogodiš­
nji
24 antS-cursor
annitor, nixus i nisus sum, 3. upirati
se; prislanjati se; napinjati se; tru ­
diti se, nastojati iz petnih žila
anniversarius, adi. godišnji, obljetni
anno 1. doplivati, pristati; plivati upo-
redo
annona, ae, f. 1) ljetina. 2) žito; hrana.
3) cijena žitu (hrani); skupoća; opskr­
ba žitom
annosus, adi. starovječan, star
annotatio, onis, f. bilješka
annotinus, adi. lanjski
annumero 1. nabrojiti, izbrojiti; p ri­
brojiti, p ribrajati
annuo, ui, — 3. 1) nam ignuti na koga,
nam igivati. 2) migom pristati, potvr­
diti što, dopustiti; obricati, obećati
annus, i, m. godina
annuto 1. nam igivati
annuus, adi. jednogodišnji ( i m p e r i ­
u m, m a g i s t r a t u s ) ; godišnji (a n-
n i i a e c o m m u t a t i o n e s godiš­
nja doba)
anquiro, quislvi, situm , 3. raspitati, pre­
tražiti; istraživati; sudsku istragu vo­
diti
ansa, ae, f. 1) držak, ručka, uho (posu­
de), 2) prilika, povod
ansatus, adi. s ručicom, s drškom
anser, eris, m. i f. guska (gusak)
ante 1) adv. sprijeda; prije (opp. n u n c
ili p o s t). 2. praep. s ak. pred; prije
antea, adv. prije toga; otprije
anteactus, adi. pređašnji
ante-ambulo, onis, m. preteča
ante-caplo, cepi, captum 3. prije drugo­
ga zauzeti, zaprem iti; unaprijed do­
baviti, opskrbiti; preteći
antecedens, ntis, adi. prethodni, pre­
đašnji
ante-cedo, cessi, cessum, 3. ići ispred
ili prije koga, preteći, prestići; nad­
m ašiti; odlikovati se
an te-cello ,------ , 3. odlikovati se, nadvi­
siti koga (a 11 c u i)
antecessio, onis, /. 1) izmicanje. 2) p re t­
hodni uzrok
antecessor, oris, m. prethodnik, pred-
šasnik
ante-cursor, oris, m. preteča
 ante-eo
ante-eo, ii, —, ire, ići naprijed; ići pred;
nadilaziti, nadvisiti; odlikovati se;
doskočiti čemu; opirati se
ante-fero, tuli, latum , ferre, nositi pred
kim ili pred čim; više cijeniti, voljeti
antegredior, gressus sum, 3. pred kim
ili pred čim ići, prethoditi
ante-habeo, ui, itum , 2. voljeti, više cije­
niti
ante-hac, adv. p rije toga, prije
antč-lucanus, adi. prije osvita, p rije zo­
re
ante-meridianus, adi. pretpodnevni, p ri­
je podne
ante-mitto, misi, missum, 3. naprijed
poslati
antenna, ae, f. križak (na brodu), jedre-
nica
ante-pllani, orum , m. prvoborci (oba
prva reda u bojnom redu)
ante-pono, posui, positum , 3. pred koga
ili pred što staviti; više cijeniti, vo­
ljeti
ante-quam, conict. prije nego (može se
i rastaviti)
antes, ium, /. redovi (trsova)
antesignani, orum , m. zastavničari, m o­
mci pred zastavom ; borci u prvim re ­
dovim a
ante-sto i antisto, steti, — 1. nadvisiti;
biti bolji od koga
an-testor 1. za svjedoka pozvati
ante-venio, veni, ventum , 4. preteći, p re­
stići; osujetiti, razvrći
ante-verto, verti, versum , 3. izmaći, p ri­
je doći; prestići, preteći; osujetiti;
p rije čega što činiti
anticipatio, onis, /. prirođena, iskonska
predodžba
anticipo 1. n ap rijed uzeti
antidotum, i, n. ustuk, protuotrov
antiquarius, ii, m. sta rin a r
antique, adv. starinski, drevno
antiquitas, atis, f. stari vijek, starina;
pređi; povijest staroga vijeka; staro
poštenje; (visoka) starost
antiquitus, adv. od starine, odvajkada;
u drevno vrijem e, negda
antiquo 1. zabaciti, ne prim iti
25 apologus
antiquus, adi. prednji; star; pređašnji;
starodavan; staroga kova; u komp. i
sup. pretežniji, znam enitiji, važniji
antistes, itis, m. i /. predstojnik, glavar,
predstojnica; vrhovni svećenik, vrhov­
na svećenica; m ajstor
antistita, ae, f. predstojnica, velika sve­
ćenica
antrum, i n. spilja, pećina
anularius, ii, m. p rsten ar
anulus, i, m. prsten
anus, us, f. starica
anus, i, m. krug; stražnjica
anxie, adv. tjeskobno
anxietas, atis, f. tjeskoba
anxifer, era, erum, adi. koji donosi tjes­
kobu
anxitudo, inis, f. tjeskoba, nem ir
anxius, adi. tjeskoban, nem iran, zabri­
nut
apage, nosi se! tornjaj se!
aper, pri, m. vepar
apčrio, rui, rtum , 4. o tkriti; iznijeti na
svjetlo, proglasiti; otvoriti; s e a.
ili e p e r i r i pojaviti se, pokazati se
aperte, adv. otvoreno, očito, iskreno
apertum, i, n. otvoreno polje
apertus, adi. otkrit; otvoren; očit, očevi­
dan, bjelodan; jasan, razgovijetan; is­
kren
apex, icis, m. vrh; kaciga; svećenička
kapa; tija ra ili dijadem
aphractus, i, /. lađa bez krova, beskrov-
ka
apicatus, adi. u svećeničkoj kapi
apicula, ae, /. (dem. od apis) pčelica
apis, is. f. (gen. plur. a p u m i kasnije:
a p i u m ) pčela
apiscor, aptus sum, 3. 1) stići, doprijeti.
2) postići s trudom ; dokučiti, razu­
m jeti
apium, ii, n. ak, peršun
aplustre, is, n. (obično plur. aplustria,
ium , n. i aplustra, orum , n.) stražnji
dio lađe
ap5dyterium, ii, n. svlačionica (u kupa­
lištima)
apologus, i, m. alegorična pripovijetka;
ezopska basna
Spotheca
apotheca, ae, f. skladište, sprem nica
apparate, adv. s velikom pripravom ,
sjajno
appšratio, onis, j. priprem anje, spre­
m anje
apparatus1, adi. gotov, sprem an, oprem ­
ljen
apparatus2, us, m. 1) priprem a, priprava.
2) sprava. 3) sjaj, krasota
appareo, parui, pariturus, 2. 1) pojaviti
se, pokazati se, 2) jasan biti, očevidan
biti. 3) dvoriti, služiti koga
apparitio, onis, /. dvorba, služba
apparitor, oris, m. podvornik; niži či­
novnik
apparo 1. p rip rav ljati; zgotoviti; spre­
m ati
appellatio, onis, f. 1) nagovor; priziv. 2)
naziv, naslov
appellator, oris, m. prizivač
appellito 1. nazivati
appello1 1. nagovoriti; zazivati koga;
opom injati, sjećati; zvati, nazvati
appello2, puli, pulsum , 3. dotjerati, tje ­
rati; ( n a v e m ) a p p e l l e r e (bro­
dom) p ristati
appendicula, ae, f. priložak, m ali pri­
vjesak
appendix, icis, /. prilog, dodatak
appendo, pendi, pensum , 3. odm jeriti,
priložiti
appčtens, entis, adi. težeći za čim, željan,
pohlepan, lakom na
appčtenter, adv. željno, pohlepno
appčtentia, ae, f. pohlepa, želja za čim,
nastojanje
appetitio, onis, /. sezanje za čim; želja,
težnja
appčtitus, us, m. želja, žudnja, nagon
appčto, petivi (petii), petitum , 3. 1) seg-
nu ti za čim, m ašiti se za čim. 2) željeti,
težiti. 3) navaliti, napasti. 4) približa­
v ati se (d i e s)
appingo, pinxi, pictum , 3. doslikati, do­
pisati
applaudo, plausi, plausum , 3. pljeskati
komu; u d arati o što
applicatio, onis, f. pribijanje, p ristaja­
nje, nagnuće
26 apto
applico, cavi, catum i cui, citum , 1. 1)
približiti; dom etnuti, prisloniti; a p-
p l i c a r e n a v e m p ristati (uz kraj).
2) dodati, združiti; s e a. pridružiti
se, p ribiti se uz koga
appono, posui, positum, 3. dodati, p ri­
staviti, prim aći, postaviti, pridati
apporrectus, adi. pružen uza što
apporto 1. prinositi, donijeti, pribaviti
apposco,------ ,3. tražiti još
apposite, adv. zgodno, prikladno
appositus, adi. 1) blizu čega, do čega
( r e g i o m a r i ) . 2) zgodan, p rik la­
dan
appotus, adi. pripit
apprehendo (apprendo), prehendi, p re­
hensum , 3. p rihvatiti se, uh v atiti za
što; zavladati; početi o čem govoriti
apprendo, v. apprehendo
apprime, adv. osobito
approbatio, onis, f. priznanje, odobra­
vanje; dokaz
approbator, oris, m. priznavalac, odobra-
valac
approbo 1. priznati, odobravati; zado­
voljan biti; blagosloviti; dokazati, do­
kazom potvrditi
apprdmitto, misi missum, 3. obećanje
potvrditi; u jam čiti
appropero 1. 1) tranz. uskoriti, pospje­
šiti što. 2) intr. žuriti se
apprdpinquatio, onis, f. približavanje
appropinquo 1. približavati se
appugno 1. navaliti, ju rišati na što
appulsus, us, m. 1) blizina; sila, djelo­
vanje. 2) pristajanje
apricatio, onis, f. sunčanje
apricitas, atis, f. prisojnost, blaga sun­
čana toplina
špricor 1. sunčati se
apricus, adi. prisojan
Aprilis, e, adi. travanjski, aprilski; subst.
m. (sc. mensis) trav an j, april
aprugnus, adi. veprovski
apte, adv. 1) tijesno svezano ili skop­
čano. 2) prikladno, zgodno, pristojno
apto 1. priudesiti; sprem iti, opraviti, u re ­
diti; p rip ra v iti
aptus
aptus, adi. 1) privezan, viseći o čemu;
zavisan od čega, 2) zbijen, svezan;
oprem ljen, ređen. 3) zgodan, p rik la­
dan, pristao
apud, praep. s ak. kod, pri, do; kraj, u
(s gen.), pred
aqua, ae, /. voda; vodovod (Claudia);
plur. a q u a e kupke
aquaeductus, us, m. vodovod
aqualis, is, m. kabao, vedro; um ivaonica
aquarius, adi. vodeni; subst. vodonoša;
aquarius, ii, m. Vodenjak (zviježđe)
aquaticus, adi. vodeni; vlažan, kišni
aquatilis, e, adi. vodeni, pl. aquatilia,
ium , n. vodene životinje
aquatio, onis, f. donošenje vode, opskr­
ba vodom
aquator, oris, m. vodonoša
aquila, ae, f. orao (ptica i bojni znak)
aquilifer, eri, to. orlonoša, zastavnik
aquilinus, adi. orlov, orlovski
aquilo, onis, m. sjevernjak; sjever —
sjeverna strana
aquilonius, adi. sjeverni
aquilus, adi. crnkast, m rk
aquor 1. ići po vodu, nositi vodu
aquosus, adi. voden, obilan vodom; ki­
šovit
aquula, ae, f. vodica
ara, ae, f. 1) žrtvenik. 2) utočište, zaštita,
skrovište
aranea, ae, f. pauk; paučina
aranedla, ae, f. paučac, mali pauk
araneosus, adi. paučljiv, pun paučina
araneum, i, n. paučina
aratio, onis, f. 1) oranje; poljodjelstvo.
2) oranica, njiva
aratiuncula, ae, /. njivica
arator, oris, to. orač, ra ta r
aratrum, i, n. plug
arbiter, tri, m. nazočnik, očevidac; obra-
nički sudac; posrednik; gospodar
arbitra, ae, f. nazočnica, svjedokinja
arbitrario, adv. sam ovoljno
arbitratus, us, m. m nijenje, misao; volja;
neograničena punomoć
arbitrium, ii, n. 1) obranička presuda;
sud, odluka po svojoj volji. 2) neogra­
ničena vlast, moć; volja
arbitror 1. paziti, slušati; misliti, držati,
suditi
27 arduus
arbor, oris, /. drvo, stablo
arboreus, adi. od drveta
arbos, stariji oblik od arbor
arbustum, i, n. mjesto zasađeno drve-
ćem; voćnjak; vinograd
arbustus, adi. drvećem zasađen
arbuteus, adi. planikov, m aginjin
arbutum, i, n. maginja, plod planike
arbutus, i, /. planika (drvo)
area, ae, /. orm ar, sanduk; kovčeg za
novce; lijes; tam nica
arcano, adv. tajom , potajno
arcanus, adi. tajan, tajanstven; šutljiv;
subst. arcanum, i, n. tajn a
arceo, cui, —, 2. 1) zagatiti, zajaziti. 2)
odvraćati, odbijati
arcessitor, oris, m. dozivač, pozivač
arcessitus, us, to. doziv, poziv
arcesso, Ivi, itum , 3. dozivati, poslati
po koga; pred sud pozvati
archetypum, i, n. original, pralik
archimimus, i, to. mimski poglavica,
glavni prikazivač
archipirata, ae, to. gusarski poglavica
architecton, onis, m. graditelj, neim ar;
spletkaš, sm utljivac
architector 1. sagraditi; um jetno stvoriti
architectura, ae, f. graditeljstvo
architectus, i, m. graditelj; začetnik; pro-
nalaznik, tvorac
arctus, v. artus
arcuatus ili arquatus, adi. što ima oblik
luka, sveden
arcula, ae, f. kovčežić (za nakit)
arcus, us, m. luk; duga; slavoluk; svod
ardalio, onis, to. besposličar
ardea, ae, /. čaplja
ardens, tis, adi. gorući, vruć; sijevajući,
plam teći; vatren, žestok, strastven
ardenter, adv. vatreno, žestoko, stras­
tveno
ardeo, arsi, arsurus, 2. gorjeti; žariti
se, plam tjeti, sijevati; raspaliti se
ardesco, arsi, —, 3. zapaliti se; sijevati;
planuti, usplam tjeti
ardor, oris, m. žega, pripeka; žar, sije­
vanje; vatra; oduševljenje; požuda
arduus, adi. strm , strm enit; visok, uzvi­
šen; mučan, težak; dosadan; subst.
arduum, i, n. strm ina; teškoća, mučna
stvar
arSa
arča, ae, /. ravnina; gradilište; dvorište;
gumno; igralište
arčfio, factus sum, fleri, posušiti se,
usahnuti
arena, ae, /. pijesak; pjeskovita pustoš;
rvalište, arena
arenaria, ae, f. pješčara (jama)
arenosus, adi. pjeskovit
arens, ntis, adi. suh, usahao
aršo, ui, —, 2. biti suh
arčola, ae, /. plohica, ravnica
aresco,------ 3. sahnuti, usahnuti
aretalogus, i, m. lažni kreposnik, opsje-
njivač
argentarius, adi. od srebra; novčani;
subst. argentarius, ii, m. novčar, m je­
njač; argentaria, ae, f. m jenjačnica;
novčani posao; srebrni rudnik
argentatus, adi. srebrom okovan, posre­
bren
argentčus, adi. srebrn; posrebren, sreb­
rom okovan
argentum, i, n. srebro; srebrno posuđe,
srebrnina; novac
argilla, ae, f. bijela glina, lončarska ze­
m lja
argumentatio, onis, /. dokazivanje
argumentor 1. dokazivati; kao dokaz n a­
vesti
argumentum, i, n. građa, sadržaj; glu­
ma, komad; dokaz, razlog
arguo, ui, utum , 3. dokazati, očitovati;
krivim , pogrešnim pokazati; kriviti,
obi jediti, koriti
argutatio, onis, f. škripanje
argute, adv. duhovito, oštroum no, ži­
vahno
argutiae, arum, /. izrazitost, živost; tan ­
čina; hitrina, dom išljatost
argutor 1. glasno i mnogo b rb ljati
argutus, adi. živahan, okretan; znam e­
nit; dosjetljiv, duhovit, dom išljat, do­
vitljiv
argyraspides, um, m. srebroštitnici, voj­
nici sa srebrnim štitom
ariditas, atis, f. suša
aridulus, adi. osuh
aridum, i, n. suho (tlo)
aridus, adi. suh; m ršav; oskudan; su­
hoparan; skup, šk rt
28 arrigo
aries, etis, m. ovan; sprava za rušenje
zidova: ovan, zidoder
arietinus, adi. ovnujski
arieto 1. kao ovan bosti; nasrtati, nava­
ljivati na što
arista, ae, f. osje (na klasu); klas
arithmetica, orum, n. aritm etika, račun-
stvo
aritudo, Inis, f. suša
arma, orum, n. pl. oruđe, sprava, alat;
bojna sprava, oružje (a. c a p e r e
ustati na oružje); rat, boj
armamaxa, ae, /. putna kola
armamenta, orum, n. pl. potrebne spra­
ve; oprem a broda
armamentarium, ii, n. oružana, arsenal
armarium, ii, n. orm ar
armatura, ae, j. oružje, v rsta oružja;
oružani vojnici
armatus1, adi. oružan, oprem ljen; ar­
mati, orum, m. oružanici
armatus2, us, m. oružje
armentalis, e, adi. od stada
armentarius, ii, m. govedar, pastir k ru p ­
ne stoke
armentum, i, n. krupno blago; stado,
krdo
armifer, fera, ferum , adi. oružan
armiger1, gera, gerum, adi. noseći oru­
žje
armiger2, i, m. štitonoša
armilla, ae, /. grivna, narukvica
armillatus, adi. nakićen narukvicam a
armi-potens, entis, adi. jak oružjem ;
ratoboran
armi-sonus, adi. oružjem zvečeći
armo 1. oprem iti ( n a v e m ) ; činiti
sprem nim za boj, oružati, naoružati
armus, i, m. rame, piece; lopatica; bok
aro 1. orati; obrađivati zemlju; a e q u ­
o r a a. m orem broditi
arrectus, adi. strm , vrletan
arrepo, repsi, reptum , 3. dopuzati, ušu­
ljati se, dogmizati
arrhabo, onis, m. jam čevina, kapara
arrideo, risi, risum , 2. sm ijati se zajed­
no s kim; osm ijevati se, sm ijati se,
podsm ijevati se; sviđati se
arrigo, rexi, rectum , 3. uspraviti (a r-
r e c t i s a u r i b u s naćulivši uši);
duševno napeti; dražiti, podjarivati
arripio
arripio, rlpui, reptum , 3. pograbiti; u h ­
vatiti; dočepati se; navaliti na
arrodo, rosi, rosum , 3. naglodati, na-
gristi
arrogans, antis, adi. drzak, obijestan
arrSganter, adu. drsko, obijesno
arrogantia, ae, /. drskost, obijest, n a­
dutost
arrogatio, onis, /. posinjenje
arrogo 1. prisvajati; pribavljati, stje­
cati
ars, artis, /. um jetnost; znanost; teorija;
vještina, um ijeće; h itrina, m ajstorija,
spletka; a r t e s um jetnine
arte, adu. tijesno, stisnuto; gusto, usko;
jako, tvrdo
arteria, ae, /. 1) dušnik. 2) bilo, žila
kucavica
articulatim, adu. ud po ud; kom ad po
komad; razgovijetno
articulus, i, m. ud, članak; koljence (u
biljke); odsjek, čest; trenutak, čas;
red
artifex1, ficis, m. i f. um jetnik, u m jet­
nica, m ajstor; tvorac; začetnik
artifex2, ficis, adi. vješt, prikladan, spre­
tan
artificiose, adv. um jetno, um jetnički
artificibsus, adi. um jetan, um jetnički
artificium, ii, n. obrt, um jetnost; teorija;
umijeće, vještina; hitrina, spletka,
varka; um jetnina
arto 1. stegnuti, ograničiti
artum, i, n. tjesnac, tijesan prostor
artus1 (arctus), adi. gust, tijesan; uzak,
zbijen; tvrd, čvrst; neznatan, ogra­
ničen; u nevolji
artus2, us, m. zglob, zglavak
arula, ae, /. oltarić
arundifer, fera, ferum , adi. trskom ov­
jenčan
arundinetum, i, n. rit, trščak
arundineus, adi. trščan, od trske
arundo (harundo), inis, /. trska; svirala;
strijela, strelica; tkalačko brdo
arvina, ae, f. salo, p retilina
arvum, i, n. oranica; poljana, kraj
arvus, adi. oraći
arx, arcis, /. kula, grad, tvrđava; glavno
sijelo; glavni dokaz
29 aspersio
as, assis, m. as (rimski novac)
ascendo, scendi, scensum, 3. uzlaziti, us-
p injati se, popeti se na (in m u r u m
ili m u r u m ) ; izaći na glas, uzviti se
ascensio, onis, /. uspinjanje; polet
ascensus, us, m. uspinjanje, uzlaz
ascia, ae, /. bradva
ascio 4. prim ati
ascisco, civi citum , 3. prim ati, uzeti;
prisvojiti, p risvajati (sebi); prihvatiti,
odobriti
ascribo, scripsi, scriptum , 3. pripisati;
odrediti, postaviti; ubilježiti; pribro­
jiti, b rojiti
ascripticius, adi. pripisan
ascriptio, onis, /. pripis
ascriptor, oris, m. supotpisnik; zagovor­
nik
asella, ae, /. m agarica
asellus, i, m. m agare
asilus, i, m. obad
asinarius, ii, m. oslar, gonič m agaraca
asinus, i, m. m agarac, osao
asotus, i, m. raskošnik, rasipnik
asparagus, i, m. šparga
aspectabilis, e, adi. vidljiv
aspecto 1. gledati, prom atrati; ležati p re­
ma
aspectus, us, m. pogled, vid; lice
aspello, puli, pulsum , 3. otjerati, odag­
nati
asper, era, erum, adi. hrapav, neravan;
ljut, oštar; osoran, surov, grub; raz­
jaren, divlji, opasan; mučan, težak;
zagrižljiv, zajedljiv
aspere, adv. hrapavo, tvrdo, strogo, opo­
ro; uvredljivo
aspergo1 aspersi, aspersum , 3. prskati,
prosuti na; poškropiti, posipati
aspergo2, inis, /. škropljenje, škropac
asperitas, atis, f. hrapavost, neravnost;
strogost, surovost, neotesanost; m u-
čnost, opasnost; uvredljiva oštrina,
oštar jezik
aspernatio, onis, /. preziranje
aspernor 1. prezirno odbijati, prezirati,
ne m ariti za
aspero 1. neravnim činiti; podraživati;
oštri ti
aspersio, onis, /. škropljenje, prskanje
aspicio
aspicio, spexi, spectum , 3. pogledati,
razgledati, u oči gledati; m otriti, pro­
m atrati; istraživati; ugledati, opaziti
aspiratio, onis, /. zapaha, zadah
aspiro 1. disati; sklon biti, podupirati;
težiti za, prim icati se; potpirivati, za-
dahnuti
aspis, idis, /. guja; ljutica
asportatio, onis, /. odnošenje, u k lan ja­
nje
asporto 1. odnijeti, odvesti, ukloniti;
oteti, otim ati
aspretum, i, n. krševito m jesto
assecla i assecula, ae, m. pratilac, p rista­
lica; pripuz, p rišip etlja
assectatio, onis, f. pristajanje; praćenje
assectator, oris, m. pristalica; pratilac
assector 1. p ristajati za kim, p ra titi (a 1I-
q u e m)
assensio, onis, f. privoljavanje, prista-
j anj e ; odobravanj e
assensor, oris, m. odobravač
assensus, us, m. p ristajanje, privola;
odobravanje
assentatio, onis, /. p ristajanje, udvora-
vanje
assentatiuncula, ae, /. m aleno ulagiva­
nje, sitno povlađivanje
assentator, oris, m. laskavac, ulizica, u d ­
vorica
assentatorie, adv. laskavo, ulizički, ud-
vorički
assentior, assensus sum, 4. pristajati,
odobravati ( a l i c u i )
assentor 1. ulagivati se, udvarati
assequor, secutus sum, 3. stići, sustići,
dostići; polučiti; shvaćati, pojm iti
asser, eris, m. letva, m otka
assero1, sevi, situm , 3. prisaditi
assero2, serui, sertum , 3. prisvajati; pro­
glasiti koga slobodnim
assertio, onis, f. sudbena izjava da je
netko slobodan
assertor, čris, m. prisvajač; branič, zaš­
titn ik
asservio 4. potpom agati
asservo 1. čuvati, stražiti
assessio, onis, /. sjedenje do koga
assessor, oris, m. prisjednik
assessu, abl. m. sjedeći do (mene m e o )
30 assultus
asseveranter, adv. ozbiljno, značajno
asseveratio, onis, j. zbiljsko uvjeravanje;
ozbiljnost, strogost
assevero 1. zbiljski govoriti ili postu­
pati; zbiljski uvjeravati, zbiljski tv r­
diti; djelom dokazati, potvrditi
assideo, sedi, sessum, 2. sjediti do koga
( a l i c u i ) ; taborovati (pred); stražiti
assido, sedi, sessum, 3. sjesti do koga
assidue, adv. postojano, sveudilj, n e­
prestano
assiduitas, atis, f. neprestana prisutnost;
postojanost; ponavljanje
assiduus, adi. neprestano prisutan; po­
stojan, m arljiv, neum oran; nepreki­
dan, neprestan; nastanjen; oporezo-
van
assignatio, onis, f. doznaka
assigno 1. doznačiti; upisati, pripisati;
predati na čuvanje
assilio, siliii, —, 4. doskočiti, preskočiti
assimilis, e, adi. prilično sličan komu,
nalik na koga (s gen. i s dat.)
assimiliter, adv. sličnim načinom, slično
assimulatio, onis, /. izjednačivanje, us­
poređivanje
assimulo 1. sličnim činiti; porediti; p re­
tv a ra ti se, graditi se
assis, is = axis, is, m. i f. podnica, daska
assisto, astiti, —, 3. pristupiti, stati k
čemu; stajati uza što, biti kod; pripo­
moći (s dat.)
assoleo, ------ , 2. običavati; u t a s s o ­
l e t kako obično biva
assd n o, ------ , 1. odjekivati, zvečati k
čemu
assue-facio, feci, factum , 3. priviknuti
koga čemu ili na što ( a l i q u e m
a l i q u a r e, a d a l i q u i d ; a l i ­
c u i rei)
assuesco, suevi, suetum , 3. 1) tranz. n a ­
viknuti, 2) intr. obiknuti se, navik­
n u ti se; assuetus, navikao, vičan (čemu
a l i q u a re )
assuetudo, inis, /. navika, navada
assuetus, adi. običan, navadan, poznat
assula, ae, /. iver, treska
assulto 1. dojuriti; navaliti (s dat.)
assultus, us, m. navala, ju riš
assum
assum (ad-s), affui, adesse (i k tomu
a f f 6 r e = affu tu ru m esse i afforem
= adessem) prisu tan biti, tu biti; de­
siti se, biti na ruci, biti u pomoć,
pripomoći, zauzeti se za (s dat.); a.
a n i m o duhom prisutan biti, ne klo­
nu ti duhom, m iran ostati
assumo, sumpsi, sum ptum , 3. uzeti k
sebi; prim iti; privući, dodati
assumptio, onis, j. prim anje, odobra­
vanje
assuo, sui, sutum , 3. prišiti, p rik rp iti
assurgo, surrexi, surrectum , 3. dići se,
ustati; poletan biti
assus, adi. suh, topao; pečen, pržen
ast, v. at
astipulator, oris, m. svjedok kod ugo­
vora; slijep, bezuvjetan pristaša
astipulor 1. p ristati uz koga, slagati se
s kim ( a l i c u i )
astituo, ui, utum , 3. postaviti, staviti do
koga
asto, stiti, — 1. stajati; pom agati, sa­
v jetovati ( a l i c u i ) ; stršiti
astrepo,------ , 3. bučati; s bukom pris­
tati
astricte, adv. jedro, zbijeno
astrictus, adi. p riteg nut; tvrd; štedljiv;
zbijen, jed ar
astringo, strinxi, strictum , 3. stegnuti;
privezati; sapeti; obvezati
astrologia, ae, f. zvjezdarstvo, zvjezđo-
znanstvo, astrologija
astrologus, i, m. zvjezdar, zvjezdozna-
nac, astronom ; astrolog
astrum, i, n. zviježđe, zvijezda
astruo, struxi, structum , 3. prigraditi,
dograditi; pridodati, nadodati; n a ­
m jestiti za
astu, indecl. n. grad (samo o Ateni)
astupeo, -------, 2. čuditi se, snebivati se
od čuda
astus, us, m. lukavština, v ark a
astute, adv. lukavo; varkom
astutia, ae, f. lukavstvo, lukavština, pre-
predenost
astutus, adi. lukav, podm ukao
asylum, i, n. utočište, skrovište
at (zastarjelo ast) ali, no, nego
31 attexo
atavus, i, m. šukundjed; praotac; pl.
pređi
ater, atra, airum , adi. crn, tam an, mrk,
m račan; žalostan, tužan, strahovit
athleta, ae, m. atlet, rvač, borac
athletice, adv. atletski, rvački
atomus, i, f. nedjeljiv dio; atom
atque i ac (pred konsonantim a) i, a, te,
pa, i to, i k tom u
atqui, conict., no ipak, sa svim tim; ali
atramentum, i, n. crnilo, tinta; m odra
galica
atratus, adi. crno odjeven, u crnini
atriensis, is, m. nadzornik atrija, pazi-
kuća
atriolum, i, n. m alen atrij, trijem čić
atritas, atis, f. crnina
atrium, ii, n. atrij; kuća, stan
atrocitas, atis, grozota, strahota; div-
ljaštvo, surovost
atrociter, adv. grozovito, strahovito, ne­
m ilosrdno
atrox, 5cis, adi. grozovit, strahovit, uža­
san; tvrd, nem ilosrdan, divlji
attactus, us, m. doticanje, dodir
attagen, enis, m. lještark a (ptica)
at-tamen, conict. pa ipak, no ipak, ali
opet
attemperate, adv. baš zgodno, baš u
pravo vrijem e
attendo, di, turn, 3. napinjati; a. a n i ­
m u m paziti na što, m otriti
attente, adv. pažljivo, pozorno, pom nji­
vo
attentio, čnis, pažljivost, pozornost
attento 1. kušati, pokušati; zavoditi; na­
p ad ati na (a 1 q d)
attentus, adi. pažljiv, pozoran; štedljiv
attenuate, adv. prosto, nekićeno
attenuatus, adi. m ršav; nekićen, prost
attenuatio, onis, f. slabljenje; nekićenost
attenuo, 1. tanjiti, oslabiti; ponizivati,
poništiti
attero, trivi, tritu m , 3. trti; tarući ošte­
titi; slabiti, oslabiti, obrvati; pogaziti
attestor 1. potvrđivati, posvjedočiti
attexo, texui, textum , 3. naplesti; dodati,
nanizati
attineo
attineo, tinui, tentum , 2. 1) tranz. za­
držati, zaustaviti, držati, čuvati. 2)
a l i q u i d a t t i n e t ad a l i q u e m
ili a l i q u i d proteze se na, tiče se,
ide koga ili što; korisno je, pomaže
(komu)
attingo, tigi, tactum , 3. doticati se čega,
stići; m editi, graničiti čim; prisvojiti;
zadesiti, snaći; u govoru dotaći se
koga, spom enuti (s akuz.)
attollo, ------ , 3. uzdići, podizati
attondeo, tondi, tonsum , 2. strići, obre-
zati; b rstiti
attonitus, adi. grom om ošinut; zapanjen,
zbunjen; zadahnut, zanesen
attono, tonui, tonitum , 1. grom om oši-
n u ti; zapanjiti, zabuniti, sm esti
atto rq u e o ,------ ,2 . zam ahnuti
attraho, traxi, tractum , 3. privlačiti, p ri-
tezati; dozvati, dati dozvati koga
attrectatus, us, m. pipanje
attrecto 1. pipati; sezati za čim, prisvo­
jiti sebi što po nepravu; baviti se
čim
attribuo, tribui, trib u tu m , 3. pridijeliti;
odrediti, doznačiti; dodijeliti, dodati;
nam etn u ti nam et; pružiti; podložiti;
pripisivati što
attributio, onis, /. doznaka novčanog
duga
attritus, adi. istrt, izlizan; m litav, slab
auceps, cupis, m. ptičar; njuškalo
auctio, onis, /. dražba; dražbene stvari
auctionarius, adi. dražben
auctionor 1. dražbu držati
auctito 1. množiti, um nožiti
aucto 1. um nožavati; obogaćivati
auctor, oris, m. i /. m nožitelj; začetnik,
osnivač, u tem eljitelj; savjetnik, kolo­
vođa, uglednik; potvrditelj (zakona);
poruk, jam ac, svjedok; učitelj; zastup­
nik, zaštitnik; skrbnik
auctoramentum, i, n. najam nička n ag ra­
da; p lata; cijena
auctdritas, atis, f. 1) savjet, nagovor,
preporuka, privola; ugled, uzor. 2)
izvor, jam stvo; potvrda, vjerodostoj­
nost, važnost. 3) m nijenje, volja, odlu­
ka, nalog; senatski zaključak. 4) vlast,
zapovijed. 5) ugled, dostojanstvo; zna­
m enitost, vrijednost
32 augurato
auctoro 1. obvezati; u najm iti
auctumnalis, e, adi. jesenski
auctumnus, i, m. jesen
auctus1, adi. umnožen, povećan
auctus2, us, m. naspor, sreća, napredak
aucupium, ii, n. hvatanje ptica; pohlepa
aucupor 1. hvatati, loviti, vrebati n a što
audacia, ae, f. sm jelost, odvažnost, srča­
nost, hrabrost; drzovitost, drskost
audacter, adv. smjelo, srčano, odvažno,
hrabro; drzovito
audax, acis, adi. sm jel, srčan, hrab ar,
odvažan; drzak, drzovit
audens, entis, adi. sm jel, odvažan
audenter, adv. smjelo, srčano; drzovito
audentia, ae, f. sm jelost, srčanost, od­
važnost
audeo, ausus sum, 2. sm jeti, usuditi se
audiens, entis, m. i /. slušatelj, sluša-
teljica
audientia, ae, /. posluh
audio 4. čuti; slušati, poslušati; saslu­
šati, preslušati koga; odobravati, priz­
navati; preslušan biti ( d i c t o a u d i ­
e n t e m e s s e a l i c u i poslušati
koga odmah); na glasu biti, držan biti
za; b e n e a u d i o na dobru sam
glasu
auditio, onis, f. slušanje; čuvenje; glas,
govorkanje
auditor, oris, m. slušač, slušatelj, uče­
nik
auditorium, ii, n. škola; slušatelji
auditum, i, n. čuvenje; glas; a u d i t o
na glas, na vijest
auditus, us, m. sluh; slušanje; glas, vijest
aufero, abstuli, ablatum , auferre, odno­
siti; odvratiti, zavesti; oteti, ugrabiti;
dobiti, steći
aufugio, fugi, —, 3. odbjeći, pobjeći
augeo, auxi, auctum , 2. množiti, pove­
ćati, povisiti; uzvisivati; ( a l i q u e m
a l i q u a r e ) obogatiti, usrećiti, oba­
suti (koga čim)
augesco, -------,3 . rasti, m nožiti se, uspi­
jev ati
augur, uris, m. augur; vrač
auguralis, e, adi. augurski
auguratio, 5nis, f. proricanje
augurato (abi. abs.) po obavljenu augu-
riju
auguratus
auguratus, us, m. augurat, augurska slu­
žba
augurium, ii, n. augurij (opažanje i t u ­
mačenje znakova po ptičjem letu);
znam enje; proročanstvo; slutnja, dar
p ro rican ja
augurius, adi. augurski
auguro i auguror 1. znam enja opažati i
tum ačiti; poslije opažanja znam enja
posvetiti; proricati, gatati; slutiti
auguste, adv. časno, sm jerno, sa stra ­
hopoštovanjem
augustus, adi. svet, posvećen; častan,
uzvišen, veličanstven; kao subst. m.
Augustus (se. mensis) kolovoz, august
aula1, ae, f. dvorište, obor; palača, car­
ski dvor; kraljevsko dostojanstvo
aula2, ae, /. lonac ( = o 11 a)
aulaeum, i, n. zavjesa, zastor, pokrivač
aulicus, adi. dvorski; subst. aulici, orum,
m. dvoranici
auloedus, i. m. pjevač uz frulu
aura, ae, f. duh, duhanje; vjetar; uzduh,
zrak; gornji svijet; m iris; sjaj; a u r a
p o p u l a r i s ljubav svjetine
auraria, ae, f. zlatni rudnik
auratus, adi. pozlaćen
aureolus, adi. zlaćan, zlatan; krasan
aureus, adi. zlatan; pozlaćen; prekrasan;
a. n u m m u s ili samo a u r e u s , i,
m. zlatan novac, zlatnik
aurichalcum = o r i c h a l c u m
auricomuš, adi. zlatokos, zlatolist
auricula, ae, /. uhance, uho
aurifer, fera, ferum , adi. zlatonosan,
zlatorodan
aurifex, icis, m. zlatar
aurigarius, ii, m. vozač za trk u
aurigatio, onis, f. u trk iv an je n a kolim a
aurigena, ae, m. zlatorodnik, od zlata
rođen
auriger, gera, gerum , adi. zlatonosan
aurigo 1. voziti, u trk iv a ti se na kolim a
auris, is, f. 1) uho; a l i c u i a u r e m
p r a e b e r e ( d e d e r e ) slušati, po­
slušati koga. 2) odgrnjača (na plugu)
auritulus, i, m. uhonja, dugouhi = m a­
garac
3 L A T IN S K O -H R V A T S K I R J E Č N I K
33 auxilior
auritus, adi. dugouh; prisluškujući, slu­
šajući
aurora, ae, /. zora; božica zore; istok
aurum, i, n. zlato; stv ari od zlata
auscultatio, onis, f. slušanje
auscultator, oris, m. prislušnik
ausculto 1. slušati; prisluškivati; poslu­
šan biti ( a l i c u i )
auspex, spicis, m. auspeks, prom atrač
ptica; vođa, vodič ( d i i s a u s p i c i ­
b u s pod vodstvom bogova)
auspicato, abl. abs. obavivši opažanje
ptica; u sretan čas, sretno
auspicatus, adi. auspicijim a posvećen; u
sretan čas započet
auspicium, ii, n. auspicij (motrenje pti­
ca proročkih); pravo držanja auspi-
cija; vrhovno zapovjedništvo; moć,
vlast; znak, znam enje
auspico i auspicor 1. p rired iti auspicije;
početi, počinjati
auster, stri, m. jug (vjetar), južnjak; jug
(južna strana)
austere, adv. ozbiljno, strogo
austeritas, atis, /. ozbiljnost, sum ornost
austerus, adi. opor; ozbiljan, strog;
m rzovoljast
ausum, i, n. sm jelo djelo, pothvat
austrinus, adi. južni
ausum, i, n. sm jelo djelo, pothvat
aut, conict. ili; a u t . . . a u t i l i . .. ili
autem, conict. a, pak, no, ali (ne stoji
nikad na prvom m jestu u rečenici,
nego iza prve riječi; rijetko iza više
riječi)
authepsa, ae, /. sam ovar
autographus, adi. vlastitom rukom n a­
pisan
automatum, i, n. autom at, stroj koji se
sam kreće
autumnalis, v. a u c t u m n a l i s
autumo 1. držati (koga čim); tv rd iti
auxiliaris, e, adi. pomoćni; subst. m.
a u x i l i a r e s pomoćne čete
auxiliarius, adi. pomoćni; a u x i l i a r i i
m i l i t e s pomoćne čete
auxiliator, oris, m. pomagač, pom oćnik
auxilior 1. pom agati ( a l i c u i )
auxilium
auxilium, ii, n. pomoć, potpom aganje
( a l i c ui a u x i l i o esse, v e n i r e
biti, doći kom u u pomoć); pomoćna
sredstva; u pl. pomoćne čete
avare, adv. lakomo, pohlepno
avaritia, ae, f. lakom ost, pohlepa
avarus, adi. lakom , pohlepan; subst.
avarus, i, m. lakom ac, tvrdica
a-veho, vexi, vectum , 3. odvući, odvesti;
pas. a v e h i odvesti se, otići, otputo­
v ati
a-vello, velli (vulsi); vulsum , 3. otkidati,
o trg n u ti; silom otkinuti, oteti
avena, ae, j. zob, ovas; slam ka; svirala
ave, aveto, avete, zdravo! dobro došao!
zbogom!
aveo (h a v e o ),-------2. radovati se če-
. mu, željeti
a-verro, verri, —, 3. pom esti; pokupiti
a-verrunco 1. odvratiti, ukloniti
aversio, onis, /. odvraćanje (e x a v e r ­
s i o n e ostrag)
aversor1, oris, to. p ronevjeritelj
aversor2 1. odvraćati se od; prezirati,
odbiti što (s dkuz.)
aversus, adi. licem okrenut od čega,
straga, s leđa ( v u l n e r a r e a l i ­
q u e m a v e r s u m ) ; neprijazan, ne­
povoljan
34 axis
a-verto, verti, versum , 3. od v ratiti ( I t e r
a b u d aljiti se od; f l u m e n odvra­
titi rijeku); zatom iti; zatajiti; odvra­
titi, odm etnuti
avla, ae, f. baba (majka očeva ili m a j­
čina)
aviarium, ii, n. ptičnjak; k rletk a
avlde, adv. lakomo, pohlepno, željno
aviditas, atis, f. lakom stvo, pohlepa,
požuda
avidus, adi. pohlepan, požudan, željan;
nezasitan; slavohlepan
avis, is, f. ptica
avitus, adi. djedovski; prirođen; p ra sta r
avlus, adi. dalek od puta, sam otan; za­
lazeći s puta; subst. avia, orum , n.
neprohodno m jesto; osama, sam otno
m jesto
avocatio, onis, f. odazivanje, odvraća­
nje
a-voco 1. odazivati; odvraćati ( a l i ­
quem a societate)
a-volo 1. odletjeti; odjuriti
avunculus, i, m. ujak
avus, i, to. djed; pradjed; u pl. pređi
axilla, ae, f. pazuho
axis, is, to. 1) os, osovina. 2) pol; nebo;
stran a neba. 3) daska
 B
baca ili bacca, ae, f. jagoda, bobica;
okruglo voće; biser
bacatus, adi. biserni, biserom urešen
baccar, aris, n. i baccaris, is, /. odoljen,
m acina trav a
bacchabundus, adi. bučan
bacchatio, onis, /. bakhantsko bučanje
bacchor 1. slaviti B akha; bučati, biti
bakhantski zanesen
bacillum, i, n. štapić, paličica
baculum, i, n. i baculus, i, m. štap, b a­
tina, palica
baiulo 1. nositi tovar
baiulus, i, m. nosilac, nosač
balaena, ae, /. kit
balanus, i, /. žir; balan (vrsta oraha),
balanovo ulje; morsko zvono (ljuštu­
ra)
balatro, 5nis, m. lak rdijaš
balatus, us, m. bleka, blejanje
balbus, adi. mucav, tepav
balbutio 4. m ucati, tepati, nerazgovijet­
no govoriti
ballista i balista, ae, /. m etaljka (bojna
sprava)
balneae (balineae), arum , f ■ rjeđe bal­
nea, orum, n. kupalište
balnearius, adi. kupališni; balnearia,
orum , n. kupaonica, prostorije u k u ­
paonici
balneator, čris, m. nadzornik kupališta
balneolum, i, n. kupeljica
balneum, i, n. kupaonica; kada
balo 1. blejati, m ećati
balsamum, i, n. balzam; balzamovo drvo
balteus, i, m. pas, pojas, pripašnjača
barathrum, i, n. bezdan, provalija; pro­
past
barba, ae, /. brada
barbare, adv. nerim ski (za Rimljanina);
negrčki (za Grka); surovo, barbarski
barbaria, ae (barbaries, lei), f. inozem­
stvo; tuđinstvo; surovost, neobrazo­
vanost; divljaštvo, barbarstvo
barbaricus, adi. negrčki i nerim ski; ino-
zemski, tuđ, inostran
barbaries, ei, f. v. barbaria
barbarus, adi. inozeman, tuđ; surov,
neotesan; divlji, okrutan
barbatus, adi. bradat; odrastao; subst.
bradonja, jarac
barbitos, i, m. barbit, lira; pjesm a
barbula, ae, /. bradica
bardus, adi. tupoglav
baris, Idos, f. čamac, egipatska v^slarka
baritus, us, m. bojna vika, bojna pjesma
(u Germana) i barritus, us, m. rika
slonova
baro, onis, m. glupan, bena
barrus, i, m. slon
basiatio, onis, /. cjelivanje, cjelov
basilice, adv. carski; sjajno, veličan­
stveno
basilicus, adi. carski; gospodski
basilica, ae, f. bazilika, dvorana s tri-
jem ovim a
basio 1. cjelivati, poljubiti
basis, is, /. podnožje
basium, ii, n. cjelov, poljubac
batillum, i, n. lopata; kadionica
battuo, ui, —, 3. udariti (os a 11 c u i)
beate, adv. blaženo, sretno
 beatitas
beatitas, atis, f. blaženstvo, sreća
beatltudo, inis, /. blaženstvo, sreća
beatus, adi. blažen, sretan; bogat, im u­
ćan
bellaria, orum, n. zaslada, dessert (voće,
orasi, slatka vina itd.)
bellator, oris, m. bojnik, ratn ik
bellatorius, adi. ratni, ratnički
bellatrix, icis, /. ratnica, junakinja
belle, adv. krasno, fino; prekrasno
bellicosus, adi. bojni, ratoboran, h ra b ar
bellicus, adi. ratni; bojni ( b e l l i c a
r e s vojništvo); subst. bellicum, i, n.
bojni znak ( b e l l i c u m c a n e r e
zatrubiti na polazak, na juriš)
belliger, gera, gerum, adi. ratujući, boj­
ni, ratoboran
belligero 1. ra t voditi, boriti se
belli-potens, entis, adi. u ra tu silan
bello 1. ratovati; boriti se, biti se
bellum, i, n. rat; b. d u c e r e zavlačiti
rat; b. f a c e r e započeti rat; b. g e-
r e r e ratovati; b e l l u m a l i c u i
i n f e r r e zavojštiti na koga
bellus, adi. pristao, prikladan, ljepušan
belua, ae, f. nem an, grdosija, nakaza
od životinje, zvijer
beludsus, adi. zvjerovit, pun grdosija
bene, adv. (komp. m e l i u s i sup. o p-
t i m e) dobro; sretno; vrlo
benedico, xi, ctum, 3. ( a l i c u i ) dobro
govoriti; hvaliti; blagosloviti
benefacio, feci, factum , 3. dobro činiti;
uslugu učiniti (komu a l i c u i )
benefactum, i, n. dobro djelo
beneficentia, ae, /. dobrotvornost
beneficium, ii, n. dobro djelo, dobro­
činstvo; usluga; ljubav; počast, odli­
kovanje; b e n e f i c i o a f f i c e r e
a l i q u e m iskazati komu dobročin­
stvo; b e n e f i c i o dobrotom, s po­
moću, s trudom
beneficus, adi. (komp. b e n e f i c e n ­
t i o r , sup. b e n e f i c e n t i s s i m u s )
dobrotvoran, dobrostiv
benevole, adv. dobrohotno, dobrostivo
benevolens, entis, adi. = benevolus;
subst. zaštitnik
benevolentia, ae, /. dobrohotnost, do-
brostivost
36 blfdris
benevolus, adi. (komp. b e n e v o l e n ­
tior, sup. benevolentissi­
m u s ) dobrohotan, blagohotan, do­
brostiv
benigne, adv. dobrostivo, um iljato, u lju ­
dno; blagodarno, darežljivo
benignitas, atis, /. dobrota, dobrostivost;
dobroćudnost; darežljivost
benignus, adi. dobrostiv, dobroćudan,
bagohotan; dobrotvoran, darežljiv; ra ­
sipan; bogat, obilat
beo 1. darivati koga, usrećiti koga; obo­
gatiti koga čim
beryllos, beryllus, i, m. beril, zelen dragi
kam en
bes, bessis, m. dvije trećine asa
bestia, ae, f. životinja, zvijer
bestiarius, ii, m. borac sa zvjeradi
bestiola, ae, f. životinjica, zvjerka
beta, ae, /. blitva, cikla
bibliopola, ae, m. knjižar
bibliotheca, ae, f. knjižnica, biblioteka
(ormar za knjige, soba za knjige, zbir­
ka knjiga)
bibo, bibi, —, 3. piti, upijati
bibiilus, adi. pijanica, koji rado pije;
žedan; upijajući
biceps, cipitis, adi. dvoglav
biclinium, ii, n. biklinij, počivaljka za
dva čovjeka
bi-color, oris, adi. dvobojni, od dvije
boje
bicorniger, gera, gerum, adi. dvoćog
bi-cornis, e, adi. dvorog, dvokrak
bicorpor, oris, adi. od dva tijela
bi-dens, entis, subst. m. dvozub (moti­
ka); (sc. h o s t i a) »dvozub«, odrasla
žrtvena životinja, klanica, osobito ovca
bidental, alis, n. bidental (mjesto u koje
je udario grom pa se zatim žrtvova­
njem posvetilo i kao bunar ogradom
ogradilo)
biduum, ui, n. dvodnevlje, vrijem e od
dva dana
biennium, ii, n. dvogodište, dvije go­
dine
bifariam, adv. na dvije strane, dvo­
struko
bifer, fera, ferum , adi. dvorodan
bifidus, adi. dvocjepan
bifdris, e, adi. dvovratan, dvokrilan
biformatus
biformatus, adi. sa dva lika, dvoličan
biformis, e, adi. dvolik, dvoličan
bl-frons, ntis, adi. dvočelan, sa dva lica
bifurcus, adi. dvozub; račvast
blgae, arum , dvopreg
bigatus, adi. sa znakom dvoprega; subst.
bigatus, i, m. (sc. n u m m u s ) denar
s ukovanim dvopregom
bliugis, e, adi. dvoprežan
bliugus, adi. dvoprežan; subst. bliugi,
orum , m. dvoprežna kola; dvopreg
bilibra, ae, /. dvije funte
bilibris, e, adi. od dvije funte
bilinguis, e, adi. dvojezičan; dvoličan
podm ukao
bllis, is, /. žuč; jed, gnjev
bilix, Icis, adi. dvožičan, od dvije žice
bimaris, e, adi. na dva m ora ležeći
bi-marltus, adi. dvoženja, sa dvije žene
bl-mater, tris, m. rođen od dvije m ajke
bimembris, e, adi. dvoud, dvolik
bimestris, e, adi. dvom jesečni
bimulus, adi. dvozimni, dvogodišnji
blmus, adi. dvogodišnji
bini, ae, a, adi. num. po dva, kod plu­
ralia tantum: dva, dvije (b I n a c a s-
t r a dva tabora)
binoctium, ii, n. dvonoćje, vrijem e od
dvije noći
binominis, e, adi. dvoim en
bipalmis, e, adi. dva pedlja dug ili širok
bipartitus i blpertltus, adi. na dvoje
razdijeljen, dvostruk; bipartito, adv.
na dvoje, u dva dijela
bipatens, ntis, adi. s obje strane otvoren
bipedalis, e, adi. od dvije stope
blpennl-fer, fera, ferum , adi. dvosjeklu
sjek iru noseći
bipennis, e, adi. dvoplatan, dvosjekli;
subst. bipennis, is, /. (sc. s e c u r i s )
dvosjekla sjekira
bi-pes, edis, ad(. dvonog, dvonožni;
subst. b i p e d e s , -um , m. dvonošci
biremis, e, adi. sa dva vesla; sa dva
reda vesala; subst. biremis, is, /. (sc.
n a v i s ) birem a (brod sa dva reda
veslačkih klupa), dvoveslarka
bis, adv. dva puta, dvaput
bl-sulcus, adi. rascijepljen
blto, —, — 3. ići
bitumen, inis, n. paklina, asfalt
37 bracae
bitumineus, adi. od pakline
bivius, adi. dvoputan, sa dva ulaza;
subst. bivium, ii, n. dvopuće
blande, adv. um iljato, krotko
blandidicus, adi. um iljato govoreći
blandiloquentia, ae, /. laskav govor,
slatke, um iljate riječi
blandiloquus, adi. um iljato govoreći
blandimentum, i, n. um iljavanje, milo­
vanje; dražest, milina, m ilota
blandior, dltus sum, 4. laskati, ulagi­
vati se, udvoravati se; goditi, prijati;
držati, m am iti
blanditia, ae, f. laskanje, um iljavanje
(u plur. u m iljate riječi); dražest, mi­
lina
blandus, adi. laskav, um iljat, udvoran;
zam am ljiv; mio, ugodan, p rijatan
blatero 1. blebetati, b rb ljati
blatta, ae, f. 1) moljac. 2) grimiz
blatteus, adi. grim izan
blennus, adi. benast, budalast
bliteus, adi. netečan, neukusan; buda­
last
blitum, i, n. loboda, špinat
boarius, adi. goveđi; stočni
boeotarches, ae, m. beotarh, najviši po­
g lavar u Beotiji
boletus, i, m. gljiva, pečurka
bolus, i, m. hitac kockama, nenadan do­
bitak; bacanje mreže
bombus, i, m. brenčanje, zujanje
bombyx, yds, m. dudov svilac; svila
bonitas, atis, f. dobrota; izvrsnost; do­
broćudnost, poštenje
bdnum, i, n. dobro; im anje, bogatstvo
(samo u plur.); korist, probitak, sreća
bonus (komp. m e l i o r ; sup. o p t i ­
mu s ) , adi. dobar; zgodan, prikladan;
vrli, čestit, h rabar; plem enit, gospod­
ski ( o p t i m i boljari, velikaši); zna­
m enit; dobroćudan, dobre ćudi; ro­
doljuban, dom orodan (b 6 n i ili v I r i
b 6 n i rodoljubi); pošten, vrijedan
boo 1. oriti se, razlijegati se
boreas, ae, m. sjevernjak
boreus, adi. sjeverni
bos, bovis (gen. pl. b 6 u m; dat. b o b u s
i b u b u s ) , m. govedo, vo
bovile, v. b u b i l e
bracae, arum, f. hlače
bracatas
bracatus, adi. u hlačam a; tuđ, inoze­
m an
bracchium i brachium, ii, n. podlak­
tica; ruka; sve što je nalik na ruku:
grana; križak (na lađi) i si.
brassica, ae, /. kupus
bractea i brattea, ae, f. listić kovine
brčviarium, ii, n. k ra ta k popis; statis­
tički pregled
brčviculus, adi. k ratak, om anji
brevi-loquens, entis, adi. koji kratko
govori
brevis, e, adi. k ratak ; uzak; nizak, m a­
len; plitak ( b r e v i a , ium , n. pliči-
ne); b r e v i naskoro, dom ala, zam a­
lo
brevitas, atis, /. kratkoća
breviter, adv. kratko; ukratko, s malo
riječi
bruma, ae, /. najk raći dan u godini;
zima, zimska studen
brumalis, e, adi. zimski
brutus, adi. težak, trom , nepomičan;
tup, glup
bubile, is ili bovile, is, n. govedarnica,
pojata
bubo, onis, m. i /. sova, ušara
bubulcus, i. m. govedar, volar
bubulus, adi. goveđi
38 baxas
bucaeda, ae, m. volujskom žilom bijeni
bucca, ae, f. obraz
bucco, 5nis, m. bucm astih obraza; tik ­
van
buccula, ae, /. obraščić; obraz na kacigi
bucculentus, adi. bucm ast
buceros, on, adi. s goveđim rogovim a
bucina, ae f. pastirski rog, vojnički rog;
rog od školjke
bucinator, oris, m. trubač
bucolicus, adi. pastirski, seoski
bucula, ae, f. junica
bufo, onis, m. žaba krastača
bulbus i bolbus, i, m. luk
bulla, ae, /. kugla; vodeni m jehur, p u ­
ce, glavica, ures na vratim a; zlatna
am ajlija (koja se nosila o vratu)
bumastus, i, f. kozjak (vrsta loze s veli­
kim grozdovima)
buris, is, m. ručica, gredelj
bustirapus, i, m. koji na groblju krade,
grobokradica
bustuarius, adi. pogrebni
bustum, i, n. m jesto za spaljivanje m rt­
vaca; grob nad pepelom, grobni spo­
m enik; grob
buxifer, fera, ferum , adi. šim širom ro­
dan
buxus, i, f. i buxum , i, n. šim šir
 c
C. = Gaius; kao broj = 100; kod gla­
sovanja sudaca = c o n d e m n o ; Cal.
= K a l e n d a e i C a l e n d a e ; Cn.
= Gnaeus; cos. coss. = c o n s u l ,
consules
caballus, i, m. kljuse, običan konj
cachinnatio, onis, f. grohotanje, grohot
cachinno 1. grohotati se, grohotom se
sm ijati
cachinnus, i, m. grohot, grohotanje; t o l ­
l e r e c S c h i n n u m grohotom se
sm ijati
caco 1. kakiti
cacula, ae, m. vojnički sluga
cacumen, inis, n. vrh, glavica
cacumino 1. zašiljiti; naćuliti
cadaver, eris, n. m rtvac, trup, lešina;
m rcina, strvina; ruševine
cadaverosus, adi. m rtvački
cado, cecidi, casurus, 3. 1) pasti, srušiti
se; um rijeti, poginuti, 2) doći, zapasti
u ili među ( in $ akuz.); dogoditi se,
zbiti se; dolikovati komu; zapasti
koga; ginuti, um anjiti se
caduceator, oris, m. glasnik (u ratu)
caduceus, i, m. ili caduceum, i, n. glas-
nički štap
caducifer, eri, m. koji nosi glasnički
štap (pridjevak Merkurijev)
caducus, adi. padajući; za pad dospio,
zreo; loman, slab, nepostojan
cadus, i, m. zem ljan vrč, krčag, žara za
pepeo
caecitas, atis, f. sljepoća, zaslijepljenost
caeco 1. oslijepiti; zaslijepiti; zam ra­
čiti
caecus, adi. slijep; zaslijepljen; sakri­
ven, tajan, skrovit, nevidljiv; tam an,
nerazum ljiv; nesiguran, neizvjestan,
bezuspješan
caedes, is, f. sječa, ubojstvo, pokolj,
krvoproliće; prolivena krv
caedo, cecidi, caesum, 3. sjeći, posjeći,
sasjeći, poklati, ubiti, usm rtiti; uda­
rati, lupati; bičevati, šibati
caelamen, inis, n. uzveden rad, reljef
caelator, oris, m. um jetnik koji dlijetom
radi; dubac; cizeler, djeljač
caelatura, ae, /. urezana figura
caelebs, libis, adi. neženjen, bećarski;
sam otan
caeles, Itis, adi. nebeski; subst. -ites, m.
nebesnici, bogovi
caelestis, e, adi. nebeski; božanski; di­
van; caelestes, Ium, m. bogovi; caeles­
tia, Ium, n. nebeska tijela; božanska
stvari
caelibatus, us, m. beženstvo, nebračno
stanje; bećarstvo
caelicola, ae, m. nebesnik, bog
caelifer, fera, ferum , adi. nebonosni
caelo 1. cizelirati, urezati, usjeći; izvesti,
stvoriti
caelum, i, n. svod (nebeski), nebo; obzor,
horizont; zrak, vrijem e, tem peratura,
klim a;.gornji svijet
caementum, i, n. sječeni kamen, zi­
darski kam en
caenum, i, n. nečistoća, blato; gad; niski
stalež
caepa (cepa), ae, /. luk (crljenac)
caeremonia (caerimonia), ae, /. pošto­
vanje, strahopoštovanje; pobožni ob­
red, običaj
caerulčus
caeruleus (caerulus), adi. m odar, plav,
sinji, tam nozelen, tam an, m rk
caesariatus, adi. vlasat, kosm at
caesaries, ei, /. kosa, vlasi
caesim, adv. jednim udarcem ili m a­
hom odsječeno; odjednom
caesius, adi. modrosiv, sivook
caespes, Itis, m. izrezan busen (za gra­
đenje tabora i šanaca); busenje, tra ­
tina
caestus, us, m. čest, šakački rem en (sa
željeznim i olovnim čvorovima)
caetra, r . c e t r a
calamister, tri, m. i -trum, i, n. kovrčilo
(za kose); kićenost (u govoru)
calamistratus, adi. ukovrčen, kovrčast;
s ukovrčenom kosom
calamitas, atis, f. šteta, gubitak; zlo,
nevolja, nesreća; poraz
calamitose, adv. nesretno, pogubljeno
calamltbsus, adi. poguban, škodljiv, ne­
sretan; nevoljan, jadan
calamus, i, m. trska; pisaća trska; du-
daljka, svirala od trske; strelica; pru-
tilo (za udicu)
calathiscus, i, m. kotaričica, košarica
calathus, i, m. košara, kotarica; čaša
calator, 5ris, m. pozivač, sluga
calcar, aris, n. ostruga, m am uza (s u fo­
dere ili addere calcaria
e q u o konja obosti); badalj, ostan
calceamentum, i, n. obuća
calcearium, ii, n. novci za obuću, obuća-
rin a
calceatus, us, m. obuća
calceo, 1. obuti
calceolarius, ii, m. cipelar, postolar
calceus, m. cipela, čizmica
calcitro 1. ritati se, batrg ati se; oprijeti
se
calco 1. gaziti; nogam a gaziti, tlačiti,
ugnjetavati
calculus i, m. kam ičak (u igri s kocka­
ma i za računanje)
caldarius, adi. grijući; c e l l a c a l d a ­
r i a topla kupaonica, toplica
caldus = calidus
calefacio, feci, factum , 3. topliti, grijati
calefacto 1. u g rijati
Calendae (Kalendae), arum , /. Kalende,
p rv i dan u mjesecu
40 calvltitim
calendarium, ii, n. knjiga dugova (koji
se plaćaju prvoga u mjesecu)
caleo, ui, —, 2. topao, vruć biti; plam ­
tjeti, upaliti se, raspaljen biti
calesco, lui, — 3. u grijati se, postajati
vruć; (o strastima) stati gorjeti, upaliti
se
caliandrum, i, n. i caliendrum, i, n. k a ­
pica, vlasulja
calide, adv. vruće, vatreno, gorljivo
calidus ili caldus, adi. topao, vruć; v a­
tren, žestok, strastven
caliga (dem. caligula) ae, /. čizma voj­
nička
caligatus, adi. u vojničkim čizmama
caliginosus, adi. maglovit, sum oran; ta ­
m an
caligo1, Inis, f. tam a, magla, dim, m rak;
duševna tm ina, smušenost
caligo2 (calllgo) 1. 1) intr. m račan, ta ­
m an biti; biti slijep, ne m ariti za što.
2) tranz. zastrijeti tm inom
calleo, ui — 2. žuljav biti; izvježban,
iskusan biti; znati, razum jeti, vješt
biti čemu (i u r a)
callide, adv. iskusno, pam etno, razbo­
rito; lukavo, previjano
calliditas, atis, /. iskusnost, razboritost;
lukavština; previjanost
callidus, adi. iskusan, pam etan, razbo­
rit, oprezan; dom išljat, duhovit; lu­
kav, previjan
callis, is, m. staza, gorska staza
callosus, adi. žuljav, debele kože
callum, i, n. žulj, debela koža; tupost,
tupoglavost
calo' 1. sazivati (osob. c o m 1 1 1 a)
calo2, onis, m. momak, sluga konjušar
calor, oris, m. toplina, vrućina, žar, sun­
čana žega, om ara; vrućica; životna
toplina; uzrujanost, vatra
caltha, ae, /. neven, žutilica (biljka)
calumnia, ae, /. osvada, spletka, izvr­
tanje; spfističko tum ačenje
calumniator, oris, m. spletkaš, opadač,
izvrtač prava
calumnior 1. obijediti, osvaditi; optu­
žiti, potvoriti
calva, ae, /. lubanja
calvities, ei, f. ćelavost
calvitium, ii, n. ćela
calvor
calvor,------ 3. zaluditi, p rev ariti
calvus, adi. ćelav
calx1, calcis, /. vapno, kreč; biljega u
trk alištu
calx2, calcis /. peta (u ljudi i u živo­
tinja); kopito
camella, ae, f. trb u šasta posuda, vedro
camelus, i, m. deva, kam ila
camera, ae, svod, strop (sobe); lađica
camillus, i, m. i camilla, ae, /. žrtveni
sluga
caminus, i, m. peć, ognjište; topionica;
v a tra
campester, stris, stre, adi. u ravnici,
na poljani, poljski; c a m p e s t r i a ,
i u m, n. poljana, rav an (/.), ravnica
campus, i, m. ravnica, poljana, polje;
pučina m orska; M artovo polje (C a m -
p u s M a r t i u s ) ; rvalište
camur, a, um, adi. ukrivljen, savinut
canalis, is, m. cijev, žlijeb; žlijeb za
vodu, kanal
cancelli, orum, m. rešetka, ograda; p re­
grade, granica
cancer, eri, m. rak; R ak (zviježđe); žega,
pripeka; južna stran a zemlje; rak
(bolest) !
candefacio, feci, factum , 3. bijeliti; usi-
jati
candela, ae, /. svijeća (voštanica, loja­
nica); voštana vrpca
candelabrum, i, n. svijećnjak
candeo, ui, —, 2. bijeliti se, svijetliti
se; ražariti se, usijan biti
candesco, dui, —, 3. b ijeliti se, svijetliti
se, sijevati, žariti se
candidatorius, adi. kandidatski
candidatus, adi. u bijeloj togi, obučen
u bijelo; subst. candidatus, i, m. k an ­
didat, natjecatelj
candide, adv. bijelo; iskreno, pošteno
candidus, adi. bijel, sjajnobijel; sjajan;
divan, divno lijep; oblake razgoneći
(F a v 6 n i i); čist, jasan, naravan; po­
šten, iskren; veseo
candor, oris, m. sjajnobijela boja, bjeli­
na; ljepota; jasnoća; poštenje, iskre­
nost
caneo,------ 2. sijed biti; bjelasati se
canephoros, i, /. kanefora, kotaričarica,
djevojka s kotaricom n a glavi
41 capella
can esco, -------3. sijedjeti, postarati se
canicula, ae, f. kujica, kuja; zvijezda
SIrius
caninus, adi. pasji, pseći
canis, is, m. i /. pas; ulizica, čankoliz;
n ajn esretn iji hitac (u kockanju); zvi­
ježđe Pas
canistrum, i, n. kotarica
canities, ei, f. sijedost; sjedine, sijeda
kosa
canna, ae, /. trska; svirala
cano, cecini, cantatum , 3. pjevati (o lju­
dima i životinjama); svirati; tru b iti
(receptui n a uzmak); zvečati;
tranz. pjevati; slaviti, hvaliti; pro ri­
cati, vračati; tru b iti na juriš; dati
znak
canon, onis, m. pravilo; crkveni zakon
canor, oris, m. pijev; zvuk
candrus, adi. zvučan; blagoglasan, skla­
dan, m elodičan
cantamen, inis, n. basma, čaranje
cantharis, idis, /. španjolska m uha, ba-
bak
cantharus, i, m. kantar, trbušasta čaša
canticum, i, n. monolog, monodija; pjes­
ma; popijevka
cantilena, ae, /. stara pjesm a
cantio, onis, /. popijevka; basm a
cantito 1. često pjevati
cantiuncula, ae, f. popijevčica, pjesmica
canto 1. pjevati, popijevati (o ljudima
i životinjama); svirati, igrati, guditi,
guslati, tru b iti; hvaliti, slaviti; pro­
ricati, gatati
cantor, oris, m. pjevač, glazbenik; pje­
vač u zboru (koru); kazivač, čitač;
hvalitelj, veličatelj
cantrix, icis, /. pjevačica
cantus, us, m. pjevanje; glazba; glas,
popijevka, pjesma, m elodija, basma;
proricanje
canus, adi. sijed, bijel; starodavan; cani,
orum , m. sijeda kosa, sjedine
capacitas, atis, /. obujam , prostor; spo­
sobnost
capax, acis, adi. prostran; prikladan,
sposoban, vrstan
capedo, Inis, f. žrtvena zdjelica
capella, ae, f. kozica; Koza (zvijezda)
c&per
caper, pri, m. jarac; prčevina, zadah od
znoja
capesso, sivi, sltum , 3. zgrabiti, šče-
pati; laćati se, p rim ati se; izvesti, za­
počinjati rad iti (c. f u g a m udariti
u bijeg; c. r e m p u b l i c a m dati
se n a državne poslove), težiti za čim
capillamentum, i, n. vlasulja
capillatus, adi. vlasat, dugokos
capillus, i, m. kosa, dlaka; brad a (u
ljudi)
capio, cepi, captum , 3. 1) hvatati, zgra­
biti, uzeti ( a r m a); osvojiti, zauzeti
( l o c u m ) ; prisp jeti kamo, doploviti
( l ocum, p o r t u m , i n s u l a m ) ; u
ra tu zadobiti, oteti (a 1 q d b e l l o ) ;
zarobiti ( d u c e s ) ; hvatati, loviti, 2)
preuzeti, steći, polučiti ( d e t r i m e n ­
t u m c. štetovati; d o l o r e m c. e x
r e osjećati bol poradi čega); preuzeti,
n astupiti ( c o n s u l a t u m ) ; predo-
biti za se; zanijeti koga (a 1 q m); za­
luditi, prevariti; svladati, obuzeti (c e-
p i t m e o d i u m t u i zamrzio sam
na te. 3) izabrati, odabrati (1 6 C u m
c a s t r i s ) ; c. f u g a m udariti u
bijeg; i n i t i u m b e l l i c. započeti
rat; c o n s i l i u m c. odlučiti. 4) o
prostoru: uzim ati, im ati m jesta za;
part, c a p t u s uzet na tijelu ili na
um u; o c u l i s e t a u r i b u s c a p ­
t u s slijep i gluh; m e n t e c a p t u s
šen u t (umom)
capis, idis, f. žrtvena zdjelica
capistro 1. zaulariti, upreći
capital, alis, n. zločin zbog koga se gla­
va gubi, sm rtni zločin
capitalis, e, adi. sm rtni, kod čega se život
gubi; sm rtonosan; glavni, osobit, iz­
v rstan
capitaliter, adv. do krvi, sm rtonosno
capito, onis, m. glavurda, glavonja
capitulatim, adv. u jezgri, ukratko
capitulum, i, n. glavica; poglavlje (u
knjizi)
capparis, is, /. k ap ar (biljka)
capra, ae, /. koza; prčevina (zadah);
Koza (zvijezda)
caprea, ae, /. srn a
capreolus, i, m. srndać; u pl. potpornji
(u graditeljstvu)
42 career
caprlcornus, i, m. Kozorog (zviježđe)
capri-ficus, i, f. divlja sm okva
caprigenus, adi. kozjeg roda, kozji
caprimulgus, i, m. kozodoj, p astir koji
m uze koze
caprinus, adi. kozji
caprl-pes, edis, adi. kozonog
capsa, ae, j. kovčeg, k u tija (za knjige)
capsarius, ii, m. rob koji je pratio dje­
čaka u školu
capsula, ae, {. kovčežić, sandučić
captatio, onis, f. hvatanje
captator, oris, m. hvatač, lovac
captio, onis, f. varka, prijevara; šteta,
škoda
capti5se, adv. zavodljivo, sofistički; him ­
beno, lažljivo
captidsus, adi. him ben, prijevaran; za­
vodljiv, lukav
captivitas, atis, j. sužanjstvo, ropstvo;
Uzeće, osvojenje ( u r b i s )
captivus, adi. ulovljen, uhvaćen (osob.
u ratu); zaplijenjen, osvojen; subst.
captivus, i, m. i captiva, ae, f. za­
robljenik, sužanj, zarobljenica
capto 1. hvatati, loviti; težiti, hlepiti;
vrebati
captura, ae, /. lovina, lov; nadnica
captus, us, m. shvaćanje, poim anje
capularis, e, adi. m rtvački
capulus, i, m. m rtvački lijes; držak, bal­
čak
caput, pitis, n. 1) glava; glavica, vrh;
izvor, vrelo; ušće; početak; čovjek,
duša; komad. 2) život ( p o e n a c a ­
p i t i s sm rtna kazna; a c c u s a r e
c a p i t i s optužiti na sm rt); građ an ­
sko pravo; poglavica, glavar, prvak;
glavna stvar; poglavlje; glavnica
carbaseus ili -sus, adi. pam učan, od ta n ­
ke tkanine
carbasus, i, /. pam učno tkanje; pl. car­
basa, orum, n. haljine; jedra
carbatinus, adi. od neštavljene kože
carbo, onis, m. ugljen, ugalj
carbonarius, adi. ugljenarski; subst. ug-
ljen ar
career, eris, m. zatvor, tam nica; pl.
pregrada (pregrađen prostor trkališ­
ta od koga su se konji i kola puštali
na početku utrke)
carcčrarius
carcerarius, adi. tam ničarski
carchesium, ii, n. karhezij, čaša s ruči­
cam a
carcinoma, atis, n. ra k -ran a
cardiacus, adi. bolestan od želuca
cardo, inis m. stožer; crta m eđašnica;
p re k ret (oko čega se što kreće); pol
carduus, ui, m. badalj, češljuga
care, adv. skupo
carectum, i, n. šaš, m jesto obraslo ša­
šem
careo, ui, iturus, 2. biti bez, nem ati
(a 1 q a r e); uzdržati se, u sk ra titi sebi
što ( c i b o ) ; kloniti se, ne dolaziti na
( f o r o ) ; oskudijevati čim
carex, Icis, f. šaš, rogoz
caries, ei, /. trulost, gnjilost
carina, ae, /. utroba; glavna greda lađe,
kilj; brod, lađa
carinarius, ii, m. žutilac, bojadisar u
žuto
cariosus, adi. truo, gnjio
caritas, atis, /. skupoća; štovanje, m i­
lost; ljubav
carmen, Inis, n. pjesm a, popijevka; glas;
rugalica; natpis, proročanstvo (u sti­
hovima); basm a; riječ
carnarium, ii, n. ku k a za vješanje m e­
sa; smočnica
carnifex, icis, m. krvnik, dželat; (kao
psovka) lopov, lupež; m učitelj, krvo­
p ija
carnificina, ae, /. krvništvo; m uke
carnifico 1. b iti krvnik, odsjeći glavu
caro, carnis, f. meso
carpatinus, adi. od n eštavljene kože
carpentum, i, n. kola na dva kotača
carpo, psi, ptum , 3. čupati, brati, trgati;
pasti, b rstiti ( g r a m e n ) ; sisati, sr­
kati; pojesti; u b rati, izabrati; u m iru
uživati ( s o m n u m ) ; p re v aljiv ati pro­
stor; izjedati; peckati; rascijepati, dro­
biti; ružiti, grditi; slabiti, trošiti
carptim, adv. m alo-pom alo; opetovano;
gdjegdje
carruca, ae, /. karuce, kočija
carrus, i, m. tere tn a kola (na četiri
kotača)
caruncula, ae, /. režanj, kom ad mesa
carus, adi. skup, visoke cijene; drag,
mio; štovan
43 c&t&pulta
časa, ae, /. koliba, kućica, daščara
caseus, i, m. sir
casia, ae, f. divlji cimet, divlja korica;
m iom irisna trava
casses, ium , m. lovačka m reža; stupica,
zam ka
cassis, idis, f. kaciga (od kovine)
cassus, adi. šupalj, prazan; isprazan,
pust, ništetan; i n c a s s u m bezus­
pješno, zaludu
castanea, ae, /. kesten, kostanj
caste, adv. čisto, nevino, nedužno; po­
božno, bogoljubno
castellanus, adi. tičući se tvrđave
castellatim, adv. na (pojedine) tvrđavice
castellum, i, n. gradić, tvrđavica, kula,
bedem ; utočište, zaštita
castigabilis, e, adi. kažnjiv
castigatio, onis, /. karanje, prekorava-
nje; kažnjavanje, kazna
castigator, 5ris, m. karač, kaznitelj
castigo 1. karati, prekoravati, obuzdati
castlmbnia, ae, f. tjelesna čistoća, uzđrž-
Ijivost; ćudorednost, m oralnost
castitas, atis, /. ćudoredna čistoća, čed­
nost
castor, oris, m. dabar
castra, v. castrum
castrensis, e, adi. taborski, vojni
castro 1. škopiti, štrojiti; subst. castra­
tus, i, m. uškopljenik
castrum, i, n. sing, (rijetko) kula, tv r­
đava; pl. castra, orum , tabor, oko, lo­
gor (c. s t a t i v a stalan tabor, c.
h i b e r n a zim ovnik; c a s t r a m o ­
v e r e dići oko, k re n u ti vojsku; c a s ­
t r a h a b e r e taborovati; c. p o n e ­
r e, f a c e r e utab o riti se); vojarna;
rat, vojna služba; dan hoda, konak
castus, adi. čist, neokaljan, neporočan,
pošten; nevin, nedužan; pobožan, svet;
nesebičan
casus, us, m. padanje, pad; propast; po­
greška; konac ( h i e m i s ) ; slučaj, do­
gađaj ; nezgoda, nesreća (in c a s u m
d e d u c e r e a l i q u e m stav iti ko­
ga u težak položaj); sm rt; padež; abl.
č a s u slučajem , slučajno
catapulta, ae, f. k atap u lta (stroj kojim
su bacali velike strijele, koplja itd.)
cštaracta
cataracta, ae, f. i cataractes, ae, m. slap,
vodopad; rešetka; u stav a
catascopus, i, m. lađa uhodarica
catasta, ae, f. podij n a kojem su izlagali
robove za p rodaju
cate, adv. pam etno, lukavo
cateia, ae, f. buzdovan (u Germana i
Kelta)
catella, ae, f. verižica, lančić
catellus, i, m. pseto, psetance
catena, ae, /. lanac, veriga; stega, sila;
c o n i c e r e in c a t e n a s al qm
okovati u gvožđe
catenatus, adi. u gvožđu, lancim a sapet
caterva, ae, f. hrpa, gomila, četa; stado,
jato; čopor; glum ačka družina
catervarius, adi. p rip adajući četi, četni
catervatim, adv. hrpim ice, gomilice
cathedra, ae, /. k atedra, stolac s ruči­
cam a i podnožjem
catillus, i, m. zdjelica
catlniis, i, m. plitk a zdjela, plitica
catonium, ii n. podzem ni svijet, pod­
zem lje
catula, ae, f. psetance, štene
catulus, i, m. psetance, štene; m lado (od
lava, vuka, mačke i dr.)
catus, adi. oštroum an, razborit
cauda (i: coda), ae, /. rep
caudex, Icis, m. panj; klada; bukva (kao
psovka); knjiga; popis
caulae, arum , f. tor, obor za ovce
caulis, is, m. stabljika; kupus, kelj
caupo i c5po, onis, m. krčm ar
cauponius, adi. krčm arski
cauponor 1. cincariti, cjenkati se
caurus ili corus, i, m. sjeverozapadnjak
causa (starije caussa), ae, f. uzrok, po­
vod, razlog; izlika; posao, stvar; prav ­
ni posao, parnica ( c a u s a m c o g n o ­
s c e r e istražiti stv ar; c a u s a m d i ­
c e r e optužen biti; b ra n iti sebe ili
drugoga); n eriješena stvar; položaj,
prilike; sveza s kim, prijateljstvo; abl.
causa radi, poradi (s gen.)
causarii, orum , m. nem oćnici (koji su
s r a z l o g o m otpušteni iz vojske),
invalidi
causidicus, i, m. odvjetnik, zastupnik
causor 1. kao uzrok navesti, izgovarati
se
44 celebratus
causula, ae, f. m ali uzrok; m ala parnica
caute, adv. oprezno, pom njivo
cautes, is, /. litica, greben
cautio, onis, f. oprez, pom nja, sm otre-
nost; sigurnost, jam stvo; obveznica
cautor, oris, m. opreznik; jam ac
cautus, adi. osiguran, zajam čen; sigu­
ran; oprezan, na oprezu
cavaedium, v. cavus
cavea, ae, /. šupljina; kavez; staja; koš­
nica; glum ište; gledalište
caveo, cavi, cautum , 2. 1) čuvati se, biti
na oprezu, paziti se (a 1 q d, a l q m ,
a b a 1 q o, a b a 1 q a r e). 2) stara ti
se za . . . ( a l i c u i ) ; potpom agati; osi­
g u rati koga; uglaviti; odrediti
caverna, ae, šupljina, spilja; utroba
broda
cavillatio, onis, f. zadirkivanje, pecka­
nje; podrugivanje; m udrovanje
cavillator, oris, m. rugač, peckalo
cavillor 1. zadirkivati, peckati, podsm i-
jev ati se (c. c u m a 1 q o)
cavo 1. šupljiti, bušiti, dupsti
cavus, adi. šupalj, izduben, kopan; ca­
vum, i, n. šupljina, rupa; cavaedium,
ii, n. dvorište, predvorje
-ce (enklitika) = ovdje, evo; h i c e evo
ovaj
cedo1, cessi, cessum, 3. ići, stupati; pos­
tati, pretvoriti se u; kao svojina za­
pasti koga ( š l i c u i); uspijevati, za
rukom poći; odlaziti, uzm icati, osta­
viti (e p a t r i a i p a t r i a ) ; ustupiti,
prolaziti, ginuti ( h o r a e ) ; u k lan jati
se; popuštati, prilagoditi se (t e m -
p o r i b u s r e i p u b l i c a e p rili­
kam a države; c e d e r e f o r t u n a e
pokoriti se sudbini); zaostajati za
ced52, pl. cette, podaj mi, pruži mi; go­
vori, reci
cedrus, i, /. cedar, cedrovina; cedrovo
ulje
celeber, bris, e, adi. često polažen, pun
svijeta ( l o c u s ) ; vrlo napučen (u r-
b s); glasovit, slavan, na glasu
celebratio, onis, f. m nogobrojno društvo,
skup; svetkovanje
celebratus, adi. čest, običan, navadan;
svečan, sjajan; slavan, glasovit
celebritas 45
celebritas, atis, /. živost; m noštvo n a­
roda, velik broj; glasovitost, slava
celebro 1. u velikom broju polaziti;
svetkovati, slaviti; često činiti, ponav­
ljati; napuniti; razglašivati, oglašivati;
hvaliti
celer, eris, e, adi. brz, hitar, okretan, živ;
nagao
celeripes, edis, adi. brzonog, lak
celeritas, atis, f. brzina, hitrost
celeriter, adv. brzo, hitro
celero 1. ubrzati, pospješiti
cella, ae, sobica; klijet, am bar, žit­
nica; kapela; u košnici: stanica
cellarius, adi. komorni, pivnični; subst.
cellarius, ii, m. pivničar, podrum ar
celo 1. tajiti, kriti, sakrivati što od koga
(a 1 q m a 1 q d; u pas. c e l o r d e
a l i q u a r e)
celox, ocis, hitroplovka, brzoplovka
celsus, adi. uzdignut, uspravan, visok;
uzvišen, plem enit, velik; ponosit, ohol
cena, ae, f. ručak (u Rimljana oko 3— 4
sata poslije podne)
cenaclum (cenaculum), i, n. blagovalište;
gornji kat
cenito 1. često ručati, objedovati
ceno 1. ručati, objedovati; c e n a t u s
ručavši, poslije objeda
censeo, sui, sum, 2. procijeniti im utak;
ispitati, procijeniti; misliti, reći m ni­
jenje, glasovati za; odlučiti, zaklju­
čiti, odrediti
censio, onis, /. procjenjivanje; kažnja­
vanje
censor, oris, m. cenzor (viši činovnik
rimski), procjenitelj; sudac
censbrlus adi. cenzorov, cenzorski; h 6-
m o c. bivši cenzor
censura, ae, f. cenzorstvo, cenzura; stro­
go ispitivanje
census, us, m. procjenjivanje im utka;
cjenidba, popis; im enik građana; im u­
tak, posjed, bogatstvo
centeni, ae, a, adi. num. po sto, po sto­
tinu
centesimus, adi. num. ord. stoti; subst.
centesima, ae, /. (sc. p a r s ) stoti dio,
postotak, procent
centiceps, cipis, adi. stoglav
centies ili centlens sto puta
certo1
centimanus, adi. storuk
centum, num. card, indecl. sto, stotina
centum-geminus, adi. stogub, stostruk
centumviralis, e, adi. centum virski, cen-
tum viralni
centumviri, orum, m. centum viri, kole­
gij od sto m uževa (za privatne parnice)
centuria, ae, f. satnija, centurija; izbor­
na centurija
centuriatim, adv. po centurijam a
centuriatus, us, m. centurijat, kapetan-
stvo; razdioba na centurije
centurio1 1. porazdijeliti na centurije
centurio2, onis, m. centurijon, zapovjed­
nik centurije
centurionatus, us, m. izbor centurijona
cenula, ae, f. malen objed, ručak, obje-
dić
cera, ae, /. vosak; pisaća daščica, tabli­
ca; pečat voštani; pl. voštane obrazine
pradjedova, voštani kipovi
cerarium, ii, n. voštarina, nam et na pe­
čaćenje
cerastes, ae, m. šarunica (zmija s rogom)
cerasus, i, /. trešnja (drvo i plod)
cercurus, i, m. cerkur, lagana jedrilica
cerebrosus, adi. bolestan od moždana;
šenut, ćaknut; napržica
cerebrum, i, n. mozak, moždani; um,
pam et; srđitost, napržitost
cereus, adi. voštan, od voska; gibak;
subst. cčrčus, i, m. (sc. f u n i s ) vošta-
nica
cerimonia, v. caerim onia
cerintha, ac, /. medenjača, pčelina h ra­
na (biljka)
cerno, crevi, cretum , 3. razlučiti; razbi-
rati, vidjeti, opažati, poznati, razu­
m jeti; odlučiti, zaključiti, presuditi
cernuus, adi. koji pada strm oglav, ni-
čice
cero 1. navoštiti
cerritus, adi. šenut, m ahnit
certamen, Inis, n. borba, nadbijanje,
utakm ica (u igrama itd); boj, borba
certatim, adv. za okladu, takm eći se
certatio, onis, /. natjecanje, nadbijanje,
utakm ica
certe, adv. sigurno, zacijelo, jamačno,
doista, pouzdano; ipak, barem , bar
certo1, adv. zacijelo, doista, jam ačno
certo*
certo2 1. boriti se, p rep irati se, takm iti
se; p ravdati se, raspravljati; biti se
certus, adi. odlučen; gotov, pripravan;
određen, urečen ( d i e s ) ; pouzdan,
siguran, prav, istinit; p r o c e r t o
p o n e r e držati stalnim ; a 1 q m c e r ­
t i o r e m t a c e r e a l i cu i u s rei
( d e a 1 q a r e ) obavijestiti, na zna­
nje dati komu što
cerula, ae, /. komadić voska; c. m i n i ­
a t a crvena pisaljka
cerussa, ae, f. bjelilo; cerussatus, adi.
bijeljen, bijelo naličen
cerva, ae, /. košuta
cervical, alis, n. uzglavnica, jastuk
cervicula, ae, f. šijica
cervinus, adi. jelenski, jelenji
cervix, icis, /. šija, zatiljak; snaga
cervus, i, m. jelen
cespes, v. caespes
cessatio, onis, f. oklijevanje, zatezanje;
neradinost, besposličenje
cessator, oris, m. oklijevalac, besposličar
cessim, adv. natrag, na stranu
cessio, onis, f. uzm icanje, uzm ak; u stu ­
panje posjeda
cesso 1. oklijevati, krzm ati, popuštati;
prestati; dangubiti, besposličiti, m iro­
vati
cestrosphendone, es, f. m etaljka (za ba­
canje strijela)
cetarius, adi. riblji; cetarius, ii, m. ri­
bar; cetarium, ii, n. tunara, ribnjak
na m oru
ceterus, adi. obič. pl. ceteri, ae, a, drugi,
ostali; e t c e t e r a i tako dalje;
c e t e r u m , adv. uostalom, inače, d ru ­
gačije; sa q u i d e m ili s negacijom:
ali, ipak, opet
cetra, ae, /. cetra (kratak, kožnat štit)
cetratus, adi. s cetrom ; lakoštitni
cetus, i, m. kit, tunj, m orski pas (velika
morska riba)
ceu, kao što; sa c u m ili sa s i: kao
kad, kao ako
chalybeius, adi. ocalni, čeličan
chalybs, ybis, m. ocal, nado, čelik
chaos, n. (ak. c h a o s , abl. c h a 6) ne­
izm jerni, prazni prostor; podzemlje;
bezlična p ra tv a r
chara, ae, /. divlji kupus
46 clear
charistia i caristia, orum, n. svetkovina
sloge (obiteljska svetkovina)
charta i carta, ae, /. list papira, papir;
spis, knjiga, djelo, pjesm a
chartula, ae, /. papirić, pisamce
chelae, arum , /. u astronomiji: štipaljke
Stipavčeve i Vaga m eđu njim a
chedydrus, i, m. zm ija kornjačasta
chelys, /. ak. -yn, vok. -ly, kornjača;
lira
chiliarchus i chiliarches, ae, m. tisuć-
nik, pukovnik; prvi m inistar
chiragra i cheragra, ae, /. hiragra, ru č­
ni ulozi, kostobolja u rukam a
chirographum, i, n. rukopis, zapis; za­
dužnica, obveznica
chirurgia, ae, /. kirurgija, vidarstvo
chlamydatus, adi. u hlam idi
chlamys, ydis, /. hlam ida (u Grka ratni
plašt)
choragus, i, m. horeg, korag, koji n a­
m iruje sve troškove za kor
choraules, ae i choraula, ae, m. frulač
korski
chorda, ae i corda, ae, f. stru n a (od cri­
jeva) na glazbalu, žica; uže, konopac
chorea, ae, /. kolo (ples)
chorus, i, m. kolo; kor; mnoštvo, hrpa,
gomila
chrysocolla, ae, /. hrizokol, ruda za
lem ljenje zlata
chrysolithus, i, m. hrizolit, topaz
cibarius, adi. jedaći; prost, običan; ci­
baria, orum, n. hrana, krm a
cibatus, us, m. hranjenje, krm ljenje;
hrana, žitak, krm a
cibo 1. hraniti, krm iti
ciborium, ii, n. čaša
cibus, i, m. hrana, jelo; žitak; krm a;
m eka na udici
cicada, ae, /. cvrčak
cicatricosus, adi. brazgotinav, pun oži­
ljaka
cicatrix, Icis, /. ožiljak, brazgotina
ciccum, i, n. pretinac u šipku; sitnica,
neznatna stvarca
cicer, eris, n. rogačica, slanutak (vrsta
graška)
cichoreum, ei, n. vodopija, endivija
ciconia, ae, /. roda
cicur, uris, adi. pitom
cicuta
cicuta, ae, f. kukuta; trubeljika; svirala
cidaris, is, f. dijadem , tijara, tu rb an
cieo, civi, citum , 2. t cio 4. zaljuljati, za-
n jih ati; gibati, poticati, pobuditi, uz­
buditi; dozvati, pozvati (a d a r m a);
zazivati na pomoć; zvati, im enovati;
uzrokovati, povod dati čemu
cimex, icis, m. stjenica
cinaedicus, adi. razbludan
cinaedus, i, m. razbludnik
cincinnatus, adi. kovrčast, rudast
cincinnus, i, m. kovrčica, uvojak; kićen
način govora
cinctura, ae, /. pasanje, opasivanje
cinctus, us, m. pasanje, potpasivanje
toge; zapregača
cinctutus, adi. zapregnut (noseći za-
pregaču), tj. stari R im ljanin
cinerarius, ii, m. kovrčilac kose
cingo, nxi, nctum , 3. opasati; ograditi,
opkoliti, obzidati; štititi, zakloniti,
b ran iti; p ra titi
cingulum, i, n. pas, pojas; pripasač;
potprug, kolan za životinje
cingulus, i, m. pojas (zemaljski), zona
■cinis, eris, m. pepeo
cinnamomum i cinnamum, i, n. cim et
cippus, i, m. stećak, otesan kam en, grob­
ni kam en; palisada
circa 1) adv. oko, naokolo, u blizini;
neko, jedno (kod brojeva). 2) praep.
s akuz. oko, okolo
circensis, e, adi. jahališni, trkališni, u
cirku
circino 1. kružiti, kolati
circinus, i, m. šestar, šestilo
circiter, adv. oko, otprilike
circlus, ii, m. sjeverozapadnjak, čest vje­
ta r u G aliji
circueo, v. c i r c u m e o
circuitio, 5nis, f. obilaženje; ophodnja,
patrola; okolišenje, zalaz, stran p u ­
tica
circuitus, us, m. kolanje, tečaj; okuka;
zalaz, stanputica; obujam ; opis, pe­
riod
circulating adv. uokolo, odasvuda
circulator, oris, m. trčkaralo; stare tin a r
circulatorius, adi. skitnički, potukački
circulor 1. optrčavati; u društvo se sa­
stati
47 circum-fundo
circulus, i, m. krug, kružnica; prsten,
obruč, karika; kolo, društvo
circum, 1) adv. oko, naokolo. 2) praep.
s ak. oko; blizu, u blizini, kod
circumactus, adi. zavojit, krivudast, vi-
ju g ast
circum-ago, egi, actum , 3. naokolo vodi­
ti; okretati, zaokrenuti, v rtjeti; c i r-
c u m a g l ili s e c i r c u m a g e r e
prolaziti, m inuti; sk itati se; preokre­
n u ti se
circum-aro 1. poorati, preorati
circumcido, cldi, clsum, 3. (caedo) obre-
zati, opsjeći, okresati; um anjiti, steg­
nuti
circumcisus, adi. opsječen, obrezan; str-
m enit, vrletan; skraćen, k ratak
circum-cludo, usi, usum, 3. zatvoriti na­
okolo, opkoliti
circum-colo, colui, cultum , 3. stanovati
oko
circum-curso 1. optrčati, optrčavati, t r ­
čati oko
circum-do, dedi, datum , dare, (a 1 q d
a l i c u i r e i ) m etnuti što oko čega,
podići, sagraditi; (a 1 q d ili a 1 q m
a 1 q a r e) opkoliti, opasati, opko­
pati
circum-duco, duxi, ductum , 3. obvoditi;
voditi oko
circum-eo i circueo, Ii, Itum , ire, obila­
ziti, ići okolo; prešutjeti; v arati; okru­
žiti, obrubiti; opkoliti, opasati
circum-equlto 1. jah ati oko
circum-fero, tuli, latum , ferre, obnositi,
nositi oko ili po; širiti, raznositi, raz­
glasiti
circum-flecto, flexi, flexum , 3. okrenuti,
zakrenuti, saviti
circum-flo 1. duhati oko
circum-fluo, fluxi, fluxum , 3. optjecati;
pretjecati, biti prepun; (c. a l q a r e)
im ati n a pretek, obilovati čim
circumfluus, adi. optječući; optečen, ok­
ružen
circumforaneus, adi. tržni; sajm išni, koji
se vrze po sajm ovim a
circum-fundo, fudi, fusum, 3. lijevati,
sipati oko čega; oblijevati, polijevati;
okruživati, opkoliti, opasati; pas. vr-
vjeti, navaliti, nagrnuti
circum-gemo
circum-gemo,-------3. rukati, m um ljati
oko
circum-gesto 1. naokolo nositi, obnositi
circum-gredlor, gressus sum, 3. (nepri­
jateljski) opkoliti
circum -iaceo,-------2. ležati, stanovati
oko
circum-lclo, ieci, iectum , 3. baciti oko,
m etnuti; okružiti, opkoliti; c i r c u m-
i e c t u s okolni, susjedni
circumiectus, us, m. obuhvaćanje; oko­
lina
circum -inlclo,-------3. naokolo nasipati
circum-llgo 1. svezati oko čega; obaviti,
obm otati
circum-llno, —, lltum , 3. omazati, lije­
piti oko; pom azati, oblijepiti ( a l q d
a l q a r e); obilježiti
circum -luo,------ 3. oplakati, optjecati,
teći oko
circumluvio, onis, /. optoka (i od nje
načinjen otok)
circum-mitto, misi, missum, 3. slati nao­
kolo, razašiljati
circum-munlo 4. naokolo utvrditi, ogra­
diti
circum-munltlo, onis, /. opasivanje, op­
sada, opkoljavanje
circum-padanus, adi. oko rijeke Pada,
popadski
circum-pendeo,------ -2. visjeti naokolo
circum-plaudo,------ 3. pljeskati komu,
dočekati pljeskanjem
circum-plector, plexus sum, 3. obuzi­
m ati, obuhvatiti; p rig rliti
circum-pllco, a vi, atum , 1. om otati, oba­
viti
circum-p5no, posui, positum , 3. staviti,
m etn u ti oko čega
circum-potatlo, onis, f. obređivanje ča­
šom (kad se rednja pije)
circum-retlo 4. zam režiti, zaplesti
circum-rodo, si, —, 3. oglodati naokolo,
ogrizati
circum-saepio, saepsi, saeptum , 4, ogra­
diti, opkoliti, opasati
circum-scindo,------ 3. odrijeti odijelo s
tijela
circum-scrlbo, scripsi, scriptum , 3. opi­
sati krug; om eđiti, ograničiti; steg­
nuti, n a tje ra ti u škripac; prevariti;
u k in u ti
48 circumtonsus
circumscripte, adv. ograničeno; jezgro­
vito
circumscriptio, onis, /. krug opisan oko
čega; ograničenje; obujam ; varan je
circumscriptor, oris, m. varalica
circumscriptus, adi. oštro opisan, jedar;
stegnut, ograničen
circum-seco, —, ctum, 1. obrezati, opsje-
ći
circum-sedeo, sedi, sessum, 2. sjediti
naokolo, opkoliti, podsjedati; n av a­
ljiv ati na koga; dosaditi komu
circum-seplo, v. circum saepio
circumsessio, onis, /. podsjedanje, op­
sada
circum-sldo,------ 3. podsjesti, opsjesti,
opkoliti, opasati
circum-slllo, sllui, —, 4. skakutati nao-
okolo, poskakivati
circum-sisto, steti, —, 3. postaviti se
naokolo, opkoliti
circum-sono, sonui, sonatum , 1. naokolo
oriti se, razlijegati se; bučati oko
circum-sonus, adi. naokolo oreći se
circumspectatrix, Icis, /. ogledačica,
njuškalo
circumspectio, onis, /. oprez, razboritost
circum-specto 1. obazirati se, ogledati
se; ogledati, prom atrati; vrebati; sm je­
ra ti na što
circumspectus1, us, m. ogledanje, po­
gled; razm išljanje; osvrtanje
circumspectus2, adi. prom išljen, razbo­
rit, oprezan
circum-splclo, spexi, spectum , 8. oko
sebe gledati, ogledati se, obazirati se;
paziti, na oprezu biti; m otriti; izgle­
dati, iskati; razm išljati, pro m atrati
circum-sto, steti, —, 1. stajati oko, o k ru ­
živati; opkoliti
circum-strepo, strepui, pltum , 3. bučati,
razlijegati se oko; sa svih stran a vi­
kati
circum-struo, struxi, structum , 3. ogra­
ničiti, obzidati
circumtentus, adi. pokriven
circum-tero,------ 3. otrti; saletjeti, za­
okupiti
circumtextus, adi. utkan, optočen
circum-tono, ui —, 1. grm jeti oko, b u ­
čati
circumtonsus, adi. ostrižen, ošišan
circum-vado
circum-vado, si —, 3. odasvud navaliti
n a koga; obuzeti
circum-vagus, adi. naokolo lutajući
circum-vallo 1. opkoliti nasipom i ja r ­
kom, podsjedati
circumvectio, 5nis, f. razvoženje; tečaj
circum-vector 1. voziti se, ploviti oko
circum-vehor, vectus sum, 3. voziti se,
jah ati, ploviti oko, jed riti
circum-velo 1 . obaviti, ogrnuti
circum-venio, veni, ventum , 4. doći oko
čega; okružiti, opkoliti; opasati; n ad ­
vladati, upropastiti; p rev ariti
circum-verto, verti, versum , 3. okrenuti,
obrnuti; p rev ariti
circum-vincio, — , vinctum , 4. povezati
naokolo
circum-volito 1 . letjeti, oblijetati
circum-volo 1 . o b lijetati
circum-volvo, volvi, volutum , 3. valjati
oko, o k retati
circus, i, m. krug, kolobar; trkalište, cirk
ciris, is, f. ciris (morska ptica)
cirrus, i, m. kovrčica, čuperak; rese u
odijela
cis, praep. s ak. s ove strane
cis-alplnus, adi. cisalpinski, koji leži s
ovu stran u Alpa
cisium, ii, n. cizij (laka kolica na dva
kotača)
cis-rhenanus, adi. s ovu stra n u R ajne
cista, ae, /. sanduk, kovčeg, orm ar
cistella, ae, f. sandučić, kovčežić
cistellatrix, icis, f. sandučarica (robinja
koja je čuvala sandučić s dragocje­
nostima)
cistellula, ae, /. kovčežić, sandučić
cisterna, ae, f. čatrn ja, cisterna
cistula, ae, f. sandučić, kovčežić
citatim, adv. brzo, bitro
citerior, ius, komp. ovostran, s ove stra ­
ne; bliži; superi, citimus vrlo blizu,
najbliži
cithara, ae, j. k itara; k itara n je
citharista, ae, m. k itarač
citharistria, ae, /. kitaračica
citharizo 1 . k itara ti
citharoedicus, adi. k itaredski
citharoedus, i, m. kitared, pjevač uz ki-
ta ru
citimus, v. citerior
4 L A T IN S K O -H R V A T S K I R JE Č N IK
49 claritudo
cito1, adv. brzo, hitro; s negacijom: ne
lako; komp. prije
cito2 1. razm ahati, tjera ti, goniti; podja-
riti, podražiti; pozvati, sazvati; napo­
m injati, zvati; začinjati, pjevati
citra, adv. i praep. s akuz. s ovu stranu;
pred, iznutra; bez, osim; prije
citreus, adi. citrov; od lim unova drva
citro, adv. amo
citus, adi. brz, h itar
civicus, adi. građanski
civilis, e, adi. građanski; državni; u lju ­
dan, udvoran, usrdan
civilitas, atis, f. uljudnost, udvornost
civiliter, adv. građanski; uljudno, p ri­
jazno, usrdno
civis, is, m. i f. građanin; državljanin;
građanka; sugrađanin, sugrađanka;
podanik
civitas, atis, građansko pravo, držav­
ljanstvo; građanstvo, skup građana;
država, grad, općina
clades, is, f. šteta, gubitak, nesreća;
ra tn a nesreća, poraz ( c l a d e m a c c i ­
p e r e potučen biti)
clam, adv. potajno, tajom ; praep. s abl.
ia k u z . bez znanja
clamator, oris, m. vikač
clamito 1. vikati, n a glas zvati; n a glas
nazvati, psovati
clamo 1. vikati, zvati, dovikivati
clamor, oris, m. vika, graja, buka, kli­
canje; štropot, zvuk
clanculum, adv. sasvim potajno; praep.
s a k . bez znanja
clandestino, adv. potajno, skrovito
clandestinus, adi. potajan
clangor, oris, m. zveka, zvuk; cvrkut;
krika; gakanje
clare, adv. jasno, razgovijetno, glasno
cla reo , ------ 2. jasan biti, svijetliti se;
b iti n a glasu
claresco, rui, — 3. postati jasan, sinuti,
zasjati; zaoriti se; proslaviti se
clarisonus, adi. jasnoglasan, jasnozvu-
čan
claritas, atis, f. jasnoća; jasnost, razgo-
vijetnost; glasovitost, slava
claritudo, inis, f. jasnost, svjetlost; sla­
va, glasovitost
claro
claro, 1. razjasniti, rasvijetliti; prosla­
viti, veličati
clarus, adi. jasan, svijetao, sjajan; raz­
govijetan; očevidan, bjelodan; odli­
čan, znam enit, glasovit, slavan; zlo­
glasan
classiarius, adi. pom orski; subst. clas­
siarii ( m i l i t e s ) vojnici u m orna­
rici, m ornari
classicula, ae, f. m aleno brodovlje
classicus, adi. pom orski; subst. classi­
cum, i, n. bojni znak (koji se davao
trubom.); bojna tru b a; subst. classici,
orum , m. m ornarički vojnici; građani
prvoga razreda; c l a s s i c i s c r i p ­
t o r e s uzorni pisci, klasici
classis, is, f. odio, razred; pom orska voj­
ska, m ornarica ( c l a s s e profi­
c i s c i odjedriti)
clatri, orum , m. (clatra, orum , n.) rešet­
ka
clatratus, adi. rešetkom zagrađen
claudeo, -------2. ili claudo, —, clausu­
rus, 3. biti hrom , hram ati, šepati;
slabo uređen, loš biti
claudicans, adi. hram ljući, hrom , šepav
claudicatio, onis, f. hram anje, šepanje
claudico 1. hrom , šepav biti
claudo, si, sum, 3. zaključati, zatvoriti;
zaprem iti, zakrčiti; dovršiti; opkoliti,
podsjedati; okružiti
claudus, adi. hrom , šepav ( a l t e r o p e ­
d e u jednu nogu)
claustra, orum , n. ključanica, brava,
ključ; zagrada, okovi; v ra ta ; nasip;
bedem, opkop
clausula, ae, f. zaglavak, konac
clausum, i, n. zaporanj, b rava
clava, ae, /. kijača, toljaga
clavarium, ii, n. čavlovina (novci za
čavle na cipelama)
claviger, gera, gerum , adi. 1) ( c l a v a )
toljagaški; topuzlija. 2) ( c l a v i s)
ključonoša
clavis, is, /. ključ; ključanica, brava
clavus1, i, m. klinac, čavao; korm ilo
clavus2, i, m. grim izni ru b na tunici
clemens, entis, adi. blag, m ilostiv, do­
bar; tih, m iran
clementer, adv. blago, milostivo, m irno;
polagano
50 co-angusto
clementia, ae, /. blagost, m ilostivost, m i-
losrdnost
clepo, psi, ptum , 3. krasti
clepsydra, ae, /. klepsidra, vodeni sat
cliens, entis, m. klijent, podanik, štićenik
clienta, ae, f. štićenica, klijentica
clientela, ae, f. štitništvo, okrilje, zaštita;
skup klijenata
clientulus, i, m. kukavan štićenik, k li­
jen t
clipeatus, adi. štitonosan; subst. clipe­
ati, 5rum, m. štitonoše
clipeus, i, m. i clipeum, i, n. okrugao
štit; sunčani kolut; reljef
clitellae, arUm, f. sam ar
clitellarius, adi. osam aren
clivosus, adi. pun obronaka; strm enit,
vrletan
clivus, i, m. obronak, brežuljak; strm i­
na
cloaca, ae, f. podzemni kanal; kloaka
clu eo, ------ , 2. zvati se; biti slavan, ču­
ven
clunis, is, f. guz, bu t
clurinus, adi. m ajm unski
clyster, eris, m. klistir, štrcalica
coacervatio, onis, /. gom ilanje, zgrtanje
coacervo 1. gom ilati, zgrnuti
co-acesco, cui, —, 3. ukiseliti se, ciknuti
coacta, orum , n. piist, pustina, svaljana
vuna
coactio, onis, f. naplaćivanje, pobiranje
(novaca)
coactor, oris, m. pobirač novaca (na
dražbama itd.); u pl. zapleće, zadnja
četa
coactus, us, m. prinuda (samo u abl.
sing.)
co-aedifico 1. izgraditi
co-aequales, ium, m. vrsnici, vršnjaci
co-aequo 1. izravnati, izjednačiti
coagmentatio, onis, f. zglobljavanje,
sklapanje, sastavljanje
co-agmento 1. zglobiti, sklopiti, slijepiti
coagmentum, i, n. sklop, zglob
coagulum, i, n. sirište
co-alesco, lui, litum , 3. srasti, svezati se;
korijen uhvatiti, p rim iti se; zacijeliti
co-angusto 1. stijesniti se, stisnuti se
co-arguo 51
co-arguo, ui, utum , 3. dokazati, poka­
zati; kriv n ju dokazati; okriviti, osva-
diti; opovrgnuti, pobiti
coartatio, 5nis, f. sabijanje, zbijanje
co-arto 1. sabijati, suzbiti; zbiti, skratiti
coaxo 1. k rek etati
coccinatus, adi. u grimizu, u skrletu
coccum, i, n. grimiz, skrlet
cochlea, ae, /. puž
coctilis, e, adi. pečen; od opeke
codicillus, i, m. debalce, panjić; pl. pi­
saća tablica; pismo; molba; naredba;
dodatak oporuci, kodicil
coelicola i sve od coelum izvedene riječi
v. pod: caelicola, caelum
co-emo, emi, em ptum , 3. pokupiti, po-
kupovati
coemptio, onis, /. kupnja; prividnom
kupnjom sklopljen rim ski brak, p ri­
vidan brak
coemptionalis, e, adi. koji se kupuju u
masi; nevrijedan; kukavan
coena, coenaculum etc. v. cena, cenacu­
lum etc.
co-eo, ii, tum , Ire, sastati se, skupiti se,
sabrati se; udružiti se, ujediniti se;
zarasti ( v u l n u s ) ; zgrušati se; sklo­
piti ( s o c i e t a t e m )
coepi, coepisse, coeptus, verb, defect.
začeti, stati, uzeti; započinjati se, nas­
tati; snbst. coeptum, i, n. pothvat, po­
duzeće
coepto 1. počinjati, pothvaćati se; za­
čin jati se
coeptus, us, m. pothvat, poduzeće
coerceo, cui, citum , 2. zbiti, stijesniti,
suziti; zaustavljati, stezati, obuzdati,
ograničiti
coercitio, onis, f. stezanje, stega; kazna
coercitor, oris, m. redar, čuvar
coetus, us, m. sastanak; skupština; druž­
ba; strka, buna
cogitate, adv. prom išljeno, oprezno
cogitatio, onis, f. m išljenje, razm išlja­
nje; misao; m nijenje; nakana, nam je­
ra, osnova; m ašta
cogitatum, i, n. misao, češće pl. misli
cogito, 1. misliti, sm išljati (u partic. perf.
pas. prom išljen, dobro’ promozgan);
snovati, nam jeravati; razm išljati
co-inquino
cognatio, onis, j\ rod po krvi, srodstvo;
sličnost; rodbina, rođaci
cognatus, adi. 1) rođak, rođakinja, rod
(po ocu ili materi); subst. rođak, rod.
2) podudarajući se, sličan
cognitio, onis, /. poznavanje, upozna­
vanje, poznanstvo; teoretsko znanje;
misao, pojam o čemu; sudska istraga
cognitor, oris, m. poznavač, svjedok isto-
vetnosti; branitelj, odvjetnik; zastup­
nik
cognitura, ae, f. državno odvjetništvo
cognomen, Inis, n. prezim e porodično;
nadim ak
cognomentum, i, n. = cogndmen
cognominis, e, adi. istoimen, im enjak
cognomino 1. nadjeti komu prezim e ili
nadim ak, nazvati, prozvati
cognosco, ndvi, nitum , 3. 1) poznati,
spoznati, opaziti, doznati, čuti, osjetiti;
upoznati, prepoznati; abi. abs. c o g ­
n i t o saznavši; partic. c o g n i t u s
kao adi. poznat, dokazan. 2) nastojim
da saznam; pretražiti, uhoditi; istra­
živati, ispitati, prosuđivati
cogo, coegi, coactum, 3. stjerati; skupiti,
sabrati, sjediniti; prisiliti, natjerati,
prinuditi; partic. coactus prinuđen,
pod silu, od nevolje
co-haereo, haesi, haesurum , 2. svezan
biti; složen biti, držati se skupa; pos­
tojati; sastavljen biti
cohaeresco, haesi, —, 3. srasti, svezan
biti
coheres, edis, m. i /. sunasljednik (-ica),
subaštinik (-ica)
cohibeo, ui, Itum, 2. skupa držati; u
sebi držati; zadržavati, zaustavljati;
zauzdati, krotiti
co-honesto 1. štovati, častiti
co-horresco, horrui — 3. zgroziti se; n a­
ježiti se
cohors, . tis, /. ograda, tor, obor; četa
vojske, kohorta (,/ 1„legije); hrpa, mno­
štvo; c. p r a e t o r i a tjelesna straža
vojvodina; p ratn ja nam jesnikova
cohortatio, onis, /. sokoljenje, hrabre-
nje
cohorticula, ae, /. kohortica
co-hortor 1. živo hrabriti, sokoliti
cd-inqulno 1. okaljati, u p rljati
coitio
coitio, onis, f. sastanak; spletke, zla n a­
kana
coitus, us, m. sastanak; puteno općenje,
p arenje
colaphus, i, m. zaušnica, ćuška
cdleus, i, m. mošnje, kesica
collabefacto 1. činiti da pada, rušiti; ras­
klim ati
collabefio, factus sum, fieri, kolebati
se, razbiti se; pasti
collabor, lapsus sum, 3. survati se, srušiti
se, raspadati se; u nesvijest pasti, one­
svijestiti se
collaceratus, adi. izderan, iskidan
collacrimatio, onis, /. plač, ronjenje suza
collacrimo 1. suze roniti uza što, opla­
kivati
collare, is, n. ogrljak
collatio, onis, f. snošenje; skupljanje no­
vaca, prinos; poređivanje; analogija
collator, oris, m. prinosnik, prilagač
collatus, us, m. sukob, navala, boj
collaudatio, onis, f. hvaljenje, pohvala
collaudo 1. hvaliti uza što, pohvaliti
collecta, ae, /. prinos, prilog
collectaneus, adi. sabran, skupljen
collecticius, adi. sabran, sakupljen
collectio, onis, f. sabiranje, kupljenje;
rekapitulacija
collectus, adi. zbijen, jedar, kratak
collega, ae, m. drug u službi, kolega
collegium, ii, n. društvo, zajednička
služba; zbor, korporacija
collibertus, i, m. suslobodnjak
collibet, -buit i -bltum est, 2. impers.
dopada se, hoće se (komu)
collido, lsi, isum, 3. ud arati što o što,
slupati, razbiti; pas. sraziti se, suda­
riti se
colligatio, onis, /. sveza
colligo1 1. ( l i g a r e ) svezati, sapeti; uje­
diniti, združiti; zadržavati, zaustav­
ljati
colligo2, legi, lectum , 3. ( l e g e r e ) sa­
brati, skupiti, snositi, sastaviti; za­
držati, priječiti; steći, dobiti, postići,
dobaviti se čega; napom enuti; izbro­
jiti; razm išljati, proračunavati; zaklju­
čiti
collinčo 1. upraviti, naperiti, nišaniti
52 cfilosseus
collino, levi, litum , 3. nam azati; okaljati,
up rljati
colliquefactus, adi. razmućen, rastopljen
collis, is, m. brežuljak
collocatio, onis, f. nam ještanje, položaj;
udom ljenje, udaja
colloco 1. nam jestiti, m etnuti, postaviti,
položiti; nastaniti, ukonačiti; uložiti;
upotrijebiti; urediti; udati, udom iti
collocupleto 1. vanredno obogatiti
collocutio, onis, f. razgovaranje, dogo­
vor
colloquium, ii, n. razgovor, dogovor
colloquor, cutus sum, 3. razgovarati se,
dogovarati se s kim, pregovarati
colluceo,------ 2. svijetliti se, sjati
colludo, lusi, lusum , 3. igrati se sa (s
dat.); šurovati s kim, u potajnu do­
govoru biti
collum, i, n. v ra t (u ljudi i u životinja)
colluo, lui, lutum , 3. isprati, isplakati
collusio, onis, f. potajni dogovor, ortaš-
tvo
collustro 1. osvjetljivati, rasvjetljivati;
ogledati, razgledati
collutulento 1. zablatiti, okaljati
colluvies, ei, /. smeće, pomije; gnusna
smjesa
collybus, i, m. prid; m ijenjanje novaca
collyra, ae, j. pogača, kolač
collyrium, ii, n. kolirij, m ast za oči
colo1 1. cijediti, procijediti
colo2, colui, cultum , 3. zemlju obrađi­
vati; težiti, gojiti, njegovati; stanovati,
prebivati ( u r b e m ) ; brinuti se, skr­
biti se; poštovati, častiti
coldcasia, ae, /. i colocasium, i n. vodena
ruža
colona, ae, /. seljanka, seljakinja
colonia, ae, /. seoski posjed, im anje; na­
seobina, naselje; naseljenici
colonicus, adi. naseobinski
colonus, i, m. težak, ratar, seljak; za­
kupnik; naseljenik, stanovnik
color, 5ris, m. boja ( c o l o r e m m u ­
t a r e prom ijeniti se u licu); sjaj;
stanje, položaj; značaj, kolorit
coldro 1. m astiti, bojiti, bojadisati; dati
kolorit; c o l o r a t u s šaren, m rko
bojadisan
colosseus, adi. koloski, gorostasan
colossus
colossus, i, m. gorostasan kip; gorostas,
kolos
colostra, ae, /. prvo m lijeko m aterino
coluber, bri, m. i colubra, ae, zmijica,
gujić; zm ija
colubrifer, fera, ferum , adi. zmijonosan
colubrinus, adi. zmijolik, lukav poput
zmije
cdlum, i, n. cjedilo
columba, ae, f. golub, golubica
columbinus, adi. golubinji, golubov
columbulus, i, m. golubak, golupče
columbus, i, m. golub
columella, ae, /. stupac
columen, inis, n. vrh; zabat, sljem e u
kuće; što je najviše, najizvrsnije; gre­
da, stup, poduporanj, potpora
columna, ae, /. stup, potporanj
columnarii, orum , m. oni koji se skup­
ljaju na rim skom forum u kod »co­
lum na Maenia«; ološ; zla klatež
columnarium, ii, n. stuparina (porez od
stupova)
cdlumnatus, adi. poduprt stupovim a
colurnus, adi. ljeskov
colus, i, i us, f. preslica
coma, ae, f. kosa; lišće, trava; vuna;
dlaka
comans, antis, adi. kosm at, dlakav;
s t e l l a c. repatica
comatus, adi. vlasat, dlakav, dugovlas
com-bibo, bibi, —, 3. popiti, progutati
comburo, ussi, ustum , 3. spaliti, sažeći;
upropastiti, un ištiti
com-edo, edi, esum, 3. 1) pojesti, prož-
drijeti, izjesti. 2) spraskati, spiskati
comes, itis, m. i /. pratilac, pratilica,
drug, drugarica
cometes, ae, m. repatica
comice, adv. komično
cbmicus, adi. komički; subst. comicus,
i, m. glum ac kom edije; komički pjes­
nik
comis, e, adi. uljudan, prijazan, uslužan
comissabundus, adi. veseo skitač, lola
cSmissatio, onis, /. veselo i bučno ski­
tan je po ulicam a, lolanje s pijankom
comissator, oris, m. lola, skitač
comissor 1. lolati se, bančiti
cdmitas, atis, /. uljudnost, ljubaznost,
uslužnost
53 commentarius
comitatus, us, m. p ratn ja; pratioci, d ru ­
žina; pu tn a povorka, karavana
comiter, adv. uljudno, prijazno, usluž­
no, usrdno
comitialis, e, adi. skupštinski, spada­
jući na c o m i t i a ; m o r b u s c.
padavica
comitiatus, us, m. narodna skupština (u
komicijam a)
comitium, ii, n. 1) komicij (mjesto do
foruma, gdje su se u najstarije vri­
jem e držale narodne skupštine), zbo-
rište. 2) pl. comitia, orum, n. komicije,
narodna skupština
comitor 1. p ratiti, slijediti, ići za kim;
kao p ratilac pridružiti se; partic. co­
mitatus praćen
com-maculo 1. u p rljati, okaljati
com-manipularis, is, m. vojnik istoga
m anipula, drug u oružju
commeatus, us, m. dolaženje i odlaženje;
prom et; dopust (osob. o vojnicima);
pošiljka; karavana; dovoz; žitak, h ra ­
na, živež ( s u p p o r t a r e doprem a­
ti); dobitak
com-memini, isse, verb, defect, sjećati
se
commemorabilis, e, adi. spom ena v rije­
dan, znam enit
commemoratio, onis, f. sjećanje, opomi-
njanje; spomen, navođenje
commemoro 1. spom injati se, sjećati se;
opom enuti, sjetiti, predočiti komu što;
napom injati, pripovijedati
commendabilis, e, adi. vrijedan prepo­
ruke
commendaticius, adi. preporučan
commendatio, 5nis, f. preporuka, prepo­
ručeno posredovanje; ugodnost, mi­
lina
commendator, oris, m. i commendatrix,
icis, f. preporučitelj, preporučiteljica
commendatus, adi. preporučen; mio,
drag
commendo 1. povjeriti, preporučiti; hva­
liti, um iliti se, um iljavati se
commentariolum, i, n. k ra ta k spis, čla­
nak; nacrt
commentarius, ii, m. spis, nacrt, osnova;
bilješka, zapisnik, dnevnik; c o m-
m e n t a r i i bilješke, spomenica, me­
m oari
commentatio
commentatio, onis, /. proučavanje, moz­
ganje; p rip rav ljan je
commenticius, adi. izm išljen, izumljen,
nov; idealan; lažan
commento 1. dobro razm isliti
commentor1 1. razm išljati, promozgati;
ispitivati, rasp rav ljati; napisati, sas­
tav iti; partic. c o m m e n t a t u s pro­
mozgan, proučen
commentor2, oris, m. pronalazač, začet­
nik
commentum, i, n. izm išljotina, laž; izum,
osnova
com-meo 1. ulaziti, izlaziti, dolaziti; ići
tam o i amo
commercium, ii, n. trgovina, trgovački
prom et; pravo prodavanja ili kupova­
n ja; općenje, drugovanje, m iješanje
s kim
com-mercor 1. pokupovati, nakupovati
com-mereo, ui, Itum , 2. zaslužiti, zavri-
jediti; skriviti, sagriješiti
com-mčtlor, m ensus sum, 4. izm jeriti;
porediti
com-meto 1. često dolaziti, odlaziti i do­
laziti
com-mlgro 1. seliti se, odseliti se
commilitium, ii, n. vojno bratstvo, voj­
na družina; zajednica
commilito, onis, m. vojni drug, ratni
drug
comminatio, onis, /. p rijetn ja
commingo, nxi, (n)ctum, 3. pom okriti;
okaljati
comminiscor, m entus sum, 3. izmisliti;
izum jeti; part, commentus izmišljen,
lažan
com-mlnor 1. p rijetiti čime, groziti se
(pugnam)
com-mlnuo, ui, utum , 3. u kom adiće raz­
biti; um anjiti; uništiti, upropastiti,
potkopati
comminus, adv. izbliza, prsa o prsa; u
blizini; lično
com-misceo, scui, m ixtum , 2. sm iješati,
pom iješati, prim iješati
commiseratio, onis, /. sažaljevanje
com-miseror 1. sažaljevati, žaliti, poža­
liti; pobuđivati sažaljenje
54 communicatio
commissio, onis, f. utakm ica, nad b ija­
nje, natjecanje; kićen, svečan govor
commissum, i, n. pothvat; prestupak,
krivnja; zapljena, konfiskacija; povje­
rena tajn a
commissura, ae, /. sveza, zglob
com-mitto, misi, missum, 3. sastaviti,
sklopiti, svezati, ujediniti, združiti;
podbadati, draškati jednoga protiv
drugoga; izvoditi, započinjati (c. p u-
g n a m , p r o e l i u m zam etnuti boj);
boj biti; prestupiti, skriviti, sagriješiti
( a l q d i n, e r g a , a d v e r s u s a 1-
q m); dotle dotjerati da; zaslužiti (p o-
e n a m); predati, prepustiti, povjeriti;
izložiti, izdati
commode, adv. prim jereno, kako valja,
pristojno, vješto, okretno; udobno; u
dobar čas; uslužno
commoditas, atis, f. shodnost, p rik lad ­
nost, udobnost, korist; uslužnost, b la­
gost
commodo 1. udesiti, urediti; ugoditi, uči­
niti kom u ljubav; posuditi
commodum1, adv. baš, upravo
commodum2, i, n. probitačnost, korist;
dobitak, dobro, blagodat
commodus, adi. prikladan, zgodan, po­
voljan; uslužan, prijazan, ugodan
com-mollor, 4. pokrenuti, latiti se čega
commone-faclo, feci, factum , 3. opomi-
njati, sjetiti, predočivati
com-moneo 2. = commonefacio
com-monstro 1. pokazati, označiti
commoratio, onis, f. boravljenje, b o ra­
vak; zatezanje
com-mčror 1. zaustavljati; boraviti, za­
baviti se
commdtlo, onis, /. uzrujanje
commotiuncula, ae, /. boležljivost; laka
bolest
commdtus, adi. nesiguran, nepostojan;
uzrujan, razdražen, strastven, žestok
com-moveo, movi, mStum, 2. kretati,
m icati s m jesta, odvoditi, odagnati,
potresti (c. c a s t r a e x l o c o k re­
n u ti se s vojskom na put); uzrujati,
uznem iriti, dražiti (a 1 q m); probuditi
( d o l o r e m ) ; pas. razdražiti se, raz­
boljeti se
communicatio, onis, f. saopćivanje
communico
communico 1. saopćiti, priopćiti, dijeliti
što s kim (a 1 q d c u m a l q o ) ; c o n ­
s i l i a c u m a l q o savjetovati se
s kim zajedno; porazgovoriti se
com-munlo1 4. u tv rd iti, ograditi; b ra ­
niti, osigurati
com-munio2, onis, f. zajednica
communis, e, adi. zajednički, opći; p ri­
jazan, društven; subst. commune, is,
n. zajednički posjed kojega zbora;
opće dobro, za opće svrhe, uopće
communitas, atis, f. zajednica; u lju d ­
nost, druževnost
communiter, adv. zajednički, općenito;
uopće
communitio, onis, j. u tiran je p uta
com-murmuror 1. m um ljati, m rm ljati
u sebi
commutabilis, e, adi. prom jenljiv, n e­
postojan
commutatio, onis, f. prom jena; f i t c.
r e r u m n astaje prom jena
com-muto 1. prom ijeniti, preokrenuti;
m ijenjati, izm ijeniti
como, compsi, com ptum , 3. kosu rediti,
češljati
comoedia, ae, f. vesela igra, kom edija
comoedice, adv. kao u kom ediji
comoedus, adi. glum ački, kom edijaški;
subst. glumac, kom ičar
comosus, adi. vlasat, kosm at
com-paclscor, pactus i pectus sum, 3.
ugovoriti, uglaviti
compactio, 6nis, f. sklop
compactus, adi. zbijen, zdepast
compages, is, f. zglob, sklop, sastav
com-par, paris, adi. jednak; ravan;
subst. m. i /. drug, sudrug; drugarica;
muž; žena
comparabilis, e, adi. poredljiv, prispo­
dobi jiv
comparate, adv. poređujući
comparatio, onis, f. poređenje; nagodba
(o izboru provincije); sprem anje, p ri­
prava; dobava
comparativus, adi. poredbeni
com-parco, rsi, —, 3. uštedjeti; uzdržati
se, propustiti
com-pareo, ui, —, 2. pojaviti se, pokazati
se; još se nalaziti
55 com-peto
comparo1 1. spariti, izjednačiti; porediti
(alqm c u m alqo, a l q d cum
a l q a re ); razm išljati; nagoditi se,
dogovoriti se (o poslovima ili provin­
cijama)
comparo2 1. pripraviti, sprem ati, na-
maći; sprem ati se n a što, oružati se
(c. b e l l u m sprem ati se na rat);
urediti, odrediti; dobaviti, priskrbiti,
steći, skupiti
com-pasco, — pastum , 3. zajedno pasti
(pasem)
com-pascuus, adi. za zajedničku pašu
određen
compedio 4. sapeti, noge svezati
compellatio, onis, /. prekoravanje, ko­
ren je
com-pello1 1. nagovoriti, zvati, zazvati;
koriti, psovati, grditi
com-pello2, puli, pulsum , 3. sagnati, zgo-
niti; stjerati, n a tjerati; prinuditi, p ri­
siliti
com pendiarius, adi. probitačan; kratak,
skraćen
compendium, ii, n. dobitak, korist; pri-
štednja; pokraćenje; p rijek i pu t
compensatio, onis, f. izjednačenje, iz-
rav n an je
com-penso 1. m jeriti n a tezulji; porediti
( a l q d c u m a l q a re ); naknaditi
comperendinatus, us, m. odgoda na
p rek su trašn ji dan
comperendino 1. parnicu odgoditi na
p rek su trašn ji dan; predložiti odgodu
na prekosutra
comperlo, peri, pertum , 4. saznati, doz­
nati, proučiti; c o m p e r t u m m i h i
e s t ili c. h a b e o pouzdano zna­
dem; abZ. abs. c o m p e r t o pošto se
saznalo; partic. perf. c o m p e r t u s
kom u je dokazano
com-pes, pedis, /. klade (u koje su ro­
bove metali za kaznu); okovi, gvožđe
compesco, scui, —, 3. sapeti, zauzdati,
ukrotiti, stezati
competitor, oris, m. i competltrix, Icis,
f. natjecatelj, natjecateljica
com-peto, petivi (petii), petitum , 3. (za­
jednički) težiti; dogoditi se u isto v ri­
jem e; biti prem a čemu, p rikladan biti
za što
compilatio
compilatio, onis, /. pljačka; književna
k rađ a
com-pilo 1. plijeniti, pljačkati; pokrasti
(o književnoj krađi)
compingo, pegi, pactum , 3. slupati, zglo-
biti; sabiti, zatvoriti, sakriti
compitalicius, adi. raskrsni, rasputni
compitalis, e, adi. raskrsni, rasputni;
compitalia, Ium, ili iorum , n. Kom-
p italije (godišnja svetkovina u čast
Larima po raskršćima)
compitum, i, n. raspuće, raskršće
com-placeo, cui, ili citus sum, 2. dopa­
d ati se, svidjeti se, om iljeti
com-plano 1. sravniti; razoriti
com-plector, plexus sum, 3. obuhvatiti,
opkoliti, opasati, zagrliti; sadržavati
(u sebi); opsezati, obuhvatiti; skupiti;
shvaćati, razum jeti, razabrati; p rig r­
liti, cijeniti, zanim ati se; prisvojiti,
steći
complementum, i, n. dopuna, upotpu­
n jav an je
com-pleo, evi, etum , 2. ispuniti, nap u ­
niti; popuniti ( l e g i o n e s ) ; svršiti,
učiniti potpunim ; navršiti, doživjeti
complexio, onis, /. obuhvatanje, sveza;
zaključak
complexus, us, m. obuhvat, obujam , za­
g rljaj; n aručje
com-plico, cui (rjeđe cavi), catum , 1.
sm otati, saviti, složiti
comploratio, onis, f. i compldratus, us,
m. jadikovanje, ridanje, naricanje
com-pl5ro 1. jadikovati, n aricati
com-plures, a, adi. više njih; mnogi,
gdjekoji
compluries, adv. više puta, češće
complusculi, adi. prilično mnogi
compluvium, ii, n. kom pluvij (otvor
na krovu kuće kroz koji je u impluvij
padala kiša)
com-pdno, pSsui, positum , 3. 1) sastav­
ljati, složiti, skupiti, udružiti; osno­
vati, sagraditi, sastaviti, pisati. 2)
ugovoriti, odrediti, dogovoriti se; sko­
vati, urediti; poredati, svrstati; izrav­
nati, um iriti; rasp raviti, svršiti; po­
stav iti jednoga p rotiv drugoga, suočiti,
sučeliti; porediti; (ex) compositd do­
govorno, po dogovoru
56 compromissum
com-porto 1. snositi, skupljati, skupiti
compos, otis, adi. koji vlada čim, gospo­
dar, moćan (s u i znajući za se, p ri
sebi); dionik čega
composite, adv. pravilno; m irno, tiho,
ravnodušno
compčsitio, onis, f. sastavak, spoj; u re ­
đenje, uredba; pom irenje
compositor, oris, m. sastavljač, pisac;
uređivač
compositus, adi. sastavljen, složen; do­
bro uređen, pravilan ( o r a t i o ) ; spre­
m an, pripravan; m iran, tih; subst.
composita, črum , n. uređeno stanje
države
compStatio, onis, f. pijanka, gozba
compotio 4. učiniti dionikom; pas. pos­
tati dionik
com-potor, čris, m. vinski brat, supija-
nica, drug u piću
com pransor, oris, m. drug n a gozbi
com precatio, čnis, f. zazivanje božan­
stva
com-precor 1. m oliti se, zazivati (d e o s)
com-prehendo (comprendo), prehendi,
prehensum , 3. skupiti, obujm iti; zgra­
biti, prihvatiti, spopasti, zahvatiti;
upaliti; planuti; uhvatiti, pohvatati;
(zločin) otkriti; predobiti za se; shva­
titi, opaziti; pojm iti, razum jeti, raza­
b rati, znati
comprehensibilis, e, adi. dokučljiv, ra ­
zum ljiv
comprehensio, onis, obuhvaćanje; h v a­
tanje; sveza, spoj; shvaćanje, razu ­
m ijevanje; izraz, stil; period, rečenica
comprendo, v. com prehendo
compresse, adv. zbijeno, jedro, ukratk o
compressio, onis, /. stiskanje; grljenje;
jedrina, kratkoća
compressus, us, m. stiskanje, pritiskanje;
zbijenost
comprimo, pressi, pressum , 3. stiskati,
stisnuti; zaustavljati, držati
comprobatio, onis, j. priznanje
comprobator, oris, m. priznavač
com-probo 1. odobriti, priznavati; do­
kazati, posvjedočiti
compromissum, i, n. uzajam no obeća­
nje; kom prom is
com-promitto
com-promitto, misi, missum, 3. uzajam ­
no obećati da će se obje stran k e po­
koriti presudi
comptus, adi. uglađen, lijep, pristao
com-pungo, punxi, punctum , 3. izbosti,
isprebadati
com-puto 1. sračunati, zbrojiti
conamen, mis, n. napor, m uka; oslonac,
potpora
conatum, i, n. pokus, sm jelost, pothvat
conatus, us, m. pokus, pokušaj; pothvat,
trud, napor, revnost; nagon
con-caco 1. opoganiti
con-caedes, lum , /. plur. zasjeka (od po­
sječena drveća)
con-calefaclo, feci, factum , 3. ugrijati,
stopliti
con-caleo, ui, — , 2. topao biti
con-calesco, lui, —, 3. svrućiti se, stop-
liti se, u g rijati se
con-callesco, lui, —, 3. nažuljiti se; otup-
jeti, o tvrdnuti; opam etiti se
concameratus, adi. presvođen, sveden
con-cavo, 1. išupljiti, izdupsti; iskriviti
con-cavus, adi. šupalj, sveden
con-cedo, cessi, cessum, 3. 1) otići, poći,
u d aljiti se; ostaviti; m inuti, proći;
doći u, dospjeti; prebjeći; popustiti,
pokoriti se, podleći; ustupati, prednost
d ati komu, popuštati, činiti po volji,
ugoditi. 2) ustupiti, prepustiti; dopus­
titi, podijeliti, dati; odustati od čega,
odreći se čega, ostaviti se; oprostiti
con-celebro 1. svetkovati, svečano oba­
viti; razglasiti, obznanjivati, dati na
znanje
concenatio, onis, /. zajednički objed
concentio, onis, f. skladnost, harm onija
concenturio 1. u cen turije sakupiti
concentus, us, m. skladno pjevanje, h a r­
m onija; suglasje, sklad
conceptio, onis, f. prim anje; zečeće (že­
ne); sastav ljan je p rav n ih form ula
conceptus, us, m. zahvaćanje; začeće,
trudnoća; zam etak
concerpo, cerpsi, cerptum , 3. razderati,
rask id ati
concertatio, onis, /. prepiranje, rječkanje
concertator, 5ris, m. protivnik, suparnik
concertatorius, adi. prepirački
57 concinnus
con-certo 1. p rep irati se, nadbijati se,
ogledati se s kim
concessio, onis, /. dopuštanje; oproštenje
kazne
con-cesso 1. prestajati, prepuštati, m a-
lak sati
concha, ae, /. školjka; grim iz; biser, bi-
sernica; lju štu ra
concessus, us, m. dopuštenje
conchyliatus, adi. bagren, grim izan
conchylium, ii, n. lju štu ra; kamenica,
oštriga; grim iz
concido1, idi, —, 3. (cado) srušiti se;
m rtav pasti; (o vjetrovim a) jenjavati;
ginuti, propadati, pogibati
concido2, idi, isum, 3. (caedo) sasjeći, po­
sjeći; izbiti; govor sk ratiti; oboriti,
upropastiti, uništiti
con-cleo, ivi, itum , 2. i concio, ivi, itum ,
4. 1) sazvati, skupiti. 2) zanjihati, po-
tresti, uzdrm ati; uzbuditi', razdražiti,
raspaliti; uzrokovati, povod dati
conclllabulum, i, n. zborište, tržište, sud
conciliatio, onis, /. ujedinjenje, sveza;
nagnuće, sklonost prem a čemu; pre­
poruka; stjecanje
conciliator, oris, m. začetnik; posrednik
conciliatricula, ae, /. posrednica
conciliatrix, icis, /. posrednica, začetni­
ca; svodilja
conciliatus adi. drag, omilio; sklon če­
mu
concilio 1. sastaviti, ujediniti; sp rijate­
ljiti s kim; izm iriti ( a l q m a l i c u i
koga s kim); pridobiti, steći (a m 5-
r e m) ; preporučivati; svezati, sklopiti,
uglaviti ( p a c e m ) ; dobaviti, p riba­
viti ( r e g n u m krunu), priskrbiti,
nam aći, smoći ( a l i c u i a l q d )
concilium, ii, n. sazivanje; vez; sasta­
nak, sastajanje; skup, društvo; skup­
ština; sabor, državno vijeće
concinne, adv. um jetnički, kićeno, sklad­
no
concinnitas, atis, f. skladno spajanje m i­
sli i riječi, skladnost
concinnitudo, Inis, j. ures, n ak it govora
concinno 1. skladno sastaviti, urediti
concinnus, adi. skladno sazdan, lijep,
krasan, kićen; skladan, zaokružen,
zgodan; ugodljiv, usrdan
concino
concino, clnui, —, 3. zajedno pjevati,
zvečati; tru b iti; slagati se, skladati
se; zapjevati; slaviti; proricati
concipio, cepi, ceptum , 3. zajedno za­
h v atiti; prim ati u se, hvatati; začeti,
zatru dn jeti; osjećati, opažati, pom iš­
lja ti u sebi, slutiti; u p ijati ( o d i u m
i n a l q m zam rziti na koga); do­
baviti se čega, dobiti; napisati, nači­
n iti obrazac
concisus, adi. osječen, kratak, jedar
concitate, adv. brzo, žestoko
concitatio, onis, /. zam ahivanje; buna,
pobuna; uzrujanost, strastvenost
concitator, oris, m. bunitelj; začetnik
concitatus, adi. brz, nagao; uzrujan, žes­
tok
con-cito 1. tjerati, goniti ( e q u u m obo-
sti); pozvati; razdražiti, pobuniti; pro­
buditi, uzrokovati, proizvesti
concitor, oris, m. bunitelj
con-clamatio, onis, /. vikanje, klicanje
con-clamo 1. vikati, klicati; a d a r m a
zvati na oružje; naricati za (su os);
zvati u pomoć
conclave, is, n. soba (koja se može za­
ključati)
concludo, usi, usum , 3. zaključati, za­
tv o riti; na tijesno sabiti, stegnuti; za­
ključati; dokazivati
concluse, adv. zaokruženo, blagoglasno
conclusio, onis, f. opkoljavan je, pođsje-
danje, opsada; zaključak; konac; za-
glavak govora; izvod
conclusiuncula, ae, {. m alen zaključak
con-color, oris, adi. jednakobojan, iste
boje
con-coquo, coxi, coctum, 3. prokuhati,
probavljati; dobrovoljno podnositi;
prom išljati, prom ozgati; c. s e izje­
d ati se, ginuti od strah a
concordia, ae, f. sloga, jednodušnost
concorditer, adv. složno
concordo 1. slagati se
concors, dis, adi. složan, skladan, su­
glasan
con-credo, credidi creditum , 3. povjeriti
con-cremo 1. spaliti (potpuno)
con-crepo, crepui, — , 1. štropotati, zve­
čati, zveketati ( a r m i s )
con-cresco, crevi, cretum , 3. srasti, zgus­
n u ti se, zgrušati se; slediti se
58 con-đico
concretio, onis, /. srastanje, zgušnjava-
nje^
concretus, adi. zgusnut, gust, sm rznut
concubina, ae, f. suložnica, bludnica
concubinatus, us, m. suložništvo, konku­
binat
concubinus, i, m. suložnik
concubitus, us, m. zajedničko ležanje;
ljubakanje
concubius, adi. samo: c o n c u b i a
nocte u gluho doba noći
conculco 1. zgaziti, zlostavljati, zlo s
kim postupati; ne cijeniti, p rezirati
con-cumbo, cubui, cubitum , 3. leći, lije-
gati
concupiens, entis, adi. otim ljući se za,
vrlo željan čega ( r e g n i )
concupisco, pivi (pii), pitum , 3. vruće
željeti, žudjeti
con-curro, curri, cursum , 3. strčati se,
sleći se, zbježati se, zgrnuti se; n av a­
liti, napasti (a d a r m a poteći na
oružje); sraziti se, sukobiti se; u jed ­
no vrijem e zbiti se, nastati; u boj
poteći, pobiti se, u d arati se; uteći se
concursatio, onis, f. stjecanje, optrčava-
nje, potucanje; čarkanje
concursator, oris, m. čarkaš
concursio, onis, stjecanje, sastajanje
con-curso 1. lijetati, letjeti amo tam o;
obići, polaziti, obredati
concursus, us, m. stjecanje, strka; su­
kob, sraz; borba, boj, navala
concussio, onis, /. titran je, potresanje;
igranje
concutio, cussi, cussum, 3. tresti, m ahati;
uzdrm ati, oslabiti, potresti; uplašiti,
prepasti; u d arati jedno o drugo
con-decet, —, —, 2. impers. p ristoji se,
dolikuje
condemnator, oris, m. začetnik osude
condemno 1. osuditi; proglasiti koga k ri­
vim
con-denso 1. zgusnuti, zbiti
con-densus, adi. gust, zbijen
condicio, onis, j. uvjet; nagodba, pogod­
ba, prijedlog, ugovor; ženidbeni ugo­
vor, ženidba, udaja; položaj, stalež,
prilike, udes, sreća; zvanje
con-dico, dixi, dictum , 3. dogovoriti se,
uglaviti
 con-digne
con-digne, adv. vrijedno, dostojno, p ri­
stojno
con-dignus, adi. vrijedan, dostojan, p ri­
stao
condimentum, i, n. začin; zaslada
condio 4. začinjati; balzam irati; zasla­
diti ( o r a t i o n e m ) ; ublažiti
condiscipulatus, us, m. suučeništvo, d ru -
garstvo iz škole
con-discipulus, i, m. suučenik
con-disco, didici, —, 3. naučiti, proučiti
conditio, onis, f. začinjanje (jela); spre­
m anje (voća za zimu)
conditor, oris, m. osnivač, utem eljitelj;
začetnik; pisac, pripovjedač
conditorium, ii, n. lijes; nadgrobni spo­
m enik
conditus', adi. ( c o n d i r e ) začinjen;
ugodan
conditus2, adi. ( c o n d e r e ) zatvoren,
m učaljiv, šutljiv
con-do, didi, ditum , 3. sazidati, sagra­
diti, utem eljiti, osnovati ( u r b e m ) ;
napisati, spjevati ( c a r m e n ) ; sah ra­
niti, čuvati; ukopati; provesti, proživ­
jeti; sakriti, skrivati; zatjerati
condoce-facio, feci, factum , 3. obučiti,
izvježbati
con-doceo, docui, doctum, 2. uvježbati,
dotjerati
condolesco, lui, —, 3. oboljeti, bol ćutjeti
condonatio, onis, /. d arivanje
con-dono 1. darovati, pokloniti; prepus­
titi, ostaviti; dug otpustiti; oprostiti;
poštedjeti, pom ilovati koga
con-dormio 4. usnuti, zaspati
con-duco, duxi, ductum , 3. skupljati,
sabirati; združiti; najm iti, naim ati;
kupiti (vojnike); uzeti pod zakup; p ri­
nositi. prilagati; koristiti; subst. con­
ducti, orum, m. plaćenici; conductum,
i, n. zakupljeno, osob. stan, kuća
conducticius, adi. n ajm ljen
conductio, onis, /. stezanje; zakup
conductor, oris, m. zakupnik, poduzet­
nik
conduplico 1. podvostručiti, udvojiti
con-fabulor 1. naklapati, ćaskati
confarreatio, onis, /. konfareacija (je­
dan od oblika rimskog vjenčanja pri
kojem bi mladenci pojeli komad po­
gače od pira — farreu s panis)
59 con-finis
confarreo 1. konfareacijom vjenčati
con-fatalis, e, adi. dosuđen, određen
confectio, onis, /. gotovljenje, građenje
confector, oris, m. obavljač; zatornik,
uništitelj
confercio, rsi, rtum , 4. trpati, sabiti,
zbijati
con-fero, contuli, collatum , ferre, 1)
snositi, snijeti, skupiti, sabrati; u k ra t­
ko reći. 2) približiti ( c o n s i l i a c u m
a l q o vijećati; m a n u m pobiti se s
kim). 3) prinositi, prilagati. 4) porediti,
poređivati ( a l q d c u m a l q a re ).
5) nositi; spraviti; odgoditi; urediti,
sastaviti; prenijeti; pretvoriti. 6) do­
nositi, upotrijebiti; obratiti, okrenuti,
u p rav iti (a l i o a n i m u m ) ; prepus­
titi, povjeriti; pripisivati, bacati na
koga krivnju; se conferre zaputiti se,
otići; poći; pristati uz, pridružiti se
kom u; impers. confert koristi, koris­
no je (za)
confertim, adv. strpano, zbijeno
confertus, adi. zbijen, stisnut, gust; n a­
trpan, pun puncat
confervesco, ferbui, — 3. uzavreti
confessio, onis, f. priznanje; ispovijest
confestim, adv. odmah, sm jesta
conficiens, entis, adi. koji proizvodi
con-ficio, feci, fectum , 3. tvoriti, činiti,
svršiti; prevaliti ( i t e r ) ; pogoditi se
s kim; uzrokovati; zadati; provesti,
proboraviti; skupiti, dići ( e x e r c i ­
t u m ) ; žvakati ( c i b u m ) ; posjeći, po­
klati; spiskati ( p a t r i m o n i u m ) ;
satrti, oslabiti, istrošiti
confictio, onis, /. izm išljanje
confidens, entis, adi. uzdajući se u sebe,
srčan; drzovit, bezobrazan
confidenter, adv. s pouzdanjem ; drsko,
bezobrazno
confidentia, ae, /. pouzdanje u sebe; đr-
zovitost, bezobraznost
con-fido, fisus sum, 3. pouzdati se, osla­
n jati se (i 11 6 d u c e )
con-figo, fixi, fixum , 3. pribiti, sklopiti;
probosti, prosukati
con-findo, fidi, fissum, 3. rascijepati
con-fingo, finxi, fictum , 3. izraditi; iz­
m isliti
con-finis, e, adi. pograničan, susjedni;
sličan, srodan
confinium
confinium, ii, n. međa, krajina, grani­
ca; susjedstvo
con-fio, —, fieri, sastaviti se, skupiti se;
izvršiti se
confirmatio, onis, f. utvrđenje, jačanje;
h rab ren je; potvrđivanje; dokazivanje
confirmator, oris, m. jam ac
confirmatus, adi. srčan, h rab ar; u tv r­
đen, dokazan
con-firmo 1. utv rd iti, jačati; osigurati,
uglaviti, potvrditi; h rab riti, sokoliti;
u vjernost u tv rd iti ( c i v i t a t e m ) ;
dokazati, posvjedočiti; tvrditi, u v jera­
v ati
confisco 1. čuvati u blagajni; zaplije­
n iti za državu, konfiscirati
confisio, onis, /. uzdanje, pouzdanje
confiteor, fessus sum, 2. priznati; očito­
vati; partic. perf. confessus koji je
priznao; priznat, neprijeporan
conflagratio, onis, /. izgaranje
con-flagro 1. izgarati, sagorijevati
conflictio, onis, /. sukob, borba
conflicto 1. u d arati o što; oboriti; pas.
tući se, boriti se s kim (c u m a 1 q o);
trp je ti od, strad a ti s čega (a 1 q a r e,
a b a 1 q o)
conflictus, us, m. trvenje, kresanje
con-fligo, flixi, flictum , 3. u d ariti što o
što; porediti; sukobiti se, sudariti se;
pobiti se, boj biti
con-flo 1 . napuhati; potpiriti ( i g n e m ) ;
uzrokovati, uzbuditi, podići; preto­
piti; osnovati
confluens, entis, m. i plur. sastavci
(mjesto gdje se dvije rijeke stječu)
con-fluo, fluxi, —, 3. stjecati se, slije­
v ati se, sleći se, skupiti se
con-fddio, fodi, fossum, 3. prekopati;
probosti, prosukati
conformatio, onis, /. obličje, oblik, sas­
tav; predodžba, pojam
con-formo 1 . oblik d ati čemu, urediti,
obrazovati
confossus, adi. proboden
con-fragosus, adi. gredovit, hrapav
con-fremo, ui, —, 3. zajedno m rm ljati;
odjekivati
con-frlco, fricui, fricatum 1 . u trti, na-
trti
60 congruens
confringo, fregi, fractum , 3. slomiti, raz­
biti; osujetiti ( c o n s i l i a ) ; spiskati,
rasteći (imutak)
con-fugio, fugi, —, 3. zbježati se, uteći
se
confugium, ii, n. zbjeg; utočište
con-fundo, fudi, fusum , 3. salijevati,
sm iješati, pom iješati, pobrkati, pore­
m etiti; smesti, zabuniti; razliti
confuse, adv. smeteno, zbunjeno
confusio, onis, /. slijevanje; sveza, sta­
panje; zabuna, sm etnja, m etež
confusus, adi. smeten, pobrkan, n eu re­
dan; smućen, zbunjen
confuto 1. utišati, um iriti; pobiti čiju
tv rd n ju
con-gelo 1. 1) tranz. sm rzavati; ukočiti,
zgusnuti, zgrušati. 2) intr. zam rznuti
se, zalediti se, ukočiti se
con-gemino 1. podvostručiti
con-gemo, gemui, —, 3. glasno uzdah-
nuti
congeries, ei, /. hrpa, gomila
con-gero, gessi, gestum , 3. snositi; n a ­
gom ilati, zgrtati; sprem iti
congesticius, adi. snesen, zgrnut, nasut
congestus, us, m. snošenje, gom ilanje;
hrpa, gomila
congiarium, ii, n. dar, poklon
congius, ii, m. kongij (mjera za tekućine
od 3V4 litre)
con-glacio 1. slediti se, zam rznuti se
conglobatio, onis, /. zgrtanje, gom ilanje
conglobo 1. zaokruživati; zgrtati, nago­
m ilati, skupiti
conglutinatio, onis, /. sljepljivanje; sas­
tavljanje, spoj (riječi)
con-glutino 1. slijepiti; tijesno spojiti,
sklopiti
con-gratulor 1. složno pozdraviti; čes­
titati, radovati se
congredior, gressus sum, 3. sastati se;
pobiti se, ogledati se (a r m i s)
congregabilis, e, adi. druževan
congregatio, onis, f. druževnost (o ljudi­
ma i životinjama)
con-grego 1. ukrditi; skupljati, sabrati,
udružiti
congressio, onis, /. sastajanje, sastanak
coigressus, us, m. sastanak; sukob, n a ­
vala
congruens, entis, adi. priličan, primje-
congruenter
ran, sličan; skladan, harm oničan
congruenter, adv. prikladno, shodno,
zgodno
congruentia, ae, f. podudaranje, sklad­
nost
congruo, ui, —, 3. sastati se; slagati se,
podudarati se, biti prem a čemu; biti
nalik na
congruus, adi. = congruens
conlclo, ieci, iectum, 3. zbaciti, snositi;
naslućivati, zaključivati (a 1 q d e x
a l q a re ); gatati; proricati; bacati,
odapinjati (t e 1 a); baciti, vrći, staviti;
a l q m i n v i n c u l a (in c a t e ­
n a s) c. u tam nicu baciti; i n f u g a m
c. u bijeg n atjerati
coniectlo, onis, f. bacanje; naslućivanje
coniecto 1. naslućivati, suditi, zaklju­
čivati; proricati
coniectura, ae, f. nagađanje, naslućiva­
nje ( c o n i e c t u r a m f a c e r e n a­
gađati; c. c a p e r e e x zaključivati
po); vračanje iz snova
coniecturalis, e, adi. naslućen, v jero ja­
tan
coniectus, us, m. bacanje, odapinjanje
cSnlfer, fera, ferum i cSniger, gera, ge-
rum , adi. koji nosi šišarke, šišarice
conitor, v. connltor
coniugalis, e, adi. ženidbeni
coniugatlo, onis, f. spajanje
coniuglalis, e, adi. ženidbeni
coniuglum, ii, n. sveza; ženidba
coniuncte, adv. svezano, u savezu, za­
jedno; prijateljsk i
coniunctim, adv. zajedno, u zajednici
coniunctio, onis, f. sveza, sjedinjenje,
združenje
coniunctus, adi. svezan, spojen; susjed­
ni, graničeći čim; obližnji; srodan,
sprijateljen; sjedinjen, sudarajući se
con-iungo, iunxi, iunctum , 3. svezati,
sjediniti, združiti; spojiti; dodati, pri­
klopiti; ženidbom svezati; sprijateljiti
coniuratlo, onis, f. zajedničko zaklinja­
nje; urota; f a c e r e c o n i u r a t i o -
n e m u ro titi se
con-iuro 1. (zajedno) priseći, zakleti se;
zavjeriti se, združiti se; subst. coniu-
rati, orum, m. urotnici
coniux (coniunx), ugis, m. i /. muž; žena;
pl. supruzi
61 conscendo
con-necto, nexui, nexum , 3. svezati, spo­
jiti, sjediniti; izvoditi, zaključiti
con-nitor, nisus i nixus sum, 3. opirati
se o što (s abl.); uspinjati se, popeti
se; (napinjući se) roditi; napinjati se,
tru d iti se
conniveo (coniveo), nixi i nivi, —, 2.
sklapati oči, žm iriti; zaspati, m alak-
sati; kroz prste gledati
connublalis, e, adi. ženidbeni
connublum, ii, n. zakonita ženidba,
brak; pravo ženidbe
conopeum, ei, ili conopium, ii, n. ko-
m arnik, m reža protiv kom araca; po-
čivaljka, divan
conor 1. kušati, pothvatiti se čega, od­
lučiti se
conquassatio, onis, /. potresanje, pore-
m ećenje
con-quasso 1. potresti, uzdrm ati
con-queror, questus sum, 3. tužiti se,
jadikovati (a 1 q d, d e a l q a r e)
conquestio, onis, /. žaljenje, tužba
con-qulesco, quievi, —, 3. počivati, od­
m arati se, spavati; m irovati; utješiti
se
conquiro, sivi, situm , 3. sakupiti, sa­
brati; tražiti, misliti na što; popisivati
(vojnike); tražeći dobaviti
conquisitio, onis, f. traženje, iskanje, u t­
jerivanje; novačenje
conquisitor, oris, m. skupljač vojnika;
kupivojska
conquisitus, adi. biran, izabran, izvrstan
con-saeplo, saepsi, saeptum , 4. ograditi;
subst. consaeptum, i, n. ograda
consalutatlo, čnis, j. zajedničko pozdrav­
ljanje
con-saluto 1. više njih zajedno poz­
draviti; pozdravljajući im enovati
consanesco, nui, — 3. ozdraviti
consanguineus, adi. rod po krvi, rođak,
rođakinja; -us, i, m. brat; rođak; con­
sanguinea, ae, /. sestra, rodica
consanguinitas, atis, /. rod po krvi, srod­
stvo
con-sauclo 1. izraniti
con-sceleratus, adi. zlotvoran, opak
con-scelero 1. zločinom okaljati
conscendo, di, sum, 3. uzaći, popeti se;
c. e q u u m uzjahati; c. n a v e m
ukrcati se
 conscensio
conscensio, onis, f. ukrcavanje
conscientia, ae, f. suznanje; svijest; sa­
m osvijest, pouzdanje; savjest, dušev-
nost
con-scindo, scidi, scissum, 3. rastrgati,
poderati, strgnuti
con-sclsco, scivi, scitum , 3. zajedno od­
rediti; odlučiti se na što; zadati sebi
(c. s i b i m o r t e m zadati sebi smrt)
conscius, adi. suznajući; suznalac, dio­
nik; svjestan sebi, sam osvjestan (c.
s i b i a l c i s i n i u r i a e osjećajući
se kriv)
con-scribo scripsi, scriptum , 3. napisati;
skupiti; unovačiti ( l e g i o n e s ) ; po­
pisati; izabrati; u im enik senatora upi­
sati
conscriptio, onis, /. popis; pismeni sastav
consecratio, onis, /. posveta, posveći­
vanje; nepovredljivost; apoteoza
consecro 1. posvetiti (c. c a p u t a l c i s
prokleti); među bogove uvrstiti; ov­
jekovječiti
consectatio, onis, /. teženje za čim
consectatrix, Icis, /. pristalica, privrže-
nica, prijateljica
consectio, onis, f. isijecanje
con-sector 1. p ristajati za; slijediti, p ra­
titi, tražiti; progoniti, ići za kim u
p o tjeru (a 1 q m); dostići
consecutio, onis, f. posljedica; zaklju­
čak; sljedba ( t e m p o r u m )
con-senesco, senui, — 3. starjeti; osta-
rjeti, m alaksati; gubiti politički ugled
consensio, onis, /. suglasje, sloga, sklad
consensus, us, m. suglasje, sloga, sklad,
podudaranje
consentaneus, adi. složen, prim jeren;
impers. c o n s e n t a n e u m e s t p ri­
rodno, razborito je
consentanea, orum, n. dolične prilike
con-sentlo, sensi, sensum, 4. sudarati se,
slagati se; zaključiti; udružiti se, ro-
titi se
consequens, entis, adi. prim jeren, p ri­
kladan; dosljedan
consequentia, ae, /. posljedica
con-sequor, cutus sum, 3.. slijediti, p ra­
titi, nastati nakon čega; progoniti, tje ­
rati; nasljedovati; dostići, stići; pos­
tići, polučiti; shvatiti, razum jeti
62 con-sobrinus
con-sero1, sevi, situm , 3. posijati, zasa­
diti
con-sčro2, serui, sertum , 3. srediti; sve­
zati, sastaviti, združiti; c. m a n u m
pobiti se; c. p u g n a m zam etnuti
broj
conserte, adv. spojeno, svezano
con-serva, ae, /. surobinja
conservatio, onis, f. čuvanje
conservator, oris, m. čuvar, spasitelj
conservatrix, Icis, /. čuvarica
con-servo 1. sačuvati, izbaviti, spasti;
uzdržati na životu, pom ilovati; obdr-
žavati, održati ( l e g e s )
con-servus, i, m. surob
consessor, oris, m. susjed; prisjednik,
prisežnik
consessus, us, m. sjednica, skupština
considerate, adv. prom išljeno, razborito
consideratio, onis, /. razm išljanje; pro­
m atranje
consideratus, adi. prom išljen, prom oz­
gan; razborit, oprezan
considero 1. m otriti, prom atrati; ispiti­
vati, istraživati, razm išljati
con-sldo, sedi, sessum, 3. sjesti, posje­
dati; sjednicu im ati; utaboriti se; n a­
staniti se; rušiti se; utišati, um iriti se;
svršavati se
con-slgno 1. zapečatiti; pečatom po tv r­
diti, jam čiti; zabilježiti
consiliarius, adi. savjetujući; subst. con­
siliarius, ii, m. savjetnik
consiliator, oris, m. savjetnik
consilior 1. vijećati, posavjetovati se,
razm isliti
consilium, ii, n. 1) savjet; vijećanje, vi­
jeće. 2) prom išljenost, razboritost; od­
luka, osnova, nam jera, naum , misao;
ra tn a osnova; c a p e r e c o n s l l l u m
odlučiti; c o n s i l i o u 11 poslušati
savjet; c o n s I l I S navlaš, hotimice
con-slnillis, e, adi. posve sličan
con-sisto, štiti, — 3. postaviti se, stati,
nam jestiti se; m irovati; držati se, us­
traja ti; bivati; zbivati se; osnivati se
na
consitio, čnis, f. zasađivanje, zasijavanje
consitor, oris, m. sijač
consitura, ae, /. zasijavanje
con-sobrinus, i, m. i consobrina, ae, /.
sestrić, sestrična; bratić, bratučeda
consocer
consocer, eri, m. tazbina (otac zeta ili
snahe)
consociatio, onis, /. udruženje, društvo
con-soclo 1. udružiti, u jediniti
consblabllis, e, adi. utješljiv
consolatio, onis, /. tješenje, utjeha; h ra-
brenje; u tješan spis
consolator, oris, m. tješitelj
consolatorius, adi. utješni
con-s5lor 1. tješiti, h ra b riti (a 1 q m);
utažiti, olakšati
con-sono, ui, — 1. oriti se, razlijegati se
con-sonus, adi. suglasan, skladan
con-soplo, 4. uspavati; pas. zaspati tv r­
dim snom
con-sors, sortis, adi. dionik, zajednički;
drugarski, bratski, sestrinski
consortio, onis, /. društvo, zajednica
consortium, ii, n. zajednički im utak, za­
jednica, zadruga
conspectus’, us, m. pogled; lice, oči; mo­
trenje, p ro m atran je
conspectus2, adi. vidljiv; ugledan, odli­
čan
conspergo, si, sum, 3. poprskati, poškro­
piti; posuti, pokriti
conspiciendus, adi. ugledan, odličan
conspicio, spexi, spectum , 3. gledati na;
vidjeti, spaziti; razm isliti; c o n s p I-
c I opažen biti, viđen biti, odlikovati
se
conspicor 1. zagledati, spaziti
conspicuus, adi. vidljiv; viđen, ugledan,
odličan
conspiratio, 5nis, /. suglasje, sloga; u ro ­
ta
con-spiro1 1. zajedno duhati; slagati se,
složno djelovati; u ro titi se; suhst. con­
spirati, orum, m. urotnici
con-spiro2 1. ( s p i r a ) saviti
con-sponsor, oris, m. sujam ac
con-spuo, spui, sputum , 3. popljuvati
con-sputo 1. popljuvati
con-stabilio 4. u tv rd iti
constans, antis, adi. postojan, čvrst; raz­
m jeran, skladan; tvrd, siguran; znača-
jin, pouzdan
constanter, adv. postojano, neprom jen­
ljivo; pravilno; skladno; suglasno; do­
sljedno
63 consuetudo
constantia, ae, /. postojanost, neprom jen­
jiv o s t; značajnost, razboritost; sm je­
lost
consternatio, onis, /. zaziranje; prepa-
danje, nem ir; buna
consterno1 1. poplašiti, strašiti; pobu­
niti, uzru jati
con-sterno2, stravi, stratum , 3. nastrijeti,
pokriti
con-stlpo 1. zbiti, zgrnuti
constituo, ui, utum , 3. sastavljati, po­
staviti, m etnuti; (vojsku) postaviti u
bojni red; zaustaviti; nastaniti, n a ­
m jestiti koga; utem eljiti, osnovati; p ri­
praviti, podići; urediti, stvoriti; odre­
diti, ureći; ugovoriti; zaključiti, odlu­
čiti
constitutio, onis, f. uredba, ustav; od­
redba, ustanova
constitutum, i, n. 1) naredba. 2) dogovor;
dogovoreno vrijem e, ročište
constitutus, adi. sazdan, uređen
con-sto, stiti, staturus, 1. čvrsto stajati,
u strajati; slagati se, su d arati se; sas­
tav ljen biti od; stajati (o cijeni); pouz­
dan, siguran biti; c. s i b i biti doslje­
dan; impers. c o n s t a t , c. i n t e r
o m n e s svi se slažu
constratum, i, n. pokrov, krov
con-strlngo, strinxi, strictum , 3. svezati,
sapeti ( c o n s t r i c t u m teneri
biti svezan); ograničiti, zauzdati, osla­
biti; uk ratk o izreći
constructio, onis, /. sklop, sazdanje; kon­
stru k cija
con-struo, struxi, structum , 3. zgrtati,
zgrnuti; sagraditi, stvoriti
constuprator, 5ris, m. sram otnjak, os-
kvrnitelj
con-stupro 1. osram otiti, oskvrnuti; pod­
m ititi
consuasor, oris, m. savjetnik
con-sue-faclo, feci, factum , 3. naviknuti,
priučiti
con-suesco, suevi, suetum , 3. navići se,
p riu čiti se; p rijateljev a ti s kim; često
per/, c o n s u e v i navikao sam, obi­
čavam
consuetudo, Inis, /. običaj, navika (c7‘
f e r t običaj je); općenje, drugovanje;
prijateljev an je, ljubav
consuetus
consuetus, adi. navikao, običan, vičan,
priučen
consul, illis, m. konzul
consularis, e, adi. konzulski, konzulov;
subst. bivši konzul, konzular; legat
(kojega je car poslao za namjesnika u
provinciju)
consulariter, adv. konzulski, dostojno
konzula
consulatus, us, m. konzulat
consulo, lui, Itum , 3. vijećati, savjeto­
v ati se; b rin u ti se za ( a l i c u i ) ; od­
lučiti; postupati; za savjet p itati (a l-
q m) ; savjetovati, nagovarati; odo­
b ravati, pohvaliti
consultatio, onis, /. vijećanje; savjetova­
nje, tražen je sav jeta u koga; upit
coiisulte, adv. prom išljeno, oprezno
consulto1, adv. navlaš, hotim ice
consulto2 1. prom isliti, prom ozgati, sa­
vjeto v ati se; p itati za savjet (a 1 q m)
consultor, oris, m. savjetnik; tko traži
sav jet u pravnika, klijent
consultrix, Icis, /. dobavljačica, skrbnica
consultum, i, n. zaključak, odluka; pro­
ročanstvo; s e n a t u s c o n s u l t u m
odluka senata
consultus, adi. prom išljen, oprezan; is­
kusan, vješt; (i u r e ) c o n s u l t u s
p rav n ik
consummatio, 5nis, /. dovršetak, svrše­
tak
consummatus, adi. savršen, dotjeran
consummo 1. zbrojiti; svršiti, obaviti;
usavršiti, d o tjerati
con-sumo, sumpsi, sum ptum , 3. potro­
šiti; spraskati; u n ištiti, satrti; up o tri­
jebiti, uložiti; provesti; izgubiti
consumptio, onis, /. trošenje
consumptor, oris, m. trošač, uništitelj
con-suo, sin, sutum , 3. sašiti; snovati
con-surgo, surrexi, surrectum , 3. dići se,
poustajati, osoviti se, ustati
consurrectio, onis, f. dizanje
con-susurro 1. šap tati
con-tabesco, bui, — 3. sahnuti, venuti,
ginuti
contabulo 1. g rad iti katove, snabdjeti
katovim a; prem ostiti
contactus, us, m. doticaj; zaraza
64 con-tero
contagio, onis, /. i contagium, ii, n. do­
ticaj; neposredno djelovanje; zaraza;
kaljanje; zao prim jer
contagiSsus, adi. zarazan, priljepčiv
contamino 1. okaljati, pokvariti; oskvr­
nuti, opoganiti
con-tego, texi, tectum , 3. pokriti, štititi,
zaklanjati; zastirati; ukopati, sa h ra ­
niti; sakriti, zatajiti
con-temno, tem psi, tem ptum , 3. p re zira­
ti, ne cijeniti, ne h ajati za (m o r t e m);
non contemnendus znatan,
vrli
contemplatio, onis, /. prom atranje; raz­
m atranje, razm išljanje
contemplator, oris, m. prom atrač, mo-
trilac
contemplatus, us, m. m otrenje, razm a­
tra n je
contemplor 1. m otriti, p ro m atrati
contemptim, adv. s ■preziranjem , p rez­
rivo
contemptio, onis, f. preziranje, n e h a ja ­
nje; v e n i o in c o n t e m p t i o ­
n e m a l i c u i netko me prezire
contemptius, komp. adv. s više prezira
contemptor, oris, m. i contemptrix, icis,
f. preziratelj, prezirateljica
contemptus1, adi. prezren, neznatan
contemptus2, us, m. preziranje, necije-
njenje, om alovažavanje
con-tendo, tendi, tentum , 3. 1) tranz.
nategnuti, odapeti; napinjati. 2) intr.
nap in jati se, naprezati se, tru d iti se;
žuriti se, hitjeti, k ren u ti n a put; tr a ­
žiti, p rep irati se, rječk ati se; porediti
contente1, adv. s naporom , iz sve snage;
revno, m arljivo
contente2, adv. tijesno, oskudno
contentio, onis, /. napinjanje, nap reza­
nje, napor; teženje za ( h o n o r u m ) ;
poređenje; natjecanje, borba, p re p ira ­
nje, rječkanje
contentiosus, adi. svadljiv, pravdaš
contentus1, adi. napet, nategnut; revan,
gorljiv
contentus2, adi. zadovoljan (a 1 q a r e)
con-terminus, adi. susjedni, bližnji
con-tero, trivi, tritu m , 3. satrti, sm rviti;
istrti, oštetiti; vrijem e provesti, po-
tra titi; držati što bescjenim
con-terreo
con-terreo, terru i, territu m , 2. p re stra­
šiti, poplašiti
contestatio, onis, /. zaklinjanje, prekli­
njan je
con-testor 1. zvati za svjedoka, zakli-
njati; sa svjedocim a parnicu povesti
con-texo, texui, textum , 3. satkati, sples-
ti; sastaviti, sagraditi, stesati; svezati;
nastaviti
contexte, adv. satkano, spleteno, nepre­
kidno
contextus1, adi. svezan, neprekinut
contextus2, us, m. sveza, zglob, sklad
conticesco, ticui, —, 3. zam uknuti; pres­
tati, sm iriti se
conticinium, ii, n. sum račje, večer
contignatio, onis, /. kat, sprat
contigno 1. od greda sasjeći; popoditi
contiguus, adi. susjedni, bližnji (a 1 i-
c ui ) ; dohvatljiv
continens, entis, adi. držeći se zajedno,
susjedni, bližnji; neprestan, nepreki­
nut; trijezan, um jeren; c. ( t e r r a )
suha zemlja, kopno
continenter, adv. zajedno se držeći; u
nep rek in u tu redu; neprestano; trijez­
no
continentia, ae, f. trijeznost, um jerenost,
uzdržljivost
contineo, tinui, tentum , 2. (zajedno) d r­
žati; vezati; na okupu držati ( m i l i ­
t e s ) ; okruživati, opkoljavati; suziti,
stijesniti; držati, sačuvati; zaustav­
ljati; zauzdati, svladati ( r i s u m ) ;
obuhvaćati, sadržavati; biti glavno,
glavna je stvar; c o n t i n e r i a l q a
r e sadržavati se u čem, osnivati se
na čem; sastavljen biti od čega; s e e .
držati se čega, u strajati; održati se
( l o c o na m jestu)
contingo1, tigi, tactum , 3. 1) tranz. dotaći
se, prim iti; doticati se, obuzeti; oskvr­
nuti, okaljati; graničiti, m eđašiti; do­
stići, doseći cilj, postići, naći. 2) intr.
dogoditi se, desiti se
con-tingo2 (ili -guo), —, —, 3. poškropiti
continuatio, onis, /. nastavljanje; nepre­
kidnost; neprek in u ta sveza, suvislost
continuo1 1. priključiti: svezati sa, sje­
diniti; nastaviti
continuo2, adv. odm ah
5 L A T IN S K O -H R V A T S K I R JE Č N IK
65 contrarius
continuus, adi. svezan; neprestan, ne­
prek in u t
contio, 5nis, /. narodna skupština; govor
pred narodom ili vojskom; d a r e
c n t i o n e m a l i c u i dopustiti da
sm ije govoriti narodu
contibnabundus, adi. pred svijetom, jav ­
no govoreći
contionalis, e i contionarius, adi. skup­
štinski
contionator, oris, m. pučki govornik; de­
magog
contionor 1. u skupštini govoriti, javno
govoriti
contiuncula, ae, /. skupštinica; kratak
govor narodu
con-torqueo, torsi, tortum , 2. vrtjeti,
okretati; zam ahnuti, zavitlati, baciti,
zabosti
contorte, adv. zasukano, zamršeno, za­
pleteno
contortio, onis, f. zasukani izrazi, za­
m ršenost
contortulus, adi. prilično zamršen, malo
zapleten
contortus, adi. zasukan, zam ršen; zano­
san, krepak
contra 1) adv. napram a, na suprotnoj
strani; nasuprot, opet. 2) praep. s akuz.
prem a, k; protiv, na
contractio, onis, /. grčenje; skraćivanje;
kratkoća
contractus1, adi. stegnut; tijesan, uzak;
lju t (f r i g u s); kratak, zbijen
contractus2, us, m. ugovor
contra-dico, xi, ctum, 3. govoriti protiv,
prigovarati
contradictio, onis, f. prigovaranje, pro­
tuslovlje
con-traho, traxi, tractum , 3. 1) skupiti,
sabrati, ujediniti; dokopati se; uzro­
kovati; ugovoriti, pogoditi se. 2) suziti,
stijesniti, stegnuti; krotiti, zauzdavati;
rastužiti, ražalostiti; r e s c o n t r a c ­
t a e ugovori
contrarie, adv. protivno, na protivnu
stran u
contrarius, adi. s protivne strane, n a­
suprot; protivan; neprijateljski, ne-
prijazan; škodljiv, poguban; contra­
rium, ii, n. i contraria, orum , n. pro­
tivno, kontrast
contrectatio
contrectatio, onis, f. pipanje, doticanje
contrecto 1. pipati, ticati; razgledati, is­
pitivati; obrađivati
contremisco, trem ui, — 3. zatresti se, za-
d rm ati se
con-tržmo,------ 3. tresti se
con-tribuo, tribui, tributum , 3. pridije­
liti, p rid ru žiti
con-tristo 1. oblačiti; rastužiti ( a l q m )
contritus, adi. otrcan, star; poznat
controversia, ae, f. raspra, pravda, raz­
m irica; učena p rep irk a
contr5versiosus, adi. veom a prijeporan
contrSversus, adi. prijeporan, sporan
con-trucldo 1. posjeći, sasjeći, izm rcva­
riti
con-trudo, usi, usum, 3. gurnuti, baciti,
sagnati
con-trunco 1. isjeći, zdrobiti
contubernalis, is, m. i f. drug u šatoru,
bojni drug; pratilac; prijatelj, drug
contubernium, ii, n. zajednički šator;
zajednički stan; zajedničko kućanstvo;
p rijateljstv o
con-tučor, tu itu s sum, 2. razm atrati; gle­
dati, m otriti, ugledati
contuitus, us, m. m otrenje, pogled
contumacia, ae, f. prkos, tvrdoglavost;
ponos
contumaciter, adu. prkosno, tvrdokorno,
uporno
contumax, acis, adi. prkosan, tvrdoglav,
ohol, postojan
contumelia, ae, f. psovanje, poruga,
prijekor, sram ota; nezgoda, nepravda
contumeliose, adv. sram otno, prijek o r­
no, pogrdno
contumeliosus, adi. uvredljiv, ružan,
sram otan, prijek o ran
con-tumulo 1. zag m u ti humom, pokriti
hum kom
con-tundo, tuđi, tusum (tunsum), 3. raz­
biti, zgnječiti; ukrotiti, poraziti, upla­
šiti
conturbatio, 5nis, f. sm etenost; zabuna
conturbatus, adi. sm eten, sm ušen, zbu­
njen
con-turbo 1. smesti, pom utiti, pobrkati;
pomesti, zabuniti
contus, i, m. m otka
conus, i, m. čunj, čep
66 con-verto
con-valesco, lui, — 3. ojačati, okrijepiti
se; dobiti vrijednost; ozdraviti, opo­
ra v iti se
convallis, is, /. uvala
con-vecto 1. uvoziti, snositi
con-vector, oris, m. suputnik, putni drug
con-veho, vexi, vectum, 3. svoziti, sno­
siti, sprem iti
con-vello, velli, vulsum , 3. otkinuti, po­
rušiti, razvaliti, odnijeti; razoriti, sa­
kriti, potkopati, pobiti
convenae, arum , m. pridošlice
conveniens, entis, adi. složan, suglasan;
prikladan, zgodan, doličan
convenienter, adv. prim jereno, prem a
čemu, u skladu s nečim
convenientia, ae, /. podudaranje, sklad­
nost, suglasje
con-venlo, veni, ventum , 4. skupiti se,
doći (in u n u m l o c u m ) ; sastati
se, sresti se, govoriti s kim ( a l q m) ;
složiti se, dogovoriti se (d e a 1 q a
re ); c o n v e n i t r e s utanačena je
stvar; p ristajati ( c o t h u r n u s a d
p e d e m ) ; slagati se; dolikovati, p ri­
stojati se; impers. c o n v e n i t p ri­
stoji se, dolikuje
conventiculum, i, n. skupština; zborište
conventio, onis, /. dogovor; pogodba,
ugovor
conventum, i, n. dogovor, ugovor
conventus, us, m. sastanak, skupština,
zbor; sud ( a g e r e držati); sudbeni
kotar; pogodba
con-verbžro 1. jako tući
con-verro, verri, versum , 3. smesti, po­
mesti; zgrtati
conversatio, onis, f. obično drugovanje,
prijateljevanje
conversio, onis, /. okretanje; periodsko
vraćanje; prekret, prom jena, prevrat;
prijevod; ponavljanje (iste riječi); za-
okruženost
con-verso 1. okretati
con-verto, ti, sum, 3. 1) tranz. obrtati,
o kretati (c. t e r g a bježati; c o n ­
v e r s a s i g n a i n f e r r e okrenuv-
ši se navaliti na); izvrnuti, prom ije­
niti; prevoditi, prevesti; pretvoriti,
prom etnuti, okrenuti, skrenuti, u p ra ­
viti; upotrijebiti; s l g n a a d h o s -
coi-vestio
t e m obrnuti se protiv; a c i e m i n
f u g a m n atjerati u bijeg. 2) intr.
okrenuti se, v ra titi se; izvrći se
con-vestio 4. zaodjeti; zastirati
convexus, adi. sveden, izbočen; str-
m enit
conviciator, oris, m. psovač, grdilac
convicior 1. psovati, grditi
convicium, ii, n. vika; svađanje; prepi­
ranje; opom injanje; psovka, grdnja
convictio, onis, f. zajedničko življenje,
drugovanje
convictor, oris, m. drug, svakidašnji
gost, kućni p rijatelj
convictus, us, m. drugovanje; gozba
con-vinco, vici, victum , 3. svladati; po­
biti, dokazati komu krivnju; nepobit­
no dokazati
conviva, ae, m. i /. gost, uzvanik
convivalis, e, adi. gozben, stolni
convivator, oris, m. domaćin
convivium, ii, n. gozba, čast; društvo za
stolom
convivor 1. zajedno jesti, častiti se
convocatio, 5nis, f. sazivanje, poziv
con-voco 1. sazivati, pozvati
con-volo 1. sleći se, zgrnuti se
con-volvo, volvi, volutum , 3. smotati,
saviti; okretati; obaviti
con-vomo, —, —, 3. pobljuvati
con-vulnero 1. raniti, izraniti
co-operio, rui, rtum , 4. pokriti (a 1 q m
l a p i d i b u s zasuti kam enjem)
cooptatio, onis, f. kooptacija, dopum beni
izbor (kojim, članovi sami dopunjuju
svoj zbor)
co-opto 1. izabrati novoga člana za do­
punu
co-orior, ortus sum, 4. dići se, nastati,
buknuti; ustati na, navaliti
cdpa, ae, /. krčm arica
cdpia, ae, f. zaliha, množina, sila; ratn a
zaliha, zaira; mogućnost, zgoda, p ri­
lika; u pl. sredstva, velika zaliha, bo­
gatstvo, im utak; čete
copiolae, arum , /. m alen broj četa
c5pi5se, adv. obilno, obilato; rječito,
opširno
cdpidsus, adi. obilat, bogat, imućan, rje ­
čit, opširan
coprea, ae, m. gadan lakrdijaš, besram ­
nik
67 cdronarius
copula, ae, /. spona; uže, rem en
copulatio, onis, f. spajanje, spoj
copulatus, adi. svezan, spojen
copulo 1. svezati, skopčati, spojiti, sje­
diniti
coqua, ae, f. kuharica
coquino 1. kuhati
coquo, xi, ctum, 3. kuhati, variti, peći;
činiti zrelim; paliti, sušiti; zasnovati,
sm isliti; mučiti; pas. dospijevati, sa­
zrijevati
coquus, i, m. kuhar, kuhač
cor, cordis, n. srce (a 1 q d a l i c u i c o ­
r d i e s t nešto je komu na srcu ili
drago); razum, duh
corallium, ii, n. crveni koralj
c5ram, adv. i praep. s abl. pred licem, u
nazočnosti, naoči, pred; sam glavom,
usmeno
corbis, is, /. košarica
corcodilus, v. c r o c o d i l u s
corculum, i, n. srdašce, dušica
cordatus, adi. razborit, pam etan
cordax, acis, m. kordaks (razuzdan ples)
corium, ii, n. koža (u životinje)
corneolus, adi. rožan
corneus1, adi. drenov, od drenovine
corneus2, adi. rožan, od roga
cornicen, inis, m. trubač, svirač, frulaš
cornicula, ae, /. vranića, m ala vrana
cornicularius, ii, m. razvodnik (od obič­
ne službe oprošteni vojnik)
corniculum, i, n. roščić (ures kacige kao
počast)
corniger, gera, gerum , adi. rogat
corni-pes, pedis, adi. rogonog, kopitast
cornix, icis, /. vrana
cornu, us, n. rog; rukav (rijeke); kraj
(mjesta ili predmeta); glavica; krilo
vojske; kopito
cornum, i, n. drijen (plod)
cornus, i, /. drijen, drijenak; drenovina
(koplje)
corolla, ae, f. vjenčić
corollarium, ii, n. vjenčanica; dar, na­
grada
cordna, ae, /. vijenac (s u b c. v e n ­
d e r e ratne zarobljenike prodavati);
kolo; opsadna linija
cordnarius, adi. vjenčani, što se tiče
vijenca
corono
corono 1. ovjenčati, vijencem nakititi;
opasati
corporeus, adi. tjelesni; mesni
corpulentus, adi. om ašna tijela, ugojen,
krupan
corpus, oris, n. tijelo; m rtvac, lešina;
lice, individuum ; tvar; zbor, družba
corpusculum, i, n. tjelešce; književno
djelce
correctio, onis, /. ispravljanje; pouka,
opomena
corrector, 5ris, m. ispravljač; koritelj,
opominjač
correpo, repsi, reptum , 3. puzati zajed­
no; zavući se
correpte, adv. skraćeno, kratko
corrigia, ae, /. oputa, rem en od obuće
corrigo, rexi, rectum , 3. ispraviti; pou­
čiti, opom enuti
corripio, ripui, reptum , 3. zgrabiti, po­
grabiti; uhvatiti; zaplijeniti; spopasti,
navaliti na, obuzeti, uništiti; izgrditi,
iskarati; optužiti; stegnuti, skratiti;
brzo prevaliti
cor-roboro 1. ojačati, utvrditi; c. se ,
c o r r o b o r a r i stati na muževnu
snagu, ojačati
corrodo, rosi, rosum, 3. oglodati, nagristi
corrogo 1. isprositi, izm oljakati
corrugo 1. nam rštiti, n abrati
corrumpo, rupi, ruptum , 3. pokvariti,
polomiti; uništiti, upropastiti, razo­
riti; oslabiti; iskriviti, izvrnuti; oskvr­
nuti, obeščastiti, okaljati; zavesti; pod­
m ititi, potkupiti
corruo, rui, —, 3. srušiti se, porušiti se;
propasti
corrupte, adv. iskvareno, naopako, krivo
corruptela, ae, /. kvarenje, zavođenje;
podm ićivanje, mito
corruptio, onis, /. zavođenje, podm ićiva­
nje; pokvarenost
corruptor, oris, m. kvaritelj, zavodnik,
m itilac
corruptrix, icis, /. kvariteljica, zavod­
nica
corruptus, adi. pokvaren, zaveden; pod­
mićen, potkupljen; oskvrnjen; neuku­
san
cortex, icis, m. kora (u drveta i voća);
pluto, pojas za plivanje
cortina, ae, f. kotao, kazan; tronog
68 creber
corusco 1. m ahati, vitlati čim (has­
t a m) ; palucati (jezikom); treptjeti,
lijetati; blistati se, sjati se
coruscus, adi. trepećući; blistav, svijetao
corvus, i, m. gavran
coryletum, i, n. Iještak, ljeskovac, ljes­
kov grm
corylus, i, /. lijeska
corymbifer, fera, ferum , adi. rodeći
bršljanovim grožđem
corymbus, i, m. cvjetni grozd bršljanov
coryphaeus, i, m. glava stranke ili škole
corytus, i, m. tobolac
cos, cotis, f. krem en; (u pl.) hridine, sti­
jene; tocilj, brus
costa, ae, f. rebro
costum, i, n. kost (mirodna biljka)
cothurnatus, adi. na koturnu, tragičan,
uzvišen
cothurnus, i, m. kotura (visoka cipela
tragičkih glumaca); tragedija; uzvišen
stil
cottabus, i, m. kotab (igra, bacanje vina
iz čaše u kovnu posudu)
coturnix, icis, /. prepelica
covinnarius, ii, m. borac na kolima sa
srpovim a
covinnus, i, m. srpata kola, kola sa srpo­
vima
coxa, ae, /. kuk
coxendix, icis, /. kuk, bedro, bok
crabro, onis, m. stršen
crapula, ae, f. pijanstvo, m am urluk
eras, adv. sutra
crasse, adv. gusto, debelo; krupno, ne­
ukusno
crassitudo, inis, /. gustoća, debljina
crassus, adi. gust, debeo, grub
crastinus, adi. sutrašnji
crater, eris, m. i cratera, ae, f. k rater
(velika posuda); uljanica; basen; ždri­
jelo vulkansko
cratis, is, /. pleter, ljesa; tor, obor;
fašine
creatio, onis, /. stvaranje; izabiranje,
izvor
creator, oris, m. stvoritelj, začetnik
creatrix, icis, /. stvoriteljica, roditeljica,
začetnica
creber, bra, brum , adi. gust, čest, mnogo­
brojan
crebresco
crebresco, brui, —, 3. učestati, otim ati
maha, širiti se
crebritas, atis, /. učestalost; mnoštvo
crebro, adv. često; više puta, opetovano
credibilis, e, adi. vjero jatan
credibiliter, adv. vjerojatno
creditor, oris, m. vjerovnik
creditum, i, n. zajam, dug
credo, didi, ditum , 3. povjeriti, predati
(komu što); dati u zajam ; uzdati se (u
koga); vjerovati; za istinu držati; m i­
sliti, držati
credulitas, atis, /. lakovjernost
credulus, adi. lakovjeran
cremo 1. paliti, sažizati; žrtvovati
creo 1. stvarati, rađati; uzrokovati, uči­
niti, p ripraviti; izabrati, im enovati,
postaviti za ( a l q m c o n s u l e m )
crepida, ae, /. grčka sandala, niska ci­
pela
crepidatus, adi. u sandalam a
crepido, Inis, /. zidan tem elj, podnožje;
podzidan nasip
crepito 1. štropotati, zveckati
crepitus, us, m. zveket, topot; škripa­
nje, škrgut
crepo, ui, Itum, 1. zveketati, škripati,
puckati, rom oniti; pljeskati; brbljati,
zanovijetati
crepundia, orum, n. čegrtaljka, zvečka
crepusculum, i, n. sum rak, suton
cresco, evi, etum , 3. rasti, izrasti, roditi
se; množiti se, povećati se; postajati
moćniji, uzvisiti se
creta, ae, /. kreda (vrsta fine bijele
gline)
cretatus, adi. kredom naličen
cretosus, adi. kredovit, glinovit, pun
gline
cretula, ae, f. zem lja pečatnica; pečat
cretus, v. cerno i cresco
cribrum, i, n. sito, cjedilo
crimen, Inis, n. osvada, optužba, potvora,
tužba; ukor ( c r i m i n i d a r e a l i ­
c u i a l q d predbaciti komu što);
zločin, prekršaj, k rivnja
criminatio, onis, /. okrivljivanje, potvo­
ra, opadanje
criminator, 5ris, m. opadač, klevetnik
criminor 1. kriviti, potvoriti, opadati;
tužiti se na što, prekoravati
69 crustulum
criminose, adv. klevetnički, osvadno,
opadno
criminosus, adi. osvadan, prijekoran,
ocrnjujući
crinalis, e, adi. za kosu, kao kosa
crinis, is, m. kosa, vlasi
crinitus, adi. vlasat, dugokos
crlspi-sulcans, antis, adi. krivuljast, vi­
jugav
crispo 1. kovrčati; m ahati, zavitlati
crispus, adi. kudrav, kovrčav
crista, ae, /. kresta, kukm a; perjanica
cristatus, adi. kukm ast, s perjanicom
criticus, i, m. kritičar, ocjenjivač um jet­
nina
croceus, adi. šafranov; šafranast, šafra-
nove boje
crocinus, adi. šafranov, žut kao šafran
crbclo 4. graktati
crocodilus, i, m. krokodil
crocota, ae, /. krokota (šafranasta sta­
jaća odjeća za gospođe)
crocum, i, n. i crocus, i, m. šafran
cruciabiliter, adv. mučno, jadno
cruciamentum, i, n. muka, m učenje
cruciatus, us, m. mučenje, muka, sm rt
s m ukam a
crucio 1. na križ udariti; mučiti, m etnuti
na muke; jediti, ljutiti
crudelis, e, adi. nem ilosrdan, okrutan,
surov
crudeliter, adv. okrutno, nemilosrdno,
nesm iljeno
crudesco, — — 3. ići na gore, bivati
žešći
cruditas, atis, /. neprobavnost, slaboća
želuca
crudus, adi. krvav, sirov; nezreo, zelen;
neprobavljen; prem lad, preran; kre­
pak, čvrst; slabe probave; surov, okru­
tan; neotesan
cruento 1. okrvaviti, k rvlju poprskati
cruentus, adi. krvav, okrvavljen
crumena, ae, f. kesica za novce; novci
cruor, oris, m. krv; krvoproliće, klanje
cruppelarlus, ii, m. borac u oklopu, ok-
lopnik
crus, cruris, n. golijen, noga
crusta, te, /. kora, ljuska; mozaik, štu-
k atu ra
crustulum, i, n. slatkiš, kolač, mede­
njak
crux
crux, crucis, f. križ, krst; muka, ne­
sreća
crypta, ae, /. raka, grobnica, podzemni
posvođeni hodnik
crypto-porticus, us, /. pokriven trijem
crystallum, i, n. i crystallus, i, m. ledac,
k ristal
cubicularis, e, adi. spavaći
cubicularius, adi. spavaći; subst. cubi­
cularius, i, m. sobar
cubiculum, i, n. spavaonica, ložnica
cubile, is, n. ložnica, ležaj; postelja,
p renes, domovina
cubital, alis, n. jastuk za ruku
cubitalis, e, adi. jedan lak at dug
cubito 1. običavati ležati, često ležati
cubitum, i, n. i cubitus, i, m. lakat
cubo, bui, bi tum, 1. ležati, spavati; le­
žati za stolom; bolovati
cuculus, i, m. kukavica
čudo, di, sum, 3. biti, lupati; kovati
cuias, atis, odakle rodom, iz koje zemlje?
cuicuimodi, kakav god
cuius, a, um, čiji?
cuiusmddi, koje vrste? kakav?
cuiusquemodi, svake vrste, svakojaki
culcita, ae, f. blazina, perina, jastuk
culčus, i, m. i culeum, i, n. m ješina (za
čuvanje vina itd.)
culex, icis, m. kom arac
culina, ae, f. kuhinja
culmen, inis, n. vrh, sljeme, zabat; slam ­
ka (od graha)
culmus, i, m. biljka, slam ka
culpa, ae, /. krivnja, pogreška, prestu-
pak; razuzdanost, besram nost
culpatus, adi. prijekoran
culpo 1. koriti, kriviti, tužiti se na što
culte, adv. kićeno, ukrašeno, ukusno
cultellus, i, m. nožić
culter, tri, m. nož; škare
cultio, onis, f. teženje, obrađivanje
cultor, oris, m. obrađivač, težak; ratar;
stanovnik; poštovalac, prijatelj
cultrarius, ii, m. koljač
cultrix, icis, /. težakinja, gojiteljica; sta­
novnica
cultura, ae, j. obrađivanje, teženje; gos­
podarstvo; obrazovanje, naobrazba;
štovanje
70 cupSdia
cultus1, adi. obrađen, zasađen; urešen,
kićen; obrazovan, naobražen; culta,
orum, n. obrađena zemlja
cultus2, us, m. obrađivanje, sađenje; te-
žena zemlja; njega, gojenje; obrazo­
vanost, naobraženost; raskošnost; ru ­
ho, nošnja; odgoj, obrazovanje; po­
štovanje
culullus, i, m. čaša, pehar
cum 1, praep. s abl. s, sa
cum2 (quum) conict. kad, budući da; dok;
prem da; kako, čim; c u m . . . t u m
kad već . . . onda; ne samo . . . nego i
cumba (cymba), ae, /. čun, čamac
cumčra, ae, f. koš za čuvanje žita, žit­
nica
cuminum, i, n. kumin, kim
cumque ili cunque, adv. kada god; -cum­
que god, npr. q u i c u m q u e koji
god
cumulate, adv. obilato, dovoljno
cumulatus, adi. natrpan, povećan, obilat;
savršen
cumulo 1. nagom ilati, zgrtati, naslagati;
napuniti, prepuniti, obasuti; um no­
žiti, povećati
cumulus, i, m. hrpa, gomila; suvišak, do­
datak; vrhunac
cunabula, orum, n. kolijevka, zipka;
košnica; zavičaj
cunae, arum , /. kolijevka, zipka
cunctabundus, adi. oklijevajući
cunctans, antis adi. oklijevajući, kasne-
ći; žilav, tvrd
cunctanter, adv. oklijevajući
cunctatio, onis, /. oklijevanje, zatezanje
cunctator, oris, m. oklijevalac
cunctor 1. oklijevati, prem išljati se
cunctus, adi. sav, čitav; ponajviše u pl.
svi, svikoliki
cuneatim, adv. klinasto
cuneatus, adi. nalik na klin, klinast
cunčolus, i, m. klinčić, m alen klin
cunčus, i, m. klin, klinasti bojni red
( f a c e r e c u n e u m stati u klin)
cuniculus, i, m. kunić; podzemni pro­
kop, rov
cunque, v. cum que
cupa, ae, /. kaca, bačva, bure
cupedia (cuppedia), ae, /. lakomost, po­
hlepa
cupide
cupide, adv. željno, rado; žestoko, stras­
no; revno, vruće
cupiditas, atis, f. želja, požuda, pohlepa,
strast; lakom ost; privrženost, odušev­
ljenje; p ristran o st
cupido, inis, f. (i m.) želja, požuda; lju ­
bav
cupidus, adi. željan; pohlepan; dobro­
hotan; revnostan; zavidan; zaljubljen;
lakom ; pristran , naklonjen
cupiens, entis, adi. želeći, željan ( a l c i s
rei)
cupienter, adv. željno, silno
cupio, ivi ili ii, itum , 3. željeti, žudjeti;
naklon biti kom u (alicui)
cupitor, oris, m. koji želi, želitelj
cupressetum, i, n. čem presište, gaj od
čem presa
cupresseus, adi. čempresov
cupressifer, fera, ferum , adi. čempresov,
čempresom obrastao
cupressus, i, f. čempres
cur, adv. zašto, čemu, radi čega
cura, ae, f. briga, skrb; upravljanje; lije­
čenje; služba, posao; spis, govor; ne­
m ir, ja d ,tu g a
curalium, i, n. koralj
curate, adv. brižljivo, m arljivo
curatio, onis, f. nastojanje, briga, skrb,
up rav ljan je, nadgledanje; liječenje,
viđanje
curator, oris, m. nadstojnik, čuvar; sk rb ­
nik
curatus, adi. brižljiv, pom njiv
curculio, onis, m. žižak (žitni)
curia, ae, /. k u rija (jedan od 30 odjela
na koje su bili razdijeljeni najstariji
građani rimski, p a t r i c i i ) ; zborište
k urije; vijećnica
curialis, is, m. čovjek iz iste kurije
curiatim, adv. po ku rijam a
curiatus, adi. k urijatski, kurijski
curiose, adi. brižljivo, revno; radoznalo
curiositas, atis, /. radoznalost, znatiželja
curidsus, adi. brižljiv, pom njiv, revan;
radoznao
curis, is, /. koplje
curo 1. b rin u ti se, n astojati oko čega,
o bavljati (s akuz.); dati (uz gerundiv:
p o n t e m f a c i e n d u m c. dati n a­
činiti most); liječiti; (bolesnika) n je­
govati
71 cytisus
curriculum, i, n. utrkivanje, natjecanje;
tečaj (nebeskih tijela, života); život;
trk alište
curro, cucurri, cursum , 3. trčati, hitjeti,
h rliti
currus, us, m. kola; triju m fato rsk a kola;
slavlje, trijum f; zaprega, konji; plug;
lađa
cursim, adv. trkom , brzo
cursito 1 . i curso 1 . često trčati, trčk a­
rati, lijetati
cursor, oris, m. trkač, utrkivač; ulak,
teklić, skoroteča, glasnik
cursura, ae, /. trčanje, trk
cursus, us, m. trk, trčanje, tečaj; u trk i­
v an je ( c u r s u c u m a l q o c e r t a ­
r e u trk iv ati se); put, putovanje, plo­
vidba; sm jer
curto 1. skratiti, okrnjiti
curtus, adi. skraćen, krnj
curulis, e, adi. koji pripada kolima; ku-
rulski
curvamen, inis, n. krivina, svod
curvatOra, ae, /. krivljenje; naplatak
(kotača)
curvatus, adi. iskrivljen, zakrivljen
curvo 1. kriviti, savijati, uv ijati
curvus, adi. kriv, savit, sveden
cuspis, idis, f. šiljak; koplje; žalac
custodia, ae, f. straža, čuvanje; skro-
vište, zaklon; zatvor, tam nica
custodio 4. stražiti, čuvati; držati u za­
tv o ru
custos, odis, m. i /. čuvar, stražar; ču­
varica; zaštitnik, branič
cutis, is, f. koža
cyathus, i, m. zdjelica, čašica
cybaeus adi. bačvast, trb u šast
cyclicus, adi. cikličan, kružan
cycneus, adi. labuđi, labudov
cycnus, i, m. labud
cylindrus, i, m. valjak
cymba (cumba), ae, f. čun, čamac
cymbalum, i, n. cim bala
cymbium, ii, n. čunac, čašica
cynicus, adi. kinički; subst. cynicus, i,
m. kinik
cynocephalus, i, m. psoglavac (vrsta m aj­
muna)
cyparissus, i, čempres
cytisus, i, /. i cytisum, i, n. v rsta djete­
line

D. = Decimus. Kao brojka = 500. D. O.
M. = D e o O p t i m o M a x i m o .
D. D. = d 6 n o d e d i t. D. D. D. =
d a t , d I c a t, d e d i c a t . Des. =
d e s i g n a t u s , d. = d i e s.
dactylicus, adi. daktilski
dactylus, i, m. u metrici, stopa d a k t i 1
(dug slog i dva kratka)
dama (damma), ae, /. jelen šarenjak
damnatio, onis, /. osuđivanje, osuda
damnatorius, adi. osudni
damno 1. osuditi; kriviti; kazniti; za­
baciti, kuditi
damnose, adv. pogubno, štetno
damnosus, adi. štetan, pogibeljan
damnum, i, n. gubitak, šteta
daps, dapis, /. čast; daća; svečani objed,
gozba
dapsilis, e, adi. obilat, sjajan
datio, onis, f. davanje
dato 1. davati, podavati
dator, oris, m. davalac
de, praep. s abl. s ili sa, iz, od; između;
o, po
dea, ae, /. božica
de-albo 1. obijeliti, okrečiti
de-ambulo 1. šetati se
de-amo 1. zaljubljen biti; žestoko ljubiti
de-armo 1. razoružati
de-bacchor 1. izm ahnitati, bučiti; bjes­
n jeti
debellator, oris, m. pobjednik, dobitnik
debeo, ui, itum , 2. dužan biti, dugovati;
k ratiti, ne dati; m orati, obvezan biti;
(u pas. ide koga što, pripada m u što);
zahvaliti, zahvalan biti
debilis, e, adi. sakat, slab; nejak, nem o­
ćan
D
debilitas, atis, /. slabost; ulozi
debilitatio, 5nis, f. nemoć, m litavost,
uzetost
de-bello 1. doratovati, ra t svršiti; sasvim
pobijediti, svladati
debilito 1. slabiti, sakatiti, oslabiti, skr-
šiti
debitor, oris, m. dužnik
debitum, i, n. dug, obveza
de-canto 1. pjevajući prikazivati; dosad­
no što raditi; dopjevati
de-cedo, cessi, cessum, 3. otići, odilaziti,
krenuti; prem inuti (d e v i t a ) ; uklo­
niti se, ugibati se ( a l i c u i ) ; s p uta
zaći; odreći se; uzm icati, zaostajati;
prolaziti, prestajati, popuštati
decem, adi. num. card, deset
December, bris, bre, adi. prosinački,
decem barski; kao subst. m. (sc. m en­
sis) prosinac, decem bar
decempeda, ae, /. m jera (motka) od 10
stopa (za mjerenje polja)
decemplex, icis, adi. deseterostruk
decem-primi, orum, m. desetaci prvaci
(među dekurionima u municipijima)
decem-scalmus, adi. na deset vesala
decem-vir, viri, m. decem vir; decemvi­
ralis, e, adi. decem virski; decemvira­
tus, us, m. decem virstvo
decens, entis, adi. dolikujući, pristojan;
lijep, krasan
decenter, adv. pristojno, dolično, zgod­
no
decentia, ae, /. pristojnost
deceo, cui, — 2. (obično impers.) krasiti,
p ristajati komu; dolikovati; p risto j­
no je, valja
de-cerno
de-cerno, crevi, cretum , 3. odlučiti, od­
rediti; zaključiti; misliti, držati; bor­
bom odlučiti, boriti se
decerpo, psi, ptum , 3. ubrati; uzeti iz;
brati, uživati
decertatio, onis, f. odlučivanje borbom
de-certo 1. boriti se; natjecati se, takm i-
t i s e ; d e c e r t a r e p r o e l i o biti
odlučan boj
decessio, onis, f. polazak; gubitak, nesta­
janje
decessor, 5ris, m. prethodnik u službi (u
upravljanju provincijom)
decessus, us, m. polazak; sm rt; opada­
nje
decido1, cidi, — 3. (cado) spasti; pogi­
nuti, pasti (u nesreću)
decido2, cidi, cisum, 3. (caedo) odrezati,
odsjeći; odlučiti, nagoditi se
decies ( d e d e n s ) , adv. num. deset
puta; često
decimanus, starije i bolje decumanus,
adi. desetinski; desete kohorte; desete
legije; p o r t a d e c u m a n a glavna
v ra ta rim skog tabora; subst. -nus, i,
m. zakupnik desetine; -na, ae, f. žena
zakupnika desetine -j
decimo (decumo) 1. desetati, svakoga
desetoga momka kazniti
decimus (decumus) adi. num. ord. de­
seti; subst. decuma, ae, /. desetak, de­
setina
decipio, cepi, ceptum, 3. zaluđivati, p re­
v ariti; ne biti opažen
decisio, onis, f. pogodba, nagodba
declamatio, onis, f. deklam acija, vježba­
nje u govorenju; prazne riječi; tema,
zadatak
declamator, oris, m. deklam ator, go­
vornik od zanata
declamatorius, adi. deklam atorski
declamito 1. deklam irati, vježbati se u
govorenju
de-clamo 1. deklam irati; vikati, grm jeti
declaratio, onis, f. očitovanje
de-claro 1. razjasniti, pokazivati, ozna­
čiti, prikazati, razložiti; (kod izbora)
proglasiti
de-clinatio, onis, /. otklon, kosi sm jer;
klima, podneblje; izbjegavanje; za-
stran a
73 decursus
de-cllno 1. 1) tranz. ukloniti, odvraćati.
2) intr. uklanjati se, odstupiti, udaljiti
se; bojati se, čuvati se
declivis, e, adi. nizbrdit, strm ; subst. n.
declive ili u pl. declivia nizbrdica, ob­
ronak
declivitas, atis, f. strm en, nizbrdica
decoctor, oris, m. propalica, raspikuća
decollo 1. odsjeći glavu, pogubiti
de-colo 1. propasti, izjaloviti se
de-color, 5ris, adi. koji je pravu boju
prom ijenio; nagrđen, izopačen
decoldratlo, 5nis, f. gubitak boje, po-
blijeđjelost
de-col5ro 1. prom ijeniti boju
de-coquo, coxi, coctum, 3. skuhati; zgo­
toviti; razasuti
decor, dris, m. pristojnost; nakit, ures;
ljepota
decore, adv. pristojno, dostojno; pris­
talo, krasno
decoro 1. uresiti, ukrasiti; slaviti
decdrus, adi. pristojan, priličan, častan;
krasan, dražestan, sjajan; subst. deco­
rum, i, n. pristojnost, dostojnost
de-cresco, crevi, — 3. opadati, um anjiti
se, padati, nestajati
decretdrlus, adi. odlučan
decretum, i, n. odluka, naredba; načelo,
mnijenje
decuma, decumanus, v. decima, deci­
m anus
đe-cumbo, cubui, cubitum , 3. leći; sru ­
šiti se, pasti
decuria, ae, /. dekurija, odio od deseto­
rice; razred, odio
decuriatio, onis, /. razdioba na dekurije
decuriatus, us, m. razdioba legijskih
vojnika po dekurijam a
decurio1 1. po dekurijam a odijeliti
decurio2, onis, m. dekurion, starješina
dekurije
decuridnatus, us, m. dekurionstvo
de-curro, curri ili cucurri, cursum, 3. 1)
intr. strčati, žuriti se, trčati; jedriti,
putovati (dolje); teći (dolje); m anevri­
rati; uteći se. 2) tranz. pretrčati, p re­
valiti; raspraviti, razložiti
decursio, onis, /. navala, m anevar
decursus, us, m. trčanje nizbrdo; ne­
prijateljsko kretanje
 de-curto
de-curto 1. osakatiti, skratiti
decus, oris, n. ures, dika, nakit, čast;
junačko djelo; krepost
decutio, cussi, cussum, 3. stresti, otresti;
odbiti
decusso 1. unakrst razdijeliti
de-dčcčo, ui, —, 2. (obično impers.) ne
dolikovati, ne pristojati se
de-dšcoro 1. nagrditi, sramotiti
de-d6cor5se, adv. nepristojno, sramotno
dedecorosus, adi. sramotan
de-dčcorus, adi. nepristojan, sramotan
de-decus, oris, n. sramota; sramotno dje­
lo; grijeh
dedicatio, onis, f. posvećivanje, posveta
de-dico 1. očitovati; posvetiti bogu; od­
rediti, namijeniti
de-dignor 1. odbiti, ne priznati
de-disco, didici, —, 3. odvići se, zabo­
raviti
dediticius, adi. koji se predao, preda-
nik; u pl. podložnici
deditio, onis, f. predaja, kapitulacija;
v e n i r e i n d e d i t i o n e m pre­
dati se; in d e d i t i o n e m a c c i ­
p e r e a l q m primiti koga kao poda­
nika; d e d i t i o n e m f a c e r e pre­
dati se
deditus, adi. odan, privržen, marljiv u
čemu (s dat.)
de-do, didi, ditum, 3. predati, ustupiti,
prepustiti, izručiti; žrtvovati; d. s e
a l i c u i r e i dati se na što
de-doceo, ui, —, 2. odučiti
de-doleo, dolui, —, 2. bol svršiti, dobo-
ljeti
de-duco, duxi, ductum, 3. odvesti, voditi,
povesti sa sobom; (čete) povesti, pre­
mjestiti, otpremiti; naseliti ( col 5-
n o s); rinuti brod u more; (vodu) od­
vratiti; protjerati; odvrnuti, zavesti;
izvoditi; voditi, pratiti, otpratiti; pre­
dati; pridobiti za što; otkinuti, odu­
zeti; presti, satkati, sastaviti
deductio, onis, /. odvođenje; naseljava­
nje naseobine; otkidanje, odbitak
deductor, oris, m. pratilac
deductus, adi. pokučast; tanak, slabašan
de-erro 1. zaci (s puta), zalutati
de-faeco 1. očistiti od taloga; čistiti
defatigatio, onis, /. posvemašnji umor,
sustalost
74 definitivus
defatigo 1. (posvema) umoriti, utruditi;
oslabiti; ljuto dosađivati
defectio, onis, j. otpadanje, odmetanje,
odmetništvo; nestajanje, nemoć, sla-
boća; ( s o l i s ) pomrčina
defector, oris, m. otpadnik, odmetnik
defectus1, us, m. (= d e f e c t i o ) pomra­
čenje (Sunca)
defectus2, adi. slab, iznemogao, oslab­
ljen
de-fendo, fendi, fensum, 3. odbiti, odvra­
titi; braniti, štititi; zastupati; tvrditi;
držati, zauzimati
defensio, onis, f. odvraćanje, odbija­
nje; obrana
defensito 1. braniti, štititi
defenso 1. braniti, čuvati
defensor, oris, m. odbijač; branič, zaš­
titnik
de-fšro, tuli, latum, ferre, snositi, doni­
jeti; dovesti; nuditi; povjeriti, pre­
dati; predložiti, podnijeti (na rješenje);
donijeti glas, javiti, prokazati, odati;
osvaditi, optužiti; prijaviti; očitovati
de-fervesco, fervi ili ferbui, —, 3. do-
vreti; umiriti se, utišati se; izbistriti
se
defetiscor, fessus sum, 3. umoriti se;
utruditi, šuštati; partic. d e f e s s u s
sasvim zamoren, utruđen, nemoćan
deficio, feci, fectum, 3. 1) intr. otcije-
piti se od, odmetnuti se, otpasti od;
ne dotjecati, nestajati, gubiti se; ma-
laksavati; pomrčavati ( l una) ; zapa­
dati; presahnuti. 2) tranz. ukloniti,
ostaviti, nedostajati; d. a n i m o klo­
nuti duhom; gubiti svijest
de-flgo, fixi, fixum, 3. zabiti, zatjerati,
zabosti; upraviti, uprijeti, obratiti; za­
panjiti se, prestrašiti se; začarati; pro­
kleti; tvrdo odrediti
de-fingo, finxi, fictum, 3. oličiti, kalupiti,
naslikati
de-finio 4. omeđiti, ograničavati; utvr­
diti, naznačiti; stegnuti; rastumačiti,
definirati
definite, adv. određeno, jasno, razgo­
vijetno
definitio, onis, f. ograničenje, određe­
nje; definicija
definitivus, adi. određujući, tumačeći
definitas
definitus, adi. određen, razgovijetan, ja ­
san
de-flo, — , fleri, n estajati
deflagratio, onis, f. izgaranje, uništenje
vatrom
de-flagro 1. 1) intr. izgorjeti; propasti,
poginuti; u m iriti se. 2) tranz. sažeći,
spaliti
deflecto, flexi, flexum , 3. 1) tranz. saviti,
zakrenuti, sv rn u ti drugam o. 2) intr.
sk ren u ti se, odstupiti, odm aći se
de-fleo, flevi, fletum , 2. oplakivati
de-floresco, florui, —, 3. docvasti, oc-
vasti
de-fluo, fluxi, —, 3. otjecati, spuštati se;
proteći, prestati, gubiti se, nestati
de-fodlo, fodi, fossum, 3. iskopati; za­
kopati, ukopati
defore, v. d e s u m
de-formatio, onis, /. nagrđivanje, n a­
grda
deformis, e, adi. nakazan, nagrđen, ga­
dan; bez oblika
deformitas, atis, /. nakaza, rugoba, sra ­
mota
deformiter, adv. ružno, sram otno
de-formo 1. slikati, risati; nagrditi, na-
kaziti; obeščastiti, osram otiti
de-fraudo 1. v arati, p rev ariti
de-frenatus, adi. razuzdan
de-frico, cui, ctum , 1. otrti, čistiti; iščeš-
ljati; pro rešetati
đe-fringo, fregi, fractum , 3. odlomiti, ot­
kinuti
defrutum, i, n. u k uhan m ošt
de-fugio, fugi, — , 3. pobjeći; bježati,
ukloniti se
de-fundo, fudi, fusum , 3. pretočiti; lije­
vati, izliti; izasuti
de-fungor, functus sum, 3. (s abl.) do­
vršiti; riješiti se, dogotoviti; p re trp ­
jeti; part, defunctus = m ortuus
degener, eris, adi. izrođen, izrod; ne­
dostojan, neplem enit
degenero 1. 1) intr. izroditi se, izvrći se,
izopačiti se; iznevjeriti se, odm etnuti
se. 2) tranz. nagrditi, osram otiti
dego, -------, 3. provesti, proživjeti
degrandinat 1. impers. prestaje tuča
de-gravo 1. tištiti, p ritiskivati; dosađi­
vati, sm etati, priječiti
75 delegatio
degrčdlor, gressus sum, 3. silaziti, spus­
titi se; odlaziti, otići
degresslo, v. d i g r e s s i o
de-gusto 1. okusiti; površno dotaći, za-
drijeti; površno upoznati se s čim
de-hinc, adv. odavle; potom, zatim ; od­
sada
dž-hlsco, — —, 3. otvoriti se, zinuti,
zjati, napući
dehonestamentum, i, n. nagrda, sram ota,
poruga
de-honesto 1. obeščastiti, osram otiti
de-hortor 1. odvraćati
delclo, ieci, iectum, 3. zbaciti, oboriti,
srušiti; usm rtiti, ubiti; otjerati, svrći;
oteti; protjerati, odagnati, istisnuti;
odvratiti; s p e d e l c i izgubiti nadu
deiectlo, onis, f. tje ra n je s posjeda
deiectus1, us, m. zbacivanje; padanje;
obronak, strm en
deiectus2, adi. nizak, dubok; m alodu-
šan
deiero (deiuro) 1. svečano se zakleti
dein, v. deinde
deinceps, adv. uzastopce, redom, po­
tom
de-inde (dein), adv. odanle, nadalje;
onda, zatim, nato
deiuro v. d e i e r o
de-labor, lapsus sum, 3. spuziti se, spasti,
sletjeti, sići; zapasti u što, dospjeti,
nagaziti
de-lamentor 1. naricati za kim (a 1 q m)
de-lasso 1. utruditi, um oriti
delatio, flnis, f. prokazivanje, denuncija­
cija
delator, oris, m. prokazivač, denuncijant,
tužitelj
delectabilis, e, adi. slastan, ukusan
delectamentum, i, n. sredstvo naslade,
zabava
delectatio, onis, f. naslađivanje, uživa­
nje
delecto 1. naslađivati, rasveseliti, za­
bavljati; pas. naslađivati se, veseliti
se, uživati (u čem)
delectus (dilectus), us, m. izbor; nova­
čenje ( h a b e r e , a g e r e d i l e c ­
t u m kupiti novake; u tom značenju
samo: d i l e c t u s )
delegatio, onis, /. doznaka isplate
de-lego
de-lego 1. n ap u titi; naručiti; poslati,
doznačiti, povjeriti, naložiti; svaliti
na, p ripisati (d. a l i c u i c r i m e n )
delenimentum, i, n. olakšica, utjeha;
privlačivost
delenio 4. ublažiti, um iriti, očarati
delenitor, 5ris, m. pridobivač
deleo, evi, etum , 2. izbrisati, razoriti,
razvaliti; u sm rtiti
deletrix, Icis, f. zatornica, uništiteljka
deliberabundus, adi. utonuo u duboko
razm išljanje
deliberatio, onis, /. razm išljanje, vije­
ćanje
deliberativus, adi. o čemu treb a razm iš­
ljati, vijećati
deliberator, oris, m. razm išljač
deliberatus, adi. odlučan, određen
delibčro 1. odm jeriti; razm išljati, pro­
mozgati, vijećati; upitati proročište;
odlučiti, zaključiti
de-llbo 1. okusiti; izabirati; uživati;
um anjujući oduzim ati, k rn jiti
delibro 1. oguliti drvo, oljuštiti
delibutus, adi. posve pokvašen, nam azan
delicate, adv. divno, raskošno
delicatus, adi. čist, bistar; krasan, fin,
elegantan, raskošan; nježan, blag; raz­
m ažen
deliciae, arum , f. radost, naslada, ve­
selje; slast; raskoš
deliciolae, arum , /. Ijubim če, zlato
delictum, i, n. prestupak, prekršaj
deligo1, legi, lectum , 3. ( l e g o) ubrati,
u trg ati; odijeliti, ukloniti; odabrati,
izabrati
de-llgo2 1. privezati, u tv rd iti
de-lingo, -------, 3. oblizati
de-linquo, liqui, lictum , 3. pogriješiti,
sk riv iti
de-liquesco, llcui, — , 3. topiti se; kop­
n jeti
deliratio, onis, /. buncanje, trab u n ja n je
deliro 1. buncati, m ah nitati
delirus, adi. lud, bezum an, slaboum an
delitesco, tui, — , 3. sak riv ati se, zakla­
n jati se
de-lltlgo 1. p rav d ati se, svađati se, žes­
titi se
delphin, Inis, m. i delphinus, i, m. plis-
kavica, dupin
delubrum, i, n. hram , svetište
76 demonstratio
de-ludo, si, sum, 3. šalu zbijati s kime,
titra ti se kim
delumbo 1. učiniti hrom im ; oslabiti
de-madesco, dui, —, 3. ovlažiti se
de-mando 1. povjeriti, predati
demano 1. teći; širiti se, prodirati
de-mens, entis, adi. bezum an, nerazbo­
rit, m ahnit
dementer, adv. bezumno, ludo, bijesno
dementia, ae, bezum lje, m ahnitost
de-mereo, rui, rltum , 2. zaslužiti; obično
demereor, Itus sum, 2. steći zasluge,
učiniti se zaslužnim za koga, prido­
biti koga
de-mergo, mersi, m ersum , 3. potopiti,
pognjuriti; pritisnuti, poniziti
de-metlor, m ensus sum, 4. odm jeriti
de-meto, messui, messum, 3. pokositi,
požeti
demigratio, 5nis, f. iseljavanje, seoba
de-mlgro 1. iseliti se, otići
de-mlnuo, m inui, m inutum , 3. u m an ji­
vati, oduzim ati, oslabiti; kom ad po
kom ad prodavati
deminutio, onis, /. um anjivanje, n esta­
janje; c a p i t i s d. sm anjenje g ra ­
đanskih prava
de-mlror 1. začuditi se
demisse, adv. nisko; ponizno, čedno; m a-
lodušno
demissio, onis, f. spuštanje; pokunje-
nost, klonulost
demissus, adi. spušten, oboren; položit,
nizak; blag; čedan, ponizan; pokunjen,
snužden, potišten
de-mltlgo 1. ublaživati
de-mitto, misi, missum, 3. spustiti, zba­
citi, sm etnuti, oboriti; a n i m u m d.
ili a n I m o s e d. klonuti duhom ; d.
i n p e c t u s zasjeći u pam et; s e d.
(o vojsci) spustiti se, saći; v aljati se,
padati
demiurgus, i, m. dem ijurg (najviši či­
novnik u n ekim grčkim državama)
demo, dempsi, dem ptum , 3. oduzim ati,
skinuti
de-mollor 4. razgraditi, razoriti, p o ru ­
šiti; ukinuti, uništiti
demolitio, onis, /. obaranje, rušenje
demonstratio, onis, f. pokazivanje; do­
kazivanje, dokaz
demonstrativus
demonstrativus, adi. pokazni; pohvalan,
sjajan
de-monstro 1. pokazivati, označiti; do­
kazati, navoditi, razložiti
de-m6rIor, m ortuus sum, 3. izum rijeti
de-moror 1. baviti se, oklijevati; zadr­
žavati, zaustavljati
de-moveo, movi, motum, 2. maći, m ak­
nuti, krenuti; odmaći, ukloniti, ski­
nuti
de-mugltus, adi. pun rike
de-mulceo, demulsi, dem ulctum , 2. gla­
diti, m ilovati
demum, adv. napokon, tek, istom, u p ra­
vo, baš
de-murmuro 1. izm rm ljati
demutatio, 5nis, /. prom jena
de-muto 1. prom ijeniti, preinačiti; kva­
riti
denarius, ii, m. d enar (novac u vrijed­
nosti oko 1 starog dinara)
de-narro 1. ispripovijedati
de-nato 1. plivati niz
de-nego 1. poricati, tajiti; odbiti; u sk ra­
titi
deni, ae, a, adi. num. distr. po deset
denicalis, e, adi. m rtvački
denique, adv. napokon, najposlije; uopće,
jednom riječi
de-nomlno 1. nazvati, im enovati
de-normo 1. činiti nepravilnim , nagrđi­
vati
de-noto 1. zabilježiti, nišaniti na; obna­
žiti, žigosati
dens, dentis, m. zub
dense, adv. gusto, često
denseo, —, —, 2. zguštavati; jedno za
drugim često činiti
denso 1. zgustiti, zbiti, nagusto staviti
densus, adi. gust, čest, pun; zbijen, je­
dar; čest, neprestan
dentalia, Ium, n. plaz (u pluga)
dentatus, adi. zubat, zupčast; zubom
uglađen
dentlo 4. dobivati zube
de-nubo, nupsi, nuptum , 3. udati se
de-nudo 1. otkriti, zagaliti; kazati; svući,
oderati
denuntiatio, onis, /. navješćivanje, ob­
java, izjava
denuntio 1. navijestiti, objaviti, progla­
siti; odrediti, naložiti; prijaviti
77 depravatio
denuo, adv. iznova; još jedanput, opet
de-onero 1 . rastovariti, rasteretiti
deorsum, adv. nizbrdo; dolje, ozdo
de-paclscor, pactus sum, 3. zadržati ugo­
vorom sebi; nagoditi se
de-pasco, pavi, pastum , 3. popasti; po-
brstiti, obrstiti
de-pascor, pastus sum, 3. izjedati, ogri-
zati
depeculator, oris, m. pljačkaš, otimač
de-peculor 1. oplijeniti, otim ati
de-pello, puli, pulsum , 3. tje ra ti dolje,
pro tjerati, prognati, zabaciti, oboriti;
odbiti dijete (od sise); otjerati, odbiti,
ukloniti
de-pendeo, —, —, 2. visiti sa, visiti o . . .
(s abl.); osnivati se na čemu; izveden
biti
de-pendo, pendi, pensum, 3. platiti; p o ­
e n a s a l i c u i d. biti od koga ka­
žnjen
de-perdo, didi, ditum , 3. upropastiti; iz­
gubiti
de-pereo, Ii, periturus, Ire, propasti,
poginuti
de-pingo, pinxi, pictum , 3. slikati, nasli­
kati; prikazati, opisati, predočiti
de-plango, planxi, planctum , 3. tužiti,
n aricati za kim
de-ploro 1 . plakati iza glasa; tužiti;
n aricati za kim; odreći se, ostaviti
de-pluit, uit, 3. impers. daždi, kiši
de-pono, posui, positum , 3. skinuti, po­
staviti, položiti, spustiti, odložiti; p re­
dati na čuvanje, sakriti; povjeriti ko­
mu; ostaviti se, proći se, odreći se
( odi um)
depopulatio, onis, /. pustošenje, pohara
depopulator, oris, m. pustošitelj, pljač­
kaš, haračlija
depopulor 1. poharati, opustošiti
de-porto 1. snositi; odnijeti, odvesti,
poslati; dovesti; prognati
de-posco, poposci, —, 3. zahtijevati,
tražiti, iskati; izazvati na boj
depositum, i, n. povjereno blago, ostava
de-p5stulo 1. (silno) zahtijevati, tražiti
de-praeđor 1. opustošiti, poharati
depravate, adv. izvrnuto, naopako, krivo
depravatio, onis, f. izvrtanje, nagrda,
izopačivanje
de-pravo
de-pravo 1. nagrditi, izopačiti, izvrtati;
iskvariti, zavesti
deprecabundus, adi. ponizno moleći
deprecatio, onis, /. molba za otklanjanje,
molba za oproštenje; kletva, prokli­
njanje
de-prčcator, oris, m. branič, zagovornik,
posrednik
de-precor 1. moleći odvratiti, ukloniti;
moliti za oproštenje, opravdati se; iz-
moliti (sebi) u koga što, moliti koga;
proklinjati
de-prehendo (deprenđo), endi, ensum,
3. uzeti, uhvatiti, držati, oduzeti, za­
ustaviti; zateći (koga u zlu djelu);
nahrupiti na; zabuniti; shvatiti, opa­
ziti
deprehensio, onis, /. iznašašće, otkriće
depressus, adi. nizak; prost
deprimo, pressi, pressum, 3. pritiskati;
utisnuti, spustiti; potopiti; tištati, po­
niziti; kuditi
de-proelior 1. boj biti
de-promo, prompsi, promptum, 3. izva­
diti, iznijeti; uzeti, pozajmiti
depropero 1. požuriti se, pohitjeti
de-pudet, uit, 2. impers. ne sramiti se
više
depugis, v. depygis
de-pugno 1. silno se boriti, biti odlu­
čan boj
depulsio, onis, f. otiskivanje; odbijanje;
suzbijanje, odvraćanje
depulsor, oris, m. odbijač
de-puto 1. obrezati; cijeniti, držati za
što
depygis, e, adi. suhoguz, tankih bedara
de-rado, rasi, rasum, 3. ostrugati, otrti
derelictio, onis, /. zapuštanje, nemar
de-relinquo, liqui, lictum, 3. ostaviti na
cjedilu, zapustiti
de-repente, adv. iznenada, iznebuha, od­
jednom
de-repo, repsi, —, 3. spuziti se, smiljeti
se
de-rideo, risi, risum, 2. podsmijevati se
komu (a 1 q m), ismijavati koga
deridiculus, adi. smiješan; subst. deri­
diculum, i, n. podsmijevanje, ruglo
derigesco, gui, —, 3. posve se ukočiti
78 desidčrium
derigo, v. dirigo
deripio, rfpui, reptum, 3. istrgnuti, ot­
kinuti, trgnuti, skinuti
derisor, oris, m. r&gač, vragolan; čan-
koliz
derisus, us, m. podsmijevanje, ruganje
derivatio, onis, f. odvođenje
derivo 1. (vodu) odvratiti, odvesti; obo­
riti, svaliti
derogatio, onis, /. dokidanje, ukidanje
de-rogo 1. (zakon) dokinuti, ukinuti;
oduzeti, ustegnuti
derosus, adi. oglodan
de-runcino 1. ostrugati; prevariti
de-ruo, rui, —, 3. srušiti, oboriti
deruptus, adi. strm, vrletan
de-saevio 4. (strašno) bjesnjeti; utišati
se
descendo, di, sum, 3. silaziti, spuštati se;
latiti se, prihvatiti se čega; privoljeti,
pristati na što
descensio, onis, f. silaženje
descensus, us, m. silazak
descisco, Ii, ili Ivi, Itum, 3. odmetnuti
se, odvrći se; udaljiti se, odreći se
de-scribo, scripsi, scriptum, 3. crtati,
risati; opisati, prikazati, predočiti; po­
dijeliti na; dati, odrediti; prepisati
descripte, adv. uređeno
descriptio, onis, /. crtanje, nacrt; opisi­
vanje; razdioba; uredba
descriptus, adi. uređen, kako valja raz­
rađen
de-sčco, secui, sectum, 1. odrezati; po­
kositi
de-sero, serui, sertum, 3. ostaviti, izdati,
na cjedilu ostaviti; odbjeći
desertio, onis, /. preziranje; odmetanje
desertor, oris, m. nemarnik; prebjeg,
uskok
desertus, adi. pust, zapušten, opustio;
deserta, orum, n. pustinja, pustoš
de-servio 4. služiti, veoma odan biti
deses, Idis, adi. besposlen, lijen
desidčo, sedi, —, 2. sjediti prekrštenih
ruku, dangubiti
desldčrabilis, e, adi. poželjan; nezabo­
ravan
desideratio, onis, /. želja, žuđenje
desiderium, ii, n. želja, žudnja, čežnja
 desidSro
desid&ro 1. željeti, čeznuti za čim
(a 1 q m); opaziti da čega nem a (a 1 q d);
u pas. propasti, izginuti
desidia, ae, f. besposličenje, nerad, lije­
nost
desididsus, adi. besposlen, lijen, neradin
desido, sedi, —, 3. spustiti se, ulijevati
se; propadati
designatio, onis, /. oznaka, nacrt; izbor
designator, oris, m. redar; pogrebnik;
redatelj
de-signo 1. označiti, obilježiti, pokazi­
vati, šibati na koga; odrediti, osnovati;
d e s i g n a t u s izabran za buduću
godinu
desilio, silui, sultum , 4. skočiti sa
de-sino, sii, situm , 3. prestati, okaniti se
čega; svršiti se
desipio, —, —, 3. lud biti, ludovati
de-sisto, stiti, —, 3. odustati, ostaviti se,
prestati
desdlo 1. osamiti, zapustiti, opustošiti;
partic. d e s o l a t u s zapušten, pust
de-specto 1. gledati sa . . . na što, mo­
triti; prezirati
despectus, us, m. vidik, pogled na; pre­
ziranje
desperanter, adv. očajavajući, bez nade
desperatio, onis, /. očajanje
desperatus, adi. očajan, beznadan
de-spero 1. odreći se nade, očajati,
zdvajati
despicatio, onis, f. preziranje, om alova­
žavanje
despicatus1, us, m. preziranje
despicatus2, adi. prezren, necijenjen
despicientia, ae, f. preziranje
despicio, spexi, spectum, 3. gledati do­
lje na što; prezirati, ne cijeniti; go­
voriti s preziranjem
despoliator, 5ris, m. otimač, pljačkaš
de-spolio 1. oplijeniti, oteti
de-spondčo, ndi, nsum, 2. obećati, jam ­
čiti za što; zadržati sebi (ugovorom);
(kćer) v jeriti s kim
despdnso 1. zaručiti, v jeriti
de-spumo 1. opjeniti, skinuti pjenu
de-spuo, —, —, 3. ispljunuti; ne odo­
b ravati
de-stillo 1. kapati
destinatio, onis, /. određivanje, cilj; od­
luka
79 đe-tžro
destinatus, adi. odlučan, nepokolebljiv
destino 1. p ritvrditi, privezati; odrediti,
odlučiti, zaključiti, nakaniti, nam ije­
niti; zaručiti; nišaniti, om jeriti; subst.
destinata, orum, n. nakana, nam jera;
subst. destinatum, i, n. cilj, svrha
destituo, ui, utum , 3. postaviti kamo;
ostaviti n a cjedilu, izdati, prevariti
destitutio, onis, /. zapuštanje, zavara­
vanje
destricte, adv. oštro, strogo
destrictus, adi. oštar, strog, odlučan
de-stringo, strinxi, strictum , 3. svući;
češati; izvaditi, trg n u ti ( g l a d i u m ) ;
zadrijeti; kuditi
destructio, onis, /. razvaljivanje, rušenje
de-struo, xi, ctum, 3. razrušiti; upropas­
titi, satrti, pobiti
de-sudo 1. oznojiti se; izmučiti se
desue-fio, factus sum, fieri, odviknuti se
od čega
de-suesco, suevi, suetum , 3. odučiti; odu­
čiti se čega
desuetudo, inis, f. odvika, oduka
desuetus, adi. odvikao, nenaviknut
desultor, oris, m. odskakač, jahač um jet­
nik; prevrtljivac
desultorius, adi. koji pripada jahaču-
-umjetniku
de-sum, fui, esse, ne biti tu, biti odsu­
tan; nem a (čega); ne pomoći, ne b ri­
nuti se, odnem ariti ( a l i c u i )
de-sumo, sumpsi, sum ptum , 3. izvaditi;
izabrati
de-super, adv. ozgo, odozgo
de-surgo, —, —, 3. ustati od
de-tčgo, texi, tectum , 3. otkriti, raskriti;
izdati, prokazati
de-tendo, —, tensum , 3. razvaliti, saviti
de-tergčo, tersi, tersum , 2. obrisati, otrti;
zakinuti; polomiti, razbiti
deterior, Ius, komp. (superi, d e t e r r i ­
m u s ) niži, gori, m anje vrijedan
detčrius, komp. adv. gore, slabije, lo­
šije
determinatio, onis, j. om eđivanje; ko­
nac
de-termino 1. omeđiti, označiti, odrediti
de-tčro, trivi, tritum , 3. otrti, izlizati;
um anjivati, slabiti
de-terreo
de-terreo, ui, itum , 2. zastrašiti; odvra­
ćati (a 1 q m a re ); prepriječiti, spre­
čavati
detestabilis, e, adi. proklet, mrzak, ga­
dan
detestatio, onis, /. proklinjanje, gnuša­
nje
de-testor 1. prokleti, m rziti; odvratiti,
odbiti; prosvjedovati
de<-texo, texui, textum , 3. satkati,
splesti; dovršiti
detineo, tinui, tentum , 2. zadržati, za­
ustaviti; zabaviti koga, sapeti
de-tondeo, tondi, tonsum , 2. ostrići, oši­
šati
de-tono, ui, — 1. (odozgo) grm jeti; do-
grm jeti, izbjesnjeti
detorqueo, torsi, tortum , 2. odvratiti,
okrenuti, iščašiti; izvrnuti, izvrtati
detractio, onis, f. oduzim anje, uklanja­
nje
detractor, 5ris, m. kudilac
de-traho, traxi, tractum , 3. svući, ski­
nuti; otkinuti, ukloniti; oduzeti, oteti,
um anjivati ; dovući kamo
detrectatio, onis, /. uskraćivanje, odbi­
jan je
detrectator, oris, m. kudilac
detrecto 1. uskratiti, odbiti; poniziti, ku­
diti; m i l i t i a m d. uklanjati se
ratnoj službi
detrimentbsus, adi. pun štete, vrlo škod­
ljiv
detrimentum, i, n. šteta, gubitak; poraz;
d. c a p e r e p re trp je ti štetu
detritus, v. detero
de-trudo, trusi, trusum , 3. odrinuti, otis­
nuti, odagnati, skinuti; odvratiti; od­
goditi
de-trunco 1. rastaviti od trupa, odsjeći;
okresati
de-turbo 1. zabaciti, strovaliti, razoriti,
srušiti, protjerati, lišiti; odgoditi, za­
vlačiti
de-turpo 1. nagrditi
deunx, cis, m. n / 12 asa
de-uro, ussi, ustum , 3. popaliti, spaliti
deus, i, to. (vok. d e u s , pl. d e i, d i i,
d i, gen. d e o r u m i d e u m , dat.
d e i s, d i i s, d I s) bog, božanstvo
de-vasto 1. (sasvim) poharati, upropas­
titi
80 devoto
de-veho, vexi, vectum, 3. dovesti (niz),
dobaviti, voziti, poslati; pas. d e v e h i
voziti se; ploviti
de-vello, velli, vulsum , 3. očupati; otki­
nuti
de-velo 1. otkriti, dignuti zavjesu
de-veneror 1. poštovati; molitvom od­
v ratiti
de-venio, veni, ventum , 4. sići, doći
de-versor1 1. svraćati se, konačiti
deversor2, 5ris, m. gost (u svratištu)
deversoriolum, i, n. maleno svratište
deversorius, adi. svratišni; subst. dever­
sorium, ii, n. konak, noćište, svratište
deverticulum, i, n. stram putica; zastra-
na; svratište, noćište; utočište
de-verto, ti, sum, 3. 1) tranz. odvratiti,
ukloniti; pas. odvraćati se; otići, na-
v rnuti se. 2) intr. skrenuti s puta,
svratiti se
devexitas, atis, /. strm en, strm enitost
de-vexus, adi. strm , vrletan; spuštajući
se, naginjući; subst. devexa, orum, n.
strm eni, obronci, vrleti
de-vincio, vinxi, vinctum , 4. privezati,
oviti; svezati, obvezati; zbiti, skupiti;
osvojiti; sapeti; okovati (u gvo'žđe)
de-vinco, vici, victum, 3. svladati, pobi­
jediti; slavno svršiti
devinctus, adi. sasvim odan, privržen
devitatio, onis, f. uklanjanje, izbjega­
vanje
de-vito 1. uklanjati se, kloniti se (a 1 q d)<
izbjegavati
de-vius, adi. stram putičan, udaljen; sa­
motan; nepristupan; zastranjujući, za­
lutao; lud; grešan; devia, orum, n.
stram putice
de-voco 1. odazvati, odm am iti; pozvati
(na objed)
de-volo 1. sletjeti, doletjeti; dotrčati
de-volvo, volvi, volutum , 3. valjati niz,
kotrljati; pas. d e v o l v i skoturati se,
padati niz
de-voro 1. proždirati; uništiti; spiskati,
protepsti; prisvajati sebi; gutati; trp ­
jeti
devortium, ii, n. raspuće
devotio, onis, f. zavjetovanje, žrtvova­
nje; svečana kletva; vračanje, čini
devbto 1. posvetiti sm rti; oba jati, op­
činiti
devotus
devotus, adi. proklet, opak; odan, vje­
ran; subst. devSti, orum, m. odani,
v jerni ljudi
đe-voveo, vovi, votum, 2. zavjetovati,
sm rti žrtvovati; prokleti; obajati, op­
činiti; predati, izdati
dextans, antis, m. */6 ili 10/ 12 asa
dextella, ae, f. desna ručica
dexter, tera, terum (i -tra, -trum ), adi.
desni; povoljan, sretan; prikladan;
vješt, sposoban; d e x t e r a ( d e x ­
t r a ) na desnu stranu; d e x t (e) r a
(sc. m a n u s ) desnica; (sc. p a r s )
desna stran a
dexteritas, atis, f. vještina, okretnost
dext(e)re, adv. vješto, okretno
dextrorsum ili dextrorsus, adv. nadesno
dl, v. deus
diadema, atis, n. dijadem , kraljevska
vrpca
diaeta, ae, /. dijeta (od liječnika propi­
san način življenja); stan; ljetnikovac
dialectice, adv. dijalektički
dialecticus, adi. razgovorni, dijalektički;
dialectica, ae, /. dijalektika; vještina u
rasp ravljanju; -ca, orum, n. dijalektič-
na načela; dialecticus, i, m. dijalekti-
čar
dialectos (-us), i, /. narječje
dialogus, i, m. dijalog, razgovor
diarium, ii, n. svakidašnja hrana (voj­
nika, robova); dnevnik
dlca, ae, f. parnica
dicacitas, atis, zajedljiva dosjetljivost,
peckanje
dicatio, onis, f. stupanje u građanstvo
dicax, acis, adi. zajedljiv, (ujedljivo)
dosjetljiv, satirički; peckav, podrug­
ljiv
dičio, 5nis, f. vlast, oblast
dicis causa ili gratia, načina radi, naoko,
prividno
dico1 1. (bogu) posvetiti; u vrstiti među
bogove; žrtvovati, predati
dico2, dixi, dictum , 3. reći, kazati, govo­
riti, razložiti, priopćiti; obznaniti; od­
rediti, ustanoviti; zahtijevati, zapo­
vijedati, opisati; opjevati; proricati;
tvrditi; obećati; izabrati, postaviti za;
imenovati, zvati, prozvati; c a u s a m
d. bran iti se; i u s d. suditi; dlcor
kaže se da ja itd. (s nom. i inf.)
6 L A T IN S K O -H R V A T S K I R JE Č N IK
81 diffido
dicrotum, i, n. dvoveslarka, lađa sa dva
reda vesala
dictator, oris, m. diktator
dictatorius, adi. diktatorski, diktatorov
dictatura, ae, /. d iktatura, diktatorstvo
dictio, 5nis, /. kazivanje, izgovaranje;
govor; dikcija
dictito 1. kazivati, tvrditi
dicto 1. kazivati, govoriti; kazivati u
pero, diktirati; dictata, orum, n. p ra­
vila; poučci
dictum, i, n. riječ; dosjetka; zapovijed
( d i c t o a u d i e n t e m e s s e slušati
zapovijed); obećanje
dido, dididi, diditum , 3. razdati, razdi­
jeliti
dl-duco, duxi, ductum , 3. razvući, ras­
tvoriti, otvoriti; rastaviti; podijeliti;
razdijeliti, rascjepkati; oslabiti, sm u­
titi
diecula, ae, f. (dem od d i e s ) malen
dan, k ratak rok
dies, ei, m. (rijetko f.) dan, rok; o b I r e
d i e m ( s u p r e m u m ) um rijeti; d I-
e m e x d i e dan na dan; i n d i e s
dan na dan, svaki dan
diffamo 1. razglasiti, ozloglasiti
differentia, ae, f. razlika, različnost;
vrsta
differo, distuli, dilatum , ferre, 1) tranz.
raznijeti, raširiti; razglasiti, na glas
iznositi, razvikati, ozloglasiti; odgo­
diti, odložiti; rastaviti, raskinuti. 2)
intr. razlikovati se
differtus, adi. natrpan, pun puncat
difficilis, e, adi. (superi, d i f f i c i l l i ­
m u s ) težak, mučan, trudan; neprija-
zan; opasan, pogibeljan; čangrizav,
m rzovoljast
difficiliter, adv. = difficulter
difficultas, atis, /. teškoća, m uka; osku­
dica, nestašica; tvrdoglavost, nesnos-
nost
difficulter, adv. teško, mučno
diffidens, entis, adi. nepovjerljiv
diffidenter, adv. ne uzdajući se u sebe,
zabrinuto, plašljivo
diffidentia, ae, f. neuzdanje, nepovje­
renje
diffido, fisus sum, 3. ne vjerovati komu,
ne uzdati se u koga ili u što ( a l i c u i
i a l l c u i rči)
diffindo
diffindo, fidi, fissum, 3. rascijepiti, ras­
koliti
diffingo, finxi, fictum, 3. preobraziti,
pretvoriti
difflo 1. raspuhati
diffluo, fluxi, —, 3. razlijevati se; gubiti
se, proći; rasplinuti se; plivati u
difringo, fregi, fractum, 3. razlomiti, po­
lomiti
diffugio, fugi, —, 3. razbjeći se, raspr­
šiti se
diffugium, ii, n. razbjeg, razilaženje
diffundito 1. razlijevati
diffundo, fudi, fusum, 3. razliti; raširiti,
razasuti, raspršiti, rasprostirati, raz­
granati; razvedriti, razveseliti; u pas.
širiti se, rasprostirati se, razliti se
diffuse, adv. razasuto; opširno
diffusus, adi. razliven; širok, prostran;
opširan
di-gero, gessi, gestum, 3. raznositi, ras­
taviti, razdijeliti; probavljati; urediti,
razrediti; redom kazivati
digestio, onis, /. digestija, nabrajanje
pojedinih česti
digitulus, i, m. prstić
digitus, i, m. prst; (kao mjera) palac
digladior 1 . boriti se mačem, kladiti se;
prepirati se
dignatio, onis, f. poštovanje; dostojan­
stvo
digne, adv. vrijedno, dostojno
dignitas, atis, f. vrijednost, zasluga; do­
stojanstvo, ugled; (državna) služba;
poštenje, čestitost; dostojanstvena lje­
pota; krasota, sjajnost
dignor 1 . držati koga vrijednim ili dos­
tojnim čega ( a l q m a 1 q a re); izvo­
ljeti
dignosco, novi, notum, 3. razaznati, raz­
likovati, razlučiti
dignus, adi. vrijedan, dostojan ( l aude) ;
pristao, pristojan
digredior, gressus sum, 3. razići se, ras­
tati se, otići; udaljiti se, zastraniti
digressio onis, /. rastanak, polazak; za-
strana
digressus, us, m. rastanak, udaljivanje;
zastrana
diiudicatio, onis, f. rasuđivanje
di-iudico 1. rasuditi, presuditi, odlučiti;
razlikovati
82 dimidius
di-labor, lapsus sum, 3. raspasti se, ras­
tvoriti se; rastopiti se, kopnjeti; raz­
bjeći se, raspršati se; iščeznuti; proći;
propadati, ginuti
di-lacero 1. razderati, iskomadati
di-lanio 1. razderati, iskidati
di-largior 4. obilato darovati, razdijeliti
dilatio, onis, /. odgađanje, odgoda
dilato 1. raširiti, rastegnuti; potanje raz-
lagati
dilator, oris, m. odgađač
di-laudo 1. uvelike hvaliti
dilectus1, adi. ljubljen, cijenjen, drag;
dilecti, orum, m. ljubimci
dilectus2, v. delectus
diligens, entis, adi. pažljiv, brižljiv, ma­
rljiv, oprezan, zdušan; štedljiv
diligenter, adv. pažljivo, brižljivo, mar­
ljivo, zdušno
diligentia, ae, f. pažljivost, pomnja, op­
reznost; marljivost
diligo, lexi, lectum, 3. izabrati; štovati,
ljubiti
dildrico 1. rastvoriti, razdrti (odijelo)
di-lucčo, — — 2. rasvitati se, bivati
jasan
di-lucesco, luxi, — 3. svitati
dilucide, adv. jasno, bistro, razgovijetno
di-lucidus, adi. jasan, bistar, razgovije­
tan
diluculum, i, n. svanuće, osvit
diludium, ii, n. prekid, odgoda gladija-
torske borbe; dan odmora
diluo, ui, utum, 3. raskvasiti, rastopiti;
razmočiti; oslabiti; ukloniti
diluvies, ei, /. povodanj; potop, poplava;
propast, rasap
dimachae, arum, m. dvoborci (vojnici
koji su se borili na konju i pješice)
di-mano 1. rastjecati se, raširiti se
dimensio, onis, f. izmjera, mjerenje
dimetior, mensus sum, 4. izmjeriti, mje­
riti
dimeto 1 . i dimetor 1 . omeđiti, koljem
obilježiti
dimicatio, onis, /. borba, boj
dimico 1. boriti se, biti se, vojevati;
otimati se, rvati se; nastojati
dimidiatus, adi. raspolovljen, napolak
dimidius, adi. polovičan; dimidium, ii,
n. polovica, polovina
dim issio
dimissio, onis, f. razašiljanje; otpušta­
nje
di-mitto, misi, missum, 3. razašiljati,
pošiljati; raspustiti, otpustiti; pustiti;
isplatiti; ostaviti, odreći se, izgubiti;
propustiti ( t e m p u s ili o c c a s i o ­
n e m a l i c u i rei )
di-movčo, m5vi, motum, 2. razmaknuti;
rastaviti; razagnati, odvratiti, odme-
tati
dinumeratio, 5nis, /. nabrajanje
di-numčro 1. nabrajati; platiti
didta, ae, /. dvouška, posuda za vino sa
dvije ručice
directe, adv. upravo, na pravac; izrije­
kom
directo, adv. pravce, na pravac
directus, adi. prav, upravan; okomit
diremptus, us, m. rastava
direptio, onis, /. plijenjenje, pljačkanje
direptor, oris, m. pljačkaš, otimač
diribčo, — itum, 2. glasove brojiti, skru-
tinirati
diribitio, onis, brojanje glasova, skru-
tinij
diribitor, oris, m. brojitelj glasova, skru-
tator
diribitorium, ii, n. d i r i b i t o r i j (zgra­
da gdje su se izborni glasovi brojili)
dirigo, rexi, rectum, 3. ispraviti; upra­
viti, okrenuti; urediti, udesi ti po čemu
(ad al qd) ; okrenuti se
dirimo, emi, emptum, 3. rastaviti, raz­
dvojiti, razdijeliti; prekinuti, pore­
metiti, razvrći, osujetiti
diripio, ripui, reptum, 3. rastrgati; raz­
grabiti; plijeniti, razoriti; skinuti, sa-
derati
diritas, atis, f. užas, groza; okrutnost
di- ili dis-rumpo, rupi, ruptum, 3. raz-
derati, razbiti; prekinuti, razvrći; d.
s e i d i r u m p i naprezati se, upi­
njati se; raspući se
di-ruo, ui, utum, 3. razrušiti, razvaliti,
raskopati
dirus, adi. strahovit, užasan, grozan,
strašan, okrutan, tvrda srca; dirae,
arum, f. zlokobna znamenja; dira,
orum, n. kletve
dis, adi. = dives
83 di-scrlbo
dis-cedo, cessi, cessum, 3. razići se,
rastati se, raspršati se; otići, udaljiti
se; krenuti, dignuti se; odmetnuti se,
ostaviti koga; proći; izići; minuti, ne­
stati
disceptatio, onis, f. raspravljanje, pre-
tresanje, rasprava; učeno prepiranje
disceptator, oris, m. sudac, presudnik
discepto 1. pretresati, raspravljati; pre­
suditi, odlučiti
dis-cerno, crevi, cretum, 3. razlučiti, od­
lučiti, rastaviti, dijeliti; razlikovati
discerpo, cerpsi, cerptum, 3. razderati,
raskinuti; raspršati; uništiti; smrviti;
psovati, grditi
discessio, onis, /. razilaženje; glasovanje
(senatora); odlazak vojske
discessus, us, m. razlazak; polazak, ras­
tanak; progonstvo; odlazak
discidium, ii, n. raskid, rastava, raspust;
zavada, razdor
discinctus, adi. raspojasan, razuzdan,
bezbrižan
di-scindo, scidi, scissum, 3. rascijepiti,
razderati
dis-cingo, cinxi, cinctum, 3. raspasati,
otpasati
disciplina, ae, f. nauk, obučavanje; zna­
nost, nauka; sustav; zapt, red, disci­
plina; način obučavanje, - metoda
discipula, ae, /. učenica
discipulus, i, m. učenik, đak
discludo, usi, usum, 3. rastvoriti; rasta­
viti, dijeliti
disco, didici, — 3. učiti se, učiti
dis-color, oris, adi. različne boje, šaren;
različit , nejednak
dis-convenio,-------4. ne slagati se
discordia, ae, /. nesloga, razdor, zadje­
vica
discordiosus, adi. napržit, svađijiv
discordo 1. nesložan biti, ne slagati se
discors, cordis, adi. nesložan, svadljiv;
neskladan, nejednak
discrepantia, ae, /. neskladnost, razlika
discrepatio, onis, f. nesklad, prigovor
dis-crčpo, avi, (ui), — 1. neskladno zve­
čati; ne sudarati se, razlikovati se
( c u m a 1 q 6); impers. d i s c r č p a t
ne slažemo se, prijeporno je
di-scribo, scripsi, scriptum, 3. odrediti,
doznačiti
discrimen
discrimen, inis, n. razm ak; razlika; od­
lučni čas, kriza, rješenje; pogibao
discrimino 1. razlučivati, dijeliti
discriptio, onis, /. razdioba, razređenje
dis-crucio, 1. mučiti, kinjiti
discumbo, cubui, cubitum , 3. polijegati
za stol; leći spavati
dis-curro, cu rri (i cucurri), cursum, 3.
ra strk a ti se, razbjeći se, raspršiti se
discursus, us, m. rastrka, optrkivanje
discus, i, m. disk, kolut
discutio, cussi, cussum, 3. razbiti, raz-
lupati; rastjerati; razgoniti, raspršiti;
razvrći, osujetiti, ukinuti
diserte (i disertim), adv. razgovijetno,
rječito; jasno
disertus, adi. uređen; rječit; razgovije­
tan, jasan, točan; vješt, okretan
disicio, ieci, iectum, 3. razbacati, razag-
nati, raspršiti, razasuti; razbiti, razo­
riti, uništiti, osujetiti
disiectus, adi. razbacan, rasijan
disiunctio, onis, f. rastava, rastanak; ra ­
zlika
disiunctus, adi. rastavljen, dalek; bez
sveze, različit; suprotan; isprekidan
dis-iungo, iunxi, iunctum , 3. ispregnuti,
razvezati, odriješiti; odijeliti, rastaviti,
razdružiti, udaljiti
dis-palor, 1. lutati, tu m arati, razbjeći se
dis-pando, pandi, pansum , 3. raširiti, ra ­
zapeti, rasklopiti
dis-par, ariš, adi. nejednak, različan
dis-paro 1. razdvojiti, rastaviti
dis-pello, puli, pulsum , 3. rastjerati, ra-
zagnati
dispendium, ii, n. trošenje; gubitak,
šteta
dispensatio, onis, /. upravljanje; gospo­
darstvo
dispensator, oris, m. upravitelj, blagaj­
nik
dis-penso 1. podijeliti, isplatiti; razre-
diti, u p rav ljati
dis-perdo, didi, ditum , 3. sasvim upro­
pastiti, uništiti
dis-pereo, Ii, — Ire, propasti potpuno;'
poginuti
dispergo, si, sum, 3. razasuti, raspršiti,
prosuti, širiti
disperse, adv. razasuto, am o-tam o
84 dissimiliter
dispertio, Ivi i Ii, Itum, 4. (dispertior)
razdijeliti, odrediti
dispicio, spexi, spectum, 3. progledati;
razbirati, prom išljati, prom otriti
displiceo, cui, citum, 2. ne dopadati se,
ne m iliti se
dis-plodo, — plosum, 3. razbiti; u pas.
raspuknuti se, rasprsnuti se
dis-pono, posui, positum, 3. razm jestiti,
postaviti, porazdijeliti, redati, pore­
dati; upraviti, uprijeti
dispdsite, adv. uredno, kako treba
dispositio, onis, f. raspored, osnova
dispositus1, us, m. uređivanje
dispositus2, adi. dobro uređen
disputatio, onis, /. raspravljanje; raz-
govaranje, pretresan je
disputator, oris, m. raspravljač
dis-puto 1. urediti; raspravljati, p repi­
rati se
disquiro,------ 3. istraživati
disquisitio, onis, /. istraživanje
dis-rumpo, v. d i r u m p o
dis-saeplo, saepsi, ptum , 4. pregraditi,
rastaviti
dis-saeptio, 5nis, /. rastavljanje, odva­
janje
dis-semino 1. rasijati, sijati; širiti, raz­
nositi
dissensio, čnis, /. i dissensus, us, m. ra ­
zlika m nijenja, nesloga, zavada, raz­
dor; nesuglasica, borba
dissentaneus, adi. ne podudarajući se
dis-sentio, sensi, sensum, 4. različna
m nijenja biti, ne slagati se, nesložan
biti, razlikovati se (a b a l i q u o )
dis-serenascit, avit, 3. impers. vedri se
dis-sero1, sevi, sltum , 3. rasaditi, rasijati
dis-sero2, serui, sertum , 3. razlagati, raz­
m atrati, raspravljati, govoriti
dissertatio, onis, f. rasprava
disserto 1. razlagati, raspravljati, p re­
p irati se
dissideo, sedi, sessum, 2. udaljen, odije­
ljen biti; razlikovati se, ne sudarati
se
dissidium, ii, n. nesloga, razdor
dissilio, lui, —, 4. raspući se, razbiti se,
ražvrći se
dis-similis, e, adi. nesličan, različan (a 1-
c is i a l i c u i )
dissimiliter, adv. neslično, različito
dissimilitudo
dissimilitudo, inis, f. nesličnost, razlika
dissimulanter, adv. potajno, neopaženo
dissimulantia, ae, f. p retv aran je, ironija
dissimulatio, onis, f. pričinjanje; p re tv a ­
ranje; ironija; zanem arivanje
dissimulator, oris, m. pretvorica
dis-slmulo 1. g rad iti se, hiniti; sakrivati,
tajiti; ne m ariti za
dissipabilis, e, adi. razdjeljiv, raspadljiv
dissipatio, onis, f. rasipanje, raspadanje
dissipatus, adi. razasut, razbijen, neskla­
dan
dissipo 1. razbacati, razasuti, raznijeti;
raspršati, razbiti; razoriti, upropastiti
dissociabilis, e, adi. nespojiv
dissociatio, onis, f. rastan ak (s kim),
rastav i jan je
dis-socio 1.- razdružiti, razdvojiti; otu­
điti
dissolubilis, e, adi. razrešljiv, rastavljiv
dissolute, adv. razvezano; bez veznika;
lakoum no, nesm otreno
dissolutio, onis, /. raspadanje; ukidanje;
opoziv; lakoum nost
dissolutus, adi. razriješen, razvezan, ne­
vezan; nem aran, nehajan; lakoum an,
razuzdan
dis-solvo, solvi, solutum , 3. razriješiti,
razvezati, rastaviti, ukinuti, uništiti;
pobiti; osloboditi; platiti
dis-sonus, adi. neskladan, ne podudara­
jući se, različit
dissors, sortis, adi. nezajednički, tuđ
dis-suadeo, suasi, suasum , 2. odvraćati
od (a 1 q d)
dissuasio, onis, /. odvraćanje od (1 e g i s)
dissuasor, oris, m. odvraćatelj, pobijač
(legis)
dissulto 1. rasp u k n u ti se
dis-suo, — sutum , 3. rašiti; razvrći; otvo­
riti
distantia, ae, /. razm ak; razlika
dis-tendo, tendi, tentum , 3. razapeti,
razmaći, širiti; razdijeliti; razasuti,
rasp ršiti
distentus1, adi. (ptc. od distendo) napet;
pun puncat
distentus2, adi. (ptc. od distineo) mnogo
zabavljen
dis-termlno 1. razm eđiti, dijeliti
85 dl-v&rlco
distichon, i, n. distih (obično heksametar
i pentametar)
distincte, adv. razgovijetno, jasno; ki-
ćeno
distinctio, onis, /. razlikovanje; stanka;
razlika; sjaj, krasota
distinctus1, us, m. = d i s t i n c t i o
distinctus2, adi. razlučen, različit; u re­
šen, ukrašen
distineo, tlnui, tentum , 2. rastavljati,
dijeliti; (vojsku) pocijepati; zabaviti;
priječiti, otezati
di-stinguo, stinxi, stlnctum , 3. razliko­
vati; uresiti, nakititi
d i-sto , ------- 1. udaljen biti; rastavljen
biti; razlikovati se
dis-torqueo, torsi, tortum , 2. izvraćati,
kriviti; mučiti, kinjiti
distortio, onis, f. izvrtanje
distortus, adi. kriv, grbav; zasukan
distractio, onis, f. rastavljanje, dioba;
razdor
dis-traho, traxi, tractum , 3. razvući,ras-
trgnuti, razdijeliti; osujetiti; rascjep­
kati; razvrći, raspustiti, rasprodati;
odvući; otcijepiti
dis-trlbuo, tribui, tributum , 3. razdije­
liti, podijeliti
distribute, adv. razdijeljeno kako valja,
uredno
distributio, onis, /. razdioba
districte, adv. strogo, oštro
districtus, adi. m nogostrano zabavljen
čim, veom a zauzet
di-stringo, strinxi, strictum , 3. razvući,
rastegnuti; zabaviti, zaustaviti
disturbatio, onis, /. razor, rasap
dis-turbo 1. rastjerati; razoriti, razvrći,
osujetiti, ukinuti
ditesco, — — 3. obogatiti se
dithyrambus, i, m. ditiram b
dito 1. obogatiti (a 1 q d)
dlu1, adv. danju
diu2, adv. (komp. d i u t i u s , superi.
d i u t i s s i m e ) dugo; odavna
diurnus, adi. dnevni, svakidašnji; d I-
u r n a , orum, n. novine, dnevni list
diutinus, adi. dug, dugotrajan
diuturnitas, atis, f. dugotrajnost
diuturnus, adi. dugotrajan, dug
dl-varlco, 1. raskrečiti
vi-vell'o
vi-vello, velli, (vulsi), vulsum , 3. raski­
nuti, rastaviti; iskom adati, cijepati
di-vendo, — ditum , 3. rasprodati
di-verbero 1. razbijati, ra sta v lja ti
diverbium, ii, n. dijalog (na pozornici)
diverse, adv. n a protivne strane; ra š tr­
kano; različito
diversitas, atis, f. različnost, razlika;
opreka
diversus, adi. na razne strane okrenut;
protivan, rastavljen; udaljen, zabitan;
različit; n ep rijateljski; odijeljen; ne-
složan; nejednak
dives, itis i dis, ditis, adi. bogat; obilan,
rodan; dragocjen, sjajan
di-vexo 1. rastezati; zlostavljati, opusto­
šiti, poharati
divido, visi, visum , 3. podijeliti; ra sta­
viti, razdijeliti; dijeliti, porazdijeliti
dividuus, adi. djeljiv; razdijeljen
divinatio, onis, /. d ar proricanja, pro­
ricanje; nadahnuće; određivanje tuži­
telja
divine, adv. božanski; proročanski; p re­
krasno, divno
divinitas, atis, /. božansko biće; d ar pro­
ricanja
divinitus, adv. s božjom voljom; divno,
božanski
divino 1. slutiti, pogađati; proricati
divinus, adi. božanski, božanstven; iz­
v rstan, divan; bogom nadahnut, pro­
ročanski; res divina (res divinae) služ­
b a b o žja1divinus, i, to. gatač, prorok
divisio, onis, /. razdioba
divisor, oris, m. djelitelj, m jerač
divisus, us, m. razdioba
divitiae, arum , f. bogatstvo; plodnost;
obilje
divortium, ii, n. raskršće; m eđa; rastava
(braka); prekid
divorto, v. d i v e r t o
divulgatus, adi. razglašen; običan, prost
di-vulgo 1. razglasiti, obznaniti
divus ili dius, adi. nebeski, božanski;
divus, i, m. bog; diva, ae, /. božica;
divum, i, n. vedro nebo (s u b d i v o )
do, dedi, datum , dare, davati, dati (d.
p o e n a s a l c i s r e i kažnjen biti
za što; d. f i d e m v jeru zadati; d.
o p e r a m nasto jati oko); predati, p re­
p ustiti; dopustiti, pustiti; pribaviti;
86 ddminor
uzrokovati, učiniti, zadati; kazati, ja ­
viti, im enovati; dosuditi; upisati
(a 1 q d a l i c u i v i t i o )
doceo, docui, doctum , 2. učiti, prouča­
vati; naučavati; obavijestiti koga o
čemu ( a l q m d e a l q a r e )
docilis, e, adi. koji se dade naučiti, n a-
učljiv; pojm ljiv
docilitas, atis, /. naučljivost; a n i m i
d. blagost
docte, adv. učeno, vješto
doctor, oris, m. učitelj
doctrina, ae, /. nauk; znanje, učenost;
u pl. znanosti; načelo, običaj
doctus, adi. učen, obrazovan, vješt, m u­
dar, pam etan, lukav
documentum, i, n. dokaz, opom ena; ug­
led, uzor
dodrans, antis, m. s/4 asa
dogma, atis, n. poučak, dogma, načelo
dolabra, ae, f. m otika, trnokop
dolenter, adv. bolno
doleo, ui, iturus, 2. boli me što; žaliti;
žao mi je; žalostiti se
doliolum, i, n. bačvica
dolium, ii, n. bure, bačva
dolo1 1. otesati; izlupati
dolo2 (-Ion), onis, m. bodež; žalac; p re ­
dnje jedro
dolor, oris, m. bol; duševna bol, žalost;
srdžba; strast; ganuće
doldse, adv. varavo, lukavo
dolosus, adi. varav, lukav, lažan
dolus, i, m. p rijevara, lukavstvo; v ark a
domabilis, e, adi. ukrotljiv, savladljiv
domesticus, adi. domaći, kućni; domq-
vinski; kao subst. kućanin, p rijatelj
kuće
domicilium, ii, n. stan, dom, prebivalište
domina, ae, f. domaćica, gospođa; vla-
darica
dominatio, onis, /. gospodstvo, vlast;
despotizam, tira n ija
dominator, oris, m. vladar, gospodar
dominatrix, icis, /. v la d a rk a , gospoda­
rica
dominatus, us, m. = dom inatio
dominium, ii, n. posjed, vlasništvo; goz­
ba
dominor 1. gospodo vati, vladati; bani ti
se
ddmlnus
dominus, i, m. domaćin, gospodar; vlas­
nik; vladar, zapovjednik; samosilnik
domiporta, ae, f. kućonoša (o pužu)
domito 1. krotiti
domitor, oris, m. krotitelj, dobitnik
domitrix, icis, /. krotiteljica
domo, mui, mitum, 1. pripitomiti; kro­
titi; pokoriti, nadvladati
domus, us (i), /. (dat. d o m u i , rijetko
d o m o , abl. d o m o , gen. plur. d fi­
ni u u m i d o m o r u m , akuz. obič.
d o m o s ) dom, kuća; domovina; ku­
ćanstvo; domi kod kuće; domum kući,
doma; domo od kuće, iz kuće; d o m i
m i l i t i a e q u e , d. b e l l i q u e u
miru i u ratu
ddnarium, ii, n. riznica; žrtvenik; (u pl.)
dar, prilog
donatio, 5nis, f. darivanje, dar
ddnativum, i, n. dar u novcu (cara voj­
nicima)
donec, conict. dok; dok ne
d5no 1. darovati, pokloniti, dati (a 1 i-
c u i a l q d i a l q m a 1 q a re);
žrtvovati; oprostiti, pokloniti
ddnum, i, n. dar, poklon; prilog, žrtva
dormio 4. spavati
dormito 1. drijemati, drijema mi se;
tlapiti
dormitorius, adi. spavaći
dorsum, i, n. hrbat; sljeme (brda)
doryphoros (-us), i, m. kopljonoša
dds, dotis, /. prćija, miraz, oprema, dar,
nakit
ddtalis, e, adi. mirazni
dotatus, adi. bogato opremljen; obilato
nadaren
doto 1. bogato opremiti
drach(u)ma, ae, /. drahma (grčki novac)
draco, finis, m. zmija; zmaj
dracfinigena, ae, m. i /. od zmaja rođeni
dromas, adis, m. dromedar
dromos, i, m. trk; trkalište
druidae, arum ili druides, dum, m. drui­
di (svećenici keltski)
dubie, adv. sumnjivo, neizvjesno
dubietas, atis, f. = d u b i t a t i o
dubitabilis, e, adi. sumnjiv, 'dvojben
dubitanter, adv. sumnjivo; oklijevajući
dubitatio, onis, f. sumnja, dvojba, ne­
sigurnost; oklijevanje, promišljanje
87 dum-m6do
dubito 1. neodlučan biti, dvojiti, sum ­
njati; ne znati (d e a l q a r e); raz­
m isliti; prom otriti; kolebati se; ska­
njiv ati se, oklijevati, zatezati
dubius, adi. dvoumeći, sum njajući; neod­
lučan, nepostojan; dvojben, nesiguran,
nepouzdan; opasan, pogibeljan; du­
bium, i, n. dvojba, sum nja
ducatus, us, m. vojvodstvo, zapovjed­
ništvo
duceni, ae, a, adi. num. distr. po dvjesta
ducentesima, ae, /. dvjestoti dio; porez
od V, °/0
ducenti, ae, a, adi. num. card, dvjesta,
dvije stotine
ducenties, adv. num. dvjesta puta
duco, duxi, ductum , 3. voditi, povesti,
vući; biti zapovjednik, zapovijedati;
uzrokovati; potezati, kopati, graditi
( f o s s a m , m u r u m ) ; zavlačiti, du­
ljiti (b e 11 u m), odgađati (d i e m
e x d i e ) ; držati za što (in h o s t i u m
numero držati za neprijatelja);
skloniti, navesti na što; izvoditi (g e ­
n u s a d e o ) ; privlačiti; započinjati;
provesti, provoditi; proračunati; u ra­
čunati; i n m a t r i m o n i u m d. ože­
niti se; d u c i m arširati, ići; part, duc­
tus, sklonjen, naveden
ductito 1. odvesti; prevariti
ducto 1. voditi; zapovijedati, biti na čelu
ductor, oris, m. vodič, vođa; vojskovođa
ductus, us, m. vođenje; vodstvo, zapo­
vjedništvo
dudum, adv. odavno; nije tom u dugo što,
malo prije; i a m d. davno je već
tome
duellum = bellum
dulcedo, inis, /. slatkoća; ljupkost,
ugodnost
dulcesco, —, —, 3. postajati sladak
dulcis, e, adi. sladak, prijatan; Ijubak,
mio; subst. dulcia, ium , n. poslastice
dulciter, adv. slatko, prijatno, ljupko
dulcitado, inis, f. = dulcedo
dum 1) conict. dok, čim, dok ne; samo
ako, samo da. 2) adv. još; n o n d u m
još ne; v i x d u m jedva još; a g e-
d u m ded, deder
dumetum, i, n. trnjak, živica
dum-modo, conict. samo ako, samo da
đumosus
dumosus, adi. trnovit, trnj em zarastao
dumtaxat, adv. samo, barem ; dakako
dumus, i, m. grm, trnje, trn ja k
duo, ae, o, adi. num. card, dva
duodecies (duodeclens), adv. num. dva­
naest puta
duodecim, adi. num. card, dvanaest
duodecimus, adi. num. ord. dvanaesti
duodeni, ae, a, adi. num. distr. po dva­
naest
duodequadragesimus, adi. num. ord. tri­
deset i osmi
duodequadraginta, adi. num. card, trid e­
set i osam
duodetriginta, adi. num. card, dvadeset
i osam
duodeviceni, ae, a, adi. num. distr. po
osam naest
duodeviginti, adi. num. card, osam naest
duo-et-viceslmani, orum, m. vojnici dva­
deset i druge legije
duo-et-vlceslmus, adi. num. ord. dvade­
set i drugi
duplex, Icis, adi. dvostruk; dvoličan
duplicarius, ii, m. vojnik koji bere dvo­
stru k u plaću
dupliciter, adv. dvostruko
duplico 1. podvostručiti; povećati, um no­
žiti; saviti
duplus, adi. dvostruk; subst. duplum,
i, n. dvostruko, dvojina
88 dux
durabilis, e, adi. trajan, u strajan
duracinus, adi. koštunjav, tvrd
dure (duriter), adv. tvrdo, surovo; n e­
ugodno, grubo; nespretno, ukočeno;
strogo, oštro, nemilosrdno; zlo
duresco, rui, —, 3. otvrdnuti
duritas, atis, f. tvrdoća, strogost
duriter, v. dure
duritia, ae, /. i durities, ei, /. tvrdoća,
otvrdnuće; strog način življenja; ne­
milosrdnost, strogost, okrutnost; teš­
koća
duriusculus, adi. ponešto tvrd, otvrd;
neskladan
duro 1. 1) tranz. učiniti tvrdim , okrije­
piti, priučiti naporu i stradanju, pod­
nositi; učiniti bešćutnim. 2) intr. otv rd ­
nuti, tvrd biti; ostati, trajati, uzdržati
se
durus, adi. tvrd; opor; neskladan; nes­
pretan; ukočen, drven; navikao napo­
ru, jak, krepak; surov, nezgrapan; ne­
osjetljiv, tup; mučan, nepriličan, pogi­
beljan
duumviratus, us, m. duum virat, duum -
virstvo
duumviri, orum, m. duum viri (komisija
od dva člana)
dux, ducis, m. i /. vođa, voditeljica; voj­
voda, zapovjednik

e (samo pred suglasnicima) ili ex (pred
samoglasnicima i suglasnicima), praep.
s abl. iz, od, po, na, s
ea (sc. via), adv. onuda
eadem (sc. via), adv. istim putem , u p ra ­
vo onuda
ea-tenus, adv. donle; utoliko
ebenus, i, /. eban (drvo); ebenum, i, n.
eb a n o v in a(grada)
e-blbo, blbij —, 3. ispiti, popiti; zapiti,
propiti
e-blandlor 4. laskanjem steći
ebrietas, atis, f. pijanstvo
ebriosus, adi. podan vinu; subst. p ija­
nica
ebrius, adi. pripit, napit
e-bulllo 4. ključati; hvastati se, razm e-
tati se
ebulum, i, n. habat, habdovina (biljka)
ebur, oris, n. bjelokost, slonova kost
eburneus i eburnus, adi. od slonove kosti,
bjelokostan
e-castor, interi, tako mi K astora, uistinu
ecce, interi, evo, eto, eno
ecclesia, ae, f. narodna skupština (u
Grka); novije: crkva
ecf . . . u. eff . ..
echidna, ae, /. zm ija ljutica, otrovnica
echinus, i, m. m orski jež; posuda za ispi­
ran je čaša
ecloga, ae, f. ekloga (malena izabrana
pjesma); pastirska pjesm a
ec-quandc, adv. zar ikad
ec-qui (ec-quis), ecquae (-a), ec-quid
(-quod), pron. inter, je li koji? da li
koji? itko? isto?
eculeus, v. e q u u l e u s
E
edacitas, atis, /. proždrljivost
edax, acis, adi. izjelica, proždrljiv; koji
nagriza; razoran
edepol, interi, tako mi Poluksa!
edera etc. v. hedera etc.
e-dico, dixi, dictum , 3. izreći; oglasiti;
odrediti
edictum, i, n. oglas, naredba
e-dlsco, edidici, —, 3. naučiti napam et,
izučiti, poznati
e-dissero, serui, sertum , 3. razlagati
edisserto 1. opširno kazivati
editicius, adi. predloženi (i u d e x)
editio, onis, f. izdanje; izvješće, prijed­
log
editus, adi. uzvišen, visok; subst. editum,
i, n. brežuljak
e-do1, didi, dltum , 3. iznijeti (na vidjelo),
pustiti, izdati (e. a n i m a m izdahnu-
ti; roditi; davati, uzrokovati, zadati
( p r o e l i u m e. zam etnuti bitku);
oglasiti, govoriti, odrediti; podići
edo2, edi, esum, 3. jesti; žderati; izjesti,
uništiti
e-doceo, docui, doctum, 2. (temeljito)
poučiti, potanko pokazati ( a 1 q m
a 1 q d)
e-dolo 1. otesati; zgotoviti
e-domo, domui, dom itum , 1. pripitom iti,
ukrotiti, svladati
e-dermlo 4. prespavati; naspavati se
e-ducatlo, onis, /. odgoj, uzgoj, othra-
njivanje
educator, oris, m. odgojitelj
educatrix, Icis, f. odgojiteljica
educo1 1. odgojiti, othraniti
e-duco2, duxi, ductum , 3. izvesti, povesti,
 čdulis
dignuti; izići; podići, sagraditi; odgo­
jiti
čdulis, e, adi. što se rado jede, slastan
eduro, 1. trajati
edurus, adi. prilično tvrd
effarcio (effercio), —, fertum, 4. napu­
niti, zatrpati
effatum, i, n. proroštvo; tvrdnja, iskaz
effectio, onis, /. izvršivanje
effector, oris, m. tvorac, stvoritelj, uz­
ročnik
effectrix, icis, /. stvoritelj ica, uzročnica
effectus, us, m. izvršivanje; djelovanje;
učinak, posljedak
effeminate, adv. mekoputno
effeminatus, adi. raznježen, mekoputan,
slab
effemino 1. omekoputiti, razmaziti
effčratus, adi. podivljao, divlji, surov
effercio v. effarcio
efferitas (ecferitas), atis, /. divljaštvo,
surovost
ef-fčro1, extuli, elatum, efferre, iznijeti,
izvaditi, odnijeti; sahraniti; roditi,
nositi, proizvoditi; izgovoriti, izreći;
raznijeti, razglasiti; zanijeti; dizati;
slaviti; e f. s e ili pas. ponijeti se,
uzobijesti ti se, hvastati se; pojaviti se
effčro2 1. učiniti divljim; razjariti
effertus, adi. pun; obilat, bogat
ef-fčrus, adi. podivljao, surov
ef-fervesco, ef-ferbui (fervi), —, 3. uza­
vreti, uskipjeti; šumjeti
effervo,------ , 3. uzavreti; vrvjeti
ef-fetus, adi. iznemogao, istrošen
efficacitas, atis, j. djelovanje, uspješ­
nost
efficaciter, adu. s uspjehom
efficax, acis, adi. djelujući, uspješan
efficiens, entis, adi. djelatan, djelotvoran
efficientia, ae, f. moć, učinak
efficio, feci, fectum, 3. učiniti, izvesti,
izvršiti, isposlovati; nositi, roditi; iza­
brati koga čim; sačinjavati, činiti; sa­
graditi ( c l a s s e m ) ; dokazati
effigies, ei, /. prilika, kip, slika; uzor;
sjena
effingo, finxi, fictum, 3. oblikovati,
izraditi, slikati, risati; riječima predo­
čiti; napraviti, stvoriti
efflagitatio, onis, /. vruća molba; snažan
zahtjev
90 e-g8ro
efflagito 1. zahtijevati, vruće moliti
effligo, flixi, flictum, 3. premlatiti, us­
mrtiti
efflo 1 . izdahnuti; sipati iz
efflSresco, rui, —, 3. procvasti; poteći
od
effluo, fluxi, —, 3. isteći; izaći na vi­
djelo, razglasiti se; ispasti, okliznuti
se; proći, minuti
effluvium, ii, n. istek; ušće
effodio, f5di, fossum, 3. iskopati, izva­
diti; prekopati
effor 1 . izreći, izgovoriti; odrediti
effrenate, adv. razuzdano, neobuzdano
effrenatio, onis, f. razuzdanost, neobuz­
danost
effrenatus, adi. razuzdan, divlji
effrenus, adi. nezauzdan; razuzdan, div­
lji
effringo, fregi, fractum, 3. razbiti, pro­
valiti; slomiti
effugio, fugi, —, 3. pobjeći, uteći, uklo­
niti s e ( p e r i c u l u m )
effugium, ii, n. bijeg; sredstvo za bijeg
effulgeo, fulsi, —, 2. zasjati se, prosjati;
sjati
effultus, adi. naslonjen, pruživši se, le­
žeći
effundo, fudi, fusum, 3. izlijevati, izasi-
pati; otjerati, svrći, oboriti; prosuti,
rasteći; raspustiti; pustiti; porazba-
cati; obilno rađati; s e e f f u n d e r e ,
e f f u n d i povrvjeti, grnuti (kamo);
(po)dati se (i n a 1 q d)
effuse, adv. raštrkano, širom; rasipno,
obilato; suviše, žestoko
effusio, onis, f. izlijevanje; vrvljenje
iz; prosipanje; razuzdanost
effusus, adi. širok, prostran; raštrkan,
neuredan; rasipan; prekomjeran
effutio 4. blebetati, izbrbljati
e-gelidus, adi. mlak
egens, entis, adi. potreban, siromašan
egenus, adi. oskudan, potreban
egeo, ui, —, 2. trebati, oskudijevati čim,
nemati, biti bez ( a l q a re); stradati;
part, e g e n s siromašan
e-gčro, gessi, gestum, 3. iznijeti, izvaditi,
odvući, ukloniti; izmetati, izbaciti, po­
vratiti; isprazniti
čgestas
čgestas, atis, /. potreba, nužda; oskudica,
sirom aštvo
egestio, onis, /. ( e g e r o ) uklan jan je
ego, pron. pers. ja
egredior, gressus sum, 3. izići; k ren u ti
se, dignuti se; u d aljiti se; prestupiti,
prekoračiti
egregie, adv. izvrsno, izvanredno
egregius, adi. izvrstan, izvanredan, oso­
b it
egressus, us, m. izlazak, polazak, po­
hod; iskrcavanje
Sheu, interi, oh! jao! ajme!
ei ili heia, interi, ej! ah! gle! nuder!
hajde!
eiaculor 1. izbaciti, bacati
e-iclo, ieci, iectum , 3. izbaciti, istjerati,
izagnati, izrinuti; p ro tjerati, prognati;
izviždati; e. s e n ahrupiti, navaliti;
e. s e e x l o c o poletjeti iz m jesta; elix u s, adi. varen, kuhan
pas. nasu k ati se
eiectam entum , i, n. izm etak
eiectlo, onis, /. izgon, progon
eiecto 1. izbaciti, izbi ju vati
eiulatlo, onis, f. i eiulatus, us, m. jau -
kanje, naricanje
eiulo 1. jaukati, naricati
eiuro (eiero) 1. zakletvom odbiti, odreći
se; prosvjedovati
eiusdem -m ddi, iste vrste, isto takav
eius-m odi, takav, ovakav
e-labor, lapsus sum, 3. ispasti, uteći,
umaći, izm aknuti, um aknuti
e-laboro 1. tru d iti se; izraditi, n ap rav iti
elam entabilis, e, adi. vrlo jadan
e-languesco, gui, —, 3. om litavjeti, po­
p u stiti
elate, adv. uzvišeno; ponosito
elatio, onis, f. polet, zanos
e-latro 1. izlajati se
elatus, adi. uzvišen; ohol, obijestan
e-Iavo 1. isprati; postradati
electe, adv. odabrano, izvrsno
electio, onis, /. biranje, izbor
electrum , i, n. ja n ta r; sm jesa od zlata i
sreb ra
electu s1, adi. biran, krasan
electu s2, us, m. izbor
elegans, antis, adi. ukusan, fin, udvoran,
b iran
eleganter, adv. ukusno, fino, uglađeno,
krasno
91 čmacitas
elegantia, ae, /. ukus, finoća; uljudnost,
pristojnost; ljepota
člegi, orum , m. elegijski stihovi
elegia, ae, f. elegija
elem enta, orum , n. počela; osnove, prvi
nauk; početak, uzrok
člephas, antis, m. i elčphantus, i, m.
slon; bjelokost
e-ISvo 1. dizati; uzdići; olakšati, ublažiti;
oslabiti, poniziti
elicio, licui, licitum , 3. izm am iti, izvesti;
dražiti; izazivati; probuditi
elldo, liši, llsum, 3. izbiti, izagnati; raz­
biti; sm rskati, satrti, razoriti
eligo, legi, Iectum, 3. izabrati, odabrati;
isplijeviti
e-llm o 1. isturpijati, ispiliti; gladiti, um ­
jetnički izraditi
elinguis, e, adi. bez jezika, nijem
e-loco 1. dati pod zakup
elocutio, onis, f. izraz; jezik, stil
elogium , ii, n. (pohvalni) natpis; nad­
grobni natpis
eloquens, entis, adi. rječit
eloquentia, ae, /. rječitost
eloquentius, eloquentissim e, adv. komp.
i superl. rječitije, n ajrječitije
eloquium , ii, n. izraz; jezik, stil; govor­
nički d ar
e-16quor, locutus sum, 3. izreći, pripo­
vijedati, predavati
e-lucžo, xi, —, 2. sjati se iz; sinuti, po­
kazivati se; odlikovati se ( v i r t u t i ­
bus)
e-Iuctor 1. s m ukom prodirati, svladati
e-lucubro (elucubror) 1. kod svijeće izra­
diti, noću napisati
e-ludo, lusi, lusum , 3. podroniti; nadi­
g rati; dočekati, odbiti, titra ti se, po-
drugivati se ( a l q m) ; osujetiti, raz­
biti; v arati
e-lu geo, xi, — , 2. ožaliti, oplakati; svući
crninu
elum bis, e, adi. bez snage, m litav
eluo, ui, utum , 3. izmiti, oprati; istrije ­
biti, dokinuti
elutus, adi. voden, bez soka
elu vies, ei, f. razljev; poplava
elu vio, onis, /. poplava
em acltas, atis, f. želja za kupovanjem
emancipatio
emancipatio, onis, /. otpuštanje sina is­
pod očinske vlasti; ustupanje (zem­
ljišta)
e-mancipo 1 . iz očinske vlasti otpustiti;
ustupiti, predati, p repustiti
emano 1 . teći iz, izvirati, izaći; nastati;
prenositi se, razglasiti se
e-maturesco, rui, — , 3. dozreti; utažiti
se
emax, acis, adi. željan kupovanja
emblema, atis, n. mozaik; reljef
embolium, ii, n. um etak, m eđuigra
emendabilis, e, adi. popravljiv
emendate, adv. bez pogreške
emendatio, onis, /. popravak
emendator, oris, m. emendatrix, icis, /.
popravljač, popravljačica
emendatus, adi. popravljen, bez pogreš­
ke, besprijekoran
e-mendico 1 . isprosjačiti
emendo 1 . popravljati, dotjerati
e^mentior, m en titu s sum, 4. slagati, iz­
m isliti
e-mercor 1. kupiti; podm ititi, steći m i­
tom
e-mereo, m erui, —, 2. (emerčor, 2.) za­
služiti, steći; steći zasluga za; doslu-
žiti; e m e r i t u s doslužio; vojnik
koji je islužio
e-mergo, mersi, m ersum , 3. 1) tranz. iz­
vaditi; e. s e ili e m e r g i izroniti,
pom oliti se. 2) intr. izroniti, izaći;
iskopati se, izvući se
e-metior, m ensus sum, 4. izm jeriti; p re­
valiti, proći, preživjeti; udijeliti, dati
e-meto, —, messum, 3. pokositi
e-mico, cui, catum , 1 . sinuti; provaliti,
skočiti; odlikovati se
e-migro 1. iseliti se
eminens, entis, adi. stršeći; odličan, iz­
v rstan
e-mineo, ui, —, 2. stršiti; isticati se,
v id jeti se; nadm ašivati koga
eminiscor, m entus sum, 3. izm isliti
eminus, adv. izdaleka, nadaleko
e-mlror 1, diviti se
emissarium, ii, n jarak, jaz
emissarius, ii, m. izaslanik, uhoda
emissio, 5nis, f. odapinjanje, bacanje;
ispuštanje, p u štan je
e-mitto. misi, m issum , 3. izaslati; ispus­
titi, puštati; odapinjati
92 e-notesco
emo, emi, em ptum , 3. kupovati; podm i­
titi
e-mollio 4. um ekšati; ublažiti; oslabiti,
om litaviti
emolumentum, i, n. korist, dobitak,
prednost
e-morior, m ortuus sum, 3. um rijeti; ne­
stati, proći
e-moveo, movi, m otum, 2. m aknuti, u k ­
loniti
emporium, ii, n. tržište
emptio, onis, /. kupovanje
emptito 1. kupovati
emptor, oris, m. kupac
e-mulgeo, mulsi, m ulsum, 2. isušiti, is-
crpsti
e-mungo, m unxi, m unctum , 3. useknuti;
prevariti
e-munio 4. u tv rd iti
en, interi, evo! eno! gle!
enarrabilis, e, adi. što se dade ispripo­
vijedati
e-narro 1. ispripovijedati
e-nascor, natus sum, 3. izrasti, postati
e-nato 1. isplivati
e-navigo 1. otploviti; preploviti
e-neco, cui, nectum , 1. um oriti; dotući;
izm učiti
enervatus, adi. istrošen, slab
enervis, e, adi. istrošen, m litav
enervo 1. istrošiti, oslabiti
enim, conict. (stavlja se iza jedne ili
kadšto iza više, ali tijesno svezanih
riječi) jer, naim e; dakako, svakako;
ta
enim-vero, adv. dakako, doista
e-niteo, tui, —, 2. sjati se; odlikovati se
enitesco, nitui, —, 3. zasjati se, odliko­
vati se
e-nitor, enisus (enixus) sum, 3. protu-
ra ti se, iskopati se; tru d iti se, nasto­
jati; iznijeti na vidjelo, roditi
enixe, adv. naporno, postojano
enixus, adi. revan, gorljiv
e-no 1. isplivati
enodate, adv. razgovijetno, jasno
enSdatio, 5nis, f. razjašnjenje
enodis, e, ad; beščvoran; lak, jasan
enodo 1. razjasniti, rastum ačiti
enormis, e, adi. nepravilan; golem
e-notesco, tui, —, 3. razglasiti se
ensiger
ensiger, eri, m. mačonoša
ensis, is, m. mač
e-nubo, psi, ptum 3. udati se iz svojega
staleža u drugi
enucleate, adv. jezgrovito, jedro
enucleatus, adi. jezgrovit
e-nucleo 1. razjasniti, razložiti
enum eratio, onis, f. izbrajanje, ponavlja­
nje
e-num ero 1. izračunati, n ab rajati
enuntiatio, onis, f. izjava, rečenica
enuntiatum , i, n. rečenica, izreka
e-nuntlo 1. razglasiti; izreći
ernutrio 4. oth ran iti
eo1, Ii i ivi, itum , Ire, ići, h o d ati; voziti
se, ploviti, putovati; teći, letjeti, pro­
laziti; od ruke ići
eo2, adv. onamo; dotle, donle; zato
eodem, adv. upravo tamo, upravo ona­
mo
eos, /. (samo u nom.) zora
ephebus, i, m. mladić (od 16 do 20 go­
dina)
ephippiatus, adi. na osedlanu konju ja ­
šući
ephippium , ii, n. pokrovac; sedlo
ephorus, i, m. efor
epicus, adi. epski; epici, orum, m. epski
pjesnici
epigoni, orum, m. epigoni, potomci
epigramma, atis, n. natpis; epigram
epilogus, i, m. zaglavak (govora), epilog
epistola (epistula), ae, /. poslanica, pis­
mo
epitaphius, ii, m. nadgrobni govor
epitoma, ae, ili epitom e, es, /. izvod, je­
zgra
epSdos, i, m. pripijevka, epoda
epops, opis, m. pupavac, futač
epos, i, n. ep, epska pjesm a
e-poto, a vi, potum, 1. ispiti, popiti
epulae, v. epulum
epularis, e, adi. gozben, objedni
epulo, onis, m. gozbar, priređivač žrtve­
nih gozbi
epulor 1. gostiti se; gostiti
epulum, i, n. gozba; pl. epulae, arum ,
/. ručak, objed
equa, ae, f. kobila
eques, itis, m. jahač, konjanik; vitez
equester, stris, stre, adi. konjanički; vi­
teški
93 erudite
equidem , adv. doista, jamačno; ja doista,
ja doduše
equile, is, n. konjušnica, staja
equinus, adi. konjski
equitabilis, e, adi. prikladan za konja­
ništvo
equitatus, us, m. konjaništvo; vitezovi
equito 1. jahati
equuleus (eculeus) i, m. konjić
equus, i, m. konj; pastuh; a d e q u u m
r e s c r i b e r e učiniti vitezom
eradico 1. iskorijeniti; upropastiti
e-rado, rasi, rasum , 3. izgrepsti; istrije­
biti, ukloniti
erectus, adi. uspravljen; uzvišen; ohol;
pozoran, revan; srčan, živ
e-repo, repsi, reptum , 3. izm iljeti; po­
peti se
ereptio, onis, f. grabež, otimačina
ereptor, oris, m. otimač
erga, praep. s ak. prem a
ergastulum , i, n. radionica za robove
crg5, 1) praep. s gen. radi, poradi. 2)
adv. zato, dakle
ericius, ii, m. jež (bojni stroj)
erigo, rexi, rectum , 3. uspraviti, podići;
sagraditi; (četu) povesti na . . . ( c o l ­
l e m) ; uzrujati, napeti, učiniti pozor­
nim; utješiti
eripio, rlpui, reptum , 3.. istrgnuti, otki­
nuti; oteti, ugrabiti (e r I p i um rijeti);
osloboditi
erogatio, 5nis, /. izdavanje, isplata
e-rogo 1. izdati, potrošiti
erraticus, adi. lutajući, tum arajući
erratio, onis, f. lutanje, tum aranje
erratum, i, n. pogreška, zabluda
erratus, us, m. lutanje
erro' 1. lutati, tum arati, zalutati; zaći
od istine, varati se
erro2, onis, m. protuha, skitnica
error, oris, m. tum aranje, lutanje; dvoj­
ba; zabluda, zastrana; prom ašaj; ob­
m ana, varka; bludnja; pogreška
e-rubesco, bui, — 3. porum enjeti; zasti­
djeti se, bojati se
eruca, ae, /. vrsta kupusa
eructo 1. izrigati, bacati
erudio 4. poučavati, obrazovati
erudite, adv. naobraženo, učeno
eruditio
eruditio, 5nis, /. obuka; učenost, obra­
zovanost
eruditus, adi. obrazovan, učen
e-rum po, rupi, ruptum , 3. provaliti, pro­
vreti; navaliti, n ah rupiti; najedanput
prijeći n a što
e-ruo, ui, utum , 3. iskopati, istjerati, na
vidjelo iznijeti; izvući; razvaliti
eruptio, onis, f. provala; e r u p t i o n e m
f a c e r e provaliti
erus, v. hčrus
ervum , i, n. grahorica
esca, ae, /. jelo; m eka
escendo, endi, ensum, 3. uspeti se, po­
peti se
escensio, 5nis, f. iskrcavanje
escensus, us, m. uspinjanje
esculentus, adi. jestiv; subst. esculenta,
orum , n. jela
esito 1. jesti
essčdarlus, ii, m. borac na kolim a
essedum , i, n. (bojna) kola na dva kotača
esuries, ei, /. glad
essurlo i esurio 4. gladovati, gladan biti;
ginuti za čim
et, conict. i, te, također, još; i to, i k tom u
čt-žnim , conict. jer, naim e, i dosta; ta
čteslae, arum , m. vjetrovi godišnjaci;
pasatni vjetrovi
etiam , conict. i, također, dapače, pače,
još
čtiam num i etiam nunc, adv. sada još,
sveudilj još
čtiam -si, conict. iako, ako i, prem da
etiam tum , etiam tunc, adv. tada još, još
et-si, conict. iako, ako i, prem da
eu, interi, dobro! pravo!
euans, antis, adi. euan kličući
eunuchus, i, m. uškopljenik, eunuh
euoe (euhoe), interi, iju!
eurdus, adi. istočni ili jugoistočni
eurus, i, m. jugoistočnjak; istočnjak; vi­
hor
euxinus, adi. gostoljubiv
č-vado, vasi, vasum, 3. 1) intr. izaći; u te­
ći; popeti se; svršiti se; postati. 2)
tranz. proći kroz, prevaliti; uteći
e-vagor 1. potucati se; zakrenuti na stra­
nu; prekoračiti
e-valesco, lui, — 3. ojačati, rasti; moći
e-vanesco, nui, — 3. nestati, propasti,
proći
94 evdlutio
evanidus, adi. prolazan
e-vasto 1. poharati, opustošiti
e-včho, vexi, vectum, 3. izvesti, uklo­
niti; podići, uzvisiti, uznijeti; pas. iz­
vesti se, odjedriti
e-vello, velli, vulsum, 3. istrgnuti, išču­
pati; uništiti, istrijebiti
e-včnlo, veni, ventum , 4. izaći; dogo­
diti se, snaći; svršiti se
č-ventilo 1. provjetriti, očistiti
eventum , i, n. svršetak, događaj
eventus, us, m. konac, uspjeh ( e v e n ­
t u m r e i e x p e r i r i čekati kako
će se svršiti); sreća, sudbina; cilj
e-verbšro 1. išibati; istući
e v e r g o , ------ , 3. činiti da izvire
everriculum , i, n. m etla
e-verro, verri, versum, 3. izmesti; opli­
jeniti
eversio, onis, f. obaranje; p revrat, zator
eversor, oris, m. rušilac, zatornik
e-verto, verti, versum, 3. zakrenuti; uz­
burkati; razoriti, uništiti, upropastiti;
p rotjerati
evestigatus, adi. nanjušen, pronađen
evidens, entis, adi. očevidan, jasan
evidenter, adv. očevidno, jasno
evidentia, ae, /. očevidnost
e-v lg llo 1. probuditi se; bdjeti, probdje­
ti; pom njivo izraditi
evilesco, ui, — 3. postajati bez cijene,
izgubiti vrijednost
e-vinclo, vinxi, vinctum , 4. obaviti, omo­
tati
e-vinco, vici, victum , 3. (sasvim) pobi­
jediti, svladati; nadvisivati; nagovo­
riti, skloniti; isposlovati; dokazati
eviro 1. uštrojiti, uškopiti; oslabiti
eviscero 1. izvaditi utrobu, rasporiti
evitabilis, e, adi, izbježiv
e-v lto 1 1. izbjeći, umaći, ukloniti se
_ (a 1 q d)
evito2 1. lišiti života, usm rtiti
evocatio, onis, f. poziv (dužnika) na sud
evocator, oris, m. buntovnik, podstrekač
e-voco 1. zazvati, pozvati; sabrati; po­
slati; izazvati, dražiti; podići, uzvisiti
e-volo 1. izletjeti; pohrliti napolje; uz­
nijeti se
evolutio, onis, /. odm atan je svi tka, či­
tanje
e-volvo
e-volvo, volvi, volutum , 3. izvaljati; raz-
m otati, otvoriti; odrediti; urediti, ra ­
zviti; razjasniti, predočiti, opisati;
odvaliti
e-vom o, vomui, vom itum , 3. izbljuvati
e-vulgo 1. razglasiti
evulsio, onis, /. čupanje, vađenje
ex, v. e
ex-acerbo 1. razljutiti, ozlojediti
exactio, onis, j. prognanje; utjerivanje;
dohodak; nadziranje
exactor, oris, m. izgonitelj; utjerivač;
izvršitelj
exactus, adi. točan, potpun
ex-acuo, acui, acutum , 3. zaoštriti; pot­
paliti, n adražiti
exaedificatio, onis, /. izgradnja
ex-aed iflco 1. izgraditi
exaequatio, onis, /. izravnanje
ex-aequo 1. izjednačiti, izravnati
ex-aestuo 1. uzavreti; bibati se; pla­
nuti, uskipjeti; gorjeti
ex-aggero 1. nasipati; slaviti, istaknuti
exagitator, oris, m. kudilac, progonitelj
ex-agito 1. mučiti, progoniti; koriti, ku­
diti; uznem iriti; buniti
ex-albesco, bui, — 3. problijedjeti
exam en, inis, n. roj, jato; hrpa; ispit;
jezičac na vagi
exam ino 1. vagnuti; uvažiti; ispitivati,
istraživati
exanclo 1. v. exantlo
exanim atio, onis, /. zaustavljanje disa­
nja; zaprepaštenost, užas
exanim is, e (exanim us), adi. bez duše,
m rtav; prestrav ljen
ex-anim o 1. zau stavljati dah, iscrpsti;
ubiti; zabuniti, plašiti, mučiti, oslabiti
exantlo 1. iscrpsti; p re trp je ti
ex-ardesco, arsi, arsum , 3. raspaliti se;
buknuti, planuti; poskočiti
ex-aresco, arui, —, 3. presahnuti; gubiti
se, nestajati
ex-arm o 1. razoružati
ex-aro 1. izorati, izbrazdati; napisati
ex-aspero 1. učiniti što hrapavim ; raz-
dražiti, ogorčiti
ex-auctoro 1. otpustiti; svrgnuti
ex-audio 4. (razgovijetno) čuti; uslišati;
slušati
95 ex-cito
ex-auguratio, onis, f. ukinuće posvete
h ram a
ex-auguro 1. ukinuti posvećenje
ex-caeco 1. oslijepiti; začepiti (izvor)
excalceo 1. i žuti
excandesco, dui, —, 3. raspaliti se, us­
k ipjeti
ex-can to 1. čarajući dozvati k sebi
ex-carnifico 1. iskom adati; izmučiti do
sm rti
ex -ca v o 1. izdupsti
ex-cedo, cessi, cessum, 3. 1) intr. izaći,
otići, ostaviti; prem inuti (e v i t a ) ;
(e p u e r i s odrasti); zastraniti, zaći;
doći. 2) tranz. prekoračiti, prestupiti
excellenter, adu. izvrsno, odlično
excellentia, ae, f. odličnost, izvrsnost
ex-cello, —, —, 3. odlikovati se, nadm a-
šivati
excelse, adv. uzvišeno
excelsitas, atis, /. uzvišenost, uznositost
excelsu s, adi. visok; uzvišen, odličan,
velik; subst. excelsum , i, n. visoko
m jesto
exceptio, onis, f. izuzetak, iznim ka
excep to 1. izuzimati, izvaditi; dočekati
excerno, crevi, cretum , 3. izlučiti
excerpo, cerpsi, cerptum , 3. izvaditi; iza­
b rati; ispitivati; izostaviti
excessus, us, m. prem inuće, sm rt; uda-
ljivanje
excetra, ae, f. zmija, guja
excidium , ii, n. propadanje, rasap
excid o 1, cidi, — 3. (cado) ispasti; umaći,
uteći; zaboraviti se; nestajati, ginuti;
izgubiti; propasti
excid o2 cidi, clsum, 3. (caedo) isjeći, po­
sjeći; razvaliti, porušiti; ukloniti
excio, civi, citum , 4. (excieo, 2. excitum)
izazvati, pozvati; podići, skupiti; uz­
buniti, potaknuti; uzrokovati; uplašiti
excipio, cepi, ceptum, 3. izvaditi (e x-
c e p t o a l q o osim koga); oslobo­
diti; uhvatiti, dočekati; zarobiti; n a­
valiti; ubiti; prim iti; prisluškivati, slu­
šati; razum jeti; održati; pridružiti se;
izm ijeniti; zadesiti, snaći
excitatus, adi. živ, žestok, silan
ex -cito 1. dići, dizati; pozvati; sagraditi;
o hrabriti, utješiti; osokoliti, poticati;
uzrokovati
 exclamatio
exclamatio, onis, f. usklik, uzvik
ex-clamo 1. vikati; zvati
pxcludo, clusi, clusum, 3. isključiti, otje­
rati; udaljiti, ukloniti; priječiti
excogitatio, onis, /. izm išljanje
ex-cogito 1. izmisliti, pronaći
ex-colo, colui, cultum , 3. uresiti, poljep-
šati, naobraziti, oplem eniti; slaviti
ex-coquo, coxi, coctum, 3. iskuhati; isto­
piti
excors, dis, adi. bezuman, lud
excrementum, i, n. izm et
ex-cresco, crevi, cretum , 3. izrasti
ex-cruclo 1. izmučiti; mučiti, uznem iri­
vati
excubiae, arum , f. straženje, straža
excubitor, oris, m. stražar, straža
excubitus, us, m. straženje
ex-cubo, cubui, cubitum , 1. izvan kuće
ležati; stražiti; budan biti, stara ti se
ex-cudo, cudi, cusum, 3. iskresati; sko­
vati; načiniti
ex-culco 1. u trti, n ab ijati
ex-curro, cucurri (curri), cursum , 3.
istrčati; provaliti, nahrupiti; pružati
se; isticati se; zastraniti
excursio, onis, /. istrčavanje; prostor;
provala, navala; izlet
excursor, oris, m. uhoda, izvidnik
excursus, us, m. odlazak; izvor; provala;
zastranjivanje
excusabilis, e, adi. oprostiv
excusatio, onis, f. opravdanje, izgovor
excusatus, adi. opravdan
excuso 1. opravdati se; izgovarati se
excutio, cussi, cussum, 3. istresti, otresti,
isturati, izbaciti; odapinjati; istjerati,
istisnuti; lišiti; ispružiti
ex-edo, edi, esum, 3. izjesti, pojesti; iz-
glodati; gristi, m učiti
exedra, ae, f. zbornica, polukružna dvo­
rana
exemplar, aris, n. prim jer, uzor; prilika;
prijepis
exemplum, i, n. prim jer, uzor; poučan
ili zastrašujući prim jer; pravilo, na­
čin; sadržaj, oblik; slika; izvornik;
prijepis; form ular
exentero 1. izvaditi drob; isprazniti
ex-eo, ii, Itum, Ire, izići, otići, poći;
polaziti, dići se; razglasiti se; m inuti;
prestupiti (11 m e n)
96 existimatio
exerceo, cui, citum , 2. m icati, kretati;
um arati; obrađivati; uznem irivati,
m učiti; vježbati, uvještiti; izvršivati,
baviti se (m e d i c I n a m)
exercitatio, 5nis, f. vježbanje, vježba,
vještina
exercitatus, adi. zabavljen; uvježban,
vješt; uznem iren
exercito 1. vježbati
exercitium, ii, n. vježba
exercitus1, adi. izmučen, nesretan
exercitus2, us, m. vojska
exhalatio, onis, isparivanje
ex-halo 1. isparivati
ex-haurlo, hausi, haustum , 4. iscrpsti;
ukloniti, izvaditi; isprazniti, očistiti;
istrošiti, upropastiti; p retrp jeti; izvesti
ex-heredo 1. razbaštiniti
ex-heres, edis, adi. razbaštinjen
exhibeo, ui, Itum, 2. dati, pribaviti; n a ­
vesti; predati; prikazati, pokazati; is­
kazati; uzrokovati, zadati
ex-hllaro 1. razveseliti
ex-horresco, rui, — 3. zgroziti se, p re­
pasti se
ex-hortor 1. hrabriti, podbadati
exigo, egi, actum , 3. istjerati, protjerati,
prognati; utjerati, pobirati; zahtije­
vati, tražiti; pitati; proći, prevaliti;
provesti, proživjeti; dovršiti ( a e s t a s
e x a c t a e s t ljeto je prošlo); izvesti,
istražiti, ocijeniti, iskušati; rasp rav ­
ljati, vijećati; prem a čemu urediti
exigue, adv. oskudno, slabo
exiguitas, atis, f. tjesnoća, oskudica
exiguus, adi. oskudan, malen, neznatan
exilis, e, adi. m ršav, slab, tanak
exilitas, atis, /. m ršavost, sirom aštvo
exiliter, adv. mršavo, tanko, slabo
exilium, v. exsilium
eximie, adv. vanredno, osobito, izvrsno
eximius, adi. izuzet; izvrstan, osobit
eximo, emi, em ptum , 3. skinuti, oduzeti,
izvaditi; osloboditi; tratiti; uzeti, uk i­
nuti
ex-InanIo 4. isprazniti, istovariti; opljač­
kati
ex-inde i exin, adv. odavle, odanle; nato;
potom, onda
existimatio, onis, /. sud, m nijenje; do­
b ar glas, poštovanje
existimator
existimator, oris, m. rasuđivao, ocjenji­
vač
existimo 1. cijeniti, držati za što; m isliti;
odlučiti, suditi
existo, v. exsisto
exitiabilis i exitialis, e, adi. poguban,
opasan
exitiosus, adi. poguban, opasan, zloko­
ban
exitium, ii, n. propast, razor, rasap
exitus, us, m. izlaz(ak), odlazak; svrše­
tak, konac; sm rt; uspjeh, sudbina,
sreća
ex-lex, legis, adi. koga zakon ne veže,
izvan zakona
exodium, ii, n. kom ična zaključna igra
(u kazalištu)
ex-6Iesco, evi, etum , 3. nestati, zastarjeti
exoletus, adi. zastario
ex-onero 1. rasteretiti, iskrcati; potis­
nuti; riješiti
exoptatus, adi. ugodan, drag
ex-opto 1. izabrati; željeti
exorabilis, e, adi. um oljiv, ublaživ
ex-ordior, orsus sum, 4. početi, zasno­
vati; exorsa, orum , n. početak, uvod
exordium, ii, n. početak; uvod
ex-orior, ortus sum, 4. izaći, pokazati
se, nastati, pojaviti se, osvanuti
exornatio, onis, /. n ak it govora
exornator, oris, m. kitilac, ukrasitelj
ex-orno 1. oprem iti, opskrbiti; prirediti;
iskititi; slaviti
ex-oro 1. izmoliti, isposlovati, izraditi
exorsus, us, m. = exordium
exortus, us, m. istok, izlaženje
ex-6sculor 1. izljubiti
ex-5sus, adi. mrzeći; m rzak, om ražen
ex-pallesco, lui, — 3. problijedjeti; u pla­
šiti se
ex-pallidus, adi. veom a blijed
ex-pando, pandi, passum , 3. raširiti, ra ­
zapeti
ex-pavesco, pavi, — 3. prepasti se, u pla­
šiti se
ex-pectoro 1. iz p rsiju tje ra ti
ex-pedio, ivi (ii), itum , 4. razvezati,
izbaviti; osloboditi; dobaviti; svršiti,
izvesti; pripovijedati; izvaditi, p rip ra ­
viti, urediti, udesi ti ( a r m a); expe­
dit impers. korisno je, probitačno je
expedite, adv. lako, brzo
7 L A T IN S K O -H R V A T S K I R JE Č N IK
97 explicatus
expeditio, onis, /. pohod, vojna
expeditus, adi. nesprečavan, lako odje­
ven, bez tereta; lako oružan; spre­
m an, brz; lak; bez zapreka
ex-pello, puli, pulsum , 3. istjerati, pro­
tjera ti, prognati; baciti od sebe, uklo­
niti; lišiti koga čega (a 1 q m v i t a )
ex-pendo, pendi, pensum , 3. vagnuti;
odm jeriti; razm isliti, prosuditi; pla­
titi; e. p o e n a s a l i c u i kažnjen
biti; expensum, i, n. trošak
experge-fio, factus sum, fieri, probu­
diti se; expergefacio, 3. probuditi
ex-pergiscor, perrectus sum, 3. probu­
diti se, živahnuti
experiens, entis, adi. poduzetan, radin
experientia, ae, f. pokus; iskustvo, vješ­
tin a
experimentum, i, n. pokus, dokaz
ex-perior, pertus sum, 4. pokušati, isku­
šati, ogledati; ogledati se s kim (a 1-
q m) ; p rav d ati se; spoznati, doživjeti;
p re trp je ti
expers, pertis, adi. bez dijela; nem a­
jući, prost od, bez (s gen.)
expertus, adi. iskusan; prokušan
ex-peto, petivi, petitum , '3. dohvatiti se
čega ( m a r e ) ; željeti, tražiti
expiatio, onis, f. ispaštanje; pom irba
expilatio, onis, f. pljačkanje
expilator, oris, m. pljačkaš
expilo 1. pljačkati
ex-pingo, pinxi, pictum , 3. naslikati;
živo opisati
ex-pio 1. oprostiti od grijeha, odriješiti;
zločin okajati, popraviti; odvratiti;
pom iriti, ublažiti
explanate, adv. jasno
explanatio, 5nis, f. razjašnjenje, razvoj
explanator, oris, m. tum ač
ex-plano 1. razjasniti, izložiti
ex-pleo, evi, etum , 2. ispuniti, dopuniti;
zasititi; zadovoljiti; svršiti, navršiti
expletio, čnis, f. upotpunjavanje, do­
puna
expletus, adi. potpun
explicate, adv. razgovijetno, jasno
explicatio, onis, /. razm atranje; tum a­
čenje, razlaganje
explicator, oris, m. razvijač, tum ač
explicatus, adi. uređen; razgovijetan,
jasan
explicitus
explicitus, adi. razm ršen, lak
explico, cavi (cui), catum (citum), 1. ra ­
zviti, razm otavati, razastrijeti; raširiti,
razm aci; urediti; osloboditi; razložiti,
razjasniti, tum ačiti
ex-plodo, plčsi, plosum , 3. izviždati, is-
piskati; zabaciti
explorate, adv. izvjesno, pouzdano
exploratio, onis, }. istraživanje
explorator, oris, m. istraživač; uhoda;
u pl. čete izaslane da pretraže koji
k raj, izvidnice
exploratus, adi. poznat, siguran
exploro 1. ispitati, istražiti, pregledati,
p retražiti; uhoditi
ex-polio 4. izgladiti, ugladiti, do tjerati
expolitio, onis, /. uglađivanje, ukrašiva-
nje
expolitus, adi. izglađen; uglađen, izobra-
žen
ex-p5no, posui, positum , 3. izložiti, po­
stav iti na; iskrcati; izvrći, predati,
ostaviti; predočiti, prikazati; pripovi­
jedati, rasp rav ljati
ex-porrlgo, rexi, rectum , 3. ispružiti,
rastegnuti, razm aknuti
exportatio, onis, /. izvoz
ex-porto 1. iznijeti, odnijeti, izvesti; pro­
gn ati
ex-posco, poposci, — 3. (silno) zahtije­
vati, m oliti
expositio, onis, /. izlaganje (djeteta);
razlaganje
expositus, adi. izložen; pristupačan
expostulatio, onis, f. silno zahtijevanje;
tu žb a na koga
ex-postulo 1. silno zahtijevati; tužiti se
n a koga
expresse, adv. jasno, izrazito
expressus, adi. istisnut; živ, jasan
exprimo, pressi, pressum , 3. istisnuti;
prisiliti, iznuditi; prikazati, opisati;
prevoditi; ugledati se u
exprobratio, onis, /. predbacivanje
ex-probro 1. predbacivati
ex-promo, prom psi, prom ptum , 3. iz­
nijeti, izvaditi; pokazati, otkriti, očito­
v ati
expugnabilis, e, adi. osvojiv
expugnatio, onis, /. osvajanje, zauzeće
expugnator, oris, m. osvajač
expugnax, acis, adi. dobitan, krepak
98 exsiccatus
ex-pugno 1. nadvladati, osvojiti, pobije­
diti; oteti, uništiti, iznuditi
expulsio, onis, f. prognanje, izgon
expulsor, oris, m. izgonitelj
expultrix, Icis, f. izgoniteljica
ex-pungo, punxi, punctum , 3. p recrtati,
brisati
ex-purgo 1. očistiti; opravdati
exquiro, sivi, situm , 3. istražiti, ispiti­
vati, preslušati, izabrati; zahtijevati,
tražiti
exquisite, adv. izabrano, brižljivo, točno
exquisitus, adi. izabran, prom ozgan, iz­
vrstan
ex-saevIo 4. izbjesnjeti se, u tišati se
ex-sanguis, e, adi. beskrvan, blijed; slab
ex-sarclo, sarsi, sartum , 4. pokrpiti, n a k ­
naditi
ex-satlo 1. nasititi; zadovoljiti
exsaturabitis, e, adi. zasitan, pom irljiv
ex-saturo 1. zasititi
ex-scindo, scidi, scissum, 3. istrijebiti,
razoriti, uništiti
ex-screo 1. ishraknuti, iskašljati se
ex-scrlbo, scripsi, scriptum , 3. ispisati,
prepisati; preslikati; nalik biti; zapi­
sati
ex-sculpo, sculpsi, sculptum , 3. izdjelati,
istesati; izbrisati
ex-seco, secui, sectum, 1. izrezati, isjeći;
uškopiti
exsecrabilis, e, adi. proklet, m rzak; pro-
klinjući
exsecratio, onis, f. proklinjanje; zakletva
s proklinjanjem
exsecratus, adi. proklet
exsecror 1. prokleti; zaklinjati se
exsectio, onis, f. izrezivanje
exsecutio, dnis, /. izvršivanje
exsequiae, arum , f. svečani sprovod;
m rtvo tijelo
exsequialis, e, adi. pogrebni
ex-sequor, secutus sum, 3. p ra titi; p ro ­
vesti do groba; progoniti; p ristajati,
postići; izvesti; tražiti; kazniti, osve­
titi se za; u strajati; pripovijedati; p ro ­
naći; trp jeti
ex-sero, rui, rtum , 3. pom oliti; rask riti;
iznijeti n a vidjelo
exserto 1. pom aljati, ispružiti
ex-slbilo 1. ispiskati, izviždati
exsiccatus, adi. suhoparan
ex-sicco
ex-sicco 1. isušiti; isprazniti
ex-signo 1. popisati, zabilježiti
exsilio, silui, —, 4. iskočiti, skočiti na
noge, poskakivati
exsilium (exilium) ii, n. progonstvo
ex-sisto (existo), stiti, — , 3. izaći, pomo­
liti se; pokazati se; nastati
ex-solvo, solvi, solutum , 3. odriješiti,
razvezati; osloboditi, izbaviti; ispla­
titi; ispuniti
exsomnis, e, adi. besan, budan
ex-sorbeo, sorbui, — , 2. iskrati, popiti;
progutati, proždrijeti
ex-sors, tis, adi. nepodložan ždrijebu;
bez dijela u čemu, bez ( c u l p a e )
ex-spatlor 1. zaci s p u ta
exspectatio (expectatlo), onis, /. izgle-
danje, iščekivanje
exspectatus, adi. iščekivan, dobro došao
ex-specto (expecto) 1. očekivati, čekati,
n ad ati se
ex-spergo, spersi, spersum , 3. poprskati
ex-spes (samo nom.), adi. bez nade
exspiratio, onis, f. ishlapljivanje, ispari-
v anje
ex-splro 1. ispuhnuti; izdahnuti; prova­
liti
ex-splendesco, splendui, —, 3. sjati, odli­
kovati se
ex-sp51Io 1. oplijeniti
ex-spuo (expuo), spui, sputum , 3. isplju­
nuti; istisnuti
ex-sterno 1. uplašiti, p re strav iti
ex-stimulator, oris, m. podbadač
ex-stimulo 1. podbadati
exstinctio (extlnctlo), onis, /. uništenje
exstinctor (extinctor), oris, m. gasilac;
uništitelj
exstinguo (extinguo), stinxi. stlnctum ,
3. ugasiti; isušiti; pogubiti; istrijebiti;
zatrti, uništiti; pas. um rijeti, pogi­
nuti
exstirpo 1. iskorijeniti
exsto (exto), —, — , 1. stršiti; istaći se,
vidjeti se; postojati
ex-structio, onis, f. g rad n ja
ex-struo (extruo), xi, ctum , 3. naslagati,
nagom ilati, nakupiti; podići, sagra­
diti, postaviti
ex-sudo 1. iznojiti se; znojeći se izraditi
ex-sugo, suxi, suctum , 3. isisati
99 ex-torqučo
exsul (exui), ulis, m. i /. prognanik,
prognanica
exsulo (exulo) 1. u progonstvu živjeti
exsultans (exultans), antis, adi. razuz­
dan, ne držeći se m jere
exsultatio, onis, f. pocikivanje
exsultim, adv. poskakujući, veselo
exsulto (exuito) 1. poskakivati, plesati;
zanijeti se, hvaliti se; razuzdan biti;
klicati od radosti
exsuperabilis, e, adi. savladljiv
exsuperantia, ae, f. isticanje
ex-supero (exupero) 1. nadvisivati; nad­
vladati, pobijediti
ex-surdo 1. zaglušiti; otupiti
ex-surgo, surrexi, surrectum , 3. dići se,
u stati; pridići se, oporaviti se
ex-susclto 1. probuditi; raspiriti; uzbu­
diti
exta, orum , n. utroba
ex-tabesco, tabui, —, 3. osušiti se, ginuti
extemplo, adv. u taj čas, odm ah
extemporalis, e, adi. što se sm jesta zbi­
va, n epripravljen
ex-tendo, tendi, ten tu m (tensum), 3. ra ­
zapeti, raširiti, pružiti; prostirati, ši­
riti, razm aknuti, povećati, produljiti
extensus, adi. širok, p ro stran
extenuatus, adi. oslabljen, neznatan
ex-tenuo 1. rastan jiti; um anjiti, stegnuti
exter, tera, terum , adi. izvanji, inostran;
komp. exterior, ius, izvanji; superl.
extremus, krajn ji; posljednji; najveći,
najviši; najslabiji, najgori, najniži;
najopasniji; extremo ( e x t r e m u m )
najposlije, napokon
ex-terebro 1. pro v rtje ti
ex-tergeo, tersi, tersum , 2. obrisati
extermino 1. pro tjerati, prognati; istri­
jebiti
externus, adi. izvanji; inozemni, tuđ;
subst. externus, i, m. inozemac, tuđi-
nac; externa, orum , n. inozemno, tuđe
ex-tero, trivi, tritu m , 3. p ro trti
ex-terreo, ui, itum , 2. uplašiti
ex-timesco, mui, —, 3. poplašiti se
extimus = e x t r e m u s , v. e x t e r
ex-tollo, — , —, 3. dizati; slaviti, veličati;
poljepšati
ex-torqueo, torsi, tortum , 2. izvinuti, iz­
biti; iščašiti; silom dobiti; oteti, iznu­
diti
extorris 100 exuviae

extorris, e, adi. prognan ex-tundo, tuđi, tusum , 3. razlupati; sko­

extra 1) praep. s ak. izvan; osim. 2) adv. vati; zgotoviti
izvana, spol ja ex-turbo 1. istjerati
ex-traho, trax i, tractum , 3. izvući, izva­ ex-ubero 1. izvirati; obilovati, razlije­
diti; izvesti, odvesti; odriješiti, oslo­ v ati se; bogat biti čim
boditi, izbaviti; uzvisiti; zavlačiti exul(o), v. exsul(o)
extraneus, adi. izvanji; subst. extraneus, ex-ulcero 1. pokvariti; raniti, u vrijediti
i, m. inozemac
ex-ululo 1. zaurlati
extra-ordlnarius, adi. izvanredan, neobi­
čan ex-undo 1. razlijevati se; izvirati
extrarius, adi. izvanji exuo, ui, utum , 3. svući, skinuti, odložiti;
extremitas, atis, f. k rajnost lišiti, oteti kom u što (a 1 q m a 1 q a
extremus, v. ex ter r e)
extrico 1. odm rsiti; pronaći exuro, ussi, ustum , 3. spaliti; sažeći; isu­
extrinsecus, adv. izvana šiti, isk rv ariti
ex-trudo, trusi, trusum , 3. isturati, istje­ exuviae, arum , /. svlak zm ijinji; odijelo;
ra ti odora, plijen
 F
F. = Filius; f. = fecit
faba, ae, f. bob
fabalis, e, adi. bobov
fabella, ae, /. pričica; basna
faber1, bri, m. stolar, tesar, kovač; f a-
b r i obrtnici; p r a e f e c t u s f a ­
b r u m glava pionira kod vojske
faber2, bra, um, adi. radin, m ajstorski
fabrefacto, feci, factum , 3. vješto izraditi
fabrica, ae, f. radionica; um jetnost, zanat
fabricatio, onis, f. građenje, stvaranje,
um jetnost
fabricator, oris, m. graditelj, tvorac
fabrico 1. i. fabricor 1. izrađivati od
tvrde građe; tesati, kovati, klesati;
praviti, graditi; snovati, plesti
fabrilis, e, adi. obrtnički, m ajstorov;
fabula, ae, f. pripovijest; izm išljotina;
basna; dram a; epska pjesm a
fabulor 1. razgovarati se; brb ljati, čas-
kati
fabulbsus, adi. glasovit; pun priča
facesso, sivi, situm , 3. izvršavati; učiniti,
zadati; nositi se
facete, adv. dosjetljivo, duhovito
facetiae, arum , f. dosjetka, šala
facetus, adi. krasan, fin; prijazan; šaljiv;
duhovit; facetum, i, n. m ilina, ljupkost
facies, iei, f. lice, vanjština; oblik, ob­
ličje, obraz; pogled; ljepota
facile, adv. lako, bez tru d a; jam ačno;
rado
facilis, e, adi. lak (e x f a c i l i lako);
prikladan (s dat.); povoljan, uljudan,
uslužan, prijazan; vješt, okretan
facilitas, atis, /. okretnost, vještina; us-
lužnost, ljubaznost
facinorosus, adi. opak, grešan
facinus, oris, n. čin, djelo; zločin
facio, feci, factum , 3. činiti, praviti,
graditi, raditi; uzrokovati, pobuditi,
zadati, sprem iti; predočiti koga; cije­
niti ( a l q m m a g n i ) ; postupati, sta­
ja ti uz koga ( c u m ili a b a l q o ) ;
žrtvovati; v e r b a f. govoriti; f. i n i ­
t i u m početi; f. f i n e m svršiti; f.
I t e r putovati; s t i p e n d i a f. voj­
nik biti; s e m e n t e s f. sijati; q u o
f a c t o zatim ; a l i c u i p o t e s t a ­
t e m f. dopustiti; f. p r a e d a m za­
plijeniti plijen; f. g r a t i a m a l c i s
r e i a l i c u i oprostiti; f. d e t r i ­
m e n t u m štetovati
factio, onis, /. rod; privrženici; p rija te lj­
stvo; politički privrženici, pristaše;
stranka; urota, zavjera
factibsus, adi. gotov n a rad; stran čar
factito 1. činiti, raditi
facto 1. obavljati; steći
factum, i, n. čin, djelo
factus, adi. učinjen, izrađen; obrazovan
facultas, atis, /. lakoća, sposobnost; p ri­
lika, zgoda; okretnost, vještina; zaliha,
obilje; u pl. često: (novčana) sredstva,
bogatstvo; f. b e l l i sredstva za rat;
f. d i c e n d i govornički dar; i n g e ­
n i i f a c u l t a t e s darovi duha, spo­
sobnosti
facunde, adv. rječito
facundia, ae, /. rječitost
facundus, adi. rječit
faecula, ae, j. vinski talog, striješ
faenilia, faenum, v. fenilia, fenum
faex, faecis, f. talog, trop; ostaci; smet;
kvasac
faginčus
fagineus (faginus), adi. bukov
fagus, i, f. bukva
falarica, ae, /. ručno koplje, ognjeno
koplje
falcarius, ii, m. srp ar; i n t e r f a l c a ­
r i o s u srparskoj ulici
falcatus, adi. srpat
fallacia, ae, f. lukavština, spletke, obm a­
na
fallaciter, adv. varavo, spletkarski
fallax, acis, adi. p rijevaran, lažan
fallo, fefelli, (deceptum), 3. 1) učiniti
da što padne; varati, f a l l i t m e
t e m p u s varam se u vrem enu; im-
pers. f a l l i t m e varam se, ne znam.
2) prestupiti, pogaziti (riječ); tajom
provoditi ( n o c t e m ) ; ne biti viđen,
nepoznat biti, sakriven biti ( c u s t o ­
des)
falso, adv. lažno, neistinito, pogrešno
falsus, adi. lažan, neistinit, neprav; neis­
kren, him ben; subst. falsus, i, m. la-
žac; falsum, i, n. neistina, laž
falx, falcis, /. srp, kosa
fama, ae, /. glas, priča (f. e s t glasa se;
f a m a a c c e p i s s e znati nešto po
čuvenju); javno m nijenje; dobar glas,
slava, dika
fames, is, f. glad; požuda, pohlepa
familia, ae, /. družina, robovi; porodica,
obitelj; četa (gladijatora); škola
familiaris, e, adi. družinski; domaći
( r e s f. kućanstvo)1 poznat, prijatelj,
pouzdanik; p rijateljski; običan
familiaritas, atis, f. pouzdano drugova­
nje, prijateljstvo
familiariter, adv. pouzdano, prijateljski
famdsus, adi. glasovit; na zlu glasu;
uvredljiv
famula, ae, f. robinja, služavka
famularis, e, adi. ropski, robovski
famulatus, us, m. služenje
famulor 1. služiti, robovati
famulus, i, m. rob, sluga
fanaticus, adi. bjesneći, oduševljen; stra ­
šan, pom am an
fandum, v. f 6 r
fanum, i, n. svetište, hram
far, farris, n. pir; (krupno) brašno, žrt­
veno brašno
farcio, farsi, fartum , 4. nabijati, napu-
n jati; fartum, i, n. nadjev
102 fauste
farina, ae, f. brašno
farrago, Inis, /. m ješovita krm a; šarolik
sadržaj
fartor, oris, m. kljukač živadi
fas, indecl. f a s e s t dopušteno je;
pristoji se; subst. n. (božansko) pravo,
sudbina, zakon
fasciculus, i, m. svežanj
fascino 1. ureći (pogledom ili riječju)
fasciola, ae, f. vrpca, mali zavoj
fascis, is, m. svežanj, snop; u pl. svežanj
pruća (sa sjekirom u sredini kao znak
vladalačke moći ili najviše državne
časti)
fastidio 4. gaditi se na što (a 1 q d); p re­
zirati, malo cijeniti
fastldldse, adv. gadno, gnusno
fastidiosus, adi. ogavan; probirljiv; raz­
mažen; nezadovoljan; gadan, m rzak
fastidium, ii, n. gađenje; preziranje, n a ­
dutost, oholost
fastigate, adv. strmo, koso
fastigatus, adi. nagnut, strm
fastigium, ii, n. zabat, pročelje (u kuće);
sljeme, vrhunac; obronak; najviši stu ­
panj; čast, dostojanstvo, služba
fastus1, adi. f a s t i ( d i e s ) sudbeni
dani; fasti, orum, m. kalendar
fastus2, us, m. oholost, nadutost; hlad­
noća
fatalis, e, adi. suđen; koban; zlokoban,
nesretan, ubojni
fateor, fassus sum, 2. priznavati, ispovi­
jedati; očitovati
faticinus, adi. proročki
fatidicus, adi. proročki; subst. m. prorok
fatifer, fera, ferum , adi. sm rtonosan,
sm rtan
fatigatio, onis, /. umor; peckanje
fatigo 1. um oriti, izmučiti; m oriti; svla­
dati
fatiloqua, ae, /. proročica
fatisco, —, —, 3. zijevati, raspući se;
iznemoći
fatuitas, atis, /. glupost
fatum, i, n. proroštvo; sudbina, usud;
odluka božanstva; konac života; sm rt
fatuor 1. nadahnut biti
fatuus, adi. budalast, glup
fauces, Ium, /. ždrijelo, grlo; klanac, gu­
dura; ponor
fauste, adv. sretno, povoljno
faustitas
faustitas, atis, f. blagoslov, sreća
faustus, adi. blagoslovljen, sretan, po­
voljan
fautor, oris, m. i fautrix, Icis, f. zaštitnik,
p rijatelj, zaštitnica
faveo, favi, fautum , 2. (vruće) željeti;
sklon biti; pomagati, zaštićivati ( a l i ­
c u i ) ; pljeskati, odobravati; f. r e ­
b u s a l i c u i u s raditi u čiju korist;
f . l i n g u a šutjeti
favilla, ae, f. vruć pepeo
favor, oris, m. naklonost, milost; pobož­
na šutnja; pljesak
favorabilis, e, adi. mio, drag; koji p ri­
bavlja naklonost
favbrablllter, adv. s pljeskanjem , s odo­
bravanjem
favus, i, m. saće; med
fax, facis, f. luč, zublja; svjetlost; uzrok
faxim, faxo = fecerim, fecero
febricula, ae, /. slaba groznica
febriculosus, adi. grozničav
febris, is, f. groznica
februa, orum, n. čistilo; praznik pom irbe
februarius, adi. koji pripada prazniku
pom irbe; februarski; kao subst. m.
Februarius (mensis) veljača, feb ru ar
fecunditas, atis, /. plodnost
fecundo 1. činiti plodnim, oploditi
fecundus, adi. plodan, obilan, bogat
fel, fellis, n. žuč; otrov
feles i felis, is, /. m ačka
felicitas, atis, /. sreća; plodnost; dobar
uspjeh
feliciter, adv. sretno
felix, Icis, adi. sretan; povoljan; plodan
femina, ae, f. žena; ženka
femineus, adi. ženski
femur, oris, n. stegno, bedro
fenebris, e, adi. kam atni
feneratio, onis, /. lihvarenje
fenerator, oris, m. novčar; kam atnik,
lihvar
fenero 1. lihvariti; v ratiti s kam atam a
feneror 1. novce na kam ate davati, lih­
variti, dobiti lihvom
fenestra, ae, /. prozor; rupa
feneus, adi. od sijena
fenicularius, adi. komoračev
feniculum, i, n. komorač
fenilia, Ium, n. sjenik
fenum i faenum, i, n. sijeno
103 fSrox
fenus i faenus, oris, n. dobit, kam ate; do­
bitak; dugovi; glavnica
fera, ae, /. zvijer
feraciter, adv. plodno, bujno
feralis, e, adi. m rtvački, pogrebni; po­
guban; feralia, Ium, n. m rtvački dan;
pogreb
ferax, acis, adi. plodan, izdašan
ferculum, i, n. nosila; služavnik; kolo
jela
fere, adv. otprilike, malo ne; gotovo; po­
najviše, obično
ferentarius, ii, m. strijelac, kopljanik
fčretrum, i, n. nosiljka, nosila
feriae, arum , /. praznici
feriatus, adi. praznujući, praznički, đo-
kolan
ferinus, adi. zvjerinji; divljački
ferio (Ici, ictum), 4. udarati, tući, bosti,
sjeći, klati, ubiti, probosti; f. f o e ­
d u s sklopiti savez
feritas, atis, /. divljaštvo, surovost
ferme, adv. gotovo, otprilike
fermentum, i, n. kvas; piće od kvašena
ječm a
fero, tuli, latum , ferre, nositi; odnijeti;
razglasiti; (u pas. ići od usta do usta);
f e r u n t (s acc. c. inf.), f e r t u r i
f e r u n t u r (s nom. c. inf.) pripovije­
daju, priča se da; postići; podnositi
zlo; trpjeti; f e r r e s e ili f e r r i
brzo ići, hitjeti; donositi, prinijeti;
roditi, proizvoditi, dati; govoriti, raz­
ložiti; zahtijevati, iskati, dopuštati;
s i g n a f e r r e polaziti, navaliti na
(in h o s t e m ) ; f. l a u d i b u s sla­
viti; f. v i c t o r i a m e x održati nad
kim; f. r e p u l s a m propasti (prili­
kom izbora); p r a e s e f. očitovati,
otvoreno priznavati; f i d e m f. a l i ­
c u i vjerovati kom u; f. s u f f r a g l -
u m glasovati; l e g e m f. predložiti
zakon; s e n t e n t i a m f. d e gla­
sovati o
ferocia, ae, /. neobuzdanost, srčanost;
prkos
ferocitas, atis, /. srčanost; razuzdanost,
prkos, divljaštvo
ferociter, adv. hrabro, divlje, drzovito,
oholo
ferox, ocis, adi. srčan, neustrašiv; divlji,
drzovit, bijesan
ferramentum
ferramentum, i, n. željezno oruđe
ferraria, ae, f. željezni rudnik
ferrarius, adi. željezni
ferratus, adi. zakovan; željezni
ferreus, adi. željezan, gvozden; tv rd a
srca, okrutan; postojan, tvrd, n eu stra­
šiv
ferrugineus, adi. rđav, zagasit
ferrugo, inis, f. rđa; zavist; boja sinja,
zagasita
ferrum, i, n. željezo, gvožđe; oružje;
f e r r o i g n i q u e ognjem i mačem
ferrumino 1. zalijepiti, spajati
fertilis, e, adi. rodan, plodan, bogat
fertilitas, atis, /. plodnost
fertus, adi. rodan, plodan
ferula, ae, /. šiba, p ru t
ferus, adi. divlji, pust, sam onikao; okru­
tan, tv rd a srca, surov; fera, ae, /. (sc.
b e s t i a ) zvijer; ferus, i, m. divljak;
zvijer
fervefacio, feci, factum , 3. usijati; sku­
h ati
fervens, entis, adi. usijan; vreo; žestok
ferventer, adv. žestoko
ferveo, ferbui, —, 2. vreti, vruć biti;
v rv jeti; plam tjeti, planuti
fervesco, —, —, 3. uzavreti
fervidus, adi. vruć, vreo; vatren, žestok
fervor, oris, m. vrenje, žar, žega; v ru ­
ćina, žestina
fessus, adi. um oran, iznemogao, slab
festinanter, adv. žurno, hitno, naglo
festinatio, onis, f. h itn ja
festinatd, adv. žurno
festino 1. hitjeti, žuriti se; uskoriti,
pospješiti
festinus, adi. brz, h ita r
festivitas, atis, /. p rijatnost; uljudnost;
vesela dosjetka
festivus, adi. veseo, p rijatan ; lijep, pris­
tao; srdačan, drag; šaljiv
festuca i fistuca, ae, f. prutić; m alj
festus, adi. svečan; festum, i, n. svetko­
vina
fetialis i faetialis, e, adi. fecijalski; fe­
tiales, ium , m. fecijali (zbor od 20
svećenika u Rimu)
fetura, ae, /. rađanje; podm ladak
fetus1, adi. oplođen; bred, skotan; rodan
fetus2, us, m. rađanje; kočenje, leženje;
plod; m lad, om ladina
104 fido
fex, v. faex
fibra, ae, /. vlakno; drob, utroba
fibula, ae, /. spona, kopča, igla
ficedula, ae, /. grm uša (ptica)
ficte, adv. izmišljeno, prividno, na izliku
fictilis, e, adi. zemljan, glinen; fictile,
is, n. (sc. vas) zem ljana posuda
fictor, oris, m. graditelj, tvorac
fictus, adi. stvoren, izm išljen, lažan;
subst. fictum, i, n. izm išljotina, v ark a
ficulnus, adi. sm okvin
ficus, i, i us, j. sm okva (plod i drvo)
fidelia, ae, /. zem ljana posuda, žara,
lonac
fidelis, e, adi. vjeran, pošten, iskren
fidelitas, atis, f. vjera, vjernost
fideliter, adv. vjerno, pošteno, pouzda­
no
fidens, entis, adi. slobodan, odvažan,
srčan
fidenter, adv. pouzdano, srčano
fidentia, ae, /. srčanost, smionost, sa­
m opouzdanje
fides1, ei, /. uzdanje, vjera; veresija;
vjernost, iskrenost, zdušnost; obeća­
nje, dana riječ, jam stvo; sigurnost od
države zajam čena; zaštita, obrana ( f i ­
dem a l i c u i u s sequi, in fi de
a l i c u i u s e s s e biti pod čijom za­
štitom ; i n f i d e m r e c i p e r e a 1-
q m uzeti koga pod okrilje); v jero ­
dostojnost, istina; sigurnost; siguran
dokaz, siguran uspjeh; f i d e m h a ­
b e r e a l i c u i vjerovati kom u; p e r
f. d e c i p e r e na v jeri prevariti;
b o n a f i d e zdušno; f. d a r e ( f a ­
c e r e ) a l i c u i zadati riječ; in f i-
d em ac p o t e s t a t e m a l i c u ­
i u s v e n i r e ili s e p e r m i t t e r e
pred ati se komu na m ilost i nem ilost;
fidem alicuius implorare
vjerom zaklinjati koga; f i d e m a l i ­
c u i d e r o g a r e v jeru u sk ratiti ko­
mu, ne vjerovati više
fides2, ium , glazbalo sa žicama, lira
fidicen, inis, m. svirač na liri; pjesnik
lirski
Fidius, i, m. Fidije, bog vjernosti; me­
dius Fidius (sc. i u v e t ) tako mi bog
F idije pomogao, vjere mi, uistinu
fido, fisus sum, 3. uzdati se, vjerovati
fiducia 105
fiducia, ae, /. pouzdanje; uzdanje u sa­
moga sebe, odvažnost, hrabrost; zalog,
hipoteka
fiduciarius, adi. na vjeru, povjeren
fidus, adi. vjeran, pouzdan, pošten
figo, fixi, fixum , 3. prikovati, pribosti
(f. c l a v u m zabiti); upirati, u p ra ­
viti; probosti; bockati; psovati
figulus, i, m. lončar
figura, ae, f. lik, oblik, slika, prilika;
ljepota
figuro 1. oblikovati, stvoriti
filla, ae, /. kći
filicatus, adi. papraću ( f i l i x ) ukrašen
filiola, ae, /. kćerka, kćerkica
filiolus, i, m. sinak, sinčić
filius, ii, m. sin
filix, Icis, /. p aprat; korov
fllum, i, n. nit, konac
fimbriae, arum , f. rese u odijela; rub
fimus, i, m. i flmum, i, n. gnoj, kal, ne­
čist (/.)
findo, fidi, fissum, 3. cijepati, kalati,
raskoliti
fingo, finxi, fictum , 3. tvoriti, praviti,
graditi, urediti, udesiti, kititi; pretvo­
riti, pren ap rav iti; preobraziti; obrazo­
vati, urediti; predočiti sebi; izm išljati,
slagati, hiniti; f. v u l t u m p re tv a rati
se
finiens, entis, m. obzor, horizont
finlo 4. graničiti; ograničiti, stegnuti;
odrediti, ureći; dovršiti, zaključiti
finis, is, m. 1) međa, granica; pl. zemlja,
kraj. 2) cilj, m eta; kraj, konac; vršak,
vrhunac; glavna svrha
finite, adv. ograničeno, um jereno
finitimus, adi. susjedni, granični; srodan,
sličan; subst. finitimi, orum , m. su­
sjedi
finitor, oris, m. m jernik, geodet
flo, factus sum, fieri, bivati, nastati, zbiti
se, dogoditi se, rađ ati se, biti; c e r t i ­
o r e m f l e r i obaviješten biti; p 1 u-
r l m i f l e r i veom a štovan biti; im-
pers. fit biva, događa se
firmamen, Inis, n. potpora
firmamentum, i, n. potpora; glavni do­
kaz
firmator, oris, m. utvrđivač
firme, adv. čvrsto, jako; određeno, sigur­
no
flammeum
firmitas, atis i firmitudo, inis, /. čvrstoća,
jakost; postojanost, značajnost
firmiter, adv. čvrsto, krepko
firmo 1. utvrditi, podupirati pojačati,
okrijepiti; ohrabriti; dokazati
firmus, adi. jak, krepak, silan; postojan,
pouzdan, siguran
fiscalis, e, adi. tičući se fiska ( f i s c u s ) ,
fiskalni
fiscina, ae, /. košarica
fiscus, i, m. blagajna; državna blagajna;
carska p riv atn a blagajna
fissilis, e, adi. cjepak, što se dade cije­
pati; rascijepljen
fissio, onis, /. cijepanje, dioba
fistuca, ae, f. m alj, bat
fistula, ae, f. cijev, čunak; trska, frula
fistulator, oris, m. svirač, frulač
fistulatus, adi. šupalj
fixus, adi. pribit, čvrst, stalan
flabellum, i, n. lepeza
flabilis, e, adi. uzdušan, zračan
flabra, orum , n. puhanje; vjetrovi
flacceo, —, —, 2. m litav biti, m alaksa-
vati
flaccesco, —, —, 3. m litaviti; venuti
flaccus, adi. m litav; s klem pavim ušim a
flagello 1. bičevati, šibati
flagellum, i, n. bič, kandžija
flagitatio, onis, f. živo zahtijevanje
flagitator, oris, m. silovit zahtjevač
flagitiose, adv. sram otno, ružno
flagltidsus, adi. sram otan, prijekoran,
m rzak
flagltlum, ii, n. sram ota, prijekor, neva-
ljalstvo; rug, pogrda
flagito 1. silovito iskati, tražiti, zahtije­
vati; željeti znati; tje ra ti na sud
flagrans, antis, adi. gorući, vruć; žestok,
strastan, divlji
flagranter, adv. vruće, žestoko
flagrantia, ae, /. žar, v atra
flagro 1. gorjeti, plam tjeti; vruće željeti
flagrum, i, n. bič, kandžija
flamen1, inis, n. puhanje; sviranje
flamen2, Inis, m. flam en (svećenik odre­
đen za jedno božanstvo)
flaminica, ae, žena flam ena Jupiterova
flaminium, ii, n. dostojanstvo flam ena
flamma, ae, f. plam en; žar, v a tra
flammeus, adi. vatren, žarki
flammeum, i, n. veo za nevjestu
flammifer
flammifer, fera, ferum , adi. plam enit,
žarki
flammo 1. 1) intr. plam tjeti, gorjeti. 2)
tranz. upaliti, užeći; raspaliti; u pas.
plam tjeti, gorjeti
flammula, ae, f. plam ičak
flatus, us, m. p u h an je v jetra, v jetar;
disanje, d ahtanje; nadutost, oholost
flavens, entis, adi. žut, plavokos
flavesco, —, — , 3. žu tjeti (kao zlato)
flavus, adi. plav, žut, zlatokos
flebilis, e, adi. nevoljan, žalostan; tužan,
suzan
flebiliter, adv. plačno, tužno
flecto, flexi, flexum , 3. pregibati, saviti;
u p raviti, krenuti, skloniti, prom ije­
niti; o d vratiti od čega; krenuti, poći,
otputovati
fleo, flevi, fletum , 2. plakati; oplakivati,
žaliti (a 1 q m)
fletus, us, m. plač, jauk, jako ganuće
flex-animus, adi. dirljiv, ganut
flexibilis, e, adi. gibak, vitak; nježan;
prom jenljiv
flexilis, e, adi. gibak, vitak
flexio, onis, j. savijanje; zavoj; izgovor;
m odulacija (glasa)
flexipes, pedis, adi. krivonog
flexuSsus, adi. zavojit
flexus, us, m. zavoj, vijuganje, kriv u d a­
nje; stram putica; p rekret, prijelaz
flictus, us, m. udaranje, lupanje
flo 1. puhati; topiti, lijevati
floccus, i, m. pahuljica, pram ičak; m a­
lenkost; n o n f l o c c i f a c e r e ni­
šta ne cijeniti
fldrens, entis, adi. cvatući, bogat, moćan,
ugledan
flSreo, ui, —, 2. cvasti; pun biti, sjati;
odlikovati se, ugledan biti
floresco, —, —, 3. počinjati cvasti; doći
u sjajan položaj
fldreus, adi. od cvijeća; cvjetan
floridus, adi. cvatući; od cvijeća; m la­
đahan; kićen
florilegus, adi. koji bere cvijeće, koji
skuplja med
flos, floris, m. cvijet; napon, m ladenač­
ka snaga; jezgra; ures
flosculus, i, m. cvijetak; ures
fluctuatio, onis, /. talasanje; kolebanje,
neodlučnost
106 fontinalis
fluctuo 1. talasati se; p relijevati
fluctuor 1. lju ljati se; kolebati se, neod­
lučan biti
fluctus, us, m. talasanje, val, oluja,
nem ir
fluens, entis, adi. tekući, skladan; jedno­
ličan; m litav
fluentum, i, n. stru ja
fluidus, adi. tekući; mek, m litav, slab
fluito 1. plivati; lju ljati se; kolebati se,
neodlučan biti
flumen, Inis, n. tekuća stru ja; rijeka;
potok
flumineus, adi. riječni
fluo, xi, xum , 3. teći, istjecati, širiti se;
gubiti se, iznemoći; izvirati, proizlaziti
fluvialis, e, adi. riječni
fluviatilis, e, adi. riječni
fluvius, ii, m. tekuća voda, rijeka
fluxus, adi. tekući; nezategnut; trošan,
slab; prom jenljiv, nepostojan
focale, is, n. ovratnik, rubac za v ra t
focus, i, m. ognjište; kuća, obitelj; žrtv e­
nik; oganj
fodico 1. gurati; v rijeđati
fodio, f odi, fossum, 3. kopati; bosti, p ro ­
bosti
foede, adv. ogavno, ružno
foederatus, adi. savezni
foedifragus, adi. vjerolom an
foeditas, atis, f. ogavnost, gnusnost, g r­
doba
foedo 1. nagrditi, okaljati, gnusnim uči­
niti; osram otiti
foedus1 adi. gadan, ružan, sram otan
foedus2, eris, n. savez, ugovor; naredba;
obećanje; f. f a c e r e ( I c e r e , f e r i ­
r e ) c u m a l q o sklopiti savez; e x
f o e d e r e po ugovoru
foenum, foenus, v. fenum , fenus
foetidus, adi. sm rdljiv
foetor, oris, m. sm rad
folium, ii, n. list (biljke)
fomenta, orum , n. topli oblozi, melem ;
zavoj (za rane); utjeha
fSmes, Itis, m. gorivo
fons, fontis, m. izvor, vrelo; početak,
uzrok
fontanus, adi. od izvora, izvorski
fonticulus, i, m. vreoce, m ali izvor
fontinalis, e, adi. izvorni; voden
for 107
for, fatus sum, 1. govoriti; proricati
forabilis, e, adi. probušljiv, provrtljiv
foramen, inis, n. rupa
foras, adv. van, napolje
forceps, cipis, m. i /. kliješta
forensis, e, adi. na trgu, javni
forfex, ficis, /. škare, nožice
fore, forem = f u t u r u m e s s e ,
essem
foris1, adv. vani, napolju
foris2, is, f. krilo u v rata; plur. v rata
forma, ae, /. lik, oblik, lice, stas; ljepota;
slika; osnova, način, vrsta; spoljašnost;
model
formator, oris, m. obrazovatelj
formica, ae, /. m rav
formidabilis, e, adi. strašan, grozan
formido1 1. groza me hvata; prepasti
se, bojati se
formido2, inis, f. groza, strah, užas;
strašilo
formidolose, adv. strašno, užasno
formidolosus, adi. strašan, užasan; plaš­
ljiv
formo 1. oblikovati, obrazovati; urediti,
udesiti; naobraziti, odgojiti; praviti,
graditi
formose, adv. lijepo, krasno
formbsitas, atis, f. ljepota
formosus, adi. lijep, krasan
formula, ae, /. pravilo, propis; cjenik;
uredba; obrazac; načelo, zakon
fornacalis, e, adi. pećni
fornax, acis, f. peć, viganj
fornicatus, adi. sveden, svodni
fornix, Icis, m. svod, luk; prosta krčm a;
bordel
foro 1. v rtjeti, probušiti
fors, /. (samo u nom. i abl. sing.) 1)
subst. slučaj, sudbina. 2) adv. (fors i
običnije forte) možda; slučajno, izne­
nada
forsan, adv. možda
forsit, adv. m ožda
forsitan, adv. moguće da, možda
fortasse, adv. možda; valjda; oko (uz
brojeve)
forte, v. fors
forticulus, adi. prilično h ra b a r
fortis, e, adi. jak, snažan, čvrst; srčan,
h rab ar, junački; značajan, postojan
fratricida
fortiter, adv. jako; m arljivo, hrabro,
junački
fortitudo, inis, /. jakost; hrabrost, ju ­
naštvo
fortuito, adv. slučajno, nehotice
fortuitus, adi. slučajni, nehotičan, ne­
nadan
fortuna, ae, /. sudbina, sreća, udes; bo­
ginja sreće; sreća ili nesreća; izvanjski
položaj, čast; (osob. u pl.) im utak, bo­
gatstvo
fortunate, adv. sretno, blaženo
fortunatus, adi. sretan, blažen; bogat
fortuno 1. učiniti sretnim , usrećiti
foruli, orum, m. pretinci, polica za
knjige
forum, i, n. trg, tržište
forus, i, m. prolaz na brodu; (pl.) sje­
dala u kazalištu; okce, sat (u saću)
fossa, ae, /. jarak ; jam a
fossio, onis, /. kopanje
fossor, oris, m. kopač; prostak
fossura, ae, /. kopanje
fovea, ae, /. jam a
foveo, fovi, fotum, 2. grijati, krijepiti;
njegovati, podupirati, b rin u ti se za
(a 1 q m)
fractus, adi. slomljen, slab, sm alaksao
fraga, orum, n. jagode
fragilis, e, adi. loman, krhak; slab, ne­
moćan; nepostojan
fragilitas, atis, f. lom nost; slabost, nes­
talnost
fragmen, inis, n. odlomak, u pl. ostaci
fragmentum, i n. ulom ak, komad; u pl.
razvaline
fragor, oris, m. lom ljava, prasak, gro-
mot, tutanj
fragbsus, adi. loman; neravan; bučan
fragro 1. jako m irisati
framea, ae, /. koplje (u Germana)
frango, fregi, fractum , 3. lomiti, sm rviti,
razbiti; poraziti, poniziti; oslabiti,
um anjiti; svladati, uništiti, satrti;
um ekšati, potresti (dušom); prekršiti,
pogaziti
frater, tris, m. b rat
fraterculus, i, m. bratac
fraterne, adv. bratski; srdačno
fraternitas, atis, /. bratim stvo
fraternus, adi. bratski; srdačan
fratricida, ae, m. bratoubilac
fraudatio
fraudatio, onis, f. varanje, prijev ara
fraudator, oris, m. varalica
fraudo 1. v arati; lišiti, pronevjeriti, k ra ­
dom oteti
fraudulentus, adi. prevarljiv, him ben
fraus, fraudis, /. prijevara, varka, splet­
ka; lukavština; obm ana sam oga sebe,
bludnja; šteta, gubitak; nevolja, ne­
sreća; zločin
fraxineus, adi. jasenov
fraxinus, i, f. jasen; koplje
fremebundus, adi. bučan; žuboreći; ža-
m oran
fremitus, us, m. štropot, šum, bučanje,
žubor, tu tan j; m rm ljanje
fremo, ui, itum , 3. rikati, urlati, bučati,
m rm ljati, vikati; tužiti se
fremor, oris, m. žamor, m rm ljanje
frendo, —, fresum 3. i frendeo 2. škrgu­
tati; lju titi se
freno 1. zauzdati; ukrotiti, pokoriti
frenum, i, n. uzda, žvala
frequens, entis, adi. čest, m nogobrojan,
pun naroda, napučen; bogat; običan
frequentatio, 5nis, /. gom ilanje; česta
upotreba
frequenter, adv. često, mnogo puta; u
velikom broju
frequentia, ae, f. velik broj, množina,
sila (svijeta)
frequento 1. mnogo polaziti (koga); na­
seliti ( u r b e m ) ; često činiti, ponav­
ljati; u veliku b ro ju sakupiti, sazvati
fretensis, e, adi. što se tiče morskog
tjesnaca ( f r e t u m )
fretum, i, n. m orski tjesnac, tijesno;
m ore
fretus, adi. uzdajući se u; n adut zbog
čega (s abl.)
frico, cui, ctum (catum), 1. trljati, trti
frigeo, —, — 2. biti hladan; biti bespo­
slen, m litav, zapinjati; nedopadati se
frigesco, frixi, — 3. hladnjeti, zepsti
frigidarius, adi. hladeći, koji osvježava
frigide, adv. m litavo, nem arno
frigidulus, adi. nešto hladan, m litav
frigidus, adi. hladan; grozan; strašan;
hladnokrvan, m litav; dosadan; suho­
paran; frigida (sc. a q u a ) hladna vo­
da
frlgo, xi, ctum, 3. pržiti
108 frux
frigus, oris, n. studen, hladnoća; zima
(godišnje doba); groza, užas; m lita-
vost; nem ilost
frivolus, adi. bescjen, neznatan
frondator, oris, m. kresač (koji kreše
granje)
frondeo, —, —, 2. zelenjeti se
frondesco, —■, —, 3. prolistati
frondeus, adi. lisnat, olistao
frondosus, adi. lisnat, zelen
frons1, frondis, /. list, lišće
frons2, frontis, f. čelo; pročelje, lice; ob­
lik, spoljašnost
frontalia, Ium, n. ures na čelu konja
fructuarius, adi. rodan, plodan
fruetudsus, adi. plodan; koristan
fructus, us, m. plod; uživanje; rod, lje ­
tina; korist, dobitak; c o m m u n i s
f r u c t u s opće dobro
frugalis, e, adi. čestit; štedljiv
frugalitas, atis, f. štedljivost; čestitost;
razboritost
frugaliter, adv. štedljivo; čestito, raz­
borito
fruges, frugi, v. frux
frugifer, fera, ferum , adi. plodan, obilat
frugilegus, adi. koji kupi plodove, ku-
pizrno
frumentarius, adi. žitni ( r e s f. hrana);
frumentarius, i, m. žitar, trgovac ži­
tom
frumentatio, onis, /. nabavljanje žita
frumentator, 5ris, m. kupac žita; n a ­
bavi jač hrane
frumentor 1. nabavljati hranu
frumentum, i, n. žito
fruor, fructus (frultus) sum, 3. uživati
(s abl.)
frustra, adv. uzalud, badava; pogrešno,
bez svrhe
frustratio, onis, /. zavaravanje; osujeći­
vanje
frustror 1. varati, obm anjivati; osujetiti,
razvrći
frustum, i, n. komad, m rva
frutex, Icis, m. grm, žbun
fruticetum, i, n. grm lje, busenje
fruticor 1. mladice tjera ti
fruticosus, adi. grm ovit, kitnjast
frux, frugis, /. plod, usjevi, žito; korist,
vrijednost; dat. frugi kao adi. štedljiv;
vrijedan, čestit; razborit, trijezan
fucatus
fucatus, adi. obojen; nabijeljen, n aru -
m enjen; nakićen; prividan
fuco 1. bojadisati, bijeliti, rum eniti
fucosus, adi. naličen; nakićen, lažan
fucus1, i, m. m orski lišaj za rum enjenje;
grimiz; rum enilo; licem jerstvo, him -
benost
fucus2, i, m. tru t
fuga, ae, f. bijeg; progon; strah od (s
gen.); i n f u g a m c o n v e r t e r e ,
c o n l c e r e n atjerati u bijeg; f li­
g a e s e m a n d a r e udariti u bijeg
fugax, acis, adi. koji rado bježi, brz,
lak; k ratk o trajan , kratak
fugiens, entis, adi. bježeći od (1 a b o-
r i s)
fuglo, fugi, fugiturus, 3. bježati, pobje­
ći, uteći; prolaziti, nestajati, kloniti
se, čuvati se ( l u p u m ) ; odbiti, p re­
zirati; a l q d a l q m f u g i t nije
poznato, ne zna; ne spom inje se
fugitivus, adi. odbjegao, bjegunac
fugito 1. bježati; čuvati se
fugo 1. n atjerati u bijeg; razbiti, pro­
gnati
fulcimen, mis, n. potporanj
fulcio, fulsi, fultum , 4. podupirati; u tv r­
diti; potpom agati; ne dati da što
padne
fulcrum, i, n. noge u kreveta; krevet
fulgeo, fulsi, — 2. i fulgo 3. blistati,
sijevati; sjati, svijetliti se; istaći se,
pokazivati se
fulgor, dris, m. sijevanje, m unja; sjaj;
slava, dika
fulgur, uris, n. m unja; sjajnost
fulguralis, e, adi. m unjevni, o m unjam a
fulgurator, 5ris, m. tum ač m unja
fulgurat 1. impers. sijeva
fulica, ae, /. liska (vodena ptica)
fuligo, Inis, /. čađa, čađ
fulmen, Inis, n. m unja, grom, trijesak;
udarac, poraz
fulmineus, adi. m unjevni; obarajući, po­
razan
fulmino 1. baciti m unje, gromom uda­
rati, grm jeti, sijevati
fultura, ae, /. potporanj; okrepa
fulvus, adi. crvenkastožut, tam nožut,
žućkast
109 funis
fumeus, adi. pun dima, dim ljiv; zadim­
ljen
fumidus, adi. dimeći se, pušeći se, za­
dim ljen
fumifer, fera, ferum , adi. dimeći se, pu­
šeći se
fumificus, adi. paran, pušeći se
fumo 1. dim iti se, pušiti se
fumosus, adi. pun dima, zadim ljen, ča­
đav
fumus, i, m. dim, para; m iris
funalis, e, adi. konopni; subst. funale,
is, n. konopac u praćke; voštana svi­
jeća
functio, onis, /. obavljanje, vršenje
funda, ae, f. praćka; vrša (mreža)
fundamen, Inis, n. tem elj, osnova
fundamentum, i, n. tem elj, osnova; f.
a g e r e , i a c e r e tem elj udariti; a
f u n d a m e n t i s stubokom
fundator, oris, m. utem eljitelj
fundito 1. praćkom baciti
funditor, oris, m. praćkaš
funditus, adv. iz tem elja, stubokom
fundo1 1. udariti tem elj, osnovati; ute­
m eljiti, utvrditi, osigurati
fundo2, fudi, fusum, 3. liti, sipati; po­
liti, nakvasiti; prosuti, sasuti; pova-
liiti; otjerati; razbiti, pobiti; širiti;
(obilato) rađati ( t e r r a f r u g e s ) ;
f. e t f u g a r e am etom potući
fundus, i, m. dno, pod; zemlja, im anje
funebris, e, adi. sprovodni, ukopni; po­
guban, ubitačan, crn
funereus, adi. sprovodni; m rtvački; sm r­
tonosan, poguban
funero 1. sahraniti; usm rtiti
funesto 1. ubojstvom okaljati
funestus, adi. k rvlju okaljan; tužan,
žalostan; sm rtonosan, poguban, krvo­
ločan
fungor, functus sum, 3. vršiti, obavljati,
izvršivati; p retrpjeti; davati, plaćati
(s abl.); i. m o r e b a r b a r o r u m
držati se običaja barbarskih; f a t o,
v i t a f . um rijeti
fungus, i, m. gljiva; dzgorak
funiculus, i, m. konopac, uzica
funis, is, m. uže, konop
funus
funus, eris, n. sprovod, pogreb; m rtvac;
sm rt, ubojstvo, propast
fur, furis, m. i /. kradljivac, kradljivica
furax, acis, adi. kradljiv, lupeški
furca, ae, f. vile, viljuška; soha, račve
(vrsta klata nalik na slovo V što su
kažnjeniku oko vrata metali, a ruke
m u za krajeve vezali); klanac
furcifer, feri, m. klatonoša, obješenjak
furcilla, ae, /. viličice, viljuškica
furcula, ae, f. račvast potporanj; tjesnac
furenter, adv. bijesno, pomamno
furia, ae, j. bijes, m ahnitost; Furiae,
arum , F urije (božice osvetnice)
furialis, e, adi. pom am an, bijesan
furialiter, adv. pomamno, bijesno, be­
zumno
furibundus, adi. bijesan, pom am an; n a­
dahnut, ushićen
furio 1. pom am iti; u pas. pobjesnjeti
furiose, adv. pomamno, m ahnito
furiosus, adi. pomaman, m ahnit
furnus, i, m. peć; pekarnica; grijalica
furo, —, —, 3. bjesnjeti, goropaditi se,
m ahnitati
furor1 1. krasti
110 futurus
furor2, oris, m. bješnjenje; bijes, bjes­
noća, goropad
furtim, adv. kradom, potajno
furtive, adv. kradom , potajno
furtivus, adi. ukraden; potajan, skrovit
furtum, i, n. krađa; ukradeno; lukav-
ština, lopovština
furunculus, i, m. m alen kradljivac
furvus, adi. crn, tam an, m rk
fuscina, ae, f. trozube vile, trozub
fusco 1. crniti; u pas. crnjeti, potam -
njeti
fuscus, adi. tam an, m rk; prom ukao
fuse, adv. opširno, potanko
fusilis, e, adi. topljen, tekući
fusio, onis, /. izljev, istjecanje
fustis, is, m. kijača, toljaga
fustuarium, ii, n. ubijanje kijačam a
fusus1, i, m. vreteno
fusus2, adi. razliven; izvaljen; prostran;
čvrst; opširan
futilis, e, adi. nepouzdan, ništetan, ne-
valjao
futilitas, atis, /. ništavost
futurus, adi. budući; subst. futurum, i,
n. i futura, orum, n. budućnost

gaesum, i, n. gez, galsko koplje
galbanum, i, n. galban (smola)
galbeus, i, m. vunen zavoj
galea, ae, f. kaciga
galeo 1. pokriti kacigom
galeritus, adi. šubarom pokriven
galerum, i, n. i galerus, i, m. šubara;
vlasulja
gallina, ae, f. kokoš
gallinaceus, adi. kokošji
gallinarius, adi. kokošji; subst. gallina­
rius, ii, m. kokošar (koji hrani kokoši)
gallus, i, m. pijetao
ganeum, i, n. podrum ; ganea, ae, f. krč­
ma; pijančevanje
gančo, onis, m. razuzdanik; pijandura
gannio 4. kričati; lajati
garrio 4. b rbljati, blebetati
garrulitas, atis, /. brbljivost
garrulus, adi. brbljav, jezičav
garum, i, n. riblji um ak
gaudeo, gavisus sum, 2. veseo biti, ra ­
dovati se ( a l q a re ); voljeti, rado
vidjeti, prijatelj biti
gaudium, ii, n. radost, veselje
gausape, is, n. čupavac; otirač
gaza, ae, /. blago
gelide, adv. studeno; m litavo
gelidus, adi. leden, studen
gelu, us, n. mraz, studen, led
gemebundus, adi. stenjući, uzdišući
gčmellipara, ae, /. m ajka blizanaca
gemellus, adi. dvostruk; subst. blizanac,
blizanica
geminatio, onis, /. podvostručenje
gemino 1. podvostručiti; spariti, sjedi­
niti
G
geminus, adi. dvostruk; nalik, isti; bli­
zanac
gemitus, us, m. uzdisanje, stenjanje;
žalost; buka
gemma, ae, /. pupoljak; dragi kamen;
pečat; biser
gemmatus, adi. dragim kam enjem u re­
šen
gemmeus, adi. od dragoga kam enja; d ra­
gim kam enjem urešen
gemmifer, fera, ferum, adi. biserast; pun
dragoga kam enja
gemmo 1. pupati, tjerati; sjati se dragim
kam enjem
gčmo, ui, Itum, 3. stenjati, uzdisati; tu t­
njiti; šuštati, šum jeti; tužiti za kim,
žaliti
gena, ae, /. obraz, lice; u plur. oči, zje­
nice
genealogus, i, m. rodopisac
generalis, e, adi. tičući se plem ena; op­
ćenit, opći
generaliter, adv. uopće
gčneratim, adv. po rodovima; općenito
generator, oris, m. roditelj; stvoritelj,
tvorac
genero 1. rađati; stvarati, sazdati; na­
pisati; u pas. postati
generosius, adv. komp. plem enitije
generosus, adi. plem enit; izvrstan; ple­
m enita srca, ponosit
genesis, is, /. rađanje, postanak
genetivus, adi. od poroda, prirođen;
subst. m. genitiv
genetrix, Icis, /. roditelj ka, m ati
gčnialis, e, adi. geniju posvećen, svad-
ben; veseo, svečan
genialiter, adv. veselo, vedro, zabavno
geniculatus
geniculatus, adi. koljencat, čvorast
genista, ae, /. žuka, žutilovka (biljka)
genitalis, e, adi. plodan, oplođujući
genitor, oris, m. roditelj, otac
genitura, ae, f. rođenje; zvijezda rođenja
genitus, v. g i g n o
genius, ii, m. genij, duh zaštitnik
gens, gentis, /. pleme, koljeno; puk, na­
rod; porod, potom ak
genticus, adi. narodni
gentilicius, adi. plem enski; rodovski
gentilis, e, adi. jednoga roda, plemenski;
istoga naroda
gentilitas, atis, /. plem enjaštvo, srodstvo
genu, us, n. koljeno
genualia, ium, n. podvezica
genuinus1, adi. prirođen, naravni
genuinus2, adi. obrazni; g. d e n s ku t­
njak
genus, eris, n. rod, pleme, vrsta; poro­
dica; narod; način, prilika, stanje
geographia, ae, /. zemljopis
geometres, ae, m. m jerač, m jernik zem­
lje
geometria, ae, /. zem ljom jerstvo
geometricus, adi. m jerački, geom etrij­
ski; geomčtrica, orum, n. poučci iz
geom etrije
germane, adv. istinito, iskreno
germanitas, atis, j. bratstvo
germanus, adi. od istih roditelja, rođen,
prav; bratski; germanus, i, m. i ger­
mana, ae, f. rođeni brat, rođena se­
stra
germen, inis, n. pupoljak, m ladica; po­
rod
germino 1. klijati, tjera ti
gero, gessi, gestum , 3. nositi, im ati; iz­
nositi na vidjelo, prikazivati; pokazi­
vati; zastupati; vršiti, obavljati, ispu­
njavati; u pas. bivati, događati se;
s e g. vladati se, ponašati se; r e s
g e s t a e (junačka) djela; b e l l u m
g e r e r e ratovati; r e m p u b l i c a m
g e r e r e , r e s g e r e r e državom
uprav ljati; m a g i s t r a t u m g. d r­
žavnu službu vršiti; m o r e m g e r e ­
r e a l i c u i slušati koga, ugađati;
r e m b e n e g e r e r e sretno rato ­
vati
gerulus, i, m. trhonoša, nosač
112 gloriose
gestamen, inis, n. nošnja; nosila; teret,
tovar
gestator, oris, m. nosilac
gestatdrius, adi. prikladan za nošenje
gesticulatio, onis, /. k re tn ja rukam a;
pantom im ski p okret
gesticulor 1. k retati rukam a
gestio 4. vrlo se radovati; (živom že­
ljom) željeti
gestito 1. nosati
gesto 1. nosati; u pas. voziti se, jah ati
gestus, us, m. držanje; k retn ja
gibber, era, erum, adi. gurav, grbav
gigno, genui, genitum , 3. roditi, stvo­
riti; osnovati, uzrokovati; subst. gig­
nentia, ium , n. organska tijela
gilbus i gilvus, adi. blijedožućkast
gingiva, ae, /. desni (kod zuba)
glacialis, e, adi. leden, studen
glacies, ei, /. led
glacio 1. u led pretvoriti; u pas. sm rza­
vati se
gladiator, oris, m. mačevalac, gladijator
gladiatorius, adi. gladijatorski
gladiatura, ae, /. gladijatorska borba
gladius, ii, m. mač (kojim, se i sjeklo i
bolo)
glaeba, glaesum, v. gleba, glesum
glandifer, fera, ferum , adi. žirovan, ži-
ronosan
glans, glandis, /. žir, želud; zrno, tane
glarea, ae, /. kamičak, šljunak
glaucoma, atis, n. biona, m rena
glaucus, adi. m odrikastosiv, golubast
gleba i glaeba, ae, /. gruda zemlje; g ru ­
men, m rvica
glebula i glaebula, ae, /. grudica, m rvica
glesum i glaesum, i, n. jan tar, ćilibar
glisco, —, —, 3. ražariti se; rasti, preo­
teti mah
globosus, adi. okrugao
globus, i, m. kugla, lopta; gomila, sila;
društvo
glomero 1. smotati, saviti; gibati, v a­
ljati; nagom ilati, zgrtati
glomus, eris, n. smotak, klupko
gloria, ae, /. slava, dika, čast; slavič-
nost, oholost
gloriola, ae, /. nešto slave, m ala slava
glorior 1. hvaliti se; hvalisati se, hvas­
tati se
gloridse, adv. slavno; hvastavo
gloriosus
gloriosus, adi. slavan; hvalisav
glubo, —, —, 3. ljuštiti; guliti
gluten, inis, n. i glutinum, i, n. ljepilo
glutinator, oris, m. knjigoveža
gnarus, adi. vješt, vičan; poznat
gnatus = natus, v. nascor
grabatus, i, m. krevet; niska postelja
gracilis, e, adi. tanak, vitak; sirom ašan;
priprost, jednostavan
gracilitas, atis, f. vitkost, m ršavost
graculus, i, m. čavka
gradatim, adv. korak po korak, poste­
peno
gradatus, adi. stupnjevit, postepeno odi­
jeljen
gradior, gressus sum, 3. stupati, kora­
čati
gradivus, adi. silni (pridjevak Martov),
borben
gradus, us, m. korak ( g r a d u m fa­
c e r e koračati; g r a d u c i t a t o
brzim korakom); mjesto, položaj; stu ­
ba; stupanj (časti, dobi)
gramen, inis, n. trava, busen
gramineus, adi. travni; od trske
grammaticus, adi. gram atički; subst.
grammaticus, i, m. jezikoslovac; gram­
matica, ae, /. i orum , n. filologija, n a­
uka o jeziku
granarium, ii, n. žitnica, am bar
grandaevus, adi. starovječan, veoma star
grandesco, —, —, 3. rasti
grandiloquus, adi. uzvišeno govoreći;
hvastav
grandinat 1. impers. tuča pada
grandis, e, adi. velik, jak, silan, zna­
m enit; uzvišen; odrastao; vrem ešan;
svečan
granditas, atis, f. uzvišenost
granditer, adv. uzvišeno, veličanstveno
grando, inis, /. tuča, grad
granum, i, n. zrno; koštica
grassator, oris, m. skitač, razbojnik
grassor 1. stupati, ići; postupati; laćati
se posla (g. i u r e slijediti pu t p ra ­
va); n ep rijateljsk i postupati, napadati
grate, adv. rado; zahvalno
grates, f. pl. hvala; g r a t e s a g e r e
hvalu davati, zahvaljivati
gratia, ae, f. 1) m ilina, dražest. 2) milost,
ljubav, usluga, ugodljivost; oprost;
g L A T IN S K O -H R V A T S K I R JE Č N IK
113 gravitas
zahvalnost, hvala; abl. g r a t i a radi,
za volju (hominum gratia);
g r a t i a m d i c e n d i f a c e r e do­
puštati da govori; g r a t i a s a g e r e
zahvaliti; g r a t i a m h a b e r e a l i ­
c u i zahvalan biti; g r a t i a m r e ­
f e r r e pokazati se djelom zahvalan;
g r a t i a m d e b e r e hvalu dugo­
vati. 3) milost, prijateljstvo; ugled,
utjecaj; i n gratiam redire
c u m a l q o opet se pom iriti; g r a ­
t i a m i n i r e a b a l q o steći m i­
lost u koga
gratificatio, onis, f. uslužnost
gratificor 1. ugoditi, učiniti ljubav; po­
kloniti
gratiosus, adi. uslužan, ljubazan; mio,
drag
gratis, adv. badava
grator 1. čestitati; zahvaljivati
gratuito, adv. besplatno, badava
gratuitus, adi. besplatan, nesebičan, do­
brovoljan
gratulabundus, adi. čestitajući
gratulatio, onis, /. čestitanje; radost, ve­
selje; zahvalna svečanost
gratulor 1. čestitati
gratus, adi. ugodan, mio, drag, lju b a­
zan, povoljan, p rijatan ; zahvalan;
g r a t u m f a c e r e a l i c u i učiniti
kom u ljubav
gravanter, adv. teško, nerado
gravate i gravatim, adv. teško, nerado
gravedo, inis, /. sustalost; hunjavica
grave-olens, entis, adi. jako m irišući,
sm rdljiv
gravesco, — ,— , 3. oteščati; pokvariti se
gravido 1. oploditi; u pas. zatrudnjeti
gravidus, adi. trudan; pun, natrpan,
plodan
gravis, e, adi. težak (na tezulji), nakrcan
( m i l e s teško naoružan); dubok (glas);
nezdrav, škodljiv; poguban, n ep rija­
teljski; strog, oštar; žestok, strašan;
znam enit; važan, krepak; ugledan,
štovan; dostojanstven, svečan; znača­
jan, m uževan
gravitas, atis, /. težina, teret, breme;
trom ost, m litavost; skupoća; škodlji­
vost; žestina; važnost, uglednost; uči­
nak; uzvišenost; dostojanstvo
gr&vlter
graviter, adv. teško; slabo, zlo; žestoko,
jako; nerado; strogo, oštro; krepko,
živo; s dostojanstvenom zbiljom; g r.
f e r o a l i q u i d nešto m e boli
gravo 1. natovariti, p ritiskivati; tištati,
dosađivati
grSvor 1. u stru čav ati se, prem išljati se;
nerado n a se uzeti, podnositi
grčgalis, e, adi. prost; subst. drug, ortak
grčgarlus, adi. prost, jednostavan, obi­
čan ( m i l e s g r . običan vojnik)
grčgatim, adv. jatom ice, hrpim ice
gremium, ii, n. krilo; njega, pažnja
gressus, us, m. korak, stupanje, hod
gršx, gregis, m. stado, krdo; četa, hrpa;
društvo
grumus, i, m. hum ak
grunnio i grundlo 4. roktati
grus, gruis, f. ždral
gryps» grypis, m. g rif (bajoslovna grab­
ljivica)
gubernac(u)lum, i, n. korm ilo; u p ra v ­
ljan je
114 gyrus
gubernatio, onis, f. korm ilarenje; u p ­
ravljanje, vladanje
gubernator, oris, m. korm ilar; u p ra v ­
ljač
gubernatrix, icis, /. korm ilarica; u p ra v ­
ljačka
guberno 1. korm ilariti; uprav ljati, vla­
dati
gula, ae, /. jednjak, grkljan; proždrlji-
vost
gurges, Itis, m. vir, vrtlog; duboka vo­
da; ponor, bezdan
gurgustium, ii, n. koliba, krčm ica
gustatorium, ii, n. stolno posuđe
gustatus, us, m. kušan je; tek
gusto 1. okusiti, založiti; uživati
gustus, us, m. kušanje; okus
gutta, ae, /. kap
guttur, uris, n. grlo, grkljan
guttus, i, m. kapalica (posuda)
gymnasium, ii, n. gim nazij, rvalište
gypsatus, adi. osadren
gyrus, i, m. kružno gibanje, k ru g (g y-
ro s t r a h e r e viti se u zavoje);
okret; pu t

habena, ae, /. rem en; uzda, vodice
habeo, ui, itum , 2. 1) držati, im ati, no­
siti, posjedovati; biti im ućan; b o ra­
viti; moći, k ad ar biti; poznati; (i n)
a n i m o h. n am jeravati; b o n u m
a n i m u m h. b iti srčan; h o n o r e m
h. čast iskazati; p a t r e m o b v i u m
h. sresti oca. 2) (u k a k v u stanju) d r­
žati; postupati; obavljati; a l q m i n
o d i o h. m rziti na; a l q m l u d i ­
b r i o h. ru g ati se kom u; v e r b a h.
govoriti. 3) sm atrati za, b ro jiti u;
cijeniti ( a l q m f i d e l e m). 4) (s e)
h a b e r e biti, stajati ( r e s i t a s e
h a b e t )
habilis, e, adi. zgodan, prikladan, vješt,
sposoban
habilitas, atis, /. okretnost
habitabilis, e, adi. zgodan za nastava-
nje
habitatio, onis, /. stan
habitator, oris, m. stanovnik
habito 1. n astavati; stanovati; boraviti,
stajati
habitus1, adi. držan; ugojen
habitus2, us, m. d ržanje tijela, spoljaš-
nost; nošnja, odijelo; narav, zdravlje,
volja, m išljenje; kakvoća
hac, adv. ovuda
hac-tčnus, adv. dotle, dovle
haedinus, adi. jareći
haedus, i, m. ja re
haereo, haesi, haesum , 2. visiti, držati
se čega; zapinjati; boraviti; p rib iti se
uz, p ratiti; u strajati; stati, zapeti; u
zabuni biti, neodlučan biti
haeresco, —, — , 3. p rilijep iti se, zapi­
n jati
H
haesitantia, ae, /. zapinjanje; m ucanje
haesitatio, onis, /. zapinjanje (u govoru);
neodlučnost
haesito 1. zapinjati; m ucati; biti neod­
lučan, kolebati se
haliaeetos, i, m. m orski orao
halitus, us, m. dah; p ara
halo 1. disati; m irisati
hamatus, adi. kukast, iskrivljen
hamulus, i, m. kukica
hamus, i, m. kuka; m ač krivaš; udica
hariolor 1. gatati; buncati
hariolus, i, m. gatar, vrač
harmonia, ae, f. sklad
harpago, onis, m. kuka; čkalja; lupež,
grabljivac
harpe, es, f. srpast mač
harundo, Inis, /. trska, šaš; sviralica
haruspex, Icis, m. haruspik; vrač (koji
gata prema utrobi žrtvene životinje)
haruspicina, ae, f. ili haruspicium, ii, n.
vračarstvo, vračanje
haruspicinus, adi. vračarski
hasta, ae, f. m otka, držalje; koplje; v e n ­
d e r e a l q d s u b h a s t a prodati
dražbom
hastatus, adi. kopljem naoružan; hastati,
orum , m. kopljanici (vojnici koji su u
legiji stajali u prvom redu)
hastile, is, n. kopljača; koplje; kolac
haud (haut), adv. ne baš, ne upravo, ne
haurio, hausi, haustum , 4. crpsti, g ra­
biti; piti, srkati; proliti; istrošiti, ras­
točiti, iscrpsti; usm rtiti; uzeti, uzaj-
m iti, uživati
haustus, us, m. crpanje; usrkivanje; gut­
ljaj
hebčo, —, —, 2. tup, trom biti
hebes
hebes, etis, adi. tup; slab, m litav
hebesco, —, —, 3. otupjeti, oslabiti
hebeto 1. otupiti, oslabiti, um anjiti
hedera, ae, /. b ršljan
hederosus, adi. pun b ršljana
helleborus, i, m. i helleborum, i, n. če-
m erika, kuk u rijek
helluatio, onis, /. raskošnost, rasipnost
helluo, onis, m. raskošnik, rasipnik
helluor 1. raskošno živjeti, častiti se
hemicyclium, ii, n. polukrug; okrugli
naslonjač
hera (era), ae, /. domaćica; gospodarica
herba, ae, /. zelen, stabljika, trava,
usjev
herbesco, —, —, 3. zelenjeti se
herbidus, adi. travni, zelen,
herbifer, fera, ferum , adi. travonosan
herbosus, adi. travni, bogat travom
herbula, ae, f. trav k a
hercisco, —, —, 3. dijeliti baštinu
heredium, ii, n. baština, nasljedstvo
heres, edis, m. nasljednik, baštinik
heri, here, adv. jučer
herilis (erilis), adi. gospodarov, gospo-
daričin
heroicus, adi. herojski, junački
heroina, ae, /. ju n ak in ja
heros, ois, m. polubog, heroj
herous, adi. = heroicus
herus i erus, i, m. domaćin, gospodar
hesternus, adi. ju čerašnji
heu, interi, jao! joj!
hexameter, tri, m. h eksam etar (stih od
6 metara)
hexapylon, i, n. šesterovraće
hexeris, is, f. šesteroveslarka
hiatus, us, m. zjalo, ždrijelo, propast;
pohlepa, požuda
hibernaculum, i, n. zimski šator; zimov-
nik
hiberno 1. zim ovati
hibernus, adi. zimski; hiberna, orum, n.
zimovnik, zim ovalište
hibiscum, i, n. sljez
hibrida, ae, m. i /. melez, dijete R im lja­
nina i inozemke, ili slobodnjaka i rop-
kinje
hic1, haec, hoc, pron. dem. ovaj; sadaš­
nji, nazočan
hic2, adv. ovdje, na ovom m jestu
hiemalis, e, adi. zimski
116 honestas
hiemo 1. zim ovati
hiems, emis, /. zima ( h i e m e zimi);
kiše, oluja; studen
hilare, adv. veselo, zadovoljno
hilaris, e i hilarus, adi. veseo, dobre
volje
hilaritas, atis, f. veselost, dobra volja
hilaro 1. razvedriti, razveseliti
hillae, arum , f. kobasice
hilum, i, n. vlakance; m rvičak
hinc, adv. odavle, odatle; zato
hinnitus, us, m. rzanje
hinnuleus, ei, m. jelenče; lane
hio 1. zjati, otvoren biti; zijevati; te­
žiti za čim ( a l q d ) ; od čuda se sne­
bivati; izustiti
hippodromus, i, m. hipodrom , trk alište
hippomanes, is, n. konjska bjesnoća
hippotoxota, ae, m. strijelac na konju
hircinus, adi. jarčji, jareći
hirculus, i, m. jare
hircus, i, m. jarac; prčevina
hirnea, ae, f. krčag
hirsutus, adi. kosm at, rutav; surov
hirtus, adi. čupav, kosmat, ru tav
hirudo, inis, f. pijavica
hirundo, inis, j. lastavica, lasta
hisco, — , —, 3. otvoriti se, pući; pisnuti;
izustiti, progovoriti
hispidus, adi. kosm at, ru tav
historia, ae, /. istraživanje; znanje; p ri­
povijest; povijest
historice, adv. povjesnički
historicus, adi. povjesnički; subst. his­
toricus, i, m. historik, povjesničar
histrio, onis, m. glum ac
histridnalis, e, adi. glum ački
hiulcus, adi. zjajući, raspukao; rasahao;
neskladan
hodie, adv. danas; dandanas, sada
hodiernus, adi. današnji
holus, v. olus
homicida, ae, m. i /. ubojica, krvnik
homicidium, ii, n. ubojstvo
homo, inis, m. čovjek
homullus, i, m. čovječuljak
homuncio, onis, m. i homunculus, i, m.
čovječuljak
honestas, atis, /. čast, ugled; poštenje,
čestitost; pristojnost; dostojanstvo;
krepost, plem enito srce
honeste
honeste, adv. pošteno, čestito, pristojno;
kreposno
honesto 1. štovati, odlikovati
honestus, adi. štovan, ugledan; pristo­
jan, pošten, čestit; lijep, plemenit,
krasan; honestum, i, n. m oralno do­
bro, krepost
honor (stariji oblik: honos), oris, m.
čast, poštovanje ( a f f i c e r e a l q m
h o n o r e , h a b e r e a l q m u časti
držati, štovati; h o n o r e m h a b e ­
r e a l i c u i iskazivati čast); služba
( h o n o r e s p e t e r e natjecati se za
službe); nagrada; milina, ures, dika,
ljepota
honSrabilis, e, adi. častan, čestit
honorarius, adi. na čast služeći, počasni;
subst. honorarium, ii, n. (počasni) dar
honorate, adv. časno
honoratus, adi. poštovan, ugledan; čas­
tan, odličan
honorifice, adv. časno
honorificus, adi. častan
honoro 1. štovati, nagraditi
honorus, adi. častan, ugledan
hoplomachus, i, m. teško naoružan bo­
rac, gladijator
hora, ae, /. sat, ura; vrijem e, doba
hordeum, i, n. ječam
hornhtinus, adi. ljetošnji
hornus, adi. ljetošnji, ovogodišnji
horologium, ii, n. sat, ura
horrendus, adi. strašan, grozan; divan,
zam jeran
horreo, horrui, —, 2. stršiti; ježiti se,
zaprepastiti se, tresti se; prepasti se,
strašiti se; diviti se; bjesnjeti
horresco, rui, —, 3. zgražati se
horreum, i, n. sprem nica; žitnica; piv­
nica; ulište
horribilis, e, adi. strahovit, grozan; van-
redan
horride, adv. prosto, priprosto; surovo;
strogo
horridulus, adi. priprost, neuglađen
horridus, adi. stršeći; bodljikav; surov,
m rzak; dršćući od zime; priprost; ne-
kićen; grozan, strašan
horrifer, fera, ferum , adi. leden; grozan
horrifico 1. burkati, talasati; strašiti
horrificus, adi. grozan, jeziv
horrisonus, adi. strašno zvečeći
117 humanus
horror, oris, m. ježenje od zime; groza,
užas; sveti strah
horsum, adv. ovamo
hortamen, inis, n. poticalo
hortamentum, i, n. poticanje, podbađa-
nje
hortatio, onis, f. sokoljenje, podbadanje
hortator, oris, m. podbadač
hortatus, us, m. podbadanje, poticanje
hortor 1. sokoliti, podbadati, poticati,
hrab riti; nagoniti, opom injati
hortulus, i, m. vrtić, baščica; plur. pe­
rivoj
hortus, i, m. vrt; plur. perivoj
hospes, itis, m. gost; stranac, tuđinac
hospita, ae, /. tuđinka; gošća; domaćica
hospitalis, e, adi. gostinski, gostoljubiv
hospitalitas, atis, /. gostoljublje
hospitaliter, adv. gostoljubno
hospitium, ii, n. gostoljublje; gošćenje;
gostinska veza ( a c c i p e r e a l q m
hospitio gostoljubno dočekati;
h o s p i t i o a l i c u i u s u t i biti čiji
m ili gost); noćište, konak
hospitus, adi. inozeman, tuđi; gostolju-
ban
hostia, ae, /. žrtva klanica, žrtva
hosticus, adj. tuđ, neprijateljski
hostilis, e, adj. neprijateljski, neprija­
teljevi zloban
hostiliter, adv. neprijateljski
hostis, is, m. i f. tuđinac; neprijatelj,
neprijateljica
hue i hoc adv. ovamo; dotle; k tomu
huiusce-modi ili huius-mddi, ove vrste,
ovakav
humane, adv. čovječno, pametno, mirno;
čovjekoljubno, prijazno
humanitas, atis, f. čovječnost, čovječja
ćud; blagost, prijaznost, uljudnost;
obrazovanost; uglađen ukus, uglađe-
nost u vladanju
humaniter, adv. čovječanski, ljudski;
uljudno, ljubazno
humanitus, adv. čovječanski, ljudski;
ljubazno
humanus, adi. čovječanski, čovječji, ple­
m enit; čovjekoljubiv, blag, uljudan;
obrazovan, uglađen, udvoran; subst.
humanum, i. n. i plur. humana, orum,
n. ljudski udes, sudbina, sreća
humatio
humatio, onis, /. ukop, pogreb
humecto (umecto) 1. vlažiti; suzama
obliti
humčo, —, —, 2. vlažan biti
humesco, —, —, 3. m okar postajati,
pokisnuti
humidus, adi. vlažan, m okar
humilis, e, adi. nizak, m alen; neznatan,
slab, ubog, kukavan; puzav; podao;
ponizan, m alodušan
humilitas, atis, f. nizina; nizak rod;
neznatnost; m alodušnost; poniznost,
puzavost
118 hydrus
humiliter, adv. ponizno; podlo; potišteno
humo 1. sahraniti, ukopati
humor, oris, m. m okrina, vlaga; voda
humus, i, /. zemlja, tlo; h u m i n a zem ­
lji; h u m o sa zemlje
hjtaena, ae, /. hijena
hydlus, i, m. staklo
hydra, ae, /. vodena zmija
hydria, ae, f. vrč za vodu, krčag
hydrdplcus, adi. onaj koji im a vodenu
bolest
hydrops, opis, m. vodena bolest
hydrus, i, m. vodena zmija
 I
iacčo, išcui, — 2. ležati, počivati; pasti;
poginuti; očajavati; upropašten biti;
prezren biti, p restati; spasti (u cijeni)
iacio, ieci, iactum , 3. bacati, nabacivati
se, pustiti; izustiti, m im ogred spome­
nuti; bacajući načiniti, položiti (a g-
g e r e m ) ; a n c o r a m i. spustiti si­
dro; f u n d a m e n t a u r b i i. uda­
ra ti tem elj gradu
iactans, antis, adi. hvastav, razm etljiv
iactantia, ae, /. h vastanje
iactatio, onis, /. razbacivanje, živo k re­
tanje; hvastanje, taština
iactator, 5ris, m. hvastavac
iactatus, us, m. hvastanje
iactito 1. javno iznositi; hvastati se
iacto 1. (ponovo) bacati, m etati; odba­
civati; rasipati, razbacivati, m ahati;
izustiti, spom injati; raspravljati, p re­
tresati; s e i a c t a r e (i a c t a r i )
mnogo se čim baviti; hv astati se, h v a­
lisati se ( a l q d čim); razm etati se,
šepiriti se
iactura, ae, /. izbacivanje tereta; gubi­
tak, šteta (i a c t u r a m r e i f š c e r e
žrtvovati što); u pl. troškovi, novčani
darovi
iactus, us, m. bacanje, hitac
iaculabilis, e, adi. p rikladan za bacanje,
koji se može bacati
iaculator, oris, m. m etač, streljač
iaculatrix, Icis, f. s tre lja č k a
iaculor 1. bacati; strijeljati, gađati; b a­
cati se kopljem ; napasti na
iaculum, i, n. koplje
iam, adv. već, upravo, baš sada; i a m
i a m odmah, svaki čas; i a m — i a m
sad — sad, i. n u n c upravo sada (ta­
da); n o n i. ne više, ne dalje
iambeus, adi. jam pski
iambus, i, m. jam b, jam pska stopa; jam -
pska pjesm a
ianitor, oris, m. v ra ta r
ianua, ae, f. kućna vrata, v ra ta
Ianuarius, adi. januarski, siječanjski;
kao subst. m. (sc. mensis) siječanj,
ja n u a r
ibi, adv. ondje; onda; u tome
ibidem, adv. n a istom m jestu, upravo
ondje; upravo u tom
ibis, is i idis, /. ibis (ptica)
ichneumon, onis, m. ihneum on (egipat­
ski štakor)
ico, ici, ictum , 3. pogoditi, tući, udarati;
f o e d u s i. savez sklopiti
ictus, us, m. udarac, ubod; hitac
idcirco, adv. stoga, zato
idem, eadem, Idem, pron. dem. isti
identidem, adv. ponovo; više puta; ne­
prestano
id-eo, adv. stoga, zato
idiota (Tdiotes), ae, m. nestručnjak, ne­
vježa
idolum, i, n. prilika, slika
Idončus, adi. prikladan, zgodan, sposo­
b an (a d a l q d )
Idus, uum , /. Ide (13. ili 15. dan m je­
seca)
idyllium, ii, n. pastirska pjesm a, idila
ižcur, gen. iecoris ili iecinSris, n. je tra
iecusculum, i, n. jetarca, jetrica
ieiune, adv. m ršavo, bez soka i sm oka
ieiunitas, atis, /. praznoća želuca; suho-
pam ost; nedostatak znanja
ieiunium, ii, n. post
ieiunus
ieiunus, adi. natašte, gladan; m ršav, ne-
sočan; žalostan, dosadan
ientaculum , i, n. doručak
igitur, conict. dakle, stoga
ignarus, adi. nevješt, neiskusan; nepoz­
n a t (s gen.)
ignave, adv. trom o, m litavo; strašljivo
ignavia, ae, /. lijenost, nem ar; bojažlji-
vost, strašljivost
ignavus, adi. trom , lijen, besposlen; stra ­
šljiv
ignesco, —, —, 3. u p aliti se, užeći se
igneus, adi. ognjen, v atren; žarki
igniculus, i, m. zam etak, iskra
igni-fer, fera, ferum , adi. vatronosan,
ognjen
igni-gena, ae, m. u v atri rođen
igni-pes, pedis, adi. vatronog
igni-potens, entis, adi. vatrom oćan, gos­
podar v atre
ignis, is, m. vatra, oganj; požar
ignobilis, e, adi. nepoznat, neznatan;
p rip ro sta roda; prost
ignobilitas, atis, f. nepoznatost, neugled­
nost; neplem enit rod
ignSbiliter, adv. neugledno, prostački
ignom inia, ae, f. gubitak građanskog
poštenja; pogrda, sram ota
ignom iniose, adv. sram otno, pogrdno
ignbm iniosus, adi. sram otan, pogrdan
ignbrantia, ae, f. neznanje, nepoznava­
nje
ignoratio, onis, /. neznanje
ignoro 1. biti nevješt čemu, ne znati,
ne poznati
ignosco, novi, notum , 3. praštati, opros­
titi
igndtus, adi. nepoznat, tuđ; nevješt, neu­
pućen u što
ilex , icis, /. cer
Ilia, ium , n. utroba; slabine; želudac i
crijeva
ilicet (illicet), adv. idi! dopušteno je, pro­
pade! odmah
Ilico (illico), adv. na m jestu; odmah,
sm jesta
ilignus, adi. cerov
illa, adv. onuda
illabefactus, adi. neuzdrm an, nepoko­
lebljiv
illabor, lapsus sum, 3. pokliznuti se;
pasti, potonuti
120 illudo
illabbratus, adi. neobrađen
illaboro 1. izm učiti se
iliac, adv. onamo, ondje
illacessitus, adi. nerazdražen, neizazvan
illacrim abilis, e, adi. neoplakan; n eu ­
moljiv
illacrim o 1 . i illacrim or 1 . oplakivati,
plakati nad (s akuz.)
illaesus, adi. nepovrijeđen, čitav
illaetabilis, e, adi. neveseo, žalostan
illaqueo 1. zaplesti, sputati
illaudatus, adi. neslavan; nem ilosrdan
illautus, v. illotus
ille, illa, illud, pron. dem. onaj; ondašnji
illecebra, ae, f. (češće u pl.) m eka, d ra ­
žilo, mamac
illepide, adv. neukusno, neuslužno, p ro ­
sto
illibatus, adi. neum anjen, čitav
illiberalis, e, adi. neplem enit, nepristo­
jan, prost; škrt
illiberalitas, atis, f. škrtost
illiberaliter, adv. neplem enito, prosto;
škrto
illic 1, illaec, illoc (illuc) pron. dem. on
glavom; onaj ondje
illic2, adv. ondje, onamo
illicet, v. ilicet
illicio, lexi, lectum , 3. navabiti, nam a­
miti, razdražiti, zavesti
illicitator, oris, m. nadbijač, prividni
kupac
illicitu s, adi. nedopušten
illico, v. ilico
illido, liši, llsum, 3. u d arati o što, n a tje ­
rati; razbiti, sm rviti
illigo 1. privezati, prikopčati, učvrstiti;
spajati, sklopiti; zaplesti, sapeti
illim is, e, adi. bez m ulja
illin c, adv. odanle; s one strane
illino, levi, litum , 3. m azati; naličiti, n a­
m azati
illiquefactus, adi. rastopljen
illitteratus, adi. neškolovan, neučen
illo, illoc, adv. onamo
illdtus, adi. nepran, prljav
illuc, adv. onamo; na drugi svijet
illucesco, luxi, —, 3. svanuti; impers.
i l l u x i t svanulo je
illudo, lusi, lusum, 3. igrati se; titra ti
se, rugati se, prev ariti (a 1 q m ); upro­
pastiti, škoditi
illuminate
illum inate, adv. svijetlo, jasno
illum ino 1. osvijetliti, rasvijetliti; u k ra ­
siti
illunis, e, adi. bez m jesečine (noć)
illusio, 5nis, /. izrugivanje, ironija
illustris, e, adi. svijetao, jasan; bistar;
slavan, odličan
illustrius, adv. komp. očevidnije, jasnije
illustro 1. rasv ijetliti; razjasniti, predo­
čiti, protum ačiti; 'proslaviti
illuvies, ei, gad, nečistoća
im aginarius, adi. prividan, nestvaran
im aginatio, onis, /. u tv ara; m aštanje
im aginor 1. um išljati, zam išljati
imago, inis, /. kip, slika; poprsje; sjena
podzemna, utv ara; jeka; predodžba,
misao; fantom ; u p i . i m a g i n e s vo­
štane obrazine pređa što su ih čuvali
rim ski plemići ( n o b i l e s ) u atriju
im becillitas, atis, /. slabost; boležljivost
im becillius, adv. komp. slabašno, s ve­
ćom slabošću
im becillus, adi. slab, boležljiv; m alodu-
šan
im bellis, e, adi. neratoboran, kukavan;
m iran, nem oćan
imber, bris, m. pljusak; kiša
im berbis, e, i im berbus, adi. golobrad
imbibo, bibi, — 3. upijati; prim iti, usvo­
jiti; naum iti
im brifer, fera, ferum , adi. kišonosan, ki­
šovit
imbuo, ui, utum , 3. nakvasiti, umočiti;
napuniti; okaljati; obrazovati, upu­
titi, poučiti
im itabilis, e, adi. što se može nasljedo­
vati
im itam en, inis, n. i im itam entum i, n.
nasljedovanje
im itatio, onis, f. nasljedovanje
im itator, oris, m. nasljedovač
im itatrix, Icis, f. nasljedovačica
im itor 1. nasljedovati ( a l q m) ; naliko­
vati; izraziti
immadesco, dui, — , 3. ovlažiti se, pokis-
nuti
immane, adv. strašno, grozno
im m anis, e, adi. neprirodno velik; neiz­
m jeran, strašan, grozan
im m anitas, atis, f. strahota, surovost,
nečo vječnost
im m ansuetus, adi. nepripitom ljen, divlji
121 immodestus
im m aturitas, atis, f. nezrelost; žurba
im m aturus, adi. nezreo; preran
im m edicabilis, e, adi. neizlječiv
im m emor, oris, adi. koji ne pam ti, za­
boravan ( b e n e f i c i i )
im m em oratus, adi. nespom enut
im m ensitas, atis, /. neizm jernost
im m ensus, adi. neizm jeran, neograničen;
im m ensum , i, n. neizm jeran prostor;
beskraj nost
im m erens, entis, adi. nezaslužen; nekriv,
nevin, nedužan
im m ergo, mersi, m ersum , 3. potopiti,
uroniti; tu riti u
im m erito, adv. nezasluženo, nevino
im m eritus, adi. nevin; nezaslužen
im m ersabilis, e, adi. nepotopljiv
im m etatus, adi. neizm jeren
im m igro 1. seliti se u
im m ineo, —, —, 2. stršiti nad čim, nad­
visivati ( a l i c u i r e i ) ; graničiti s
čim; blizu biti; p rijetiti; slijediti koga
ustopice; čeznuti, vrebati koga
im m inuo, ui, utum , 3. um anjiti, suziti,
ograničiti; uvrijediti, uništiti; u pas.
propasti
im m inutio, onis, f. um anjivanje, ozljeda
im m isceo, miscui, m ixtum , 2. um iješati
m eđu (s dat.)
im m iserabilis, e, adi. bez m ilosrđa
im m isericors, cordis, adi. nem ilosrdan
im m issio, čnis, /. ostavljanje, puštanje
im m itis, e, adi. nezreo; neblag, tvrd,
okrutan
im m itto, misi, missum, 3. poslati, pustiti
koga u što; protiv n ep rija te lja po­
slati; baciti, odapinjati; podbosti, na-
d raškati; pustiti
im m o, adv. nasuprot, dapače; svakako,
dakako
im m obilis, e, adi. nepokretan, postojan
im m bbilitas, atis, f. nepom ičnost
im m oderate, adv. nepravilno; neum je­
reno
im m dderatlo, onis, /. neum jerenost
im m oderatus, adi. neizm jeran; neum je­
ren, razuzdan
im m odeste, adv. neskrom no, neum jere­
no, razuzdano
im m odestia, ae, /. nečednost, neposluš­
nost
im m odestus, adi. neum jeren, razuzdan
 immddlce
im m odice, adv. neum jereno
im m odicus, adi. neum jeren, pretjeran ;
razuzdan
im m odulatus, adi. neskladan
im m olatio, onis, /. žrtvovanje
im m olator, oris, m. žrec; onaj koji žrt­
vuje
im m dlitus, adi. sagrađen
im m olo 1. žrtvovati
im m orior, m ortuus sum, 3. u m rijeti od
immoror 1. zabaviti se, zadržati se
im m orsus, adi. ugrizen; razdražen
im m ortalis, e, adi. besm rtan; neprola­
zan, vječan
im m ortalitas, atis, /. besm rtnost
im m otus, adi. nepokretan; neprom ije­
njen, pouzdan
im m ugio 4. zatu tn jiti; zaurlati
im m ulgeo, si, sum, 2. m usti u što
im m undus, adi. neopran, zaprljan, nečist
im m unio 4. u tv rd iti o što
im m unis, e, adi. prost od službe, od
poreza, od dužnosti; neuslužan; oproš­
ten
im m unitas, atis, f. oprost od javnih
dužnosti i daća
im m unitus, adi. neutvrđen
immurmuro 1. šap tati komu
im m utabilis, e, adi. neprom jenljiv
im m utatio, onis, /. prom jena
im m utatus, adi. neprom ijenjen
im m utesco, ui, —, 3. zanijem jeti
im -m uto 1. prom ijeniti, pretvoriti, is-
kvariti
im pacatus, adi. neum iren, nem iran
impar, aris, adi. nejednak; nedorastao
kom u ( a l i c u i )
imparatus, adi. nep ripravan; neoprem ­
ljen
im pariter, adv. nejednako
im pastus, adi. nehranjen, gladan
im patibilis, e, adi. nesnosan
im patiens, entis, adi. koji što ne može
podnijeti, slab od (s gen.)
im patienter, adv. nestrpljivo
im patientia, ae, /. nepodnošljivost; ne­
strpljivost
im pavide, adv. neustrašivo
im pšvld u s, adv. neustrašiv, srčan
im pedim entum , i, n. zapreka; u plur.
p rtlja g a (vojna)
122 impčro
im pedio, 4. zapletati, zam rsiti; učiniti
što nepristupnim , zatvoriti; spriječiti,
sm etati, zaustavljati, b ra n iti kom u
im peditio, onis, /. zapreka
im peditus, adi. priječen, natovaren; op­
terećen, nesprem an za boj (za vojni­
ke); tegotan, težak; nepristupačan
im pello, puli, pulsum , 3. u d arati o što;
otisnuti, odrinuti, otjerati; upropastiti;
nenadano zabuniti; poticati, skloniti,
zavesti
im -pendeo, —, —, 2. visiti nad, nadvisi­
vati; prijetiti; čeka koga što (s dat.)
im pendium , ii, n. trošak; žrtva; troškovi
zajm a, kam ate glavnice
im pendo, di sum, 3. odvagati; trošiti;
upotrijebiti
im penetrabilis, e, adi. neprobojan; n e­
pobjediv
im pensa, ae, j. trošak; žrtva
im pense, adv. s velikim troškom ; p re ­
kom jerno, silno, jako
im pensus, adi. skup; dragocjen; znatan,
jak, žestok, velik
imperator, oris, m. zapovjednik, vođa;
car
im pčratdrius, adi. zapovjednički, vo j­
vodski; carski
im pčratrix, icis, /. gospodarica, v lad a­
rk a
im perceptus, adi. neopažen
im perditus, adi. neupropašten
im perfectus, adi. nesvršen, nepotpun
im perfossus, adi. neprobušen
im periosus, adi. moćan, gospodujući; si­
lovit, tvrd, despotski
im perite, adv. neiskusno, nevješto
im peritia, ae, f. neiskustvo, nevještina
im perito 1. zapovijedati, zahtijevati;
vladati
im peritus, adi. neiskusan, nevješt, neuk
im perium , ii, n. zapovijed, propis, n a ­
redba; gospodstvo, vlast, vlada; u re ­
dovna vlast, osob. vojnička; vrhovno
zapovjedništvo; država, carevina; po­
glavarstvo, oblast
im periuratus, adi. nekrivokletan
im perm issus, adi. nedopušten
im pero 1. zapovijedati, narediti; zapo­
vijedati komu da što dade ( a r m a);
vladati, gospodovati; im pčratum , i, n.
nalog, naredba
imperterritus
im perterritus, adi. neustrašen, n eu stra­
šiv
im pertio 4. dodijeliti, nadijeliti, dati; i.
a l i c u i m u l t a m s a l u t e m po­
zdraviti od srca
im pervius, adi. neprolazan, neprohodan
im petrabilis, e, adi. dokučljiv, dostižan
im petro 1. izvesti; isposlovati, postići
im petus, us, m. navala, nasrtaj ( i m p e ­
t u m f a c e r e i n a l q m navaliti na
koga); žestina; požuda, jako nagnuće;
strast, naglost; brza odluka
im pexus, adi. neočešljan; nekićen
impie, adu. bezbožno, bezočno
im pietas, atis, /. bezbožnost, opakost
im piger, gra, um, adi. nelijen, neum o­
ran, krepak
im pigre, adv. neum orno, žustro
im pigritas, atis, /. neum ornost, krep-
koća
im pingo, pegi, pactum , 3. udariti o što,
tu ra ti
im pius, adi. bezbožan, opak; poguban,
ubitačan
im placabilis, e, adi. nepom irljiv, neu­
moljiv
im placabilius, adv. komp. nepom irlji­
vi je
implacatus, adi. nezasićen, neublažen
im placidus, adi. osoran, neprijazan, div­
lji
im plecto, plexi, plexum , 3. uplesti
im pleo, evi, etum , 2. napuniti, ispuniti
(s abl. i gen.); nasititi; dopuniti; n a­
vršiti; pokriti; um iriti; svršiti, izvesti
im plicatio, onis, /. zaplet; zam ršaj, zbrka
im plicatus, adi. zamršen, zapleten
im plicite, adv. zamršeno, zapleteno
im plico, avi, atum , (cui, citum), 1. za-
pletati, uplesti; pripojiti, svezati, pri-
kovati; oviti, om atati; i m p l i c a r i
a 1 q a r e zapleten biti; i m p l i c a ­
r i m o r b o oboljeti
im ploratio, onis, f. zazivanje u pomoć
imploro 1. zazivati; m oliti
im plum is, e, adi. bez perja, golušav
impluo, ui, —, 3. nakisnuti, kišiti na što
im pluvium , ii, n. im pluvij (nenatkriven
bazen u rimskoj kući gdje se skupljala
kišnica)
im polite, adv. neuglađeno, priprosto
im politus, adi. neuglađen, nesavršen
123 improvide
im pollutus, adi. neokaljan
impono, posui, positum , 3. postaviti,
stavljati na (u), ukrcati, natovariti;
nam jestiti, učiniti koga čim; prevariti
koga ( a l i c u i ) ; impensam i.
a l i c u i r e i na što trošiti; f i n e m
i. a l i c u i r e i učiniti kraj
im porto 1. unositi, uvoziti, uvoditi; uz­
rokovati, donositi
im portune, adv. nezgodno; bezobzirno,
silovito
im portunitas, atis, /. neprikladnost, be­
zobzirnost, osornost, silovitost
im portunus, adi. nezgodan; nepriličan;
m učan; bezobziran, drzovit, surov
im portuosus, adi. bez luke, bez p rista­
ništa
im possibilis, e, adi. nemoguć
im potens, entis, adi. nemoćan, slab; ne­
moćan da vlada čime; strastan, razuz­
dan, despotski; pretjeran, silan
im potenter, adv. nemoćno; razuzdano;
despotski
im potentia, ae, /. nemoć; samovolja,
raskalašenost, strastvenost, despoti-
zam
im praesentiarum , adv. zasada
im pransus, adi. koji nije doručkovao,
natašte
imprecor 1. zlo željeti
im pressio, onis, /. utiskivanje, navala
im prim is, adv. prije svega, osobito
im prim o, pressi, pressum , 3. utisnuti,
usaditi; zabilježiti (utisnuvši)
im probatio, onis, /. neodobravanje
improbe, adv. nepošteno; drsko, bezo­
brazno
im probitas, atis,
f. zloća, nepoštenje,
besram nost
improbo 1. ne odobravati, zabacivati,
koriti
improbus, adi. zao, nepošten, nevaljao;
pretjeran ; drzak
improcerus, adi. neugledan, sitan
im promptus, adi. nesprem an, nebrz
im properatus, adi. nebrz, trom
im proprius, adi. neprav, nepristao, ne­
podesan
improsper, era, erum , adi. nepovoljan,
nesretan
im prospčre, adv. nepovoljno
im provide, adv. neoprezno
improvidus
im providus, adi. ne sluteći; neoprezan,
bezbrižan
im provisus, adi. nepredviđen, nenadan;
(d e, e x ) improviso nenadano,
iznenada
imprudens, entis, adi. ne znajući, ne
sluteći; nevješt čemu ( l e g i s )
im prudenter, adv. u neznanju; nerazbo­
rito, neoprezno
im prudentia, ae, /. neopreznost; nesmo­
trenost; neznanje, nerazboritost
impubes, eris i im pubis, e, adi. neodras-
tao, nezreo; neženjen, nevin
impudens, entis, adi. besram an, bezočan
impudenter, adv. besram no, bezobrazno
im pudentia, ae, /. besram nost, bezobraz-
nost
im pudicitia, ae, f. besram nost
im pudicus, adi. besram an, bestidan
im pugnatio, onis, /. jurišanje, navala
impugno 1. napasti; boj biti; udariti na
(regem)
im pulsio, onis, /. udarac; utisak
impulsor, oris, m. podbadač
im pulsus, us, m. udarac; poticanje
impune, adv. bez kazne; bez štete, bez
gubitka
im punitas, atis, /. nekažnjenost; razuz-
danost
im punitus, adi. nekažnjen; razuzdan
impure, adv. nečisto, gadno
im puritas, atis, f. (moralna) nečistoća
impurus, adi. nečist; gnusan, prost
im putatus, adi. neobrezan
imputo 1. uračunati, upisati
Imus, v. Inferus
in, praep. 1) s abl. u, na, za, među, 2)
s aicuz. u, na, za, protiv
in-accessus, adi. nepristupan
in-adsuetus, adi. neobikao, nenaviknut
In-adustus, adi. nezapaljen
in-aedifico 1. dozidati; zagraditi, zakrčiti
in-aequabilis, e, adi. neravan, nejednak
inaequabiliter, adv. nejednako
In-aequalis, e, adi. neravan, nejednak
inaequaliter, adv. nejednako
in-aequo 1. poravniti
in-aestim abilis, e, adi. neprocjenjiv; ne­
vrijedan
in-aestuo 1. uzavreti
in-alpinus, adi. alpski
in-am abilis, e, adi. neljubazan; omražen
124 in-cautus
in-am aresco, rui, — 3. grknuti, postati
gorak
in-am biti5sus, adi. nečastoljubiv, skro­
m an
in-am bulatio, onis, /. hodanje, šetanje
in-am bulo 1. šetati, hodati po (i n f o r o )
in-am oenus, adi. neugodan
inanim us, adi. neživ, m rtav
indnis, e, adi. prazan; praznih ruku;
sirom ašan; ništetan, tašt; nekoristan,
uzaludan; subst. inane, is, n. praznina,
prazan prostor
inanitas, atis, f. praznina; ništetnost, taš­
tina
inaniter, adv. tašto, isprazno
in-aratus, adi. neoran
in-ardesco, rsi, — 3. zapaliti se; u grijati
se
in-aresco, rui, — 3. sušiti se; usahnuti
in-assuetus, adi. neobikao, nenaviknut
in-attenuatus, adi. neoslabljen
in-audax, acis, adi. plašljiv
in-audio 4. načuti što
in-auditus, adi. nečuven; nesaslušan
In-augurato, abl. abs. poslije održanih
augurija
in-auguro 1. augurije držati, ptice pitati;
posvetiti
in-aures, lum, /. naušnice
in-auro 1. pozlatiti
in-auspicatus, adi. prim ljen bez auspi­
ci ja
in-ausus, adi. nepokušan, nepoduzet
in-caeduus, adi. nesječen
in-calčsco, lui, — 3. u grijati se, uspaliti
se
in-calfacio, feci, factum , 3. ugrijati, ras­
paliti
incallide, adv. nesm otreno
in-call;dus, adi. nesm otren, nerazborit
in-candesco, dui, — 3. zabijeljeti; zaža-
riti se
in-canesco, nui, — 3. sijedjeti
incantatus-, adi. čaranjem posvećen, za­
čaran
in-canus, adi. prosijed
incassum, adv. uzalud, bezuspješno
in-castigatus, adi. nekažnjen; neukoren
incaute, adv. neoprezno; bezbrižno
in-cautus, adi. neoprezan, bezbrižan, be­
zazlen; nepredviđen; nesiguran
in-cedo
in-cedo, cessi, cessum, 3. stupati, ići;
m arširati; napasti, obuzeti; navaliti;
zavladati
in-celebratus, adi. neoglašen, neobjav­
ljen
incendiarius, ii, m. palikuća
incendium , ii, n. požar, vatra; pogibao,
propast
incendo, di, sum, 3. upaliti, užeći; rasvi­
jetliti; raspaliti, razdražiti; napuniti;
povećati
incensio, onis, /. požar
in-census, adi. neprocijenjen (od cen­
zora)
inceptio, onis, f. začetak, početak
incepto 1. započinjati; zavaditi se s kim
inceptum , i, n. (inceptus, us, m.) zači­
njanje, pothvat
incertus, adi. nesiguran, nepouzdan; što
se ne da pravo razaznati; koji ne zna;
subst. i n c e r t u m nesigurnost; i n
i n c e r t u m na neodređeno vrijem e
incesso, sivi, — 3. navaljivati, ju rišati na
( a l q m) ; grditi
incessus, us, m. stupanje, hod; n ep rija­
teljsk a navala
inceste, adv. nečisto, grešno
incesto 1. sram otom okaljati, obeščastiti,
oskvrnuti
incestum , i, n. blud, rodoskvrnuće
incestus, adi. nečist, okaljan, grešan;
bludan
inchoatus (incohatus), adi. započet, ne­
potpun
inchoo (incoho) 1. započinjati, zasnovati;
opisivati, uvoditi
incido1, cldi, — 3. (cado), (slučajno) pasti
u, srušiti se; naići, nam jeriti se (i n
a l q m ) ; zaplesti se (in m o r b u m ) ;
dogoditi se, nastati ( b e l l u m i n c i ­
d i t ra t je planuo); snaći; sv lad ati1
provaliti, n av aliti na (in h o s t e m )
incido2, eidi, clsum, 3. (caedo) urezati,
usjeći; obrezati; razrezati; prekinuti;
odrezati, oduzeti
incile, is, n. jaz; odvodni prokop
in-cingo, cinxi, cinctum , 3. opasati, ok­
ružiti
incino, — , — , 3. zapjevati, zasvirati
incipio, cepi, ceptum , 3. poduzeti; zapo­
činjati; začinjati se
incise i incisim , adv. osječeno, kratko
125 incommodo
incitam entum , i, n. dražilo, poticalo,
podstrek
incitate, adv. brzo, žestoko
incitatio, onis, f. poticanje, pobuđivanje;
brzo kretanje; nagon
incitatus, adi. pospješen, brz; e q u o
i n c i t a t 5 skokom
in-cito 1. u brzo gibanje staviti, poticati;
potaknuti, podbosti, držati; zanijeti;
razljutiti; nabujati, povisiti
incitus, adi. zam ahnut; brz
in -civilis, e, adi. neprijazan, okrutan
in-clam o 1. zvati glasno, vikati; zvati u
pomoć
inclaresco, rui, — 3. proslaviti se
in-clem ens, entis, adi. nemio, tvrd, ne­
m ilosrdan
in-clem enter, adv. neštedice, nemilice,
kruto
in-clem entia, ae, f. nem ilosrđe, strogost
inclinatio, onis, /. sagibanje; naginjanje,
sklonost; naklonost, volja; okret
inclinatus, adi. nagnut; nepostojan; pro­
pao; odan
in-clin o 1. nagibati; navesti; svaliti, n a­
g injati (k, a d); pretegnuti, okrenuti
inclitus, adi. slavan, glasovit
includo, si, sum, 3. zaključati, zatvoriti;
začepiti, priječiti; uokviriti; okovati;
oviti; ubilježiti; zaključiti
inclusio, onis, zator, zatvaranje
inclutus, adi.'slavan, glasovit
in-coctus, adi. nekuhan; ukuhan
in-coglto 1. izm išljati što
in-eognitus, adi. nepoznat; neistražen
incoho = inchoo
incola, ae, m. stanovnik
in-colo, colui, cultum , 3. stanovati, nas­
tav ati ( u r b e m ) ; i n c o l e n t e s sta­
novnici
incolum is, e, adi. čitav, zdrav, nepovri-
jeđen
incolum itas, atis, /. nepovrijeđenost, si­
gurnost
in-edm itatus, adi. nepraćen, bez pratnje
in-com m endatus, adi. nepreporučen,
prepušten
incom m ode, adv. nezgodno, u nevrijem e
incom m oditas, atis, /. neprilika, nezgoda
incommSdo 1. neprilike zadavati, dosa­
đivati
incommodum
incommodum , i, n. neprilika, nezgoda;
tegoba, šteta, nepovoljnost; nesreća,
poraz; i n c o m m o d S a f f i c e r e
a 1 q m zadati kom u jade
in-comm ddus, adi. nezgodan, neugodan,
tegoban
in-com m utabilis, e, adi. neprom jenljiv
in-com pertus, adi. neispitan, neodlučen
incom posite, adv. bez reda, neuredno
in-com positus, adi. neuređen, nepravilan
in-com prehensibilis, e, adi. nedokučljiv,
neshvatljiv
in-com ptus, adi. nekićen, neuređen; p ri­
prost
in-concessus, adi. nedopušten; zabranjen
in-concinnus, adi. nespretan, nezgrapan
in-concussus, adi. neuzdrm an, postojan
incondite, adv. neuređeno, nekićeno
inconditus, adi. neuređen, nepravilan
in-congruens, entis, adi. nedosljedan
in-considerantia, ae, /. nerazboritost,
nesm otrenost, neprom išljenost
inconsiderate, adv. neprom išljeno, ne­
razborito
inconsidčratus, adi. nerazborit, nepro­
m išljen, nesm otren
in-cons5labilis, e, adi. neutješljiv; neiz­
lječiv
in-constans, antis, adi. nepostojan, nes­
talan
inconstanter, adv. nepostojano, nedos­
ljedno
inconstantia, ae, f. nestalnost, neposto-
janost, prom jenljivost
inconsulte, adv. neprom išljeno, nesmo­
treno
in-consultus, adi. nepitan za savjet; bez
savjeta; neprom išljen
in-consum ptus, adi. nepotrošen, čitav
in-contam inatus, adi. neokaljan
in-contentus, adi. nenapet, nezategnut
in-continens, entis, adi. neobuzdan, la­
kom
incontinenter, adv. neobuzdano, lakomo
incontinentia, ae, /. neobuzdanost, la­
komost
in-coquo, coxi, coctum, 3. ukuhati; bo-
jadisati
in-correctus, adi. nepopravljen
incorrupte, adu. nepristrano, nepodm i-
ćeno
126 in-curro
in-corruptus, adi. neiskvaren; nepris­
tran, prav; neporočan, nepotkupljiv
in-crebresco ili increbesco, crebrui (bui),
— 3. učestati, povećati se, širiti se
incredibilis, e, adi. nevjerojatan
incredibiliter, adv. nevjerojatno
in-credulus, adi. koji ne v jeruje; n e­
vjeran
increm entum , i, n. rastenje; prirast;
podm ladak, dopunjak
in-crepito 1. dovikivati; sokoliti; grditi;
predbacivati
increpo, pui, pitum , 1. 1) intr. zašuštati,
zveketati; oglasiti se, 2) tranz. činim
da se što oglasi; grditi naglas, psovati;
predbaciti; jadikovati; osokoliti
in-cresco, evi, — 3. narasti, prirasti
incretus, adi. posut, pom iješan
in-cruentatus, adi. nekrvav
incruentus, adi. nekrvav, neokrvavljen
in-crusto 1. prevući korom ; zaprljati
in-cubo, cubui, cubitum , 1. ležati n a (u);
zadržati se, boraviti; pasti na; brižno
čuvati
in-cudo, cudi, cusum, 3. zatesati, kovati
inculco 1. ugaziti; ukrpati, uplesti; za­
biti u glavu; nam etnuti
in-culpatus, adi. neporočan, besprijeko­
ran
in-culte, adv. neuglađeno, prosto, su­
rovo; neum jetno
in -cu ltu s1, adi. neobrađen; zapušten, n e­
uređen, nekićen; neizobražen, surov;
subst. inculta, orum, n. pustoš
incultus2, us, m. nebriga; nedostatak
izobraženosti
incumbo, cubui, cubitum , 3. leći na,
nasloniti se o (s dat.); navaliti na;
dati se na, prim iti se čega, stara ti se
za; naklon biti čemu; pogoditi svom
snagom (i n, a d)
incunabula, orum , n. pelene; kolijevka;
rodno mjesto
in-curatus, adi. nezacijeljen, neizliječen
incuria, ae, f. nem ar, ravnodušnost
incuriose, adv. bezbrižno, nem arno
in-curiosus, adi. bezbrižan, nem aran;
zanem aren
in-curro, cu rri (cucurri), cursum , 3. na-
trča ti na, n asrn u ti na, navaliti, n a ­
pasti, provaliti; dospjeti; n am jeriti
se na; stići, snaći; dogoditi se
incursio
incursio, onis, j. navala, napadaj
in-curso 1. nasrn u ti, n avaliti
incursus, us, m. navala; sila
incurvesco, —, —, 3. savijati se
incurvo 1. sav ijati
in-curvus, adi. svinut, kriv
incus, udis, /. nakovanj
incusatio, onis, f. osvada, objeda
incuso 1. obijediti, optužiti, opadati koga
incussus, us, m. u d aran je
in-custdditus, adi. nečuvan; zanem aren;
n ep ritajen; neoprezan
incutio, cussi, cussum, 3. u d arati (o, po);
baciti (za kim, na što), n a tje ra ti (koga
u), zadati ( a l i c u i t i m o r e m )
indagatio, onis, /. istraživanje
indagator, oris, m. gonič, ispitač; n ju š­
kalo
indagatrix, icis, /. ispitačica
indago1 1. njuškati; istraživati
indago2, inis, /. zagrada, obor
inde, adv. odanle, odonud, odatle; zatim,
od toga vrem ena; zato, stoga
in-debitus, adi. koji ne pripada, nezaslu­
žen, nedužan
in-decens, entis, adi. nedoličan, nepris­
tojan
in-declinatus, adi. neprom ijenjen, pos­
tojan
in-decore, adv. nepristojno
indecoris, e, adi. neslavan, sram otan
indecoro 1. sram otiti
in-decorus, adi. ružan; neslavan, sra ­
m otan
in-defensus, adi. neštićen, nebranjen
in-defessus, adi. neum oran
in-defletus, adi. neoplakan
in-deiectus, adi. neoboren
in-delebilis, e, adi. nerazorljiv, besm rtan
in-delibatus, adi. n etaknut, neokaljan
indem natus, adi. neosuđen
in-deploratus, adi. neoplakan
in-deprehensus, adi. neopažen
indestrictus, adi. netaknut, nepovrijeđen
in-detonsus, adi. nestrižen
in-devitatus, adi. neukloniv, neizbježan
index, icis, m. i f. prokazivač, prokazi-
vačica; izdajica, uhoda; ( d i g i t u s )
kažiprst; natpis (knjizi); popis, k a ­
zalo
indicatio, onis, /. određivanje cijene
127 in-doctus
indicium , ii, n. prijava; nagrada za p ri­
javu; znak, dokaz
indico1 1. p rijaviti, odati, o tkriti
in -d ico2, dixi, dictum , 3. oglasiti, odre­
diti, ureći; naložiti, nam etnuti
indictus, adi. nekazan; ( i n d i c t a ca­
u s a bez obrane)
indidem , adv. upravo odanle
in-d ifferens, entis, adi. ni dobar ni zao;
ravnodušan
indigčna, ae, m. domorodac
indigentia, ae, f. oskudica, potreba
indigeo, gui, — 2. nem ati, potreban biti
(s abi.); indigens, entis, m. sirom ah
indiges, etis, m. dom aći heroj, koji se
štu je kao bog
in -d igestus, adi. neuređen
indignabundus, adi. zlovoljan, srd it
indignans, antis, adi. zlovoljan, srdit
indignatio, onis, /. zlovolja, srdžba, ogor­
čenje, negodovanje
in -d ign e, adv. nedostojno, sram otno; zlo­
voljno, srdito
indignitas, atis, /. nedostojnost; sram ota;
lju tito st
indignor 1. držati za sram otno; srditi se
n a (a 1 q d)
in-dignus, adi. nevrijedan, nedostojan;
sram otan, ružan, m rzak
indigus, adi. potreban (s gen.)
in -d iligens, entis, adi. nebrižan, nem aran
ind iligenter, adv. nebrižno, lakoum no
in d iligen tia, ae, f. nem ar, zanem arivanje
indipiscor, deptus sum, 3. stići; postići
in-direptus, adi. neplijenjen, neopljač-
kan
in-discretus, adi. nerazlučen; nerastav-
ljen, bez razlike
in-disertus, adi. n erječit
in-dispositus, adi. neuredan
in-d issolubilis, e, adi. nerazrješljiv
in-distinctus, adi. nerazlučen; nejasan
in -d ividuu s, adi. nedjeljiv; nerazdruž-
Ijiv
in-do, didi, ditum , 3. m etnuti, položiti
u (na); nadjenuti ( n o m e n )
in -d ocilis, e, adi. nepoučljiv; tvrdoglav,
tvrd, oporan; nevikao; neuk, surov;
neum jetan
indocte, adv. neučeno
in-doctus, adi. neučen, neizobražen, ne-
vješt
indolentia 128
indolentia, ae, /. neosjetljivost za boli
indoles, is, narav n e sposobnosti, p riro ­
đena darovitost
indolesco, lui, — 3. žalostiti se nad
(s ak.)
in-domltus, adi. neukroćen, divlji; ne-
predobitan
in-dormio 4. spavati na; prospavati (s
dat.)
in-dotatus, adi. bez m iraza
in-dubltatus, adi. bez sum nje
in-dublto 1. sum njati o (s dat.)
in-dublus, adi. nedvojben, nesum njiv
in-đuco, xi, ctum, 3. uvesti, dovesti; do­
vesti na pozornicu, prikazati; izmisliti;
navesti; naputiti, skloniti; zaračunati,
upisati; n ap u titi ( i n d u c e r e a n i ­
m u m odlučiti); p rev ariti; prevući,
obući; izbrisati
inductio, 5nis, f. navođenje
indulgens, entis, adi. m ilostiv, blag
indulgenter, adv. dobrostivo, popustljivo
indulgentia, ae, /. popustljivost, blagost
indulgeo, lsi, ltum , 2. biti blag, popus­
tljiv, kroz p rste gledati; podati se če­
mu, sklon biti na; njegovati, čuvati;
dopuštati, darovati
indumentum, i, n. odijelo
induo, ui, utum , 3. odjeti, obući ( a l i ­
c u i a r m a ) ; dospjeti kamo, zaplesti
se; opskrbiti (čime), uzeti (na se), p ri­
svojiti sebi
induresco, rui, — 3. o tvrdnuti
in-duro, 1. činim tvrdim , h ra b riti; o tv rd ­
nu ti
industria, ae, /. radinost, m arljivost;
(de) i n d u s t r i a hotimice, navalice,
nam jerno
industrie, adv. m arljivo, revno
industrius, adi. revan, m arljiv
indutiae, arum , /. p rim irje
indutus, us, m. odijelo; oblačenje
inedia, ae, /. gladovanje, post
In-edltus, adi. neizdan, neobjavljen
In-elegans, antis, adi. nelijep, bez ukusa
In-eleganter, adv. neukusno
In-eluctabllis, e, adi. neoboriv, neotklo-
njiv
In-emptus, adi. nekupljen
In-enarrabllis, e, adi. neopisiv, neizreciv
In-en5dabllis, e, adi. nerazrješljiv, ne­
razum ljiv
in-facetus
In-eo, ii, Itum, Ire, 1) intr. ulaziti; početi,
započinjati. 2) tranz. ići, stu p ati u ili
na ( u r b e m ) ; započinjati (I n 11 a
h i e m e na početku zime); pothvati ti
se čega, učiniti, nastupiti ( c o n s u ­
l a t u m ) ; i. b e l l u m započeti rat;
i. s o c i e t a t e m sklopiti savez; i.
c o n s i l i u m odlučiti
Inepte, adv. nezgodno, neskladno
Ineptiae, arum , /. ludorije, trice
Ineptio,----—, 4. ludovati
Ineptus, adi. nezgodan, nespretan, bez
tak ta
Inermis, e, i Inermus, adi. nenaoružan,
bez obrane
In-errans, antis, adi. ne bludeći
In-erro 1. tu m arati
Iners, inertis, adi. trom , lijen, nevješt;
plašljiv, m litav
Inertia, ae, /. nevještina, trom ost; bes-
poslenost, lijenost
In-erudltus, adi. neobrazovan
In-evltabllis, e, adi. neizbježiv
In-excltus, adi. neuzbuđen, m iran
In-excusabllis, e, adi. bez opravdanja,
neopravdan
In-exercltatus, adi. nevješt, neizvježban
In-exhaustus, adi. neiscrpen, neiscrpljiv
In-exorabllis, e, adi. neum oljiv
In-experrectus, adi. ne probudivši se, ne-
probuđen
In-expertus, adi. neiskusan, nepoznat s
čim (s dat.); neokušan
In-expiabllis, e, adi. nepom irljiv, tv rd o ­
koran
In-explebllis, e, adi. nezasitan
in-expletus, adi. nenasićen
In-explicabilis, e, adi. nerazm rsiv; n e­
prolazan; nedokučiv
in-exploratus, adi. neistražen
In-expugnabllis, e, adi. nepredobitan, n e­
osvojiv
In-exspectatus, adi. neočekivan
In-exstinctus, adi. neugašen; nezasitan
In-exsuperabllis, e, adi. neprolazan; n e­
predobitan, nesavladiv
In-extricabllis, e, adi. nerazrješljiv
in-fabre, adv. neum jetno, nevjesto
infabricatus, adi. neizdjeljan, neizrađen
infacete (inflcete), adv. nedosjetljivo, n e­
slano
in-facetus, adi. nedosjetljiv, suhoparan
in-facundus 129
in-facundus, adi. nerječit
in-famia, ae, /. zao glas, sram ota; po­
grda; r e s h a b e t i n f a m i a m ne­
što je na zlu glasu
infamis, e, adi. ozloglašen, sram otan
infamo 1. ozloglasiti; sum njičiti, okriviti
in-fandus, adi. neiskazan, neizreciv, ga­
dan, užasan; subst. i n f a n d a , drum,
n. nedjela; i n f a n d i , o r u m , m.
bezbožnici
in-fans, antis, adi. koji ne može govoriti,
nijem ; nerječit; nejak, nedorastao;
subst. m. i /. maleno dijete
infantia, ae, f. nerječitost; djetinjstvo
in-farcio ili infercio, rsi, rtum , 4. trpati
u što
in-fatuo 1. zaluditi koga
in-faustus, adi. zlokoban; nesretan
infector, oris, m. bojadisar
infectus, adi. neučinjen, nesvršen; ne­
moguć; neobrađen; i n f e c t a r e ne
obavivši ništa
in-fecunditas, atis, f. nerodnost, neplod­
nost
in-fecundus, adi. nerodan, neplodan
in-felicitas, atis, /. zla sreća, nesreća
in-feliciter, adv. nesretno, zlosretno
in-felix, icis, adi. neplodan; nesretan,
beskoristan
infense, adv. neprijateljski, ogorčeno,
srdito
infenso 1. uznem irivati, napastovali
infensus, adi. ogorčen, srdit
inferiae, arum , f. žrtva za m rtve
inferior, ius, v. inferus
inferius, adi. donji; podzemni
in-fero, tuli, illatum , ferre, unositi, do­
nijeti (kamo, u što, na što); pokopati;
upisati; uračunati; prinositi; zam et­
nuti, spom enuti; navoditi; uzrokovati,
zadati ( a l i c u i m o r t e m ) ; b e l ­
l u m i. a l i c u i zaratiti se s kim;
s i g n a i n f e r r e navaliti
inferus, adi. donji; inferi, orum, m.
pokojnici, podzemni svijet; inferior,
-ius, niži; kasniji; mlađi; infimus, naj-
donji, najniži; najneznatniji; Imus,
najdonji, najniži
in-fervesco', ferbui, — 3. uzavreti
infeste, adv. neprijateljski ogorčeno
infesto 1 napadati, uznem irivati
9 LA T IN SK O -H R V A TSK I R JEČN IK
in-flo
infestus, adi. nesiguran, pogibeljan; ne­
p rijateljski
inficio, feci, fectum, 3. bojadisati; oka­
ljati; otrovati; okužiti; zapojiti
in-fidelis, e, adi. nevjeran, nepošten
infidelitas, atis, f. nevjera
in-fidus, adi. nevjeran, nepouzdan
in-figo, fixi, fixum , 3. zabiti, ubosti u
što; usaditi, utvrditi
infimus, v. inferus
in-findo, fIdi, fissum, 3. urezati, usjeći
infinitas, atis, /. beskrajnost
infinite, adv. beskrajno
infinitio, onis, /. beskrajnost
in-finitus, adi. beskrajan, neizm jeran;
neodređen, apstraktan; infinitum, i, n.
neizm jernost
infirmatio, onis, f. ukinuće (presude);
pobijanje
infirme, adv. slabo, ne osobito
infirmitas, atis, f. nemoć, slabost; ne­
postojan značaj, prevrtljivost, nepo-
stojanost
infirmo 1. slabiti; potresti, uzdrm ati; po­
bijati
in-firmus, adi. slab, nejak; neodvažan,
tup, nepostojana značaja
infit, verb. def. počinje, stane govoriti
infitialis, e, adi. koji odbija, odrečni
infitias ire, poricati, tajiti
infitiatio, čnis, f. poricanje
infitiator, oris, m. tajilac
infitior 1. tajiti, ne priznavati
inflammatio, onis, f. potpaljivanje; žar,
zanos
in-flammo 1. rasplam titi, potpaliti; ra-
žariti, razdražiti
inflate, adv. naduto, hvastavo
inflatio, onis, /. nadim anje, nadutost
inflatus1, adi. naduven; ohol; uzrujan
inflatus2, us, m. duhanje; nadahnuće
in-flecto, flexi, flexum , 3. savijati, k ri­
viti, previjati; prom ijeniti; ganuti
in-fletus, adi. neoplakan
in-flexibilis, e, adi. nesavitljiv; tvrdo­
glav
inflexio, onis, f. savijanje
infligo, flixi, flictum , 3. udariti, zariti;
( a l i c u i v u l n u s zadati)
in-flo 1. duhati u; nadim ati; napeti; uzo­
holiti
 in-fluo
in-fluo, fluxi, —, 3. utjecati, teći u;
prodrijeti, provaliti; ulagivati se
in-fodio, fodi, fossum, 3. ukopati, zasuti
informatio, onis, f. predodžba, pojam
informis, e, adi. grd, ružan
in-formo 1. oblik dati; praviti; predsta­
viti sebi; obrazovati
in-fortunatus, adi. nesretan
infortunium, ii, n. nesreća
infra 1) adv. u podzemnom svijetu; do­
lje. 2) praep. s ak. niže; za, iza, m anje
od; ispod
infractio, onis, f. ( a n i m i ) m alodušje
infractus, adi. slom ljen, tužan, iznemo­
gao
in-fragilis, e, adi. neoslabljen
in-fremo, frem ui, —, 3. roktati
in-frenatus, adi. nezauzdan
in-frendeo, —, —, 2. šk rg u tati
infrenis i infrenus, adi. bez uzda
in-freno 1. zauzdati; sprečavati
in-frequens, entis, adi. m alobrojan, rije­
dak; slabo napučen, sam otan
infrequentia, ae, f. m alobrojnost; sa-
m otnost
infringo, fregi, fractum , 3. lom iti, preki­
dati; skršiti, oslabiti; ud arati (o što)
in-frons, frondis, adi. bezlistan
in-fructuosus, adi. neplodan, zaludan,
bezuspješan
in-fucatus, adi. naličen, nam azan
infula, ae, /. povezača, infula
in-fundo, fudi, fusum , 3. ulijevati, sipati
u ili na; pružiti, položiti; rasprostirati
in-fusco 1. m rčiti, crniti; iskvariti, na-
grditi
in-gemlno 1. podvostručiti, ponoviti; po­
n av ljati se, um nožiti se
ingemisco, mui, — 3. uzdahnuti
in-gemo, —, —, 3. uzdisati
in-genero 1. usaditi, m etnuti u
ingeniose, adv. duhovito, oštroum no
ingeniosus, adi. darovit, duhovit, dosjet­
ljiv
ingenitus, v. ingigno
ingenium, ii, n. narav, svojstvo, ćud,
značaj; govornički dar, oštroum lje;
dosjetljivost; genijalan čovjek, genij
ingens, entis, adi. neizm jeran, golem,
silan
ingčnue, adv. plem enito; iskreno, otvo­
reno
130 inhdnesto
ingenuitas, atis, /. slobodan rod; plem e­
nitost, iskrenost
ingenuus, adi. prirođen; u slobodi ro­
đen; plem enit; pristojan; velikodušan
in-gero, gessi, gestum, 3. unositi, bacati
na; ulijevati; dobacivati; narinuti
in-gigno, genui, genitum , 3. (porodom)
usaditi
ingldrlus, adi. neslavan
ingluvies, ei, /. ždrijelo, guša; proždrlji-
vost
ingrate, adv. nerado; nezahvalno
ingrat(i)is, adv. nerado, protiv volje
in-gratus, adi. neugodan, m rzak; neza­
hvalan
in-gravesco, —, —, 3. otežati; trom jeti;
pogoršavati se ( m o r b u s )
in-gravo 1. otežavati, dosađivati
ingredior, gressus sum, 3. unići, ulaziti;
navaliti na; upustiti se u; začeti (I t e r
nastupiti); hodati; i n g r e d i r a t i ­
o n e m krenuti pravcem , poći sm je­
rom
ingressio, onis, f. ulaz; uvod
ingressus, us, m. ulaz; početak; stupanje
ingruo, ui, —, 3. udariti o što; navaliti,
grunuti
inguen, inguinis, n. slabine; spolni o r­
gan
ingurgito 1. u ponor baciti; s e i. na­
jesti se
in-gustatus, adi. neokušan
In-habllis, e, adi. nespretan, nepriličan;
nesposoban
in-habltabllis, e, adi. nenaseljiv
in-hablto 1. nastavati, stanovati u
In-haereo, haesi, haesum, 2. visiti u ili
o čemu, držati se; privržen biti (s dat.)
in-haereseo, haesi, haesum, 3. visiti u
(o) čemu, ugreznuti
in-halo 1. zaudarati na
In-Jnbco, hlbui, hlbltum , 2. zadržavati,
zaustaviti, priječiti; veslati natraške;
latiti se, vršiti
In-hibltlo, onis, /. zaustavljanje, spre­
čavanje
In-hlo 1. zijevati za čim; čeznuti za
čim; od čuda zinuti
Inhoneste, adv. nečasno, nepošteno, sra ­
motno
Inhdnesto 1. sram otiti
in-honestus 131
in-honestus, adi. nečastan, nepošten, sra ­
m otan; neznatan, neugledan, gadan,
ružan
in-honoratus, adi. neštovan, bez ugleda;
nenadaren
in-honorus, adi. nepoštovan, neugledan;
ružan
in-horreo, —, —, 2. kočiti se
in-horresco, rui, —, 3. početi se kočiti;
početi drh tati, tresti se; zgražati se
inhospitalitas, atis, /. negostoljubivost
in-hospitus, adi. negostoljubiv
in-humane, adv. nečovječno, bezobzirno;
neplem enito, neljubezno
in-humanitas, atis, /. nečovječnost, ok­
rutnost; nedostatak obrazovanosti; be­
zobzirnost; škrtost
inhumaniter, adv. nepristojno, bezobzir­
no
inhumanus, adi. nečovječan, okrutan;
nepristojan, bezobziran; neuglađen
in-humatus, adi. nepokopan
in-ibi, adv. upravo ondje; blizu, skoro
inicio, ieci, iectum , 3. baciti, m etnuti,
položiti u ili na; zadati, uzrokovati
( m e t u m ) ; spom enuti; bacati, m etati
( t e l a ) ; i. a l i c u i m a n u m (m a ­
n u s ) kidisati komu; pograbiti (m a-
n u m)
iniectus, us, m. bacanje na, naslaganje
inimice, adv. n ep rijateljski
inimicitiae, arum , f. n eprijateljstvo
inimico 1. om razi ti, zavaditi
inimicus, adi. nep rijateljski, m rzak; ne-
prijazan; poguban, škodljiv; subst. ini­
micus, i, m. n ep rijatelj; inimica, ae,
/. nep rijateljica
inique, adv. nejednako; nepravedno
iniquitas, atis, f. neravnost (tla); nepo­
voljne prilike; nepravednost, p re tje ­
ran a strogost
iniquus, adi. nejednak, strm ; nezgodan,
štetan, nepriličan; nepravedan; nepri-
jazan, nesklon, nem ilostiv; zlovoljan
initio 1. posvetiti; up u titi
initium, ii, n. početak; i. c a p e r e za­
početi ; i . f a c e r e a l i c u i u s r e i
počinjati čim; i n i t i o u početku; pl.
počela, elem enti
in-iucundus, adi. neugodan; neprijazan
in-nutrio
in-iungo, iunxi, iunctum , 3. uglaviti;
spojiti; nanijeti, uzrokovati; natova­
riti, nam etnuti
in-iuratus, adi. nezaklet
iniuria, ae, /. nepravda; nasilje; uvreda,
šteta, škoda; f a c e r e , i n f e r r e i.
a l i c u i krivicu učiniti; i n i u r i a m
a c c i p e r e trp je ti nepravdu, stra ­
dati; abl. i n i u r i a nepravom
iniuriose, adv. nepravedno
iniuriosus, adi. nepravedan
iniurius, adi. nepravedan
in-iussu, abl. bez zapovijedi
in-iussus, adi. bez zapovijedi
in-iuste, adv. nepravedno, krivo
iniustitia, ae, /. nepravednost, nepravda
iniustus, adi. nepravedan; tegotan, težak
i ni . . . inm . . . v. i l i . . . imm . . .
in-nabilis, e, adi. neplovan
in-nascor, natus, sum, 3. roditi se, nas­
ta ti u (na) čemu; part, innatus p riro ­
đen
in-nato 1 . plivati u (na)
in-navigabilis, e, adi. nebrodiv, neplovan
in-necto, nexui, nexum , 3. oviti, omotati,
svezati, zaplesti
in-nitor, nixus (nisus) sum, 3. u p rijeti
se, u p irati se ( b a c u l o ) ; i. a l i s
le tjeti
in-no 1 . plivati, ploviti na (u) čemu
in-nocens, entis, adi. neškodljiv; nedu­
žan, nekriv; pošten; nesebičan
innocenter, adv. nedužno, nevino
innocentia, ae, /. nevinost, poštenje, ne­
sebičnost
innocue, adv. neškodljivo
innocuus, adi. neškodljiv; neoštećen;
pošten
in-notesco, tui, —, 3. na glas dolaziti,
postati poznat
in-novo 1. obnoviti
innoxie, adv. nekažnjivo, bez štete
in-noxius, adi. neškodljiv; nevin, nekriv;
neoštećen; nezaslužen
in-nObo, psi, ptum , 3. udati se
in-nuba, adi. neudata
in-numerabilis, e, adi. nebrojen
innumerabilitas, atis, /. bezbrojnost
innumerabiliter, adv. nebrojeno
in-nuo, ui, utum , 3. nam ignuti
in-nupta, adi. neudata
in-nutrio, 4. odgajati na
In-oblitus
in-oblitus, adi. ne zaboravivši
In-obrutus, adi. neobasut, nezatrpan
in-observabilis, e, adi. nezam jetljiv, nez­
n atan
in-observantia, ae, f. nepažljivost
in-observatus, adi. neopažen
in-offensus, adi. nezaustavljen, neprije-
čen, n eprekinut
In-officiosus, adi. protiv dužnosti, neus-
lužan
in-olesco, evi, itum , 3. rasti u
in-ominatus, adi. proklet, zlokoban
inopia, ae, f. nedostatak, nevolja, osku­
dica, sirom aštvo
in-5pinabilis, e, adi. neočekivan, nena­
dan
in-opinans, antis, adi. ne sluteći, preko
nade
inopinanter i inopinato, adv. neočekiva­
no, nenadano
in-dpinatus, adi. nenadan; e x i n o p i ­
n a t o iznenada
in-opinus, adi. neslućen, nenadan
in-ops, opis, adi. bez pomoći; sirom ašan,
potreban, ubog; kukavan, jadan
in-oratus, adi. neizložen (riječima); i n o ­
rata r e ne progovorivši o stvari
in-ordinatus, adi. neuređen
in-ornatus, adi. nekićen, neurešen
inprimis, v. im prim is
inquam, verb. def. velim, kažem, tvrdim
in-quies, etis, adi. nem iran
inquieto 1. uznem irivati
in-quietus, adi. nem iran
inquilinus, i, m. najam nik, stanar; do­
šljak
inquinate, adv. nečisto, okaljano
inquinatus, adi. okaljan, nečist
inquino 1. okaljati, zaprljati
inquiro, sivi, situm , 3. tražiti, iskati;
istraživati
inquisitio, onis, f. traženje; istraživanje
inquisitor, oris, m. uhoda, špijun; istraž­
ni sudac
inr . . . v. irr . . .
in-saluber, bris, bre, adi. nezdrav
in-salutatus, adi. nepozdravljen
in-sanabilis, e, adi. neizlječiv
insane, adv. ludo, m ahnito
insania, ae, /. ludost, m ahnitost
insanio 4. ludovati, m ahnitati; biti u
moći strasti
132 insideo
insanitas, atis, f. nezdravlje, bolesno sta­
nje
insanus, adi. bijesan, m ahnit; prevelik,
prežestok
in-satiabilis, e, adi. nezasitan; čega se
čovjek ne može zasititi
insatiabiliter, adv. nezasitno
insaturabilis, e, adi. nezasitan
inscendo, di, sum, 3. unići, uspeti se,
popeti se
in-sciens, entis, adi. ne znajući, bez zna­
nja, nehotice
inscienter, adv. nespretno, nevješto; lu ­
do
inscientia, ae, f. neznanje, nevještina
inscite, adv. nespretno
inscitia, ae, /. nevještina, nespretnost,
neiskustvo
inscitus, adi. nevješt, nerazborit
inscius, adi. koji ne zna, nevješt
in-scribo, scripsi, scriptum , 3. upisati,
pisati što u (na); prisvojiti sebi; ozna­
čiti (kao uzrok); natpisom obilježiti;
ime knjizi dati
inscriptio, onis, /. natpis
in-sculpo, sculpsi, sculptum , 3. urezati,
usjeći; usaditi
in-seco, secui, sectum , 1. urezati, zarezati
insectatio, onis, /. proganjanje; napada-
nje; podrugivanje
insectator, čris, m. progonitelj; karač
insector 1. progoniti napadati na; ism i­
jati, podrugivati se
in-senesco, nui, —, 3. starjeti uza što
in-sepultus, adi. nepokopan
in-sequor, secutus sum, 3. p ristajati za
kim, slijediti (s ak.); tru d iti se; p ro ­
goniti; koriti; stići, snaći; i. b e l l o
zaratiti se s kim
in-sero1, sevi, situm , 3. zasijati; kala-
m iti; usaditi, davati; partic. insitus,
prirođen, ukorijenjen
in-sero-, rui, rtum , 3. staviti, m etnuti
što u što; ucijepiti; prim iješati, uplesti,
dodati
inserto 1. upletati, stavljati u
in-servio 4. podložan biti; biti na službu,
ugađati; brinuti se za što, nastojati
in-sibilo 1. zviždati u
insideo, sedi, sessum, 2. sjediti u (na);
usaditi se; zaprem iti; nastavati
insidiae
insidiae, arum , f. zasjeda, busija; lukav-
ština, varka
insidiator, oris, m. zasjedač, vrebač; raz­
bojnik
insidior 1. zasjedati komu, vrebati, ra ­
diti komu o glavi ( a l i c u i )
insidiose, adv. lukavo, zasjedno
insidiosus, adi. lukav, him ben, opasan
in-sido, sedi, sessum, 3. sjesti na (u),
spustiti se (s dat.); nastaniti se; zau­
zeti, usaditi se
insigne, is, n. biljeg, znak, odličje; sjaj­
na djela, kipovi
insignio 4. odlikovati; zabilježiti
insignis, e, adi. obilježen; napadan; zna­
menit, osobit, izvrstan
insignite (insigniter), adv. izvrsno, oso­
bito
insignitus, adi. poznat, jasan; osobit,
izvrstan
insilio, lui, sultum , 4. skočiti u ili na
insimulatio, čnis, f. okrivljivanje, tužba
in-slmiilo 1. okriviti, optužiti (a 1 q m
proditionis)
in-sincčrus, adi. nečist, iskvaren
in-slnuo, 1. uvući; s e i. prodirati u,
p ro d rijeti
insipiens, entis, adi. nerazborit, lud, b u ­
dalast
insipienter, adv. nerazborito, ludo
insipientia, ae, /. nerazboritost, ludost
in-sisto, štiti, —, 3. postaviti se na ili u,
stupiti, stati; slijediti slijedom, progo­
niti; zanim ati se; nepomično stajati;
prestati; i. i n b e l l u m p rih v atiti se
rata
insiticius, adi. precijepljen, nacijepljen
insitio, 5nis, f. precjepljivanje, cijeplje­
nje
insitivus, adi. nacijepljen; nepravi, pod­
m etnut
insitor, oris, m. cjepilac, kalam ilac
in-sociabllis, e, adi. nedruževan, nesno-
šljiv
in-s5labillter, adv. neutješljivo
in-solens, entis, adi. neobikao, nevješt;
neobičan, p retjeran ; obijestan, ohol
insolenter, adv. neobično; pretjerano;
obijesno, drsko
insolentia, ae, f. neobičnost; novost; pre-
kom jernost, obijest, bahatost
133 instita
insolesco, —, —, 3. ponijeti se, uzoholiti
se
in-solldus, adi. slab, nestalan
in-solitus, adi. neobikao, nevješt; neobi­
čan
irsom nla, ae, f. nespavanje, besanica
insom nis, e, adi. bez sna
insom nium , ii, n. 1) sanja, prikaza sna.
2) besanica
ir.-sono, sonui, —, 1. zazvučati, šumiti,
oriti se
in-sons, sontis, adi. nekriv, nevin; ne­
škodljiv
in-s5pltus, adi. neuspavan, budan
inspectio, 5nis, f. pregled
ir.-specto 1. m otriti, nadgledati
in-sperans, antis adi. ne nadajući se
in-spčratus, adi. nenadan, neočekivan
inspergo, spersi, spersum , 3. posuti, po­
škropiti
inspicio, spexi, spectum, 3. pogledati u
(na); čitati; razgledati, m otriti, nad­
gledati; prom atrati, istraživati
inspico 1. zašiljiti
in-spiro 1. duhati u (na); udahnuti; usa­
diti; oduševiti
in-stabllis, e, adi. nestalan; nepostojan,
klim av
instans antis, adi. sadašnji, prijeteći; si­
lan; pl. instantia, ium, n. sadašnjost
instanter, adv. silno, žestoko
instantia, ae, f. neposredna blizina; žes­
tina; pom njivost
instar, s gen. poput, kao
instauratio, onis, /. obnavljanje, obnova
instaurativus, adi. obnovljen
instauro 1. obnoviti; prirediti, prikazati
in-sterno, stravi, stratum , 3. pokriti,
p rostirati
instigator, oris, m. podbadač
instigatrix, Icis, f. podbadačica
instigo 1. podbadati, poticati, buniti
in-stillo 1. kapati u
instimulator, oris, m. poticatelj, začet­
nik
ir.-stlmulo 1. poticati, podbadati
instinctor, oris, m. podstrekač, začetnik
instinctus, us, m. podbadanje, nukanje
in-stinguo, stlnxi, stinetum , 3. poticati,
podbosti
instita, ae, f. obrub (na tunici)
institor
institor, oris, m. starežar, sitničar, k ra­
m ar
instituo, stitui, stltutum , 3. stavljati u,
unijeti; podići, sagraditi, prirediti; n a ­
saditi ( v i n e a s ) ; graditi; nam ještati,
poredati ( a c i e m ) ; sprem ati, pothva-
titi se; početi; ustanoviti, uvesti; obu­
čavati, učiti
institutio, onis, /. uredba, naredba; pos­
tupak; obuka; običaj
institutum, i, n. uredba, ustanova; obi­
čaj, navada; poduzeće; nakana, osno­
va; uputa
in-sto, stiti, — 1. stajati na čemu; stati,
nam jestiti se; p ristajati za kim; nava­
liti n a koga, okupiti koga ( h o s t i ) ;
blizu biti ( i n s t a t d i e s dan je na
dom aku); posvetiti se čemu, nastojati
oko čega ( o p e r i ) ; zahtijevati
in-stratus, adi. n ep rostrt; nepokriven
in-strenuus, adi. neodvažan, neodlučan
in-strepo, pui, pitum , 3. škripati
instructe, adv. s velikom pripravom
instructio, čnis, /. zidanje; redanje
instructor, oris, m. priređivač
instructus1, adi. snabdjeven; poučen,
upućen
instructus2, us, m. oprema; snabdjeve-
nost
instrumentum, i, n. sprava, oruđe; za­
liha; pom agala
in-struo, struxi, structum , 3. uzidati;
nam jestiti; sagraditi, podići, redati,
postaviti; urediti, narediti; snabdjeti;
oprem iti ( n a v e m ) ; poučavati
in-suavis, e, adi. neugodan, neprijatan
in-sudo 1. znojiti se uza
in-suefactus, adi. priučen, p riviknut
in-suesco, suevi, suetum , 3. priučavati
koga čemu: p riu čav ati se
in-suetus, adi. neobikao; neobičan
insula, ae, /. otok; najam na kuća
insulanus, i, m. otočanin
insulse, adv. neslano, dosadno
insulsitas, atis, /. suhoparnost, dosađ-
nost, neukusnost
insulsus, adi. neslan; suhoparan, neu­
kusan
insulto 1. skakati na; obijestan biti, ru ­
gati se (a 11 c u i)
in-sum, esse, biti u (na, kraj), nalaziti
se; im a što u koga (sa i n s abl.)
134 intemperantia
in-sumo, sumpsi, sum ptum , 3. u p o trije­
biti, trošiti na što
in-suo, sui, utum , 3. ušiti, sašiti u što
in-super, adv. povrh toga; osim toga
in-superabllis, e, adi. nesavladiv, ne­
prohodan, nedobitan
in-surgo, surrexi, surrectum , 3. ispraviti
se, dići se, ustati (i. r e m i s prionuti
za vesla); poletjeti; pojačati
in-susurro, 1. šapnuti, šaptati
in-tabesco, bui, — 3. topiti se; ginuti
in-tactus, adi. netaknut; nepobijeđen;
nepovrijeđen, neranjen, čitav; prost
od;nekušan
in-taminatus, adi. neokaljan
in-tectus, adi. nepokriven; gol, bos; is­
kren
integellus, adi. netaknut
integer, tegra, tegrum , adi. netaknut,
neoštećen, čitav, zdrav, krepak, čil
(in i n t e g r u m r e s t i t u e r e us­
postaviti u pređašnje stanje); nepom i-
ješan; neprikraćen; neodlučen, n e rije ­
šen; razborit, nepristran; neporočan,
pošten
in-tego, texi, tectum , 3. prikriti, pre-
vući; čuvati
integre, adv. neiskvareno, čisto; nepris­
trano, nesebično; pošteno
integritas, atis, /. čitavost; čistoća, ne-
poročnost, nesebičnost
integro 1. postaviti na pređašnje m jesto;
uložiti; obnoviti
integumentum i integlmentum, i, n. po­
krivač; obrazina
intellectus, us, m. razum ijevanje, pojam ,
smisao
intellegens, entis, adi. razborit, razu ­
man; vješt
intellegenter, adv. razborito, znalački
intellegentia, ae, /. razboritost, razum ,
vještaštvo
intellego, lexi, lectum, 3. razabirati, opa­
žati, vidjeti, razum jeti; poznati; poj­
miti, predočiti sebi, zam išljati
in-temeratus, adi. nepovrijeđen, neoka­
ljan
in-temperans, antis, adi. neum jeren, koji
se ne zna svladati, neobuzdan
intemperanter, adv. neum jereno
intemperantia, ae, /. neum jerenost, ra-
zuzdanost, obijest
 in-tempžrate
in-temperate, adv. neum jereno
in-temperatus, adi. neum jeren
intemperiae, arum , m ahnitost
in-temperies, ei, /. nevrijem e; neum je­
reno ponašanje, hirovi
intempestive, adv. u nevrijem e
intempesta nox, gluho doba noći
in-tempestivus, adi. nezgodan
in-tendo, tendi, tentum , 3. napeti, napi-
njati, pritezati; prijeteći upraviti (t e-
1 a); povećati; nišaniti; ići, obratiti
se kamo; nam jestiti; nam jeravati; po­
četi; uvjeravati; groziti se; f u g a m
i. ud ariti u bijeg; n u b e s s e i n ­
t e n d u n t c a e l o oblaci su razas-
trti po nebu
in-tentatus, adi. nepokušan
intente, adv. napeto, pozorno
intentio, onis, f. napetost; napinjanje du­
ha; pozornost; pom nja; tužba
intento 1. napeti, upraviti, trgnuti; p ri­
jetiti
intentus1, adi. napet; pozoran, budan;
revan, pažljiv; sprem an na boj; i. e s ­
s e i n r e ili a d r e m svraćati
pozornost na što, živo nastojati oko
čega
intentus2, us, m. pružanje
intepesco, pui, — 3. bivati mlak
in-tepeo, —, — 2. m lak biti
inter, praep. s ak. među, između; za,
kod, sred
interamenta, drum, n. u n u tarn ja drvena
građa broda
inter-aresco,------ 3. usahnuti
intercalaris, e ili intercalarius, adi. pri-
jestupan
inter-calo 1. um etnuti; odgoditi
intercapedo, inis, /. prekid
inter-cedo, cessi, cessum, 3. stupiti, do­
ći među što; ležati, biti među; proći,
prolaziti; prosvjedovati; protiviti se;
posredovati, jam čiti; dogoditi se
interceptio, onis, f. otim anje ispod ruke,
oduzim anje
interceptor, oris, m. zatomilac, utajivač
intercessio, onis, /. prosvjed; jam čenje,
posredovanje
intercessor, oris, /. prigovarač; posred­
nik
intercido1, cidi, cisum, 3. (caedo) pro-
rezati, probosti, probiti; razvaliti
135 lntertcio
intercido2, cidi, — 3. (cado) pasti među
što; m eđutim se dogoditi; propasti
intercino, ------- 3. pjevati između čega
intercipio, cepi, ceptum , 3. uhvatiti, do­
čekati, uzeti; preoteti, ugrabiti; prije
reda oteti; prekinuti; pas. um rijeti
intercise, adv. prekinuto
intercludo, clusi, clusum, 3. zatvoriti,
priječiti, ne dati komu doći do (a 1 q m
a l q a re ); presjeći, rastaviti; i. a l i ­
c u i I t e r ili a l q m i t i n e r e za-
k rčiti komu put
interclusio, onis, /. zaustavljanje
intercolumnium, ii, n. prostor između
dva stupa
inter-curro, curri, cursum, 3. posredova­
ti; um iješati se među
intercurso 1. opetovano dolijetati
intercursus, us, m. nagli dolazak
inter-cus, cutis, adi. potkožan
inter-dico, dixi, dictum , 3. prigovoriti
zabraniti, ne dati; izopćiti; oštro na­
ložiti; i. a l i c u i a q u a e t i g n i
prognati
interdictio, onis, f. zabrana; i. a q u a e
e t i g n i s izgon, progonstvo
interdictum, i, n. zabrana; privrem ena
naredba pretorova
interdlu i interdius, adv. obdan, danju
interductus, us, m. razgodak, interpunk­
cija
interdum, adv. kadšto
inter-ea, adv. m eđutim ; ipak, opet
inter-eo, Ii, Itum, Ire, zalaziti, prestajati;
poginuti, propadati
inter-Squito 1. jah ati među
interfatio, onis, f. upadanje u riječ, p re­
kidanje govora
interfectio, onis, /. um orstvo, ubojstvo
interfector, oris, m. ubojica
interfectrix, Icis, f. krvnica
interficio, feci, fectum 3. ubiti, um oriti
inter-flo, — fleri, propasti
inter-fluo, fluxi, — 3. teći među
inter-for 1. presjeći kom u riječ
interfusus, adi. razliven m eđu
inter-iaceo,-------2. ležati m eđu
interlcio, ieci, iectum, 3. baciti, um et­
nuti m eđu što, um iješati među; part,
i n t e r i e c t u s koji stoji, koji se
nalazi među; a l i q u o t d i e b u s
i n t e r i e c t i s nakon nekoliko dana;
interiectus
i n t e r i e c t o s p a t i o nakon nekog
vrem ena
interiectus, us, m. um etak
interim, adv. m eđutim ; zasada; pored
svega toga, ipak
inter-Imo, emi, em ptum , 3. ukloniti,
m aknuti, u sm rtiti
interior, ius, adi. komp. u nutarnji
interitio, onis, /. i interitus, us, m. pro­
padanje, propast
inter-iungo, iunxi, iunctum , 3. među
sobom svezati
inter-Iabor, lapsus sum, 3. protjecati,
teći
inter-lego, legi, lectum , 3. zbirati,
ovdje-onđje b rati
inter-lino, levi, litum , 3. m azati među;
(dokaznice) iskriviti, krivotvoriti
inter-loquor, locutus sum, 3. presjeći
kom u riječ
inter-luceo, luxi, — 2. prosijevati; pro­
vidan biti; pokazivati se
interlunium, ii, n. m ijena mjeseca, mlađ
inter-luo, ------- 3. protjecati, teći među
inter-menstruus, adj. između dva m je­
seca; subst. intermenstruum, i, n. mlađ
in-terminatus, adj. neograničen
inter-minor 1. prijetiti; prijeteći zabra­
n iti
inter-misceo, miscui, m ixtum , 2. pom i­
ješati među
intermissio, onis, f. popuštanje, preki­
danje, prekid
inter-mitto, misi, missum, 3. m etnuti,
staviti m eđu ( v a l l e i n t e r m i s s a
budući da je bila dolina među; i n t e r ­
m i s s a n o c t e budući da je m e­
đutim nastala noć); ostaviti prostor
( pars o p p i d i a f l u m i n e in­
t e r m i s s a dio grada gdje rijeka
prestaje); prekinuti, obustaviti; pas.
popustiti, prestati; puštati da prođe
( t r i d u o i n t e r m i s s o nakon tri
dana; i n t e r m i s s o s p a t i o nakon
nekog vrem ena); službu na neko v ri­
jem e ne popuniti; odustati, prestati
inter-morior, m ortuus sum, 3. sahnuti,
propadati
intermundia, orum, n. m eđusvjetovi,
prostori m eđu svjetovim a
136 inter-rex
inter-muralis e, adj. m eđu zidovima,
m eđuzidni
intcr-natus, adi. izrastao među
internecio, 5nis, f. pokolj, poraz; pro­
past; a d i n t e r n e c i o n e m r e ­
d i g e r e zatrti
internecivus, adi. krvni, ubojni
inter-necto,------- 3. vezati, proplesti
inter-niteo, — — 2. prosijevati
internodium, ii, n. međuzgloblje, prostor
m eđu dva zgloba
inter-nosco, novi, — 3. razabirati, razli­
kovati
inter-nuntio 1. preko posrednika ras­
prav ljati
inter-nuntius, ii, m. i internuntia, ae,
f. posrednik, posrednica
internus, adj. unutarnji, domaći; inter
na, orum, n. domaći poslovi
in-tero, trivi, tritum , 3. udrobiti
interpellatio, onis, f. prekidanje; zapreka
interpellator, oris, m. prekidač
inter-pello 1. presjeći riječ, prigovoriti;
priječiti, sm etati, prekidati
inter-polo 1. iznova ugladiti, ponoviti;
iskriviti
inter-pono, posui, positum, 3. staviti,
položiti što među; uplesti u govor;
um etnuti; puštati da prođe; pas. proći
m eđu ( p a u c i s d i e b u s i n t e r ­
p o s i t i s nakon nekoliko dana); do­
pustiti da što nestane; navesti kao
razlog, upotrijebiti kao izliku; iskri­
viti; s e i. posredovati, um iješati se
interpositio, onis, f. um etanje
interpres, etis, m. i f. posrednik, tumač;
prevodilac
interpretatio, onis, /. tum ačenje; p rije­
vod
interpretor, 1. biti posrednik; tum ačiti;
prevoditi; razum ijevati, pojm iti, za­
ključivati
interpunctio, onis, f. rastavljanje riječi
točkam a
inter-pungo, punxi, punctum , 3. razlu-
čivati, rastavljati riječi točkam a
inter-quiesco, quievi, — 3. počivati, m i­
rovati
inter-regnum, i, n. m eđuvlađe
inter-rex, regis, m. privrem eni kralj,
intereks
in-territus 137
in-terrltus, adi. neustrašiv
interrogatio, onis, f. pitanje; saslušava-
nje, zaključak
inter-rogo 1. p itati što koga (a 1 q m
a l q d ) ; saslušati, zvati na sud
inter-rumpo, rupi, ruptum , 3. rastrgati,
rastaviti; prekinuti, sm etati
interrupte, adv. isprekidano
inter-saeplo, saepsi, saeptum , 4. ogra­
diti, začepiti; presjeći
inter-scindo, scidi, scissum, 3. rastrgati;
rastav ljati
inter-sero1, sevi, situm , 3. sijati među
inter-sero2, serui, sertum , 3. um etnuti,
dodati
inter-sisto, stiti, — 3. stati u, zapeti
inter-spiratlo, onis, f. predah
inter-stinctus, adj. točkicam a posut, iša­
ran
inter-strepo,----- 3. bučiti među
inter-sum, fui, esse, biti, nalaziti se
m eđu; razlikovati se ( i n t e r e s t i n ­
t e r razlika je među); prisutan biti,
biti kod; impers. interest stalo je do
toga, važno je (s gen. lica; m e a i.
m eni je do toga)
inter-texo, texui, textum , 3. utkati;
pro tk ati
intertrimentum, i, n. istarak, otpadak;
šteta, gubitak
interturbatio, onis, f. sm etnja
intervallum, i, n. m eđuprostor, razm ak,
udaljenost; vrijem e među, rok; raz­
lika
inter-vello, velli (vulsi), vulsum , 3. iš­
čupati (isred)
inter-venlo, veni, ventum , 4. doći među,
naći se, ukazati se kod; dogoditi se;
sm etati, priječiti, na p u t stati; po­
sredovati
interventor, oris, m. prekidač
interventus, us, m. dolazak; posredova­
nje
inter-verto, verti, versum , 3. pronevje­
riti, zatajiti, zatom iti
inter-vlso, visi, vlsum , 3. od vrem ena
do vrem ena posjećivati
inter-vollto 1. oblijetati m eđu
in-testabllis, e, adi. koji nije vrijedan
da bude svjedok, nepošten, nečastan
introrsum ili introrsus
in-testatus, adi. koji nije učinio oporuke,
bez oporuke
intestinus, adi. unutarnji, domaći; inte­
stina, orum, n. crijeva, utroba
in-texo, texui, textum , 3. utkati, uplesti;
um iješati, oviti, om otati
intibum, i, n. endivija, vodopija
intime, adv. najiskrenije, usrdno
intimus, adi. (sup. od i n t e r i o r ) naj-
u n u tarn jiji; najjači; dubokoum an;
najpouzdaniji, najiskreniji; subst. in­
timus, i, m. glavni prijatelj
in-tingo (ili in-tinguo), tinxi, tinctum ,
3. um očiti
in-tolerabllis, e, adi. nesnosan
in-tolerandus, adi. nesnošljiv
in-tolerans, antis, adi. ne podnoseći, ne
trpeći, netrpeljiv
intoleranter, adv. nesnošljivo; bez m je­
re, nesnosno
intolerantia, ae, j. nesnošljivost, nesnos-
nost
in-tono, tonui, — 1. grm jeti, zagrm jeti;
oriti se
in-tonsus, adi. nestrižen, nešišan; čupav
in-torqueo, torsi tortum , 2. omotati,
obaviti; oplesti; izvrtati
intra, praep. s ak. u nutra; za, prije
intrabilis, e, adi. pristupan
in-tractabllis, e, adi. nesavladiv; gdje se
ne da stanovati; nesnosan
in-tractatus, adi. netaknut, nekušan
in-trem o, ------- 3. potresti se, zadrhtati
intrepide, adv. neustrašivo
in-trepldus, adi. neustrašiv
intrinsecus, adv. iznutra
in-trltus, adi. neotrt; neoslabljen
intro1, adv. u n u tra
intro2, l. unići, ulaziti, prodirati u («
akuz.)
intr5-duco, duxi, ductum , 3. voditi unu­
tra, uvesti
introductio, onis, /. uvod, uvođenje
intro-eo, Ii, Itum , Ire, unići, ulaziti
intro-fero, tuli, latum , ferre, unositi
introgredior, gressus sum, 3. ulaziti
introitus, Qs, m. ulaz; početak, pristup
intr5-mitto, misi, missum, 3. poslati, pu­
stiti u n u tra
introrsum ili introrsus, adv. unutra,
iznutra
intro-rumpo
intro-rumpo, rupi, ruptum , 3. provaliti,
pro drijeti
introspicio, spexi, spectum , 3. gledati u,
prom atrati, ispitivati
intubum, i, n. endivija, vodopija
intueor, tu itus sum, 2. u p irati oči u što;
pro m atrati; obzirati se na što; raz­
m išljati (a 1 q d)
in-tumesco, tum ui, — , 3. oteći, nabujati;
rasti; nadim ati se
in-tiimulatus, adi. nepokopan.
in-turbidus, adi. neuznem iren, m iran
intus, adv. iznutra; u n u tra; u n u tar
in-tutus, adi. nesiguran, nepouzdan
inula, ae, /. oman, ovnika (biljka)
in-ultus, adi. neosvećen, nekažnjen;
inultč, adv. nekažnjeno
in-umbro 1. zasjeniti, osjeniti, zam račiti
inundatio, onis, f. poplava
in-undo 1. poplaviti; puniti
in-ungo, unxi, unctum , 3. nam azati,
prem azati
In-urbane, adv. nepristojno, prostački
In-urbanus, adi. neuglađen; nepristojan;
nedosjetljiv, neuslužan
in-uro, ussi, ustum , 3. žigosati; učiniti
zlo; zapaliti
inusitate, adv. neobično
in-usitatus, adi. neobičan
In-utllis, e, adi. nepotreban, nekoristan;
štetan
inutiliter, adv. nekorisno, štetno
in-vado, vasi, vasum , 3. ići, stupati na;
provaliti u, n av aliti na; sm jelo po­
duzeti; spopasti, obuzeti ( t e r r o r
i n v a s i t strah nastade); prisvojiti
sebi što (s ak.); zagrliti
in-valesco, lui, — 3. ojačati, rasti
in-validus, adi. nejak, slab
in-vasor, oris, m. napadač
invectio, onis, /. uvoz robe; ulaz; napa-
danje
in-veho, vexi, vectum , 3. 1) uvoziti,
unositi. 2) pas. (i part, i n v e h e n s )
voziti se u, jah ati u, jed riti u, ići,
napasti na koga; koriti
in-venio, veni, ventum , 4. naići na što,
nalaziti, dobiti; doznati, otkriti, izu-
m jeti; izvršiti, izvesti
inventio, onis, f. iznalaženje; dar izu-
m ijevanja
138 invitamentum
inventor, oris, m. izum itelj, začetnik
inventrix, icis, j. izum iteljica
inventum, i, n. izum
invenuste, adv. neljupko
invenustus, adi. neljubak, nedražestan
in-verecundus, adi. bestidan, bezobra­
zan, bezobziran
in-vergo, —, —, 3. nagnuti; izliti po
in-verslo, onis, /. obrat, ironija
in-verto, verti, versum , 3. izvrnuti,
obrnuti; iskriviti, izopačiti
in-vesperascit, —, ■— 3. impers. m rak
se hvata, sm rkava se
investigatio, onis, /. njuškanje; istra ­
živanje
investigator, oris, m. njuškalo; istraži­
vač
in-vestigo 1. tražiti; o tkriti
in-veterasco avi, atum , 3. ostarjeti;
ugnijezditi se, ukorijeniti se
inveteratio, onis, /. zastara; uko rjen ji-
vanje
invetero 1. starim učiniti; inveteratus,
adi. star, utvrđen
invicem, adv. izmjenice, za izm jenu;
m eđu sobom, na obje strane; naprotiv
in-victus, adi. nepobijeđen, nepredobitan
invidentia, ae, /. zavist
in-vldeo, vidi, visum, 2. zavidnim okom
gledati; zavidjeti, ne p riu štiti
invidia, ae, f. zavist; om raza, opadanje,
m ržnja; e s s e i n i n v i d i a ili i n ­
v i d i a m h a b e r e om ražen biti
invidiđse, adv. zavidno, gorko
invIdiSsus, adi. zavidan; vrijedan zavi­
sti; m rzak, om ražen
invidus, adi. zavidan
in-vlgllo 1. bdjeti pri, straž ariti kod;
paziti na; b rin u ti se
in-vlolabllis, e, adi. nepovredljiv
inviolate, adv. nepovrijeđeno
in-violatus, adi. nepovrijeđen, čitav;
nepovredljiv
in-vlsltatus, adi. neviđen, neobičan
in-vlso, visi, vlsum , 3. nadgledati; po­
hoditi, posjetiti
invisus1, adi. omražen, m rzak, koji mrzi,
neprijateljski
in-vlsus1, adi. neviđen
invitamentum, i, n. mamilo, vabilo,
m am ac
invitatio
invitatio, onis, f. poziv
invite, adv. nerado, preko volje
invito 1 . pozvati koga (za gosta), častiti;
pozivati, m am iti
invitus, adi. nerado, preko volje
invius, adi. neprohodan, neprolazan
invocatio, onis, /. zaziv
invocatus, adi. nezvan
in-v5co 1. prizivati; u pomoć pozvati,
zapom agati
in-volito 1. lepetati, lepršati
in-volo 1. letjeti u (na); navaliti, baciti
se u (na)
involucrum, i, n. zastor, zamot
involutus, adi. zastrt, nerazum ljiv
in-volvo, volvi, volutum , 3. valjati;
om atati, zaviti što u, pokriti
in-vulgo 1. objaviti
in-vulnčratus, adi. n eranjen
iocatio, onis, /. šaljenje, šala
iocor 1 . šaliti se; bockati; šaleći se reći
idcose, adv. šaljivo, vragolasto
iocosus, adi. šaljiv, vragolast
iocularis, e, adi. šaljiv, sm iješan; subst.
iocularla, ium, n. šale, vragolije
ioculariter, adv. šaljivo, smiješno
idculor 1. šaliti se, šaleći se reći
idcus, i, m. šala, vragolija; igračka
ipse, ipsa, ipsum, pron. sam; sam po
sebi; upravo, baš, pače, i, isti; e t
i p s e isto tako i on
ira, ae, f. srdžba, gnjev, bjesnoća
iracunde, adv. ljutito, napržito
iracundia, ae, /. napržitost; ljutina,
crdnja
iracundus, adi. napržit, gnjevljiv, ljutit,
srdit
irascor, ------- , 3. srditi se, lju titi se na
(s dat.)
iratus, adi. srdit, razljućen ( a l i c u i )
ir5nia, ae, f. ironija
irrationalis, e, adi. nerazborit
irraucesco, rausi, —, 3. ohrapavjeti,
prom uknuti
irreligiose, adv. bezbožno
irržligiosus, adi. nenabožan, bezbožan
irremeabilis, e, adi. nepovratan
irreparabilis, e, adi. nenaknadljiv, ne­
povratan
irrepertus, adi. neotkriven, nepronađen
139 istic
irrepo, repsi, reptum, 3. puzati u, đo-
p uza ti; uvući se
irreprehensus, adi. besprijekoran
irrequietus, adi. nem iran, neum oran
irresectus, adi. neobrezan
irresolutus, adi. nerazriješen
irretio 4. uhvatiti u mrežu, zaplesti
irretortus, adi. neokrenut, neskrenut
irrčverens, entis, adi. nesm jeran, rav­
nodušan prem a
irrčvžrentia, ae, /. nepoštovanje, neraz­
borito ravnodušje
irrčvocabilis, e, adi. što se ne poriče;
neprom jenljiv, nepom irljiv
irrevocatus, adi. nepozvan ponovo
irrideo, risi, risum , 2. sm ijati se, rugati
se (aps. i a l q m)
irridicule, adv. nedosjetljivo, neduho­
vito
irrigatio, onis f. natap an je
irrigo 1. n av ratiti (vodu kamo); natapati,
topiti
irriguus, adi. koji natapa; natopljen,
nakvašen
irrisio, onis, /. podrugivanje
irrisor, 5ris, m. podsm ijevač, rugač
irrisus, us, m. ism jehivanje, podrugiva­
nje, ruglo
irritabilis, e, adi. razdražljiv
irritamen, inis, n. dražilo
irritamentum, i, n. dražilo
irritatio, onis, f. dražen je
irrito 1. dražiti, podbadati; ogorčiti, raz­
lju titi; poticati, uzrokovati; partic.
irritatus razdražen
irritus, adi. nevaljao; zaludan, jalov,
bezuspješan
irrogatio, onis, /. dosuda; nam etanje
irrogo 1. s privolom naroda dosuditi;
naložiti, dosuditi; upotrijebiti na što
irroro 1. nakvasiti; rositi
irrumpo, rupi, ruptum , 3. provaliti,
p ro d rijeti u
irruo, ui, — 3. provaliti, nasrnuti
irruptio, onis, /. provala, upad
irruptus, adi. neslom ljen, neraskinut
Is, ea, id, pron. on, ovaj; taj; isti; takav
istac, adv. tuda
iste, ista, istud, pron. taj; onaj; tvoj, vaš
istic, istaec, istoc ili istuc, pron. eto taj,
taj tu ; adv. istic tamo, onamo
istius-modi
istius-modi, takav, te vrste
ita, adv. tako, ovako
itaque, adv. (= et ita) i tako; itaque,
conict. stoga, dakle, po tome
item, adv. isto tako, na isti način;
također
iter, itineris, n. put, hod, putovanje,
m arš; cesta, staza; e x i t i n e r e
odm ah nakon m arša, na putu; i.
i n g r e d i k ren u ti na put; i. f a c e r e
putovati, stupati
iteratio, onis, f. ponavljanje
iterato, adv. opet, još jednom , ponovo
itero 1. ponoviti
iterum, adv. po drugi put; s e m e l
atque iterum, semel iter­
u m q u e nekoliko puta
itidem, adv. na isti način
itio, onis, f. hodanje, hod
ito 1. polaziti, ići
itus, us, m. hod, put, polazak
iuba, ae, f. griva konjska; kruna na
glavi u zmije; perjanica
iubar, ariš, n. žarka svjetlost (nebeskih
tijela); svijetlo nebesko tijelo; zvi­
jezda
iiibatus, adi. grivast, s grivom
iubeo, iussi, iussum, 2. zapovijedati,
naložiti, dati; zaključiti, odobriti
iucunde, adv. ugodno, prijatno
iucunditas, atis, f. ugodnost, m ilina;
ljubaznost, dobroćudnost, veselost
iucundus, adi. ugodan, ljubak, mio, za­
nim ljiv
iudex, icis, m. sudac
iudicatio, onis, f. sudbeno istraživanje,
sud, presuda
iudicatus, us, m. sudsko zvanje
iudlcialis (iudiciaris), e, adi. sudski,
sudbeni
iudicium, ii, n. 1) sudska istraga, sud;
sudište; parnica; sudska presuda (i.
f a c e r e d e izreći osudu protiv). 2.
nazor, m nijenje, uvjerenje, razm i­
šljanje, oštroum lje; nakana; i u d i ­
c i o hotimice
ifidico 1. suditi, izreći presudu; odlučiti,
odrediti; misliti, držati za; prosuđi­
vati; cijeniti; proglasiti javno koga
čim ( a l q m h o s t e m )
140 iuro
iugalis, e, adi. jarm u navikao, upregnut;
ženidbeni
iuga'rius, adi. jarm en
iugatio, onis, f. vezanje (trsova o
brajdu)
iugerum , i, n. jutro, ral zemlje
iugis, e, adi. neprekidan, živ, nepresušan
iuglans, glandis, {. orah
itigo 1. spojiti, svezati; ženiti, udati
iugosus, adi. brdovit, gorovit
iugulatio, onis, /. ubijanje, klanje
iugulo 1. zaklati; um oriti iz zasjede;
upropastiti
iiigulum, i, n. grkljan; v ra t
iugum, i, n. igo, jaram ; sprega, par;
jaram ropstva; bračni jaram ; vaga
(zviježđe); klupe veslačke; kosa, bilo
Iulius, adi. srpanjski, julski; kao subst.
m. (sc. mensis) srpanj, juli
ium entum , i, n. krupno blago, tegleća
m arva, stoka
ir.nceus, adi. od site, sitov, od rogoza
irncosus, adi. sitovit, pun rogoza
iunctio, onis, f. sveza, vezivanje
iunctura, ae, f. sveza; spajanje
iunctus, adi. svezan, složen, združen
ir.ncus, i, m. sita, rogoz
iungo, iunxi, iunctum , 3. spojiti, sve­
zati, složiti, upregnuti, sjediniti; sklo­
piti; i. f l u v i u m p o n t e prem o­
stiti; i. c u r s u m e q u i s trč a ti s
konjim a; i. a m i c i t i a m cum
a l q o sklopiti p rijateljstvo
iuniperus, i, f. borovica, sm reka
Ihnius, adi. lipanjski, junski; kao subst.
m. (sc. mensis) lipanj, juni
iurglum , ii, n. svađa, kavga; parnica
iurgo 1. svađati se, p rep irati se; preti
se; psovati
iuridicialis, e, adi. pravni, sudski
iuris-đictio, onis, /. pravosuđe, civilna
sudbenost
iuro 1. prisezati, zaklinjati se, zakleti
se ( p e r I o v e m Jupiterom ); zavje-
riti se, u rotiti se; partic. i u r a t u s
koji je prisegao; zaklet; pod zaklet­
vom tv rditi; kleti se čim; i. i n v e r ­
b a a l i c u i u s na čije riječi p rise­
zati; i. i n n o m e n ( v e r b a ) p r i n ­
c i p i s priseći caru vjernost; i. i n
ius'
v e r b a m a g i s t r i slijepo slijediti
učitelja
ius1, iuris, n. 1) pravo (skup zakona,
naredaba i običaja); i. g e n t i u m
m eđunarodno pravo; i. r e d d e r e ,
d i c e r e pravo krojiti; i. p e t e r e
tražiti da mu se sudi. 2) povlastica,
pravica; i u r e o p t i m o s punim
pravom ; i u r e s pravom . 3) moć,
vlast, p rav n i položaj
ius2, iuris, n. juha, čorba
ius-iurandum, gen. iuris-iurandi, n.
zakletva, prisega; i. d a r e priseći
iussum, i, n. zapovijed, naredba
iussus, abl. iussu, m. zapovijed
iuste, adv. pravo, pravično
iustitla, ae, f. pravda; pravednost; p ra ­
vičnost
iustltium, ii, n. sudostaja, obustava su­
dovanja
iustus, adi. prav, pravedan; zaslužen,
osnovan; pravičan, blag; pravilan;
potpun, p ristojan; subst. iusta, orum,
n. što koga ide, pravo; zakonski obi­
čaji, obredi
141 iuxtum
iuvenalis, e, adi. m lađahan
iuvenca, v. iuvencus
iuvencus, i, m. junac; m ladić; iuvenca,
ae, f. junica; djevojka
iuvenesco, nui, — 3. rasti, razvijati se;
pom lađivati se
iuvenllis, e, adi. m lađahan, m ladićki
iuvenillter, adv. m lađahno, kao m ladić;
sa svom m lađahnom snagom
iuvenis, adi. mlad, m lađahan, subst. m.
i /. mladić; djevojka, djevica; komp.
i u n i 6 r e s m lađi ljudi dorasli oružju
iuvenor 1. šaliti se, ig rati se
iuventa, ae, f. m ladost, m ladež
iuventas, atis, /. m ladost; m lađahna
snaga, svježina
iuventus, utis, /. m ladost; mladež;
momčad
iuvo, iuvi, iutum (iuvaturus), 1. podu­
p irati, pom agati; veseliti; impers.
iuvat (a 1 q m) mili se, prija,
ugodno je
iuxta 1) adv. tik do, posve blizu; isto
tako, jednako. 2) praep. s ak. tik do,
k ra j, uz, kod; odm ah za, iza; blizu, do
iuxtum, adv. blizu, pokraj
 K

K. = Kaeso, onis, m. Kezon, rim sko I Kalendae, v. Calendae

obiteljsko im e | Karthago, v. C arthago
 L
L. = Lucius. Kao brojka L = 50
labecula, ae, /. ljagica, m ala sram ota
labe-facio, feci, factum , 3. rasklim ati,
uzdrm ati; upropastiti; potresti čijim
m išljenjem , prom ijeniti
labefacto, 1. potresati, drm ati; slabiti,
rušiti, uništavati
labellum, i, n. 1) usnica. 2) plitica
labes, is, /. propadanje, pad; prosjedina;
propast, rasap; m rlja, ljaga; m ana
labium, ii, n. usna
labo 1. klim ati se; propadati, rušiti se;
nepostojan biti, kolebati se
labor1, lapsus sum, 3. klizati se, padati,
ru šiti se; teći, letjeti; v ijugati se; iz­
m icati, prolaziti; propadati, ginuti;
posrnuti, pogriješiti
labor* (stariji oblik: labos), oris, m.
napor, trud, m uka; radinost, m arlji­
vost; djelo; tegoba, neprilika
laborifer, fera, ferum , adi. m ukotrpan
laboriose, adv. mučno, teško; nevoljno
laboriosus, adi. m učan, tru d an , težak;
poslen, m arljiv; mučen, jadan
laboro 1. raditi, tru d iti se, m učiti se;
b rin u ti se za što; trp je ti boli, bolovati,
biti u neprilici; 1. e x p e d i b u s
noge me bole; gorjeti za kim ; s
m ukom izraditi, načiniti; 1. a n i m o
u t živo nasto jati da
labrum1, i, n. usna; rub, kraj
labrum*, i, n. kada, kotao; banja
labrusca, ae, f. vinjaga, divlja loza
lac, lactis, n. m lijeko
lacer, era, erum , adi. razderan
laceratio, onis, f. razdiranje; grđenje
lacerna, ae, f. lacerna, ogrtač s k u k u lji­
com
lacčro 1. razderati, iskom adati; rastrg -
n u ti; zgnječiti, ispsovati, osram otiti,
zlostavljati; rasipati, p o tratiti
lacerta, ae, /. gušterica, gušter
lacertosus, adi. mišičav, žilav
lacertus, i, m. 1) (pl.) mišice; sila govor­
nička. 2) m išičava nadlaktica, ruka,
mišica; snažna ruka, moć
lacesso, sivi (ili ii), situm , 3. dražiti,
izazivati; zadirkivati; uzrokovati, za­
m etnuti
lacinia, ae, /. skut u haljine
lacrima, ae, /. suza
lacrimabilis, e, adi. dostojan suza, ja ­
dan, kukavan
lacrimabundus, adi. koji plače, roni suze
lacrimo 1. suziti, plakati
lacrimdsus, adi. pun suza, plačan; jadan,
tužan
lacrimula, ae, f. suzica
lactens, entis, adi. šišajući; mliječan,
sočan
lactesco, — — 3. p re tv a rati se u mlijeko,
postati m liječan
lacteus, adi. m liječan; pun m lijeka; bijel
kao m lijeko
lacto 1. dojiti
lactuca, ae, /. loćika, glavatica
lacuna, ae, /. jam a; bara, ribnjak; rupa;
m anjak, gubitak
lacunar, aris, n. poljati strop
lacuno 1. poljatim stropom uresiti
lacundsus, adi. pun praznina, nepotpun,
krnj
lacus, us, m. jezero; voda; bazen; kaca
laedo
laedo, si, sum, 3. ozlijediti, oštetiti, kva­
riti; uvrijediti, povrijediti; dosađivati
laena, ae, f. vunena kabanica
laesio, onis, /. vrijeđanje, draženje
laetabilis, e, adi. radostan, veseo
laetatio, onis, /. klicanje, veselje, rado­
vanje
laete, adv. radosno, veselo
laetifico 1. razveseliti; gnojiti, činiti
rodnim
laetificus, adi. radostan, veseo
laetitia, ae, f. radost, veselje, dražest;
plodnost; laetitia afficere
a 1 q m obradovati koga
laetor 1. veseliti se, radovati se
laetus, adi. veseo, dobre volje; radostan,
ugodan, p rijatan ; plodan, obilan
laeve, adv. nespretno, nevjesto, krivo
laevus, adi. 1) lijevi; subst. laeva, ae,
/. ljevica; lijeva strana. 2) nespretan;
sretan, povoljan; nepovoljan, nesretan
laganum, i, n. palačinka
lageos, i, /. zečje vino (vrsta loze)
lagoena, ae, f. posuda s uskim grlom;
vrč
lagbis, idis, /. lještark a
laguncula, ae, /. vrčić
lama, ae, /. kaljuža, bara
lambo, bi, bitum , 3. lizati
lamenta, orum, n. naricanje, jadiko-
vanje
lamentabilis, e, adi. sažaljenja dosto­
jan, jadan; plačan, tužan
lamentatio, onis, /. n aricanje
lamentor 1. naricati, tužiti
lamina (lamna), ae, f. zlatna šipka,
zlato
lampas, adis, /. i lampada, ae, f. zublja,
svijeća; sjaj nebeskih tijela
lana, ae, /. vuna; predenje vune; vu­
neno tkanje; odjeća
lanatus, adi. v u nat
lancea, ae, f. koplje (s remenom)
laneus, adi. vunen; m ek kao vuna
languefacio, feci, factum , 3. činiti m li­
tavim
langueo, gui, — 2. biti slab, šuštao; biti
m litav, m alaksavati, klonuti
languesco, gui, — 3. m litavjeti, m alak­
savati, popuštati; tupjeti, slabiti'
languide, adv. m litavo, slabo
144 largitor
languidus, adi. m litav, trom , lijen, n e­
hajan, popustljiv; um arajući
languor, 5ris, m. m litavost, um ornost,
slabost; slabina od bolesti; lijenost,
nem arnost
laniena, ae, /. mesnica
lanificium, ii, n. vunarstvo, predenje
vune
lanificus, adi. vunarski
laniger, gera, gerum , adi. vunonosan,
runjav; subst. janje
lanio 1. razderati, iskom adati
lanista, ae, m. učitelj m ačevanja; pu šta­
huja
lanitium, ii, n. prinos vune; vuna, runo
lanius, ii, m. m esar; krvnik
lanugo, inis, /. pepeljak, m ašak; m alje,
prve dlačice na licu
lanx, lancis, /. zdjela; zdjelica, plitica
lapathus, i, f. kiselica (biljka)
lapicida, ae, m. kam enar
lapicidinae, arum , f. kamenolom
lapidarius, adi. kam en, kam enit
lapidatio, onis, f. kam enovanje
lapidator, oris, m. kam enovač
lapideus, adi. kam eni
lapido 1. kam enovati; impers. l a p i d a t
kiši kam enjem
lapiddsus, adi. kam enit; tv rd kao kam en
lapillus, i, m. kamenčić; dragulj, biser
lapis, idis, m. kam en; m ram or; m iljokaz;
međaš; stećak; dragulj, biser
lappa, ae, f. čičak
lapsio, onis, f. klizanje; poskliznuće
lapso 1. posrtati; kolebati se
lapsus, us, m. posrtanje, klizanje, m ica­
nje; pad; posrtaj, greška
laquear, aris, n. poljati strop
laqueatus, adi. poljat, s poljatim stropom
laqueus, i, m. konop; zamka, stupica,
spletke
lardum, i, n. slanina
large, adv. obilno, darežljivo
largior 4. darivati, poklanjati, udijeliti;
podm ićivati; dopustiti
largitas, atis, f. obilnost, darežljivost
largiter, adu. obilno, mnogo
largitio, onis, /. darivanje, darežljivost;
podm ićivanje
largitor, oris, m. darovatelj; m itilac
largus
largus, adi. darežljiv, podatljiv, izdašan,
obilan
laridum, i, n. slanina
larix, Icis, f. ariš
larva, ae, f. zli duh pokojnika; strašilo;
krinka, obrazina
lascivia, ae, /. igra, šala, obijest; raspu-
štenost, raskalašenost
lascivio 4. obijestan, nestašan biti, šaliti
se; raspušten biti
lascivus, adi. veseo, obijestan, nestašan,
vragolast; razuzdan, besram an
lassitudo, Inis, /. um ornost, um or
lasso 1. utru d iti, oslabiti
lassus, adi. um oran, m alaksao
late, adv. široko, daleko, nadaleko; n a­
dugo, opširno
latebra, ae, f. skrovište; izgovor, isprika;
pribježište, zaklon
latebrosus, adi. pun skrovišta, zakutast,
tajan
latens, entis, adi. nevidljiv, sakriven
latenter, adv. tajno, skrovito
lateo, latui, — 2. sakriven biti, sakrivati
se; živjeti skrovito; siguran biti; ne­
poznat biti; l a t e t a l q m a l q d
sakrito je, nepoznato je komu
later, eris, m. opeka, cigla
laterculus, i, m. opečica, m ala opeka
latericius, adi. od opeke, od cigle
laterna, ae, /. svjetiljka, žižak
laternarius, ii, m. zubljonoša
latex, Icis, m. tekućina
latibulum, i, n. zaklon, skrovište
laticlavius, adi. širokim grim iznim po-
rubom obrubljen
latio, onis, f. nošenje; 1. l e g i s predla-
ganje zakona; 1. s u f f r a g i i pravo
glasa
latito 1. sak riv ati se
latitudo, Inis, /. širina, veličina; prostran
kraj; bogatstvo izraza
lator, oris, m. predlagač
latrator, oris, m. lajavac
latratus, us, m. lajanje, lavež
latrina, ae, j. zahod, nužnik
latro1, 1. lajati, psovati, grditi; žestiti se,
vikati
latro2, onis, m. razbojnik; pustahija;
najam nik
latrScinlum, ii, n. razbojstvo; lopovština,
JO L A T IN SK O -H R V A TSK I R JE Č N IK
145 laxe
spletke; razbojnička četa
latrdclnor, 1. biti razbojnik, hajdukovati
latrunculus, i, m. prost pustahija, raz­
bojnik
latus1, adi. širok, prostran; golem; p ru ­
žen, rastegnut, razvučen; opširan
latus3, eris, n. bok; strana; prsi, pluća;
snaga; stran a (vojske); d o l o r l a ­
t e r i s ( l a t e r u m ) bodac; t e g e r e
1. a l c i s ići o bok komu; l a t e r e
a p e r t o a g g r e d i na otvorenu,
neštićenu boku navaliti
latus3, v. fero
latusculum, i, n. stranica, bok
laudabilis, e, adi. hvale vrijedan, sretan
laudabiliter, adv. pohvalno
laudatio, onis, /. pohvala, hvala; nad­
grobni govor; povoljno svjedočanstvo
laudator, oris, m. hvalilac; pogrebni
govornik
laudatrix, Icis, /. hvaliteljica
laudatus, adi. hvaljen, hvale vrijedan
laudo 1. hvaliti, slaviti, priznavati; go­
voriti nadgrobni govor; pohvalno
spom injati
laurea, v. laureus
laureatus, adi. lovorom ovjenčan
laureola, ae, /. lovorova grana; lovorika;
slavlje
laureus, adi. lovorov; subst. laurea, ae,
/. ( a r b o r ) lovor, lovorika; (sc.
c o r o n a ) lovorvijenac
laurus, i i us, f. lovor, lovorika; lovor-
-vijenac; slavlje; pobjeda
laus, laudis, /. hvala, pohvala; slava;
pohvalno djelo, zasluga; pl. l a u d e s
pohvale, pohvalan opis
laute, adv. sjajno, krasno
lautia, drum, n. čast, gozba
lautitia, ae, /. sjaj, elegancija
lautumiae, arum , /. kamenolom
lautus, adi. čist, sjajan, krasan; ugledan,
uglađen; pristojan, dičan
lavacrum, i, n. kupaonica
lavatio, onis, /. kupanje
lavo, lavi, lavatum (lautum , lotum), 1.
prati, miti, kupati; kvasiti, obliti
laxamentum, i, n. polakšica, olakšanje,
ublaživanje
laxe, adv. daleko, široko; mlitavo, slabo;
slobodno
laxitas 146
laxitas, atis, /. prostranost
laxo, 1. proširiti, rastezati; razm aknuti
( m a n i p u l o s ) ; odriješiti, popustiti;
blaži ti, utažiti; d ati odahnuti
laxus, adi. prostran, širok; dug; labav,
nenapet, odapet; otvoren
lea i leaena, ae, /. lavica
lčbes, etis, m. plitica
lectica, ae, j. nosiljka
lecticarius, ii, m. nosač nosiljke
lecticula, ae, /. m ala nosiljka
lectio, onis, biranje, izbor; čitanje;
štivo
lectisternium, ii, n. gozba bogova
lectito 1. čitati; recitirati
lector, 5ris, m. čitač, čitalac
lectulus, i, m. posteljica; odar; poči-
valjka
lectus1, adi. biran, izabran; izvrstan, po
izbor
lectus*, i, m. krevet, postelja; počivaljka
(za ručak, gozbu)
legatio, onis, /. poslanje, poslanstvo;
nalog (što ga je poslanik primio) i
odgovor (što ga je donio); poslanici;
služba potčinjena generala, mjesto
legata
legatum, i, n. zapis, oporučni dar
legatus, i, m. poslanik; legat, podvoj-
voda; nam jesnik
legifer, fera, ferum , adi. zakonođavan
leglo, onis, f. legija (odjel rimske vojske
od 10 kohorata, svega 4200— 6000
momaka)
legionarius, adi. legijski
legitime, adv. zakonito; pravo, pristojno
legitimus, adi. zakonit; pristojan, v a­
ljan; legitima, orum, n. zakoniti ob­
redi
lego1, legi, lectum , 3. brati, skupljati;
b irati; nam atati, n avijati; prom atrati;
1. s e r m o n e m prisluškivati; 1. v e -
s t i g i a a l c i s slijediti; prebroditi,
jed riti pokraj, čitati; recitirati
lego* 1. poslati koga kao poslanika; uzeti
koga za legata; oporukom odrediti
leguleius, i, m. pravdaš
Ičgumen, Inis, n. sočivo, varivo; grah,
bob
lepusculus
lembus, i, m. m alena brzoplovka; čamac
lemma, atis, n. sadržaj, predm et; naslov
epigram a
lemniscatus, adi. nakićen vrpcam a
(lemnisci)
lemnisci, orum, m. šarene vrpce (što
vise s vijenaca)
lenimen, inis i lenimentum, i, n. bla-
žilo, tažilo
lenio, lenii, (lenivi), lenitum , 4. ublaži­
vati, m ekšati; krotiti; um iriti, utišati
lenis, e, adi. blag, nježan, mek; lju b a­
zan, krotak; milostiv, dobrostiv
lenitas, atis, /. blagost, nježnost, dobro-
stivost
leniter, adv. blago, nježno, tiho, položito
lenitudo, Inis, /. blagost, lagoda; k rot-
kost
leno, onis, m. svodnik, vodilac; zavod­
nik; posrednik
lenocinium, ii, n. podvodništvo; m am -
ljenje; prim am ljivo laskanje
lenocinor 1. baviti se podvodništvom;
laskati, ugađati komu; preporučivati
lens, lentis, f. leća
lente, adv. lagano, tiho; ravnodušno,
mirno
lentesco, -------3. postajati gipkim, lije­
piti se
lentiscifer, fera, ferum , adi. što rodi
trišljom , mastikom
lentiscus, i, /. trišlja, m astika
lentitudo, inis, /. laganost, sporost; tro ­
most, ravnodušnost
lento 1. savijati
lentus, adi. žilav; vitak, gibak, mek;
ljepljiv; spor, trom ; blag; dug; razvu­
čen, ukočen; m litav; m iran, hladno­
krvan, bešćutan, ravnodušan
lenunculus, i, m. lađica, čamac
leo, onis, m. lav
leoninus, adi. lavlji
lčplde, adv. pristojno, fino; dosjetljivo;
obijesno
lepidus, adi. pristojan, mio, krasan; me-
koputan; šaljiv, dosjetljiv
lepos i lčpor, oris, m. nježnost, milina,
vesela ćud; laka dosjetljivost
lepus, oris, m. zec
lčpusculus, i, m. zečić, zeko
lessus 147
lessus i akuz. l e s s u m , naricanje (za
m rtvim )
letalis, e, adi. sm rtan; subst. letalia,
ium , n. sm rtonosna sredstva
lethargicus, adi. drijem ovan, sanjiv
lethargus, i, m. m rtv i san, letarg ija
letifer, fera, ferum , adi. sm rtonosan
leto 1. usm rtiti
letum, i, n. sm rt; propast
leucaspis, idis, adi. bjeloštit
levamen, inis, i levamentum, i, n. po­
vlastica, ublaženje
levatio, onis, f. olakšanje; u m anjivanje
leviculus, adi. prilično tašt
levis1, e, adi. gladak, m lađahan, lijep,
skladan
levis2, e, adi. lak (na vagi), što se lako
nosi; brz, okretan; neznatan, neugle­
dan, m alen; lakoum an, nepouzdan,
beznačajan
levitas1, atis, f. glatkoća; uglađenost
levitas2, atis, f. lakoća (na vagi); n e­
stalnost, lakoum nost, beznačajnost
leviter, adv. lako; neznatno, malo;
voljno, rado
levo1 1. dizati, ispraviti; uzeti, oduzeti,
skinuti; ublažiti, utažiti, um anjiti;
osloboditi, riješiti; ispraviti; obrado­
vati
levo2 1. gladiti, izgladiti
lex, legis, /. pism en ugovor; pogodba;
zakonski prijedlog ( l e g e m f e r r e
• zakon predložiti); zakon ( l e g e ili
l e g i b u s a l q m s o l v e r e opro­
stiti koga od zakona); pravilo, propis,
odredba
libamen, Inis, n. žrtva ljevanica
libamentum, i, n. žrtva ljevanica;
žrtvovanje
libatio, onis, /. libacija, žrtv a ljevanica
libella, ae, /. para, novčić
libellus, i, m. knjižica, pisamce; biljež­
nica; m olbenica; pismo, spomenica;
paskvil; jav n i oglas
libens, entis, adi. voljan, rad, s veseljem
libenter, adv. rado, s veseljem
libentia, ae, /. radost, dobra volja
liber1, bri, m. liko; knjiga; pismo; popis
liber2, era, erum , adi. slobodan; iskren,
n ep ristran ; prost od, bez ( c u r a )
librilia
liberalis, e, adi. što se tiče slobode; ple­
m enit, slobodoum an; blag, uslužan;
darežljiv; obilan; s t u d i a l i b e ­
r a l i a znanstveni rad
liberalitas, atis, plem enit način m i­
šljenja; dobrostivost, uslužnost, d are­
žljivost
liberaliter, adv. slobodna čovjeka do­
stojno, plem enito; blago, prijazno;
darežljivo, podašno, obilno
liberatio, onis, /. oslobađanje, oprost
liberator, oris, m. osloboditelj
libere, adv. slobodno, razuzdano; otvo­
reno, prostodušno, iskreno, drage
volje
liberi, orurn, m. djeca
libero, 1. oslobađati; riješiti, izbaviti
( a l q m v o t i 1. riješiti dužnosti da
ispuni zavjet); osloboditi od kazne,
proglasiti nekrivim
libertas, atis, f. sloboda; duševna slo­
boda, slobodoum lje; razuzdanost
libertinus, adi. slobodnjački; subst. li­
bertinus, i, m. i libertina, ae, f. slo­
bodnjak, slobodnjakinja
libidinose, adv. požudno, samovoljno,
razuzdano
libertus, i, m. i liberta, ae, /. oslobođe-
nik, oslobođenica
libet (lubet), libuit ili libitum est, 2.
impers. m ili se, hoće se voljno, razuz­
dano
libidinosus, adi. pohotan, razbludan,
strastan, razuzdan
libido (liibido), inis, f. pohota, požuda;
sam ovolja, hirovi; pohotljivost, ras-
puštenost (u pl. pohote); sam ovolja
libo 1. oduzeti; dotaći se čega, srknuti,
okusiti ( o s c u l a 1. poljubiti); um a­
n jiti, oslabiti; izliti u čast bogu
libra, ae, f. Ubra (rimska funta); vaga
libramentum, i, n. uteg, utezi; horizon­
ta ln a površina ili crta
librariolus, i, m. prepisivač knjiga
librarius, adi. književni; s c r i p t o r 1.
pisar; subst. librarium, ii, n. orm ar za
knjige; librarius, ii, m. pisar
librator, oris, m. vagač; p raćar
libratus, adi. zam ahnut; krepak
librilia, ium, n. (sc. s a x a ) kam enje od
funte
libro 148
libro 1. u ravnoteži držati; zavitlati,
baciti
libum, i, n. kolač
licens, entis, adi. slobodan, razuzdan
licenter, adv. prosto, slobodno, raspu­
šteno, besram no
licentia, ae, f. sloboda; sam ovolja, ra -
spuštenost, bezakonje
liceo, ui, — 2. n a p rodaju biti, proda­
v ati se, v rijed iti
liceor, itu s sum, 2. nuditi za nešto što
se prodaje; 1. c o n t r a učiniti protiv­
nu ponudu
licet, licuit (i licitum est), 2. impers.
slobodno je, dopušta se, sm ije se,
može se; moguće je; konc. conict. ma
bilo da, m a i, ako i (s konj. prez. ili
perf.)
licitatio, onis, f. nuđanje, ponuda
licitator, oris, m. iz-vikivač, nudilac (na
dražbi)
licitor 1. nu d iti na dražbi
licitus, adi. dopušten
licium, ii, n. potka; niz, vez
lictor, oris, m. liktor, državni sluga
lien, enis, m. slezena
ligamen, Inis, n. i ligamentum, i, n. vez,
tkanica, zavoj
lignarius, ii, m. d rv ar, trgovac drvim a
lignatio, onis, /. drvarenje, sječa drva
lignator, oris, m. pilar, d rv a r
ligneolus, adi. od fina drv eta
ligneus, adi. drven, od d rv eta
lignor 1. d rv ari ti, ići po drva
lignum, i, n. drvo; stv ar od drveta; kop-
Ijača; strelica; d rv en a ploča; drven
kip
ligo1 1. vezati; svezati oko čega, obaviti
čim ( g u t t u r a l a q u e o stegnuti);
spojiti
ligo*, onis, m. m otika
ligurrio 4. lizati, oblaznuti; za čim hle-
p iti ( l u c r a )
ligurritio, onis, /. lakom ost
ligustrum, i, n. kalin a (biljka)
lilium, ii, n. lijer, ljiljan
lima, ae, /. pila; tu rp ija
limatus, adi. piljen; uglađen, dotjeran;
izobražen
limbus, i, m. obrub, porub
liquo
limen, inis, n. prag; kuća, stan; zagrade
u trk alištu ; granica; ulaz, početak
limes, itis, m. m eđa, granica; poljski
put, staza
limo 1. trti; piliti, gladiti, brusiti, isp ra­
vljati; tem eljito pregledati; um an jiti
limosus, adi. blatan
limpidus, adi. bistar, providan
limus1, adi. razrok, škiljav
limus2, i, m. m ulj, blato; glina; nečist,
talog
linča, ae, f. lanena vrpca; konopac; crta,
potez; međa, granica; kraj, konac
lineamentum, i, n. crta, potez; (pl.) n a ­
crti, konture; n acrt tijela, obličje
lineo 1. poravnati
lineus, adi. lanen, p rten
lingo, Unxi, linctum , 3. lizati
lingua, ae, /. jezik; govor, d ar govora;
jezičac, r t
liniger, gera, gerum , adi. lanonosan,
platnom odjeven
lino, levi ili livi, litum , 3. m azati, n ali­
čiti; izbrisati; prevući; zap rljati
linquo, liqui, — .3. ostaviti, pustiti; p re ­
pustiti; napustiti; otići iz; odreći se,
okaniti se
linteatus, adi. odjeven u platno
linter, tris, f. korito; čamac, čun
linteus, adi. lanen, platnen; subst. linte­
um, i, n. platno; jedro
linum, i, n. lan, predivo; nit, vrpca; ko­
nopac udice; platnen rubac; pam uk;
konop, uže; lovna m reža
lippio 4. biti krm eljiv
lippitudo, inis, /. krm eljivost
lippus, adi. krm eljiv; krm eljivac; glup,
tupoglav
lique-facio, feci, factum , 3. rastapati,
rastopiti; činiti da se raspadne; slabiti
liquet, liquit ili licuit, — 2. im pers. biti
jasan, bjelodan; part, l i q u e n s bi­
star, tekući
liquesco, — — 3. topiti se; tru n u ti;
razb istriti se; nestati; istrošiti se
liquide, adv. jasno, pouzdano
liquidus, adi. tekući, rastopljen; bistar,
providan; gladak; razum ljiv; subst.
liquidum, i, n. tekućina, piće; izvjes­
nost
liquo 1. topiti; čistiti
liquor1 149
liquor1, — 3. topiti se, teći
liquor*, oris, to. tekućina; žitkost; tekuća
tv a r
lis, litis, /. raspra, svađa ( c o m p o n e r e
l i t e m rasp rav iti raspru); parnica
(1. o r a r e parnicu voditi); predm et
parnice
litatio, onis, /. žrtvovanje uz povoljne
znakove, povoljna žrtva
liticen, cinis, m. kornetist, koji tru b i u
rog
litigator, oris, m. p arničar
litigiosus, adi. svadljiv; pun parnica;
prijeporan; pravdaški
litigo 1. svađati se; p ravdati se sudbeno
lito 1. žrtvovati uz povoljne znakove;
dobre znakove dati; sretno žrtvovati;
pom iriti
litoralis, e i litoreus, adi. obalni, p ri­
m orski
littera i litera, ae, /. 1) slovo. 2) u pl.
pismo; dopis; zapisnici, službeno pis­
mo; književnost, k n jig a ;' znanosti;
učenost; pisanje; l i t t e r i s m a n ­
d a r e a 1 q d nešto napisati
litterarius, adi. koji se odnosi na čitanje
i pisanje
litterate, adv. jasno; riječ po riječ; uče­
no, znanstveno
litterator, oris, m. jezikoznanac
litteratura, ae, f. pismo, slova, abeceda
litteratus, adi. slovim a obilježen; učen,
obrazovan
litterula, ae, f. 1) slovce. 2) (plur.) listić,
neznatni književni rad
litura, ae, /. brisanje, ispravljanje, do­
tjeriv an je
litus, oris, n. brijeg, obala m orska; p ri­
m orje
lituus, i, m. kuka augurova; rog; poziv,
znak
liveo, — — 2. olovne boje biti; zavi­
djeti; livens, entis, olovast; zavidan
lividus, adi. olovast; plavetan; sinji;
zavidan
livor, oris, m. m odrica; otrovna zavist
lixa, ae, m. pečenjar, opskrbnik kod
vojske
locatio, onis, /. davanje u zakup
locator, oris, m. davalac u zakup
loricatus
loco 1. položiti, m etnuti, postaviti, sa­
graditi; u zakup dati, pogoditi se;
ukonačivati; novce dati n a kam ate;
locatum, i. n. davanje u zakup
lčculus, i, m. m jestance; lijes; (plur.)
škatuljica, k u tija
locuples, etis, adi. im ućan, bogat; nada­
ren; pouzdan
locupleto 1. obogaćivati
locus, i, m. (u pl. loci i loca) mjesto,
prostor, određeno m jesto; čin, dosto­
janstvo; podrijetlo; s u m m o l o c o
n a t u s čovjek najodličnijega roda;
f i l i i l o c o a m a r e ljubiti kao si­
na ; 1. s e n a t o r i u s senatorski sta­
lež; položaj, stanje; mogućnost, p rili­
ka, zgoda; misao, rečenica, predm et;
povod; vrijem e; i n l o c o ( l o c o ) u
(pravo) vrijem e
ldcusta, ae, /. skakavac
locutio, onis, /. govorenje; izgovor
logi, orum, m. (prazne) riječi; šale
logice, es, f. (logica, orum , n.) logika
loligo (lolligo) inis, /. lignja, liganj
lolium, ii, n. ljulj
langaevus, adi. dugovječan, star
longe, adv. nadaleko, daleko; mnogo,
sasvim , posve; izdaleka
longinquitas, atis, f. duljina, daljina;
dugotrajnost
longinquus, adi. dug, dalek, udaljen;
tuđ; dugotrajan
longitudo, inis, /. dužina, dugotrajnost
longiusculus, adi. prilično dug
longurius, ii, m. duga m otka
longus, adi. dug ( n a v i s l o n g a ratn i
brod); udaljen, dalek; prostran, širok;
dugotrajan ( l o n g u m e s t d i c e r e
preopširno bi bilo)
loquacitas, atis, /. govorljivost, b rb lja­
vost
loquaciter, adv. govorljivo, brbljavo
loquax, acis, adi. govorljiv, b rbljav
loquela, ae, /. riječ; jezik, govor
loquor, cutus sum, 3. govoriti; razgo­
v arati se; reći, kazati
lorarius, ii, to. rem enar
I5reus, adi. od rem ena
lorica, ae, /. kožni oklop; prsobran na
zidovima
loricatus, adi. oklopljen
loricula 150
ldricula, ae, f. m ali prsobran
lorum, i, n. rem en; uzda; bič
lotos i lotus, i, /. lotos, vodeni ljiljan;
ždraljika, kokotac (biljka)
lubens, lubenter, lubet, lubido, v. libens
etc.
lubricus, adi. gladak, klizav ( l u b r i ­
c u m i, n. klizavica, klisko tlo); iz­
mičući, brz; sum njiv, opasan, zavod­
ljiv, v arav
lucar, aris, n. šum arina (porez od šu­
ma); glum ačka plaća
lucellum, i, n. m ali dobitak, bogatstvo
luceo, luxi, — 2. sv ijetliti se, sjati; jasan,
očevidan biti; impers. l u c e t dan je,
dani se
lucerna, ae, /. svjetiljka
lucescit, luxit, 3. impers. sviće
lucide, adv. svijetlo, jasno
lucidus, adi. svijetao; bistar; jasan, raz­
govijetan
lucifer, fera, ferum , adi. svjetlonosan;
subst. Lucifer, eri, m. Venera, Danica
lucifugus, adi. zazirući od svjetla
lucrativus, adi. unosan
lucror 1. dobiti, steći
lucrfisus, adi. unosan, probitačan, ko­
ristan
liicrum, i, n. dobitak, korist; i n l u c r o
e s s e koristan biti; l u c r i f a c e r e
a 1 q d dobiti
luctamen, inis, n. napor, borba
luctatio, onis, f. rvanje; borba; napor;
p rep iran je
luctificus, adi. tužan
lucti-sonus, adi. tužnoglasan, tužan
luctor (lucto) 1. rv a ti se, boriti se; ogle­
d ati se ( c u m a 1 qo); n apinjati se,
iz p etnih žila rad iti
luctuose, adv. žalostivo, tužno
luctuosus, adi. tužan, žalostan
luctus, us, m. žalost, tuga
lucubratio, onis, f. ra d kod svijeće; noć­
no djelo
lucubro 1. kod svijeće raditi, noću iz­
rađ iv ati
luculente, adv. ugledno, odlično
luculenter, adv. izvrsno, kako valja
luculentus, adi. svijetao; vidan; ugledan,
odličan
lucus, i, m. lug, gaj, šum a
luridus
ludibrium, ii, n. ruglo, bruka, rug; ig­
račka; h a b e r e l u d i b r i o ru g ati
se komu; p e r l u d i b r i u m za r u ­
glo
ludibundus, adi. igrajući se, veseo; lako,
bez m uke
ludicer, era, erum, adi. šaljiv, zabavan;
subst. ludicrum, i, n. igra, glum a;
igračka; pl. šaljive stvari, igre
ludificatio, onis, f, zadirkivanje
ludifico 1. titra ti se kim, podrugivati se
(a 1 q m)
ludificor 1. titra ti se kim ( a l q m) ; za­
priječiti, osujetiti
ludimagister, tri, m. učitelj, školnik
ludio, onis, m. i ludius, ii m. glum ac,
kom edijaš
ludo, si, sum, 3. igrati se čega (a 1 e a);
igrati; šaliti se; igrajući se čim baviti;
titra ti se kime, dražiti ( a l q m) ; p re ­
v ariti ( a l q m )
ludus, i, m. igra; u pl. glum a; zabava,
šala; igračka; m alenkost, trica; škola
lues, is, /. pomor, kuga; nesreća, propast
lugeo, luxi, — 2. žalovati; žaliti, zaviti
se u crno za kim ( a l q m )
lugubris, e, adi. tužan, žalostan
lumbus, i, m. bok, kuk
lumen, inis, n. svjetlo, vidjelo; svjetlost,
svijeća, zublja, luč, dan; život; očinji
vid, oko; ures, nakit, dika; jasnoća,
razgovijetnost; spas, pomoć
luminaria, ium, n. prozorski kapci, p ro ­
zor
luminosus, adi. jasan, svijetao; izvrstan
luna, ae, /. mjesec, m jesečina
lunaris, e, adi. m jesečni; srpast
luno 1. poput polum jeseca zavinuti; par-
tic. lunatus srpast
luo, lui, — 3. p latiti što čim, podnijeti
kaznu; pokorom odvratiti; plaćati;
trp jeti
lupa, ae, /. vučica; prosta bludnica
lupatus, adi. zažvaljen; subst. lupata,
orum, n. ili lupati, orum , m. vučje
žvale
lupinus, adi. vučji; subst. lupinus, i, m.
vučji bob
lupus, i, m. vuk; m orski vuk (riba); že­
ljezna kuka
luridus, adi. blijedožut, blijed
luscinia 151
luscinia, ae f. slavuj
luscitidsus, adi. slaba vida, kratkovidan
luscus, adi. ćorav, jednook
lusio, onis, igranje
lusito 1. igrati se, igrati
lusor, oris, m. šaljivac
lustralis, e, adi. pom irbeni, pokajni; pe­
togodišnji
lustratio, onis, /. čišćenje žrtvom pom ir­
be; obilaženje
lustricus, adi. očišćujući, pom irben
lustro 1. rasvijetliti; (žrtvom pomirbe)
očistiti; pregledavati, prom atrati; obi­
laziti, putovati, polaziti
lustrum1, i, n. ležaj, log, brlog; bludiliš-
te; razuzdan život
lustrum*, i, n. čišćenje, žrtva čišćenja;
vrijem e od pet godina; vrijem e
lusus, us, m. igranje, igra; zabava
luteolus, adi. žućkast
luteus1, adi. blatan; gadan, nevaljan
luteus*, adi. zlatne boje, žut
lutulentus, adi. blatan; zamazan, gadan;
nejasan
lutum1, i, n. blato; glina
lutum*, i, n. katanac (biljka); žuta boja
lyristes
lux, lucis, /. svjetlost, svjetlo, sjaj; svje­
tlost dana, dan; svjetlost života, život;
svjetlost očiju, vid; jasnoća, razgovi-
jetnost; život, spas; slava
luxuria, ae, f. i luxuries, ei, /. obilnost,
raskoš; raskalašenost
luxurio 1. i luxurior 1. uzbujati; pun
biti čega (s abl.); obijestan biti, poig­
ravati; raskošno živjeti, razuzdan biti
luxuriose, adv. raskošno; raskalašeno
luxuri5sus, adi. prebujan; pretjeran,
raspušten; raskošan, bludan, razuz­
dan
luxus, us, m. bujnost, obilje; raskoš, giz-
da; sjaj
lychnucus, i, m. svijećnjak
lychnus, i, m. svjetiljka; svjetlo
lympha, ae, /. bistra voda, osob. teku-
ćica ili izvor-voda
lymphaticus i lymphatus, adi. m ahnit,
izvan sebe, prestravljen
lynx, lyncis, m. i f. ris
lyra, ae, /. lira; poezija lirska
lyricus, adi. lirski; subst. lyrica, 5rum,
n. lirske pjesme
lyristes, ae, m. svirač na liri
 M
M. = Marcus, M’. = Manius. M kao
b ro jk a = 1000
macellum, i, n. trg mesa, trg povrća,
tržnica
macer, era, um adi. m ršav
maceria, ae ili maceries, ei, /. ograda,
plot, suhozid; opkop od ilovače
macero 1. um ekšati, nam očiti; slabiti,
istrošiti; mučiti, izjedati
macesco, —- — 3. m ršavjeti
machaera, ae /. sablja, mač
machina, ae, stroj, vitao; odar; opsad­
ni stroj; spletka, lukavština
machinamentum, i, n. stroj, sprava
machinatio, onis, /. mehanizam , i =
m achina, spletkarenje
machinator, oris, m. strojar, graditelj;
podbadač na zlo
machinor 1. izum jeti; snovati
macies, ei, f. m ršavost; sušica
macresco, ui, — 3. m ršavjeti, izjedati se
macto 1. povećati, slaviti; počastiti, na-
d ariti; žrtvom slaveći pom iriti; ž rt­
vovati; za žrtvu odrediti, ubiti, zakla­
ti; upropastiti
mactus, adi. povećan, samo voc. m a c t e
dobra ti sreća! blago tebi!
macula, ae, j. m rlja, pjega; ljaga, sram o­
ta; m ana; oko u mreže
maculo 1. činiti šarenim ; zaprljati, na-
grditi; okaljati, sram otiti
maculosus, adi. šaren; okaljan, zaprljan;
osramoćen, poružen
made-faclo, feci, factum , 3. natapati,
nakvasiti
madeo, ui, — 2. vlažan biti, kapati; p re­
pun biti čega, prelijevati se
madesco, dui, — 3. pokisnuti, nakvasiti
se
madide, adv. vlažno, mokro
madidus, adi. mokar, prokisao
maena, ae, f. sardela
maereo, ui, — 2. tužan biti, tugovati;
oplakivati ( m o r t e m f i l l i)
maeror, 5ris, m. žalost, tuga
maestitia, ae, f. sjeta, tuga, turobnost
maestus, adi. rastužen, sjetan, žalostan
tužan
maga, ae, f. vračara, čarobnica
magalia, Ium, n. kuća; čador
magicus, adi. vračarski, čarobnjački
magis1, Idis i magida, ae, /. zdjela, naćve
magis2 (mage), adv. komp. (sup. maxi­
me), više, većma, bolje; m. e t i a m
još više; m u l t o m. mnogo više;
quo ( q u a n t o ) m. — e o ( t a n t o )
m. što više — to više; n e q u e e o
m. i isto tako malo, pa ipak ne; m a-
g is m a g i s q u e (sve) više i više
magister, tri, m. najviši, najveći, glava;
učitelj, vojvoda, nadzornik; m. p 6-
p u 1 i = diktator; m. e q u i t u m po­
moćnik diktatorov i zapovjednik ko­
njaništva; m. m o r u m cenzor
magisterium, ii, n. poglavarstvo, upra-
viteljstvo; učiteljstvo
magistra, ae, /. poglavarica, u p ra v ite lji­
ca; (m. l u d i učiteljica)
magistratus, us, m. poglavarstvo; pog­
lavar, državni činovnik; m a g i s t r a ­
t u m g e r e r e vršiti službu
magnanimitas, atis, /. velikodušnost;
hrabrost
magnanimus, adi. velikodušan, h ra b ar
magnifice
magnifice, adv. veličanstveno, krasno,
sjajno; gizdavo; plem enito, velikoduš­
no
magnificentia, ae /. veličanstvenost,
sjajnost; nadutost, hvastavost; plem e­
nitost
magnifico 1. mnogo cijeniti, veličati
magnificus, adi. veličanstven; sjajan,
krasan; uzvišen; plem enit; nadut,
hvastav
magniloquentia, ae, f. uzvišen jezik;
hvastavost
magniloquus, adi. hvastav
magnitudo, inis, j. veličina, jakost, sila;
znamenitost, važnost
magnopere i magno opere, adv. (u sup.
maximopere ili maximo opere) veoma,
silno; (s negacijom) baš, upravo, oso­
bito
magnus, adi. s komp. maior i sup. ma­
ximus, 1) velik; prostran, visok, dug;
m a i o r , m a x i m u s ( n a t u ) sta­
riji, najstariji; m a i o r e s pređi, sta­
ri. 2) ugledan, znatan. 3) nadut, hva-
lisav; ohol, gizdav. 4) silan, odličan,
bogat
magus, i. m. mag, perzijski svećenik;
vrač, čarobnjak
maiestas, atis, /. uzvišenost, svetost, v e­
ličanstvo; ugled
Maius, adi. m ajski, svibanjski; kao
subst. m. (sc. mensis) svibanj, maj
maiusculus, adi. ovelik, poveći
mala, ae, /. žvalo; čeljust; u pl. lice,
obraz
malacia, ae, /. bezvjetarje, tišina
male, adv. s komp. peius i sup. pessime,
zlo, nesretno, nepovoljno
maledice, adv. psujući, klevetnički
maledicens, entis, adi. koji grdi, kleve­
tan
male-dico, xi, ctum, 3. grditi, ružiti
(alicui)
male-dictio, onis, f. psovanje
male-dictum, i, n. psovka, kletva
male-dicus, adi. (komp. m a l e d i c e n ­
t i o r , superi, m a l e d i c e n t i s s i ­
m u s ) koji opada, klevetan; subst. o-
padač
male-factum, i, n. zločinstvo
153 mancipium
maleficium, ii, n. nedjelo, opačina, zlo­
činstvo; nanesena šteta, nasilje
maleficus, adi. (komp. m a l e f i c e n ­
t i o r , superi, m a l e f i c e n t i s s i ­
m u s ) zlotvoran, klet, opak
male-suadus, adi. koji na zlo savjetuje,
zavodljiv
male-volens, entis, adi. zlohotan, zavi­
dan
malevolentia, ae, /. zlohotnost, zlura­
dost, zavist
malevolus, adi. (komp. m a l e v o l e n ­
t i o r , superi, m a l e v o l e n t i s s i ­
m u s ) = malevolens; subst. malevoli,
orum, m. zavidnici
malifer, fera, ferum , adi. jabukorodan,
plodan jabukam a
maligne, adv. zlohotno, zavidno; škrto,
oskudno
malignitas, atis, f. zavist; škrtost; zloba
malignus, adi. pakostan, zloban; zavi­
dan; štetan; škrt; neplodan
malitia, ae, f. zloba, nevaljalstvo; lo­
povsko postupanje
malitiose, adv. lukavo, podmuklo, zlob­
no
malitiosus, adi. lukav, zloban, zasjedan
malleolus, i, m. čekić; m ladica; vrsta
strelice (kojom se zapaljuje), smole-
nica
malleus, i, m, m alj, čekić, kijača
malo, m alui, malle, voljeti, radije htjeti
malobathron, i, n. m alobatron, drago­
cjeno ulje
malum, i, n. jabuka (plod)
malus1, i, m. jarbol, k atark a
malus2, i, f. jabuka (drvo)
malus3, adi. (komp. peior i sup. pessi­
mus) zao, zločest, nevaljao, loš, opak,
zloban; jadan, nesretan; štetan; po­
guban; subst. malum, i, n. zlo, nesre­
ća, bijeda; nanesena šteta, kazna; ne­
djelo, opačina; kao usklik: do bijesa;
zaboga!
malva, ae, /. sljez
mamma, ae, /. sisa, dojka
manceps, cipis, m. kupac, zakupnik jav ­
nih daća, poduzetnik građevina; n a­
jam nik; posrednik
mancipium, ii, n. kupnja; pravo vlas­
ništva, posjed i neograničena vlast
 mancipo
nad licem ili nad stvarju; (kupljeni)
rob
mancipo 1. dati kom u što kao svojinu;
prodati
mancus, adi. kljast; nemoćan, slab; ne­
potpun, krnj
mandatu, m. abl. sing, po nalogu
mandatum, i, n. nalog, zapovijed
mando1 1. naložiti komu što ( a l i c u i
a l q d ) ; predati, povjeriti, izručiti;
poručiti, javiti; m a n d a r e s e f u ­
g a e dati se u bijeg
mando2, di, sum, 3. žvakati, jesti
manduco 1. žvakati
mane 1) subst. indeed, n. jutro. 2) adv.
u ju tro
maneo, mansi mansum, 2. 1) intranz.
ostati; opstajati, traja ti, uzdržati se;
postojan biti u (in a m i c i t i a ) . 2)
tranz. čekati, iščekivati (a 1 q m)
manes, ium, m. duše pokojnika; m rtvac,
truplo; podzemni svijet
mango, onis, m. trgovac robljem
manicae, arum, /. rukav (u tunike); ru ­
kavice; lisice, negve
manicatus, adi. s rukavim a
manifeste, adv. očevidno, očito
manifesto1 1. otkriti, iznijeti na vidjelo
manifesto2, adv. = m anifeste
manifestus, adi. očit, jasan, očevidan;
dokazan
manipularis, e, adi. m anipulski; subst.
m a n i p u l a r i s , m. prost vojnik, re-
dov
manipulatim, adv. po m anipulim a
manipulus, i, m. rukovet; odio kohorte,
m anipul; četa
mannulus, i, m. galski konjić
mannus, i, m. duplaš, galski konjić
mano 1. teći, curiti, strujiti, otjecati, po-
tjecati odakle; širiti se, m ah preoti­
m ati
mansio, onis, /. ostajanje, boravak
mansito 1. boraviti, nastaniti se
mansue-facio, feci, factum , 3. pitomiti,
krotiti; uljuditi; um iriti
mansuesco, suevi suetum 3. ublažiti se,
um iriti se
mansuete, adv. blago, m irno
mansuetudo, inis, f. pitomost; blagost,
um iljatost
154 m&ritus
mansuetus, adi. pitom; blag, krotak, be­
zazlen
mantele, is, n. ručnik; ubrus
mantica, ae, /. putna torba, bisage
manualis, e, adi. ručni
manubiae, arum , /. ratni plijen; novac
dobiven od plijena; grabež
manubrium, ii, n. ručica, držak
manumissio, onis, f. otpuštanje ispod
vlasti, puštanje roba na slobodu
manumitto, misi, missum, 3. roba na
slobodu pustiti, roba osloboditi
manu-pretium, ii, n. ili manus pretium,
zaslužba; odšteta
manus, us, j. ruka, šaka (a d m a n u m
e s s e , h a b e r e pri ruci biti, im ati;
a e q u a m a n u d i s c e d e r e neo­
dlučna boja rastati se; m a n u s d a ­
r e pokoriti se); oružana ruka, pesni­
ca ( m a n u m c o n s e r e r e ili c o n ­
f e r r e , a d m. a c c e d e r e do­
ći na šake s kim); rad ruku, um jetnost
( e x t r e m a m. n o n a c c e s s i t
o p e r i b u s djela nijesu posve do­
tjerana, svršena; m a n u s o p e r i
a d m o v e r e posla se latiti); ru k o ­
pis, slog; vlast, sila, snaga; m. f e r-
r č a (brodarska) kuka; četka; radnici,
momčad
mapalia, ium, n. šator nomadski
mappa, ae, f. ubrus; rubac, m aram a
m arečo, ------- 2. om litavjeti, trom biti
marcesco, — — 3. venuti; m litavjeti,
slabiti, ulijeniti se
marcidus, adi. uveo; m litav, istrošen,
mare, is, n. more; m a r i na m oru; t e r ­
r a m a r i q u e na kopnu i na m oru;
m. n o s t r u m Sredozemno more
margarita, ae, /. i margaritum, i, n. biser
margino 1. obrubiti, zarubiti
margo, inis, m. i f. kraj, rub, okrajak;
granica
marinus, adi. morski
maritalis, e, adi. svadbeni, bračni
maritimus, adi. morski, prim orski;
i m p e r i u m m. zapovjedništvo na
moru; subst. maritima, orum, n. pri­
m orje
marito 1. oženiti, udati; spojiti stablo s
trsom
maritus 1) adi. bračan, ženidben; pri-
vit, privezan (o drveću). 2) subst. mž-
marmor
ritus, i, m. muž, suprug; zaručnik,
prosae; marita ae /. žena, supruga
marmor, oris, n. m ram or, m ram orni kip;
glatka sjajn a površina m orska
marmoreus, adi. m ram oran, od m ram o­
ra; gladak, bijel kao m ram or
Mars, tis, m. Mars, M art (bog rata);
meton. rat, boj; f e m i n e o M a r t e
u boju sa ženom; a p e r t u s M. boj
na otvorenom polju; svršetak boja,
bojna sreća; h rabrost
Martius, adi. M artov, posvećen M artu;
kao subst. m. (sc. mensis) ožujak, m art
mas, m aris, m. muž, m užjak; adi. muški,
m uževan
masculinus, adi. m uški
masculus, adi. muški, m uževan; hrabar,
srčan
massa, ae, /. tijesto, m eka gruda
matara, ae, ili mataris, is, f. v rsta koplja
matellio, onis, m. lonac, vrčina
mater, tris, /. m ati; m. f a m i l i a s do­
maćica; začetnica, roditeljica, izvor
matercula, ae, /. m ajčica
materia, ae, /. i materies, ei /. građa,
tv ar; drvo, lijes; duševna građa, p re d ­
met, tem a; uzrok, povod; sposobnost,
talenat, ćud
materies, v. m ateria
materior 1. d rv a sjeći, nabavljati
maternus, adi. m aterinji, m aterin ; m a­
terinski
matertera, ae, /. m ajčina sestra, tetk a
mathematica, ae, f. m atem atika; astro­
logija
mathematicus, i, m. m atem atičar; astro­
log
matricida, ae, m. m ateroubilac, ubojica
m ajke
matricidium, ii, n. um orstvo m atere
matrimonium, ii, n. ženidba, brak; a 1-
q a m in m a t r i m o n i u m d u c e -
r e oženiti se; d a r e ili c o l l o c a r e
a l q a m i n m a t r i m o n i u m (in
m a t r i m o n i o ) udati
matrimus, adi. kom e još m ati živi
matrix, icis, /. m atica, stablo od kojega
se uzim aju cjepovi
matrona, ae, f. časna, odlična gospođa;
žena, supfuga
matronalis, e, adi. m atrone dostojan
155 m čdidcrltas
mattea, ae, f. poslastica
mature, adv. rano; u (pravo) vrijem e;
zarana, ubrzo
maturesco, rui, — 3. dozrijevati, dos­
p jeti
maturitas, atis, /. dozrijevanje, dospije-
vanje; duševna i tjelesna zrelost; p ra­
vo vrijem e
maturo 1. 1) tranz. zreti, činiti da doz­
rijeva; u vrijem e obaviti; pospješiti,
brzo izvesti; s inf. požuriti se što brže
( m a t u r a t ab u r b e p r o f ic is -
c i). 2. intr. žuriti se, hitjeti
maturus, adi. 1) zreo, dospio; svršen,
sposoban; dorastao, m uževan; m a t u ­
r i o r a n n i s stariji. 2) rani; brz, h i­
ta r
matutinus, adi. ju tarn ji, rani
Mavors = Mars
maxime (maxume), adv. najviše, naj-
većma, osobito, vanredno, dakako;
q u a m m. što većma; c u m m a x l -
m e upravo sada
maxlmopere, v. m agnopere
mazonomus, i, m. zdjela
meatus, us, m. hodanje, tečaj, pu t
mechanicus, i, m. m ehaničar
medeor, — 2. liječiti, pomoći (s dat.); u
pomoć priteći, predusresti ( ma l o )
mediastinus, i, m. momak, kućni sluga
medicabilis, e, adi. izlječiv
medicamen, Inis, n. lijek, ljekarije; m e­
lem ; otrov; čarobni napitak; boja
medicamentum, i, n. lijek; melem; po­
moć; otrov; čarobni napitak; boja
medicatus, us, m. čini, čarolije
medicina, ae, /. liječništvo, ljekarstvo;
lijek, ljekarija; sredstvo, pomoć (d o-
lo ris)
medico 1. izm iješati, poškropiti; m astiti,
bojadisati; otrovati
medicor 1. liječiti
medicus 1) adi. ljekovit, koji ozdravlju-
je. 2) subst. liječnik, vidar
medle, adv. srednje, ponešto
medimnum, i, n. (i -us, i m.) grčki vagan
mediocris, e, adi. srednji, priličan; nez­
natan, m alen; um jeren, zadovoljan
mediocritas, atis, f. neznatnost; srednji
put; um jerenost, m jera
mediocriter
mediocriter, adv. srednje ruke, um je­
reno, neznatno; prilično; mirno, rav­
nodušno
meditamentum, i, n. priprava, priprem a
meditatio, onis, /. razm išljanje, mozga­
nje; priprava; p rip rav n a nauka
meditatus, adi. prom išljen, promozgan,
proučen
mediterraneus, adi. međuzem ni, sredo­
zemni, u n u tarn ji
meditor 1. razm išljati, prom išljati, sno­
v ati što, p rip ra v lja ti se na što (a 1 q d);
vježbati se
medium, ii, v. m edlus
medlus, adi. srednji, u sredini, usred; i n
colle medio usred brežuljka;
m e d i a a e s t a t e usred ljeta; d r­
žeći se sredine, um jeren; nepristran;
neu tralan ; neodlučan, dvoličan; obi­
čan, prost; subst. medium, ii, n. sredi­
na, polovina ( m e d i o I r e srednjim
putem ići); što je javno, od svih viđe­
no, svim a poznato; i n m e d i u m
a l q d p r o f e r r e iznijeti na vidjelo;
d e , e m e d i o t o l l e r e maći koga
s puta, sm aknuti; v e r b a e m. s u ­
m p t a riječi iz svakidašnjeg života;
v o c a r e r e m i n m e d i u m pred
jav n i sud iznijeti
medlus Fidius, v. F idius
medulla, ae, f. mozak, m ožlina, nutrina,
srce, duša
megistanes, num, m. velikaši
meio, —,— 3. m okriti
mei, mellis, n. med
melancholicus, adi. crnožučan, sjetan,
turoban
melicus, adi. pjevanjem praćen, lirski
melilotos, i, f. ždraljika, kokotac (biljka)
melimelum i, n. m edenjača (jabuka),
d u nja
melinum, i, n. m iris dunje
melior, v. b o n u s
melisphyllum, i, n. m atičnjak, m aca (bi­
ljka)
mellifer, fera, ferum , adi. medonosan
mellitus, adi. m eden; sladak kao med
melos, n. pjevanje, popijevka, pjesm a
membrana, ae, f. kožica, opna; svlak;
pergam ena; pisaće pločice od perga-
m ene
156 mendose
membratim, adv. komad po komad, m a-
lo-pomalo
membrum, i, n. ud; dio, čest
memini, isse, verb. def. sjećati se, opo-
m injati se čega (s gen. i ak.); spom e­
nuti što
memor, oris, adi. opom injući se čega,
pam teći što ( b e n e f i c i i )
memorabilis, e, adi. spom injanja v rije ­
dan, znam enit, znatan
memorandus, adi. spom injanja vrijedan,
znam enit, znatan
memorator, oris, m. pripovjedač
memoratus1, adi. = m em orandus
memoratus*, us, m. spom injanje, pripo­
vijedanje
memčrla, ae, f. pam et, moć sjećanja,
pam ćenje ( m e m o r i a e s t u d e r e
vježbati pam et; m e m o r i a t e n e ­
r e a l q d pam titi; e x m e m o r i a
napam et); spomen, uspom ena ( p r o ­
dere, t r a d e r e al qd m e m o ­
r i a e pripovijedati, zabilježiti; m e ­
moriae prodendus spomena
vrijedan; p o s t h o m i n u m m e ­
m o r i a m od pam tivijeka; m e m o ­
r i a a c l i t t e r i s usm eno i pism e­
no); misao; svijest ( s c e l e r i s ) ; v ri­
jem e, doba; pripovijedanje, povijest,
glas
memorialis, e, adi. koji na uspom enu
pripada
memoriter, adv. napam et, iz glave; ništa
ne zaboravljajući
memoro 1. (s akuz.) spom enuti što, sje­
titi na što; pripovijedati, napom enuti,
izvješćivati
menda, v. m endum
mendacium, ii. n. neistina, laž; obmana,
opsjena; izm išljotina, fikcija
mendax, acis, adi. lažljiv ( d a m n u m
m. nezaslužena šteta); varav, obm an-
jiv; izmišljen; subst. m e n d a x , m.
lažac, licem jerac
mendicitas, atis /. prosjačenje, prosjaš-
tvo
mendico 1 . i mendicor 1 . prosjačiti
mendicus, adi. prosjački, vrlo sirom a­
šan; kukavan; subst. mendicus, i, m.
prosjak; dronjo, nitkov
mendose, adv. pogrešno
mendosus
mendosus, adi. pogrešan, pun pogrešaka;
pogrešiv
mendum, i, n. i menda, ae, f. greška pi­
sarska; uopće: pogreška
mens, m entis, /. duša; um, razum , p a ­
met, srce, duh, misao, m išljenje; n a ­
m jera, naum , osnova; m nijenje, nazor;
razm išljanje, svijest, razbor; volja;
srčanost, a n i m u s e t m. srce i duh;
mente alqd comprehendere
pojm iti; v e n i t m i h i i n m e n ­
t e m p ada mi na um, h a c m e n t e
s tom nam jerom ; demittere
m e n t e s klonuti duhom
mensa, ae, f. stol; n a stol m etn u ta jela;
jelo; žrtvenik; m jenjački stol
mensarius, ii, m. m jenjač, novčar
mensio, 5nis, f. m jerenje
mensis, is, to. m jesec (vrijeme od 30 da­
na)
mensor, oris, m. m jerač, m jernik, g ra­
ditelj
menstruus, adi. m jesečni; jednom jeseč­
ni; subst. menstruum, i, n. živež za
m jesec dana
mensula, ae, f. stolić
mensura, ae, f. m jerenje; m jera; duljina,
širina, m noštvo, veličina
menta (mentha), ae, f. ru tav a m etvica
(biljka)
mentio, onis, /. pomen, napom ena, pom i-
njan je; m e n t i o n e m f a c e r e a l ­
c i s r e i ( d e a l q a r e ) napom enuti
što
mentior, m en titu s sum, 4. 1) intr. izmi­
sliti, izm išljati, lagati, zavaravati. 2)
tranz. g rad iti se onim što tko nije, op­
sjenjivati, pogrešno tv rd iti; lažno obe­
ćati, ne održati riječ; part, m e n t i ­
t u s lažan, patvoren, izm išljen
mentum, i, n. podvoljak; brada
meo 1. ići, hodati, putovati
mephitis (mefitis) is, /. škodljivo ispa-
riv an je
meraculus, adi. prilično čist
mercator, oris, m. trgovac; kupac
mercatura, ae, f. trgovina
mercatus, us, m. trgovina; trg, sajam
mercedula, ae, f. plaćica, kukavna plaća;
slabi dohoci
157 mesochorus
mercennarius, adi. plaćen, najm ljen;
subst. mercennarius, ii, m. plaćenik;
nadničar, najm ljenik
merces, edis, f. plaća, nagrada; cijena
( s i n e m e r c e d e badava); kazna;
najm ovina, dohoci od kuća ili polja
mercimdnium, ii, n. trgovačka roba
mercor 1. kupiti, kupovati
merda, ae, f. govno, izm etine
mere, adv. nepom iješano, čisto
mereo, rui, itum , 2. i mereor, itus sum,
2. zaslužiti, steći, dobivati, napose
m e r e r e i m e re ri (stipendia)
biti vojnik, služiti kao vojnik ( e q u o ,
p e d i b u s ) ; skriviti, sagriješiti; uči­
niti; zasluge stjecati, zaslužnim se či­
niti, u perf. zaslužan biti za ( b e n e
d e r e p u b l i c a ) ; meritus koji je
što zaslužio, pravedan; dužan
meretricius, adi. bludnički; subst. mere­
tricium, ii, n. bludništvo
meretrix, icis, f. bludnica
mergae, arum , f. vile (za sijeno)
merges, itis, f. snop
mergo, si sum, 3. uroniti, potopiti koga;
u n u tra staviti, zavući; sakriti;- m e r-
g i roniti, zagnjuriti se, zalaziti
mergus, i, m. ronac, gnjurac (ptica po-
vodnica)
meridianus, adi. podnevni; južni
meridiatio, onis, f. plandovanje, počinak
o podne
meridies, ei, m. podne; jug (strana svi­
jeta)
meridio 1. plandovati, počivati o podne
merito, adv. s pravom , po zasluzi
meritorius, adi. najm ljen, plaćen
meritum, i, n. plaća, zaslužba; zasluga;
dobročinstvo; krivica, k riv n ja; p re ­
kršaj, zločinstvo
merobibus, i, m. koji pije čisto vino
merops, opis, f. žuna
merso 1. zagnjuriti, potopiti
merula, ae, /. kos
merus, adi. nem iješan, čist, suh, cio
(subst. merum čisto vino); sam, puk,
gol; prav, neiskvaren
merx, mercis, f. roba
mesochorus, i, m. kolovođa; vođa pljes-
kača
messis 158
messis, is, j. žetva, kosidba (m e s s e m
f a c e r e žeti); v rijem e žetve; žito (ko­
je se žanje)
messor, 5ris, m. žetelac, kosac
messorius, adi. žetelački
-met (nastavak koji se dodaje pronome-
nu pers. i poss. za pojačanje) sam,
glavom ( e g o m e t )
meta, ae, f. čunj; napose u cirku rim ­
skom d v a č u n j a s t a s t u p a , na­
mještena na oba kraja niskog zida
( s p i n a ) koji je po duljini presijecao
trkalište; te stupove morahu utrkivači
sedam puta obaći; biljega, m eta; sva­
ki zaokret, polazište; cilj, kraj
metallum, i, n. kov, kovina; rudnik, ru ­
de (obič. pl.)
metamorphosis, is, j. m etam orfoza, pro­
m jena oblika, p retvorba
metator, oris, m. koji koljem obilježuje
meticulosus, adi. plašljiv, bojažljiv,
strašan
metior, m ensus sum, 4. m jeriti, izm je­
riti; odm jeriti, podijeliti; proći, pro­
putovati; proračunati, prosuđivati
meto, — , messum, 3. kositi, žeti, b rati;
odrezati, otkidati; oboriti, posjeći
metoposcopus, i, m. prorok koji proriče
iz čela; fizionom ist
metor 1. m jeriti, okolčiti, kolcim a obil­
ježiti
metrum, i, n. m jera, m jera kod stiha
metuens, entis, adi. bojeći se, zabrinut
za ( f u t u r i zabrinut za budućnost)
metuo, ui, — 3. b o jati se čega ( p a t ­
r e m ) ; u strah u iščekivati, ne znati;
čuvati se čega, u k lan jati se; oklijevati,
ne h tjeti, ne biti sklon
metus, us, m. strah, bojazan, briga; o-
pasno stanje
meus, pron. poss. moj, (uza subjekt e g o )
svoj
mica, ae, /. m rvica, zrno
mico, ui, — 1. trzati, drhtati, kucati; si­
jevati, svjetlucati se
migratio, onis, f. seljenje, seoba
migro 1. seliti, iseliti se, otići; doseliti se
miles, m ilitis, m. vojnik; pješak; prost
vojnik
militaris, e, adi. vojnički, ratni, vojni;
r e s m i l i t a r i s vojništvo
minitabundus
militariter, adv. vojnički
militia, ae, /. vojna služba; gen. m i l i ­
t i a e u ratu, u boju; ra t; vojska
milito 1. kao vojnik služiti u vojsci;
služiti
milium, ii, n. proso proja
mille ( i n d e cl., pl. m i l i a , him , n.),
tisuća, hiljada
millesimus, adi. tisući, hiljaditi
milliarius, adi. od tisuću; subst. millia-
rium, ii, n. m iljokaz; rim ska m ilja
millies ili milliens, adv. num. tisuću
puta
miluinus, adi. (upr. jastreblji), kradljiv,
lupeški, proždrljiv; subst. miluina, ae,
f. (sc. f a m e s ) pasji glad
miluus (milvus) i, m. soko golubar; raz­
bojnik; neka grabežljiva riba
mirna, ae, f. baletna plesačica
mimiambi, orum, m. m im ijam bi, mimi
u jam pskim stihovim a
mimice, adv. m imski
mimicus, adi. mimski; lakrdijaški
mimus, i, m. m im ski um jetnik; glum a,
lak rd ija
mirta, ae, /. m ina, grčki srebrni novac
minaciae, arum , f. — m i n a e
minaciter, adv. prijeteći, s grožnjam a
minae, arum , /. vršak na zidinam a, k ru -
nište; prijetnje, grožnje
minatio, onis, /. prijetn ja, grožnja
minax, acis, adi. koji strši; koji p rijeti,
grozi se
mingo, m inxi, m inctum i m ictum , 3. m o­
k riti
miniatus i minianus, adi. rum enicom
( m i n i u m ) bojadisan, crveno obojen
minime, minimum, minimus, v. parum ,
parvus
minister, stri, m. i ministra, ae, /. sluga,
podvornik, pomoćnik, sluškinja, pod-
vornica
ministerium, ii, n. služba, obavljanje,
posao
ministrator, oris, m. pomoćnik, sav jet­
nik
ministratrix, icis, /. pomoćnica
ministro 1. posluživati za stolom, poda­
vati ( a l i c u i p o c u l a ) ; pribaviti,
podijeliti
minitabundus, adi. koji prijeti, grozi se
minitor
minitor 1. prijetiti, groziti se ( a l i c u i
mortem)
minor1 1. stršiti (uvis); prijetiti, groziti
se ( a l i c u i c r u c e m ) ; hvastajući se
obećati
minor*, v. parvus
minuo, ui, utum , 3. um anjiti, rasjeći,
rascijepati na m anje dijelove; sniziti
( p r e t i u m f r u m e n t i ) ; slabiti, o-
graničiti, stegnuti; uvrijediti
minus, adv. komp. m anje; v. parum i
parvus
minusculus, adi. m ajušan
mlnutatim, adv. komad po komad, ma-
lo-pomalo
minute, adv. raskom adano
minutulus, adi. posve malen
minutus, adi. malen, neznatan
mirabilis, e, adi. divan, vanredan, za-
m jeran
mirabiliter, adv. divno, čudnovato
mirabundus, adi. snebivajući se od ču­
da, začuđen
miraculum, i, n. stv ar vanredna, čudo
mirandus, adi. čemu se valja čuditi, za­
m jeriti
miratio, onis, /. udivljavanje
mirator, 5ris, m. čudilac
mire, adv. čudno, divno, vanredno
mirifice, adv. = m ire
mirificus, adi. divan, vanredan, osobit
mirmillo (murmillo), onis, m. mirm ilon
(vrsta gladijatora s galskim oružjem i
s likom ribe na kacigi)
miror 1. čuditi se, diviti se čemu (a 1 q m,
a 1 q d); u čudu pitati
mirus, adi. čudan, divan, osobit; m i-
r u m q u a n t u m ili q u a m izvan­
redno
miscellus, adi. m ješovit
misceo, miscui, m ixtum (mistum), 2.
miješati, izm iješati; združiti, sjediniti
( m a n u s m i s c e r e boriti se; v u l ­
n e r a m. ran jav ati se međusobno);
m iješajući prirediti; pobuđivati, uz­
rokovati; zamrsiti, uzbuditi; napuniti
(domum flamma)
misellus, adi. jadan, vrlo nesretan, ku­
kavan
miser, era, erum, adi. jadan, nesretan,
tužan; kukavan, nevrijedan, sirom aški
159 mitto
mlsčrabllis, e, adi. sažaljenja vrijedan,
tužan, nevoljan; žalostan, plačan
miserabiliter, adv. tužno, žalosno, jadno
miserandus, adi. vrijedan sažaljenja, ja ­
dan
misere, adv. jadno, žalosno; kukavno;
žestoko, strasno
misereor, erltus sum, 2. žaliti, sm ilovati
se ( a l c i s )
miseresco, — — 3. = m isereor i m i­
seret
miseret, uit, 2. impers. i pas. s istim
znač. m i s e r e t u r , m i s e r i t u m
e s t žao mi koga, smili mi se tko (m e
a l c i s , a l c i s rei)
miseria, ae, /. nesreća, nevolja, jad, bi­
jeda
misericordia, ae, f. milosrđe, sažaljenje,
sućut
misericors, dis, adi. milosrdan, milostiv
miseror 1. žaliti koga, jadikovati nad
(a 1 q m)
missicius, adi. otpušten
missilis, e, adi. što se dade baciti; subst.
missile, is, n. koplje, strelica
missio, onis, f. odašiljanje; otpuštanje;
puštanje zarobljenika na slobodu,
otpust (iz službe vojničke); milost;
prestanak
missito 1. pošiljati
missus, us, m. samo abl., poslanje, n a­
log; hitac
mistura (mixtura), ae, /. m iješanje
mitella, ae, f. dem. od m itra
mitesco,-------3. zreti, dozrijevati; ubla­
žiti se, popuštati; postati pitom
mitigatio, onis, /. ublaživanje, blaženje
mitigo 1. mekšati, ublaživati, oduzeti
čem u trpkost, oporost; ublažiti, um an­
jiti; um iriti, ukrotiti, pitom iti
mitis, e, adi. blag, mek, nježan, miran,
tih
mitra, ae, f. povezača, vrsta turbana
mitratus, adi. m itronosan
mitto, misi, missum, 3. 1) slati, otpre­
m iti (part, m i s s i poslani glasnici;
otpušteni vojnici); m. a l i c u i u t
pismeno naložiti da. 2) bacati, m etati.
3) dati, bacati, izustiti, dati na znanje.
4) otpustiti, ostaviti, odreći se; m.
s e n a t u m raspustiti senat; e x e r-
mobilis
c i t u m m. o tp ustiti vojsku (iz služ­
be). 5. mimoići, p rešu tjeti
mobilis, e, adi. gibljiv, pomičan; pro­
m jenljiv, nepostojan, povodljiv; p re­
v rtljiv
mobilitas, atis, /. gibljivost, okretnost;
prom jenljivost, p revrtljivost
mobiliter, adv. brzo, naglo
moderamen, inis, n. kormilo, u p ra v ­
ljanje
moderate, adv. um jereno, m irno, ra v ­
nodušno
moderatio, onis, /. um jerenost, uzdrža­
vanje, ustezanje, prav a m jera; čuva­
nje, blagost; uprava, vladanje
moderator, oris, m. koji se drži prave
m jere; upravitelj, vladalac
moderatrix, icis, /. obuzdavalica; u p ra­
viteljica, vladarica
moderatus, adi. um jeren, razborit, zna­
čajan; m iran, n ep retjeran
moderor 1. stegnuti na prav u m jeru, us-
preći, obuzdati, um jereno upotreblja­
vati, m jeru u p o trijebiti u čemu ( a l i ­
c u i i a l q d ) ; u red iti prem a čemu
modeste, adv. um jereno, razborito;
sm jerno, skrom no, čedno
modestia, ae, /. um jerenost, razboritost,
blagost; sm jernost, čednost; zakonito
vladanje; poslušnost, zapt ( m i l i ­
t u m ) ; skrom nost, čestoća; prim jere­
nost, shodnost
modestus, adi. um jeren, razborit, blag;
čedan, stidljiv; pošten
modice, adv. um jereno; m irno, ravno­
dušno
modicus, adi. um jeren, srednji, priličan;
razborit; skrom an, čedan
modifico 1. odm jeriti kako valja, preu-
desiti
modius, ii, m. modij, žitna m jera (od 83/t
litara)
modo, adv. 1) samo; n o n m o d o —
s e d e t i a m ne samo — nego i;
d u m m o d o s konj. ako samo, sa­
mo da. 2) nedavno, baš, upravo sada;
m o d o — m o d o sad — sad
modulate, adv. po taktu, skladno
modulatio, onis, f. takt, ritam
modulator, 5ris, m. skladatelj, m uzičar
modulatus, adi. po tak tu odm jeren
160 mollesco
modulor 1. m jeriti; ritm ički m jeriti;
skladno pjevati, udarati
modulus, i, m. m jera, m jerilo
modus, i, m. m jera, veličina; množina;
m jerilo; takt, ritam , napjev; određena
m jera koja se ne sm ije prekoračiti,
cilj, kraj; um jerenost; propis, pravilo;
(in m o d u m v e n t i poput vjetra)
način, h o c m. ili a d h u n c m o ­
d u m na taj način, ovako; o m n i
m. na svaki način; n u l l o m. n ik a­
ko; m o d o poput
moecha, ae, /. preljubnica
moechor 1. preljubom se baviti, ljubo-
vati
moechus, i, m, preljubnik; bludnik
moenia, ium, n. zidine, bedemi; nasip;
kuća, zgrada, dvorovi; vanjski obujam
mola, ae, /. m linski kam en; m lin; ž rt­
vena kaša
molaris, is, m. (sc. lapis), m linski k a­
men, žrvanj; veliki kam en
rubles, is, f. teška stvar; brem e, težina,
grom ada; h rp a kam enja, stab alja i
slič.; (kameni) nasipi; gorostasne zgra­
de; sila; veličina, jakost; teškoća, n a ­
por, nužda; t a n t a e m o l i s e r a t
tako teško bijaše
moleste, adv. dosadno, teško; nerado;
prisiljeno, neprirodno
mdlestia, ae, /. tegotnost, dosadnost; ne­
prilika; usiljenost, neprirodnost izraza
molestus, adi. tegotan, dosadan, n ep ri­
ličan; usiljen, neprirodan
molimen, inis, n. napor, trud; veliki
pothvat
molimentum, i, n. = m olim en
molior 4. 1) tranz. te re t s naporom k re ­
tati, m icati, oprem iti; m. a n c o r a s
dići sidro; m. f o r e s razbiti v ra ta ;
c o r p o r a e x s o m n o iza sna b u ­
diti; m. f i d e m potkapati veresiju;
nešto veliko stvoriti, podići, osnovati,
uzrokovati, pobuditi (v i a m m. pro-
k rčiti put). 2) intr. k ren u ti se, dignuti
se; izm učiti se, tru d iti se
mblitio, 5nis, f. kretanje; prip rav a
mblitor, oris, m. tvorac, graditelj
mSlitrix, icis, f. uzročnica
m ollesco, ------- 3. m ekšati; oplem enji­
vati se, postajati blag
mollicellus
mollicellus i molliculus, adi. mek, nje­
žan
mollio 4. učiniti gipkim, um ekšati; (o
biljkama) oplem enjivati; m litaviti,
razm aziti; ukrotiti, oslabiti; učiniti
snošljivim, ublažiti
mollipes, pedis, adi. mekonog, m litavih
nogu
mollis, e, adi. gibak, mek; m iran, tih,
nježan, blag, mio; popustljiv, nem u-
ževan, slab, m ekoputan
molliter, adv. meko, gipko, elastično;
blago, mirno, nježno, popustljivo; me-
pokutno, slabo, razmaženo
mollitia, ae, /. ili mollities, ei, f. gipkost;
nježnost, osjetljivost; m litavost, me-
koputnost, razm aženost
mollitudo, inis, /. gipkost, vitkost, m e­
koća, nježna osjetljivost
molo, ui, itum , 3. m ljeti
moly, yos, n. biljka od čaranja
momentum, i, n. 1) pokretna sila; tra ­
jan je gibanja, čas, trenutak; m o-
mento temporis, momento
za tren oka. 2) pretega, pretežnost,
vrijednost, znamenitost, moć
monedula, ae, /. čavka
moneo, ui, itum , 2. opom injati, sjetiti
koga na što ( a l q m d e a l q a re );
pozivati, nagovarati; poučiti; nadah­
nuti; navješćivati
moneris, is, f. brod s jednim redom ve-
sala, jednoveslarka
moneta, ae, /. kovnica; kovani novac
monetalis, e, adi. kovnički
monetarius, ii, m. kovničar
monile, is, n. ogrlica
monita, orum, n. opomene; proročanstvo
monitio onis, opom injanje, opomena
monitor, 5ris, m. opominjač; pravni sav­
jetn ik
monitus, us, m. opomena; proročanstvo,
volja bogova
monopodium, ii, n. jednonog stol
mdndpblium, ii, n. pravo sam oprodaje,
monopol
mons, m ontis m. brdo, gora, planina
monstrabilis, e, adi. izvrstan, znam enit
monstrator, oris, m. doznačivalac; uči­
telj
JI LA T IN SK O -H R V A TSK I R JEČN IK
161 morio
monstratus, adi. izvrstan; napadan, pri-
m jetljiv, uočljiv
monstro 1. pokazivati, upućivati; propi­
sati, odrediti; doznačiti, kazati; savje­
tovati; tužiti, osvaditi
monstrum, i, n. znam enje; protuprirod­
na prikaza; nakaza, nem an; nevjero-
jatnost
monstruose, adv. nakazno, čudnovato
monstruosus, adi. nakazan, neprirodan
montanus, adi. gorski, gorovit; subst.
montani, orum, m. gorštaci, brđani;
montana, orum, n. gorski krajevi
monticola, ae, m. i f. goranin, brđanin
montivagus, adi. koji gorom luta
montuosus, adi. gorovit, brdovit
monumentum (monimentum), i, n. spo­
m enik, uspom ena; u pl. pisani spome­
nici, izvori
mora1, ae, f. boravljenje; odmor; zate­
zanje, boravak; zapreka; stanka; v ri­
jem e, rok; s i n e m o r a bez oklije­
vanja; m o r a m i n f e r r e , a f f e r -
r e zatezati, odgađati
mora2, ae, f. m o r a , odio spartanske
vojske
mSralis, e, adi. ćudoredan, etičan, mo­
ralan
morator, oris, m. ustavljač; oklijevalo;
zaostali vojnik
moratus, adi. običajan, ovakve ili onak­
ve ćudi (gotovo uvijek u savezu s ad-
verbom); f a b u l a r e c t e m. komad
u kojem su dobro orisani k arakteri
morbus, i, m. bolest; m o r b o a f f i c i
oboljeti
mordaciter, adv. zajedlivo, jetko
mordax, acis, adi. ujedljiv; oštar; jedak,
opor; uvredljiv, zajedljiv
mordeo, momordi, morsum, 2. gristi,
ujesti; plakati ( f l u m e n r i p a s ) ;
paliti, žeći; bockati, vrijeđati, žalostiti
mordicus, adv. grizom, grizući zubima
moretum, i, n. moret, jelo od luka i d ru ­
gog povrća
moribundus, adi. um irući; sm rtan, sm r­
tonosan
morigeror 1. ispuniti volju, ugoditi (a 1 i-
c u i)
mdrigerus, adi. uslužan, poslušan
morio, onis, m. velika luda, budala
morior 162
morior, m ortuus sum, 3. um rijeti, um i­
rati; subst. m o r t u u s m rtvac, lešina
morologus, adi. ludo govoreći, lud
moror 1. 1) intr. boraviti, zadržati se,
zakasniti; oklijevati. 2) tranz. zabaviti,
zadržavati, priječiti koga; zabavljati;
n i h i l m o r o r ne tarem sebi glave,
ne m arim
mSrose, adv. mrzovoljno, tvrdoglavo
morositas, atis, /. pedanterija, zlovolja,
hirovi
mordsus, adi. pedantan, ćudljiv; zle
volje
mors, mortis, /. c o n s c i s c e r e s i b i
m o r t e m zadati sebi sm rt
morsus, us, m. ujed, ugriz, grizenje; d r­
žanje; jed; zlovolja, žalost
mortalis, e, adi. sm rtan; nestalan; subst.
m o r t a l i s sm rtnik, čovjek; morta-
lia, ium, n. ljudsko, sm rtno; udes
ljudski
mortalitas, atis, /. sm rtnost, prolaznost,
nestalnost; sm rtna narav čovječja; čo­
vječanstvo
morticinus, adi. crkao; m rcina (psovka)
mortifer, fera, ferum , adi. sm rtonosan
mortifere, adv. sm rtno
mdrum, i, n. m urva (plod); kupina
morus, i, /. dud, m urva (drvo)
mos, moris, m. običaj; volja, pravilo, za­
kon ( m o r e m g e r e r e a l i c u i po
volji činiti, ugađati); način, moda; p i­
rn 6 r e s m išljenje, ćud, značaj, vla­
danje
mostellaria, ae, f. kom edija o sablastim a
motio, čnis, f. gibanje
mbtiuncula, ae, f. slaba groznica
moto 1. gibati, m ahati
mbtus, us, m. k retnja, tečaj, kretanje,
obrat ( t e r r a e m. potres); osjećanje,
čuvstvo; duševna djelatnost (pl. du­
ševna ganuća, misli); nagon, nadahnu­
će; ustanak, buna
moveo, movi, motum, 2. 1) krenuti, mi­
cati; potresati, drm ati (a r m a m. ma-
šati se za oružje). 2) razm išljati, pro­
suđivati; skloniti koga, uzdrm ati, os­
labiti, prom ijeniti; uzrokovati, zadati,
zam etnuti. 3) izvući, iznijeti, donijeti.
4) otprem iti, otpraviti; s e m. i m o ­
v e r i otići, u d aljiti se; ( s i g n a, c a ­
multi-iugas
s t r a m.) podići se, otputovati, k re­
nuti. 5) odm aknuti, potisnuti, odagna^
ti; a 1 q m l o c o m. krenuti koga s
njegova mjesta, svrgnuti; m. a l q m
s e n a t u ukloniti iz senata
mox, adv. zamalo, naskoro, skoro
mucidus, adi. balav; pljesniv
mucro, onis, m. oštar šiljak (u bodeža);
bodež; oštrina, žestina
mucus, i, m. sluz, bale
muginor 1. mozgati, oklijevati
mugio 4. m ukati ( m u g i e n t e s gove­
da); tutnjiti, oriti se, trubiti
mugitus, us, m. m ukanje; tutanj
mula, ae, /. m ula; mazga
mulceo, si, sum, 2. gladiti; lizati; lagano
se čega dotaknuti; ublažiti, um iriti;
obradovati
mulco 1. izlupati, izm latiti; razbiti, ras­
tući
mulcta, mulcto, etc. v. m ulta, m ulto etc.
mulctra, ae, /. i mulctrum, ii n. ili mul­
ctrarium, ii, n. muzlica, kravljača
mulgeo, si, ctum, 2. musti
muliebris, e, adi. ženski; bablji, nem u-
ževan
muliebriter, adv. ženski, bapski
mulier, eris, /. žena, ženska; supruga
mulierarius, adi. ženski; subst. ženskar
muliercula, ae, /. ženica; slabašna žena;
raskalašena žena
mulierositas, atis, /. ženskarstvo, pom a­
ma za ženama
mulio, onis, m. mazgar
mulionius, adi. m azgarski
mullus, i, m. trlja, barbun (riba)
mulsum, i, n. medovina
mulsus, adi. dražestan, ljubak, m eden
multa, ae, /. kazna, globa
multaticius, adi. kaznen
multatio, onis, /. kažnjavanje
multibibus, adi. koji mnogo pije, p ija­
nica, popilica
multi-cavus, adi. šupljikav
multifariam, adv. m nogostrano
multifidus, adi. rascijepan
multi-formis, e, adi. mnogolik
multi-forus, adi. s mnogo rupa
multi-iugus, multiiugis, e, adi. mnogo-
prežan
multi-loquax 163
multi-loquax, acis, multi-loquus, adi.
brbljav
multiplex, plicis, adi. m nogostruk; za­
vojit; opširan, m nogobrojan; razno-
ličan, m nogostran, obilan, m nogozna-
čan, teško dokučljiv; prom jenljiv, ne­
stalan
multiplicabilis, e, adi. m nogostručan;
koji se um nožava
multiplico 1. pom nogostručiti, um nožiti
multipotens, entis, adi. vrlo moćan
multitudo, inis, f. mnoštvo, množina, ve­
lik broj; svjetina, prosti puk
multivolus, adi. koji mnogo hoće
multo 1. kazniti
multum, komp. plus (pluris), sup. plu­
rimum, mnogo, vrlo, veoma, jako,
često; (u gen. cijene) komp. p l u r i s
više, skuplje; superi, p l u r i m i vrlo
mnogo, visoko (e s s e vrijediti); abl.
multo mnogo, daleko (uz komp.)
multus, adi. s komp. plus, pluris, pl.
mplures, n. plura, sup. plurimus, 1)
mnogi, m nogobrojan, velik, silan, že­
stok; subst. m u l t i množina, svjeti­
na; komp. p l u r e s više, više njih;
m u l t a n o c t e kasno noću; a d m.
n o c t e m do kasne noći; m. d I e po­
što je već m inulo dosta dana. 2) op­
širan,dug. 3) revan, radin, neprestan,
neum oran; dosadan
mulus, i, m. mazgov, mazga, m ula
mundanus, i, m. svjetski građanin, koz­
m opolit
munde, adv. čisto
munditia, ae, f. i mundities, ei, /. čisto­
ća; kićenost, gizda; finije obrazova­
nje
mundus1, adi. čist, uredan, kićen, pristao
mundus2, i, m. svijet, svem ir; nebo; ze­
m lja
munerarius, ii, m. priređivač javnih
igara
muneror 1. darovati, darivati ( a l i c u i
a l q d , a l q m a 1 q a re )
munia, Ium, n. pl. službene dužnosti
municeps, cipis, m. i f. građanin m unici­
pija; sugrađanin
municipalis, e, adi. m unicipijski
municipatim, adv. m unicipij po m uni­
cipij
murtus
municipium, ii, n. m unicipij (grad u
rimskoj vlasti, ali sa svojim ustavom
i zakonima)
munifice, adv. darežljivo, dobrotvorno
munificentia, ae, /. darežljivost, dobro-
tvornost
munificus, adi. (komp. -f i c e n t i o r,
superl. - f i c e n t i s s i m u s ) darež­
ljiv, velikodušan
munimen, inis, n. utvrda; zaštita
munimentum, i, n. branište, zaklon; op­
kopi, utvrde; zaštita, potpora
munio 4. zidati (zidove, opkope); u tv r­
diti, pripraviti za obranu; braniti, za­
klanjati, štititi; krčiti, u trti (v i a m)
munis, e, adi. uslužan
munitio, onis, /. obzidavanje; opkop; za­
klon, bedemi; utiranje, krčenje
munito 1. u tirati, krčiti (put)
munitor, oris, m. u tvrditelj
munitus, adi. utvrđen, zaklonjen
munus, eris, n. određeni posao, djelo;
zadaća, vršenje, dužnost, služba; te­
ret, daća; usluga, ljubav, dar; žrtva,
prilog; posljednja ljubav prem a m r­
tvacu; žrtva za m rtvaca; javne igre
munusculum, i, n. darak
muraena, ae, /. gruj, m orska jegulja
muralis, e, adi. zidni
murex, icis, m. volak (puž); grim iz; gre­
ben
muria, ae, f. rasol, salam ura
muriaticus, adi. u rasolu
muricidus, adi. (koji ubija miševe) glup,
neslan
murinus, adi. mišji
murmur, uris, n. m rm ljanje; šum, ro-
mon, praska, tu tan j, trijesak, glas
murmurillum, i, n. m rm or
murmuro, 1. m rm ljati, m um ljati; šum-
jeti
murra, ae, f. m ira (grm); m irino ulje
murreus, adi. mirinicn uljem pomazan;
m irine boje, m rk
murrinus, adi. m irin, od m ire
murtetum, i, n. m rčik, šum arak od m rče
murteus, adi. mrčin, m rk poput m rče
murtum, i, n. m rčika (jagoda od mrče)
murtus, i, i us, f. m rča; m rčik; štap od
m rče
murus
murus,, i, m. zid; gradski zid; nasip, be­
dem; stijena; zaštita
mus, m uris, m. miš
musca, ae, f. m uha
muscipulum, i, n. i muscipula, ae, /. mi-
šolovka
muscosus, adi. m ahovinom obrastao
musculus, i, m. mišić, m išica (na tijelu);
po k retan krov (pod kojim su radili
opsadnici)
muscus, i, m. m ahovina
museum, i, n. muzej
musica, ae, f. m uzika (i pjesništvo), gla­
zba
musice, adv. gospodski, krasno
musicus, adi. 1) muzički; glazben; subst.
musicus, i, m. glazbenik; musica,
orum , n. glazba. 2) pjesnički
mussito 1. m rm ljati, šaptati; prešutjeti
musso 1. m rm ljati, šaptati; zujati; p re­
m išljati se; tajiti, šutjeti
mustaceum, i, n. lovornjača (vrsta gi­
banice)
mustela i mustella, ae, j. lasica
mustelinus, adi. lasičji
musteus, adi. kao mošt; posve nov
mustum, i, n. šira, mošt, m ast
mutabilis, e, adi. prom jenljiv, nestalan
mutabilitas, atis, f. prom jenljivost
mutatio, onis, f. m ijenjanje, prom jena,
izm jenjivanje; m. r e r u m državni
p re v rat
mutilo 1. k rn jiti, sakatiti; um anjiti,
sm anjiti
mutilus, adi. osakaćen, krnj
164 mytilus
mutio i muttlo 4. govoriti, pisnuti, zuc-
kati
mutitio 5nis, f. piskac, zuckanje
muto 1. maći s m jesta; m ijenjati, pro­
m ijeniti; zam jenjivati, p rom jenji-
vati; p retv arati, preobraziti
mutuatio, onis, /. uzajm ljivanje od ko­
ga, zajam
mutuo, adv. u zam jenu, izm jenice; na
vjeru
mutuor 1. uzajm iti; pozajm iti, uzeti
mutus, adi. nijem
mfltuus, adi. 1) uzajm ljen, posuđen;
pecunias mutuas sumere
a b a l q o uzajm iti od koga novaca;
odatle: m u t u o na vjeru. 2) zam jenit,
uzajam an; subst. m u t u u m , i, n, za­
m jena, uzajam nost
myrica, ae, /. m etljika, divlji čempres,
tam arisk
myrrha = m u rra
myrrheus = m urreus
myrtetum, myrtcus. = m urtetum , m u r­
teus
myrtum, myrtus = m urtum , m urtus
mystagogus, i, m. m istagog (vodq po
svetim mjestima)
mysteria, orum, n. m isterije, tajno bo­
goštovlje
mystes, ae, m. zaređen u m isterije; sve­
ćenik m isterija
mysticus, adi. m ističan, tajan
mytilus, i, m. klapavica (vrsta školjke)

N. = N um erius
nae, v. 1. ne
naenia, v. nenia
naevus, i, m. madež, znam enka
nam, conict. (gotovo u vijek na prvom
mjestu u rečenici) jer, naim e
nam-que, conict. jer, naim e
nanciscor, nanctus (nactus) sum, 3. slu­
čajno dohvatiti; naći, nam jeriti se,
dobiti, steći
nanus, i, m. p atu ljak
narcissus, i, m. sunovrat, narcis
nardinum, i, n. nardovo vino
nardum, i, n. nard; nardovo ulje
nardus, i, f. n ard (m irisna biljka)
naris, is, f. nosnica, nozdrva; u pl. nos
narrabilis, e, adi. pripovjedljiv
narratio, onis, /. pripovijedanje, pripo­
vijest
narratiuncula, ae, pripoviječica
narrator, oris, m. pripovjedač
narratus, us, m. pripovijedanje
narro 1. pripovijedati, kazivati, izvješ­
ćivati; reći, kazati, govoriti
nascor, natus sum, 3. roditi se, lozu vući
od ( p o s t h o m i n e s n a t o s ot­
kako im a ljudi; n a t u s i m p e r i o
za gospodstvo rođen); postati, bivati,
nastati, ukazati se; izlaziti (so l);
partic. n a t u s kao adi. rođen; u
dobi; a n n o s n a t u s n o n a g i n ­
t a u dobi od 90 godina; kao subst.
natus, i, m. sin; nata, ae, f. kći
nasica, ae, m. čovjek šiljasta nosa
nasturtium, ii, n. dragušac, drezga (lje­
kovita biljka)
nasus, i, m. nos
N
nasutus, adi. nosat; dosjetljiv; podrug­
ljiv
natalicius, adi. rodni, rođeni; subst. na­
talicia (sc. c e n a ) , ae, /. gozba u slavu
rođendana
natalis, e, adi. rođen, rodni; subst. na­
talis, is, m. (sc. d i e s ) , dan rođenja;
(sc. l o c u s ) rodno m jesto; pl. nata­
les, Ium, m. rod, stalež
natatio, onis, /. plivanje; pl. vježbe u
plivanju
natator, oris, m. plivač
natio, onis, /. rod; pleme; narod; puk;
vrsta, razred, skup; svojta
natis, is, /. guz; pl. stražnjica
nativus, adi. rođen; prirođen, prvobitan
nato 1. plivati; preplivati ( a q u a s ) ; po­
plavljen biti; talasati se, teći, zibati
se; m utiti se ( o c u l u s ) ; kolebati se,
m ijenjati se, neizvjestan biti
natrix, icis, f. vodena zm ija
natura, ae, /. porod; prirođeno svojstvo,
priroda, narav; ćud, značaj; svijet,
svem ir (potpuno: n a t u r a r e r u m )
naturalis, e, adi. prirodan, naravan (f I-
11 u s rođeni); prirođen
naturaliter, adv. od naravi, naravski,
prirodno
natus, m. (samo u abl. sing.) dob;
g r a n d i s n a t u star; m a i o r n.
stariji; m a x i m u s n. n ajstariji;
m i n o r n. m lađi; m i n i m u s n.
najm lađi
nauarchus, i, m. kapetan broda
naufragium, ii, n. brodolom ( f a c e r e
n. doživjeti brodolom); propast, gubi­
tak im utka; ostaci
naufragus
naufragus, adi. brodolom an; propao,
zdvojan; subst. brodolom ac
nausea, ae, f. m orska bolest; m učnina
nauseo 1. bolovati od m orske bolesti;
m učninu osjećati
nauta, ae, to. m ornar, brodar; brodo­
vlasnik; pom orac
nauticus, adi. brodarski, m ornarski;
subst. u pl. m. m ornari
navalis, e, adi. m orski, pom orski; c o r o ­
n a n. vijenac za pobjedu na m oru;
subst. navales, ium , m. pristanište;
navalia, Ium, n. brodarnica, brodogra­
dilište, škver; g rađa za brodove
navicula, ae, f. lađica, čamac
navicularius, adi. brodarski; navicu­
laria, ae, f. teretn a lađa; navicularius,
ii, to. prijevoznik
navifragus, adi. = n aufragus
navigabilis, e, adi. plovan, brodiv
navagatlo, onis, /. plovidba, pom orski
put
navigiolum, i, n. lađa, čamac
navigium, ii, n. lađa, brod, čamac
navigo 1. 1) intr. broditi, jedriti. 2) tranz.
ploviti, p rebroditi ( t e r r a m )
navis, is, /. lađa, brod; n. l o n g a ratni
brod; n. o n e r a r i a teretn i brod; n.
p r a e t o r i a vojvodski brod; s u b ­
d u c e r e n a v e m izvući lađu na
k r a j; n a v e m s o l v e r e otploviti
navita, ae, to. = n au ta
naviter, adv. radljivo, neum orno; vrlo
navo 1. m arljivo raditi, b rin u ti se za što
( a l q d ) ; n. o p e r a m a l i c u i revno
služiti; f o r t i t e r n. o p e r a m i n
a d e junački sudjelovati u boju
navus, adi. radin, revan, snažan
ne* (pogrešno: n a e), adv. doista, zaista,
uistinu
ne*, ne (n e — q u i d e m ni, i ne); da
ne, da ne bi, n ek a ne;
-ne* (enkl. upitna čestica, dodaje se ri­
ječi na kojoj je sila govora) li, da li
nebula, ae, f. para, m agla; dim; oblak
nebulo, onis, m. vjetrogonja, nevaljalac
nebulosus, adi. m aglovit, m račan
nec ili neque, conict. i ne, te ne, a ne,
tak o đer ne, i također ne, niti; n e c ,
n e q u e v e r o i (a) doista ne, i (a)
166 ne-fas
uistinu ne, te ipak ne; n e c , n e q u e
t a m e n pa ipak ne; n e c v e r o ali
ne; n e c — n o n , n e q u e — n o n i
zaista, i uistinu; n e q u e — n e q u e ,
n e c — n e c niti — niti
nec-dum, adv. i (a) još ne
necessario, adv. nužno, pod silu
necessarius, adi. nuždan, potrebit; ne-
izbježiv, neukloniv, silan; tijesno sve­
zan (osobito u rodu), sprijateljen;
subst. necessarius, ii, to. rođak, p ri­
jatelj, klijent, patron
necesse (necessum) est, potrebito, nužno
je, m ora se
necessitas, atis, /. potreba, nužda, sila
( n e c e s s i t a t e c o a c t u s p rin u ­
đen); sudbina, udes; pl. potrebe, nužni
troškovi, daće
necessitudo, Inis, /. 1) potreba, nužda,
sila, nevolja. 2) p rijateljstvo, rodbin­
stvo, štitništvo
necne (u rastavljenom pitanju), ili ne
neco 1. usm rtiti, um oriti
nec-oplnans, antis, adi. i ne sluteći, izne­
nada
nec-oplnatus, adi. nenadan, neslućen;
necopinato, adv. neočekivano, iznena­
da
nec-oplnus, adi. neslućen; koji ne sluti
nectar, aris, n. n ek tar (piće bogova, po­
mast bogova)
nectareus, adi. nektarski
necto, xi (xui), xum, 3. vezati, svezati,
sapeti; om otati oko ( c a p u t o l i v a ) ;
sapinjati, zatvoriti ( n e x i robovi d u ­
žnici koji ne m ogahu duga platiti);
pripojiti, nadovezati; spojiti, svezati;
i u r g l a n. c u m a l q o zam etnuti
kavgu; n. d o l u m snovati varku
necubi, conict. da ne bi gdjegod, s. coni.
necunde, conict. da ne bi odnekud, s co­
ni.
nedum, conict. a kamoli, nekm oli; n i­
kako ne; nipošto ne
ne-fandus, adi. bezbožan, opak, klet
nefarie, adu. bezbožno, opako
nefarius, adi. bezbožan, opak, subst. ne­
farium, i, n. opačina
ne-fas n. (samo u nom. i ak. sing.) g ri­
jeh, opačina, bezbožnost
nčfastus 167
nefastus, adi. nesretan, zlokoban; gre­
šan; d i e s n. dan kojega se n ije na
sudu sudilo
nčgatio, onis, f. poricanje
negito 1. postojano poricati
neglectio, onis, /. zanem arivanje
neglectus, adi. zanem aren, zapušten
neglegens, entis, adi. nem aran, nehajan;
lakoum an, rasipan
neglegenter, adv. nem arno, bezbrižno;
rasipno
neglegentia, ae, /. nem arnost, bezbriž-
nost; zanem arivanje, nehaj
neglego, lexi, lectum, 3. ne brinuti se
za što, zanem ariti ( a l q d ) ; ne h ajati
za koga, ne štovati, prezirati (a 1 q m);
ne osvetiti (i n i u r i a s)
nego 1. reći »ne«, odbiti; poricati, tajiti;
kazati da što nije ( a l q d ) ; uskratiti,
_ zabraniti
negotiatio, onis, /. trgovina na veliko,
osobito novčarstvo
negStiator, oris, m. trgovac na veliko
nčgotiolum, i, n. m alen posao
negotior 1. trgovati (na veliko); subst.
negotians, trgovac na veliko; bankar
negdtiosus, adi. poslen, radin; d i e s n.
radni dan
negotium, ii, n. posao, zanim anje; d r­
žavna služba; nalog, zadatak, pothvat;
teškoća, napor ( n i h i l e s t n e g o ­
t i i nije teško); državni posao; ratni
pothvat; trgovački poslovi; gospodar­
stvo; prilike, odnos; stvar, komad
nemo, m. (mjesto gen. n e m i n i s i abl.
n e m i n e klas. samo n u l l i u s i n u -
11 o) nitko; nijedan
nemoralis, e, adi. gajski, dubravski,
šum ski
nemorosus, adi. šum ovit; gust
nempe, adv. naim e; dakako, naravno
nemus, oris, n. gaj, lug; dubrava, šuma
nenia (naenia), ae, f. pogrebna pjesm a;
tužaljka; čarobna popijevka
neo, nevi, netum , 2. presti; tkati, pro­
tkati
nžpa, ae, /. štipavac, škorpion
nčpos, otis, m. unuk; nećak; rasipnik,
raskošnik
nepotatus, us, m. rasipanje, raskoš
nepdtulus, i, m. unučić
nidus
neptis, is, /. unuka
nequam, adi. indecl. (komp. n e q u i o r
i sup. n e q u i s s i m u s ) nevaljao, ne­
vrijedan
ne-quaquam, adu. nikako, nipošto
neque, v. nec
ne-queo, quivi, quitum , ire, ne moći
ne-quiquam (nequidquam, nequic-
quam), adv. ni na kakav način, nika­
ko; uzalud; bez razloga
nequiter, adv. nevaljalo, lakoum no; ras­
košno, rasipno
nequitia, ae, i nequities, ei, f. nevaljal-
stvo, raspuštenost
nervSse, adv. čvrsto, snažno, krepko
nervosus, adi. žilav, mišičav; jedar
nervulus, i, m. dem. od n e r v u s
nervus, i, m. tetiva, žila; struna (od
crijeva), žica; glazbalo na strune; go­
veđa koža, remen; negve, okovi, tam ­
nica; (u pl.) jakost, sila; životna snaga;
biće
ne-scio, ii (ivi) itum , 4. ne znati; ne um ­
jeti, ne moći
nescius, adi. koji ne zna, nevješt; koji
ne haje za što, neosjetljiv; neznan,
nepoznat
neu, v. neve
neuter, tra, trum , adi. nijedan od dvo­
jice, ni jedan ni drugi
ne-utiquam, adv. nikako, nipošto
neutro, adv. ni na jednu ni na drugu
stran u
neutr-ubi, adv. ni na jednom od oba
m jesta
neve i neu, conict. i ne; i da ne, i da
ne bi
nex, necis, /. silovita, nasilna sm rt, u-
m orstvo
nexilis, e, adi. spleten, svezan
nexus, us, m. vezanje, sveza; savez, niz;
dužničko ropstvo
ni, adv. i conict. ne, da ne (bi); q u i d
n i zašto ne? kako ne bi?
nicto 1. nam igivati
nidamentum, i, n. građa za gnijezdo
nidor, oris, m. rđav vonj; žrtvena para,
m iris
nidulus, i, m. gnjezdašce
nidus, i, m. gnijezdo; grad na visoku
m jestu
niger
niger, gra, grum , adi. crn, m rk, m račan,
tm ast; tužan; užasan, strašan; zloban,
opak
nigrans, antis, adi. crn
nigresco, rui, — 3. pocrnjeti, potam njeti
nigror, oris, m. crnoća, crnina
nihil-dum, adv. još ništa
nihih-dum, adv. još ništa
mihilominus, adv. ništa m anje, ipak
nihilum, i, n. gen. nihili; n i h i l i f a ­
c e r e ne cijeniti; ak. nihilum; a d n.
r e d i g e r e uništiti; a d n. v e n i r e
propasti; abl. nihilo (nilo), (uz komp.)
ništa
nil, v. nihil
nimbifer, fera, ferum , adi. buran, olujan
nimbosus, adi. oblačan, buran
nimbus, i, m. oblak; nepogoda, bura;
m agla; pljusak, p laha kiša
nimietas, atis, j. prekom jernost, suvišak
nimirum, adv. svakako, jam ačno, d ak a­
ko, naravno
nimis, adv. previše, prekom jerno; oso­
bito
nimius, adi. prevelik, prekom jeran;
subst. nimium, i n. višak, suvišak;
nimio, adv. vanredno, mnogo; n i m i ­
u m = n i m i s odviše
ninguit (ningit), ninxit, 3. impers. sni-
ježiti
niptra, orum, n. voda za p ranje
nisi, conict. ako ne, da ne, kad ne; osim
nisus (nixus), us, m. upiranje, napor;
penjanje; stupanje; let; kretan je zvi­
jezda; rađanje
nitedula, ae, /. orašar, puh
nitens, entis, adi. svijetao, sjajan; gojan,
lijep, gizdav
niteo, tui, — 2. svijetliti se, sjati se; go­
jan, krasan biti, odlikovati se
nitesco, tui, — 3. svijetao bivati, zasjati
se; ugojiti se
nitide, adv. sjajno, krasno
nitidus, adi. svijetao, sjajan; gojan, k ra ­
san, ubav, gizdav
nitor1, oris, m. svjetlo, sjajnost; p rista-
lost, krasota; dika; čistoća, biranost
nitor*, nixus (nisus) sum, 3. u p irati se
o što (s abl.); napeti se; rađati; leb­
djeti; težiti, tru d iti se za čim, uspi-
n jati se; naslan jati se o što, uzdati se
168 nominatim
u koga; ići za čim, raditi o čemu, n a ­
stojati oko čega
nitrum, i, n. soda, natron
nivalis, e, adi. snježan; bijel kao snijeg
nivatus, adi. snježan
niveus, adi. snježan; snijegom pokriven
nivosus, adi. pun snijega, snjegovit
nix, nivis, /. snijeg; plur. m ećava
nixor 1. upirati se (s abl.)
no 1. plivati; ploviti; letjeti
nobilis, e, adi. poznat, znan; slavan, g la­
sovit; zloglasan; plem enit, odličan, iz­
vrstan
nobilitas, atis, f. glasovitost, slava; ple­
m enitost; plemstvo, plem ići ; izvrs­
nost, odličnost
nbbiliter, adv. slavno, časno
nSbilito 1. razglasiti, obznaniti; prosla­
viti; ozloglasiti
nocens, entis, adi. škodljiv; zlotvoran;
subst. zločinac
noceo, nocui, nocitum, 2. škoditi; nauditi
nocivus, adi. škodljiv, štetan
noctiluca, ae, f. noćno svjetlo, mjesec
nocti-vagus, adi. koji noću luta, noćna
skitnica
noctu, adv. noću, obnoć
noctua, ae, f. ćuk
noctuabundus, adi. koji obnoć putuje
nocturnus, adi. noćni
noctu-vigilus, adi. noćobdija
n5do 1. u čvor svezati, vezati, zauzlati
nodosus, adi. čvorat, uzlovit; subst. pre-
vejanac
nodus, i, m. čvor, uzao; zglavak (na tije­
lu); kvrga; vez, okovi; zaplet, zapreka
nolo, nolui, nolle, ne htjeti; n o l i , n o ­
l i t e nemoj, nem ojte
nomen, inis, n. 1) ime; naslov; n o m e n
d a r e p rijaviti se (osobito za vojnu
službu); n. a l c i s d e f e r r e tužiti
koga; n. R o m a n u m sve što se zove
rimsko, Rim ljani; m e o n o m i n e
što se mene tiče, s moje strane; sam o­
stalno; n o m i n e a l c i s po čijem
nalogu. 2) glasovito ime, slava
nomenclatio, onis, /. nazivanje imenom
nomenclator, oris, m. kazivač (rob koji
je morao svojem gospodaru za šetnje
kazivati imena prolaznika)
nominatim, adv. poimence
nominatio
nominatio, onis, /. im enovanje, predla-
ganje za službu
n5mino 1. im enovati; zvati, imenom zva­
ti; spom enuti, poimence navesti; im e­
novati koga čim ( a l q m a u g u r e m ) ;
prijaviti, tužiti
nomisma (numisma), atis, n. novac
non, adv. ne
Nonae, arum , f. p e t i d a n u većini
mjeseci, a s e d m i d a n u ožujku,
svibnju, srpnju i listopadu
nonagesimus, adi. num. ord. devede­
seti
nonagies, adv. num. devedeset puta
nčnaginta, adi. indecl. num. card, deve­
deset
nonanus, adi. devetak, vojnik devete le­
gije
non-dum, adv. još ne, ne još
nongentesimus, adi. num. ord. devetstoti
nongenti, ae, a, adi. num. card, devet
stotina
non-ne, adv. zar ne, ne — li; da li ne
nun-nuflus, adi. gdjekoji, nekoji, neko­
liko (njih)
non-nunquam, adv. katkada, kadšto
nonus, adi. num. ord. deveti
nonus decimus, adi. num. ord. devetnae­
sti
norma, ae, f. kutom jer; m jera, pravilo,
propis / kao subst. m. (sc. mensis) studeni, no­
nos, pron. pers. mi
ndscito 1. opaziti, poznati, prepoznati
nosco, novi, notum, 3. poznavati, ispiti­
vati; znati; razum jeti; prepoznati
nosse = novisse, v. nosco
noster, tra, um, pron. poss. 1) naš; svoj
(ako je subjekt no s ) ; n o s t r i kao
subst. zemljaci. 2) prijazan, ugodan,
koristan
nostras, atis, adi. našinac, našinka, zem­
ljak
nota, ae, f. znak, biljega; znak u pismu;
pismo; natpis na vinskoj posudi; v r­
sta; žig; sram ota; bilješka cenzorova,
prijekor; mig
notabilis, e, adi. znatan, znam enit; u-
padljiv
notabiliter, adv. znamenito, znatno; oče­
vidno
notarius, ii, m. pisar, tajnik
169 novus
notatio, 5nis, /. označivanje; bilješka;
prijekorna bilješka; ispitivanje pri
izboru
notatus, adi. obilježen
notesco, tui, — 3. na glas izaći, postati
poznat
nothus, adi. nezakonit; neprav; kriv
notio, 5nis, f. poznavanje; ispitivanje,
obavješćivanje; znanje, misao; pojam,
značenje
notitia, ae, /. poznanstvo; znanje, poz­
navanje
noto 1. označiti, obilježiti; opisati; bilje­
žiti; nazvati, kazati; šibati, nišaniti;
navoditi, spom injati; opažati, prom at­
rati; (o cenzoru) ukornom bilješkom
obilježiti; koriti, izgrditi
nStus1, adi. znan, poznat; običan; n o t i
kao subst. znanci
notus2, i, m. jug; južnjak (vjetar), oluja
novacula, ae, /. britva
novalis, is, f. i novale, is, n. ugar; po­
sijana njiva
novatrix, icis, /. obnoviteljica
nove, adv. novo, neobično; sup. n o v i s ­
s i m e onomadne; najposlije
novello 1. nov vinograd zasadili
novellus, adi. nov, mlad
novem, adi. num. card, devet
November, bris, bre adi. novem barski;
vem bar
novendialis, e, adi. devetodnevan, od de­
vet dana; koji se vrši devetoga dana
noveni, ae, a, num. distr. po devet
novensiles dii, novi bogovi
noverca, ae, f. maćeha
novercalis, e, adi. m aćehinski, neprija­
teljski
novicius (novitius), adi. nov; mlad;
subst. n o v i c i i novaci
novies (noviens), adv. num. devet puta
novissime adv. napokon, najzad; nedav­
no
novitas, atis, /. novost, neobičnost, čudo
novo 1. obnoviti, vratiti što u pređašnje
stanje ( v u l n u s n. povrijediti); otvo­
riti, uvesti; prom ijeniti; novotariti u
čemu, buniti
novus, adi. 1) nov; n o v a e r e s novota­
rije u državi, prevrat; h o m o n. no­
nox 170
vajlija, skorojević, tj. prvi iz neple-
m ite obitelji koji je dobio kurulsku
čast; subst. novum, i, n. novost; no­
vine. 2) neobičan, čudnovat; neisku­
san, nevješt; sup. n o v i s s i m u s
skrajnji, posljednji; a g m e n n. zad­
n ja četa
nox, noctis, /. noć; p r i m a n o c t e u
početku noći; n o c t u noću
noxa, ae, f. škoda, šteta; prestupak, p re­
kršaj; kazna za prestupak
noxia, ae, /. šteta, kvar; krivica, p re­
stupak
noxius, adi. štetan; krivac čega, kažnjiv;
subst. noxii zlotvori
nubecula, ae, f. oblačak, oblačić
nubes, is, /. oblak; tm ina; nesreća
nubifer, fera, ferum , adi. oblakonosan;
oblačan
nubigena, ae, m. i j. oblakorođen, rođen
iz oblaka
nubilis, e, adi. za udaju
nubilus, adi. oblačan; oblakonoša; ta­
man, crn; turoban, žalostan, nesretan;
nepovoljan; subst. nubilum, ii n. ob­
laci, naoblačeno nebo
nubo, nupsi, nQptum, 3. udati se (a 1 i-
c ui ) ; n u p t a m e s s e c u m a l q o
u data biti za koga
nucifrangibulum, i, n. koji orahe drobi,
zub
nucleus ili nuculeus, i, m. jezgra
nQdius = nunc dies (est); n. t e r t i u s
sada je treći dan = prekjučer
nudo 1. otkriti, svući; raskriti ( a g r o s
n. požeti); zapustiti, ne braniti (c a-
s t r a ) ; plijeniti, porobiti; pokazati,
očitovati
nudus, adi. gol, neodjeven; lako odjeven
ili naoružan; neoružan; nepokriven,
neukopan; lišen čega, bez ( p r a e s i ­
di o) ; potreban, oskudan; jednosta­
van, nekićen
nugae, arucn, /. trice, m alenkosti; konkr.
šaljivac
nugator, 5ris, m. šaljivac, lakrdijaš;
hvališa
nugatorius, adi. tričav, bljutav, malo
vrijedan
nugax, acis, adi. šaljiv, tričav
nugivendus, i, m. kitničar
nuntia
nugor 1. šaliti se, šalu zbijati; zabavljati
se
nullus, adi. 1) nijedan; n. n o n svaki,
n o n n. neki; kadšto namjesto n o n ,
ali jače = nipošto, nikako. 2) nezna­
tan, neugledan
num, adv. interr. (očekuje se niječan
odgovor) zar, da li; zar zbilja
numen, inis, n. mig, zapovijed (osobito
kojega boga); pl. proročanstva; m ilost
božanstva, božanstvo
numerabilis, e, adi. brojan; m alen
numero 1. brojiti, računati; nabrojiti;
izbrojiti, navesti; ubrajati u, računati
u ili među (a 1 q d i n b o n i s ) ; sm at­
rati koga čim (sa dva■akuz.)
numerose, adu. po taktu, skladno, rit­
mički
numerbsus, adi. m nogobrojan, opširan;
po taktu, skladan, ritm ičan
numerus, i, m. broj ( h a b e r e a l q m
i n n u m e r o brojiti među); m nošt­
vo; vrsta, red; zaliha, hrpa; čest cjeli­
ne, dio; takt; napjev; ritam , harm o­
nija; stopa u stihu, stih
numisma, v. nomisma
nummarius, adi. novčan; potkupljiv
nummatus, adi. opskrbljen novcem, bo­
gat
nummularius, ii, m. m jenjač
nummulus, i, m. m aleni novci, sitniš;
novčić
nummus (numus), i, m. (zakoniti) no­
vac, pl. novci; h a b e r e i n n u m -
m i s im ati u gotovu; m alenkost
numquam ili nunquam, adv. nikada; n.
n o n uvijek; n o n n. kadšto
nunc, adv. sada; n. i p s u m baš sada;
n u n c — n u n c sada — sada
nuncubi, adv. da li igdje?
nuncupatio, onis, f. izgovaranje sveča­
nih form ula; im enovanje baštinika
nuncupo 1. imenovati, nazvati; svečano
proglasiti, navijestiti
nundinae, v. n u n d i n u s
iundinatio, onis, /. pazarenje
nundinor 1. tržiti, trgovati; kupiti se
nundinus, adi. devetodnevni; nundinae,
arum , /. (sc. f e r i a e ) nundine, svaki
deveti dan; sajam ; prodaja
nuntia, ae, /. glasnica
nuntiatio
nuntiatio, onis, f. proglašivanje opaža­
nja augurovih, objavljivanje znam e­
nja
nuntio 1. proglasiti, oglasiti; javiti
nuntius, adi. obznanjujući, oglašujući;
subst. nuntius, ii, m. glasnik; glas, vi­
jest
nuper, adv. nedavno, onomadne; nekoć
nuperus, adi. onomadni, nov
nuptiae, arum , f. svadba
nuptialis, e, adi. svadben
nuptus, us, m. udaja
nurus, us, /. snaha, nevjesta; m lada že­
na
nusquam, adv. nigdje (n. g e n t i u m
nigdje u svijetu); nikam o; ni u čemu
171 nympha
nuto 1. naginjati se; nam igivati; biti ne­
postojan; nepouzdan biti, u pogibli
biti
nutricatus, us, m. dojenje
nutricius, ii, m. othranitelj, odgojitelj
nutricor 1. odgojiti, o thranjivati
nutricula, ae, f. dojkinja; odgojiteljica
nutrimenta, orum, n. žitak, hrana; uzgoj
nutrio 4. odgajati, othraniti, hraniti;
njegovati, paziti
nutrix, Icis, f. dojilja, othranitcljica
nutus, us, m. nagibanje; mig, zapovijed,
zahtijevanje; privola
nux, nucis, f. orah; plod s tvrdom lu­
pinom; orahovo drvo; badem
nympha, ae, /. mlada žena; vila, nimfa

O. M. pridjevak Ju p itero v = O p t i -
mus Maximus
ob, praep. s akuz. pred (o b o c u l o s ) ;
zbog, za (o b eam causam);
q u a m o b r e m zbog toga
ob-aeratus, adi. zadužen; subst. obaerati,
orum, m. dužnici
ob-ambulo 1. u su sret ići, pred čim ići,
šetati
ob-armo 1. oružati
ob-aro 1. preoravati
ob-do, didi, dltum , 3. preda što postaviti
ob-dormio 4. zaspati
ob-dormlsco, mivi, m itum , 3. zaspati
ob-duco, xi, ctum, 3. povesti na; preda
što povući; preko čega prevući (a 1 q d
a l i c u i r e i ) ; navući, pokriti; u se
povući
obductio, onis, f. zastiranje
ob-duresco, rui, — 3. otvrdnuti
ob-duro 1. istrajati, izdržati
obeliscus, i, m. obelisk
ob-eo, ii, itum , ire, 1) intr. ići k, u; pro­
laziti; prem inuti, um rijeti. 2) tranz.
do čega doći, obići; obaviti ( n e g o t i ­
u m ); o. m o r t e m , d i e m s u p r e ­
m u m , d i e m u m rijeti
ob-equito 1. dojahati od čega (s dat.)
ob-erro 1. lu tati po (s dat.)
obesitas, atis, /. debljina
obesus, adi. debeo, tust, nabreknut
obex, v. obiex
obf . . . obg . . . v. off . . . ogg . . .
6b-haereo, —, —, 2. zapeti, čvrsto p ria ­
n jati
ob-haeresco, haesi, —, 3. zapeti, zapasti
o
ob-iratus, adi. ljutit, srdit
obitus, us, m. pohod; zalaz ( s i d e r u m);
sm rt; propast
ob-iaceo, cui, — 2. ležati pred čim (s
dat.)
obicio, ieci, iectum, 3. preda što baciti,
postaviti; izložiti, izvrgnuti; zadati
( t e r r o r e m ) ; predbaciti, prigovoriti
( a l c i a l q d ) ; part, obiectus, ležeći
pred ( p o r t u i )
obiectatio, onis, /. prijekor
obiecto 1. baciti pred; izložiti (a 1 q m
p e r i c u l i s ) ; predbacivati, prekora-
vati ( a l c i a l q d )
obiectus, us, m. postavljanje pred što;
zaklon
obiex (obex), obicis, m. i /. prijevornica;
nasip; barikada
obiurgatio, onis, /. karanje, prigovor,
kuđenje
obiurgator, oris, m. karač, kudilac
obiurgatorius, adi. koji ukorava, preko-
rava
ob-iurgito 1. grditi, psovati
ob-iurgo 1. koriti, kuditi (a 1 q m d e.
in , a b a l q a re )
ob-languesco, giii, — 3. om litavjeti, os­
labiti
oblectamen, inis, n. i oblectamentum, i,
n. naslada, raskoš
oblectatio, onis, /. uživanje; naslada, ra ­
skoš
oblecto 1. naslađivati, razveseljavati;
ugodno provoditi ( t e m p u s )
oblido, liši, lisum, 3. stisnuti; sm rviti,
sm rskati
obligatio, onis, /. obaveza; jam čenje
obligatus
obligatus, adi. dužan, obvezan
ob-ligo 1. privezati, vezati; okriviti koga
( a l q m) ; povezati ( v u l n u s ) ; obve­
zati, obećati, zavjetovati; založiti
(praedia)
oblimo 1. zam uljiti ( a g r o s ) ; spraskati
oblino, levi, litum , 3. om azati; pretova-
riti; um azati, u p rljati
oblique, adv. koso, nakrivo
obliquo 1. ukrivo naperiti, nakriviti
obliquus, adi. na stran u naperen, kos,
nakriv, sa strane; skrovit; i t e r o.
stranputica; o b l i q u o f l u m i n e
preko rijeke; p e r o b l i q u a c a m -
p i po stran p u ticam a ravnice
oblitesco, tui, — 3. k riti se, sakrivati se
oblittero (oblitero) . izbrisati; učiniti
1 vati se
da se zaboravi
oblitus, v. o b l i n o i o b l i v i s c o r
oblivio, onis, /. zaborav, zaboravljivost;
v e n i r e in o b l i v i o n e m al ci s
r e i zaboraviti što; c a p i t m e o b ­
l i v i o a l c i s r e i zaboravljam što
qbliviosus, adi. zaboravljiv; što čini da
se (brige) zaborave ( v i n u m )
obliviscor, oblitus sum, 3. zaboraviti (s
gen. i a.k.); ne m ariti, ne h ajati
oblivium, ii, n. = oblivio
ob-l5co . iznajm iti
1
ob-longus, adi. dugoljast
ob-16quor, locutus sum, 3. prigovoriti
( a l i c u i ) ; ružiti; prip jev ati uza što
ob-luctor 1. opirati se, protiviti se (s
dat.)
ob-molior 4. v aljati preda što (radi ob­
rane)
ob-murmuro 1. (pri čemu) m rm ljati, šu-
m jeti (s dat.)
ob-mutesco, tui, — 3, zanijem jeti; u-
m uknuti ( d o l o r e od boli); prestati
ob-natus, adi. na čemu izrastao
ob-nitor, nixus sum, 3. u p irati se, odu-
p irati se, pro tiv iti se
obnixe, adv. sa svom silom, revno, ne­
pokolebivo, postojano
obnixus, adi. postojan, nepokolebljiv,
stalan
obnoxiosus, adi. podložan, pokoran
obnoxius, adi. kažnjiv, kriv; podložan,
ropski odan; ponizan, plašljiv; ob­
173 obscure
vezatan, zadužen; izložen (pogibelji,
nesreći)
ob-nubilus, adi. naoblačen, zam račen
ob-nubo, nupsi, nuptum , 3. zastrijeti
obnuntiatio, onis, /. oglašivanje zlih
znam enja
ob-nuntio 1. (kad je trebalo obavljati
javne poslove, osobito c o m i t i a ob-
državati) obznaniti zla znam enja (da
se time stvar zapriječi; to je bio posao
augura ili magistrata)
oboediens, entis, adi. (s dat.) pokoran,
poslušan
oboedienter, adv. pokorno, poslušno
oboedientia, ae. f. pokornost, poslušnost
oboedio 4. (s dat.) slušati koga, pokora­
ob-oleo, lui, — 2. na što zaudarati (a 1-
11 u m); m irisati
obolus, i, m. obol, grčki sitan novac
ob-orior, ortus sum, 4. postati, nastati,
roditi se
ob-repo, repsi, reptum , 3. (s dat. ili s
praep. a d) dopuzati; dokrasti se; za­
teći, nenadano doći
ob-repto 1. dokrasti se
ob-rigesco, gui, — 3. ukočiti se
ob-rogatio, onis, f. obrogacija (prijedlog
da se stari zakon zamijeni novim)
ob-rogo 1. (novim zakonom stari) doki­
nuti
ob-ruo, rui, rutum , 3. zasuti, zakopati
( a l q m v i v u m ) ; zastrijeti, potam ­
niti, nadjačati, n atk riliti; suzbiti, u-
ništiti; o b r u i a e r e a l i e n o zag-
reznuti u dugove; d e u s m e o b ­
r u i t bog me zatire; o b r u i m u r
n u m e r o davi nas sila
obrussa, ae, /. suho zlato; kušanje u
v atri
ob-saepio, saepsi, saeptum , 4. zagraditi,
ograditi
obscene, adv. ružno, bestidno
obscenitas atis, f. bestidno
obscenus, adi. ružan, gadan; bestidan,
sram otan; zlokoban
obscuratio, onis, f. potam njivanje, po-
m rčanje, zam račenje
obscure, adv. tam no; nejasno, neraz­
govijetno; neslavno; potajno, neopa-
ženo
 obscuritas
obscuritas atis, /. tam a; nerazgovijet-
nost, nerazum ljivost; prostota, nez­
natnost
obscuro 1. potam niti, zam račiti ( s o l
o b s c u r a t u r pomrčava); sakriti;
nerazgovijetnim učiniti, zastrijeti; za-
sloniti, zakloniti, učiniti da se što
ne opazi, da se zaboravi
obscurus, adi. 1) tam an, m račan; i a m
l u c e o b s c u r a kad se već zam ra­
čilo; subst. obscurum, i, n. tam a; sje­
na. 2) skrovit, nevidljiv; nerazgovije­
tan, nejasan; nepoznat, neslavan; pod­
mukao ( h o mo ) ; nepostojan; m rk
obsecratio, onis, /. m oljenje, zaklinjanje;
svečana m olitva bogovima, preklinja­
nje
obsecro 1. moliti, zaklinjati koga čim
(a 1 q m p e r )
ob-secundo 1. raditi komu po volji, uga­
đati
ob-sepio, v. obsaepio
obsequela, ae, = obsequium
obsequenter, adv. ugodljivo, popustljivo
(a 11 c u i)
obsequentia, ae, /. popustljivost, povla­
đivanje
obsequidsus, adi. popustljiv
obsequium, ii, n. popustljivost, posluš­
nost
ob-sequor, secutus sum, 3. ugađati, po­
koravati se kctmu, podavati se čemu
(s dat.)
obsero1 1. zasunuti zavor, prevući pri-
jevornicu
obsero*, sevi, situm, 3. posijati, posaditi,
nasaditi; part, o b s i t u s posijan, po­
kriven čim (s abl.)
observans, antis, adi. držeći, pazeći; veo­
ma štujući (s gen.)
observatio, onis, /. m otrenje, paženje;
obdržavanje dužnosti
ob-servlto 1. pom njivo m otriti
ob-servo 1. m otriti, paziti, čuvati (g r e-
g e s ) ; slušati, odbržavati ( l e g e s ) ;
štovati
obses, Idis, m. i /. talac; jam ac
obsessio, onis, /. podsjedanje opsjedanje
obsessor, oris, m. opsjedač, podsjedač
174 ob-sto
obsideo, sedi, sessum, 2. (na ili pri čem)
sjediti ( a r a m); opkoliti, podsjesti; na
uzdi držati; vrebati na koga
obsidio, onis, /. opkoljavanje, podsjeda­
nje
obsidionalis, e, adi. opsadni, c o r o n a
o. opsadni vijenac (koji se za nagradu
davao vojvodi koji je druge od pod-
sjedanja oslobodio)
obsidium1, ii, n. = o b s I d I o
obsidium2, ii, n. taoštvo
ob-sido, sedi, sessum, 3. osvojiti, po­
sjesti (1 6 c a)
obsignator, oris, m. svjedok (kod opo­
ruke)
ob-signo 1. pečatiti, zapečatiti (ispravu)
ob-sipo 1. poprskati
ob-sisto, štiti, —- 3. (s dat.) oprijeti se,
komu put prepriječiti, protiviti se, o-
tim ati se
obsole-fio, factus sum, fleri, istrošiti se,
izgubiti vrijednost
obsolesco, levi, letum, 3. istrošiti se, o-
starjeti
obsoletius, adv. komp. prilično trošno,
iznošeno
obsoletus, adi. iznošen, ostario; svaki­
dašnji, prost
obsonator, oris, m. smočar (koji kupuje
smok)
obsonium, i, n. smok, osobito ribe, po­
vrće
obsono(-r)1 1. kupovati smok, gostiti se
obsono2 1. padati u riječ
ob-sorbeo, sorbui, — 2. usrkivati, lako­
mo piti
obstetrix, Icis, /. prim alja, babica
obstinate, adv. postojano, tvrdoglavo
obstinatio, onis, /. postojanost; tvrdo­
glavost
ob-stlnatus, adi. postojan, stalan; tvrdo­
glav, tvrdokoran
ob-stino 1. tvrdo odlučiti
obstipesco, v. obstupesco
obstipus, adi. na stranu naginjući; poni­
kao; natrag nagnut
obstita, orum, n. pl. predm eti u koje je
udario grom
ob-sto, stiti, obstaturus, 1. na putu sta­
jati; priječiti, suprotstaviti se, sme­
tati (s dat.)
obstantia
obstantia, um, n. pl. sm etnja, zapreka
ob-strepo, pui, itum , 3. (s dat.) uza što
šum jeti, zvečati; riječ prekinuti, nad-
vikati; dodijavati
ob-stringo, strinxi, strictum , 3. prive­
zati, svezati ( v e n t o s o. zatvorene
držati); obvezati (a 1 q m i u r e i u-
r a n d o o. obvezati koga prisegom);
f i d e m s u a m o. a l i c u i riječ
zadati; (u kakvo zlo) zaplesti se
obstructio, onis, f. zagrada; zatvaranje
ob-struo, struxi, structum , 3. preda što
graditi; zagraditi, zatvoriti
b-stupefacio, feci, factum , 3. začuditi,
zateći
ob-stupesco (obstipesco), pui, — i. za­
panjiti se, začuditi se
ob-sum, obfui, obesse, sm etati, škoditi
(alicui)
ob-suo, sui, sutum , 3. prišiti; zašiti
ob-surdesco, surdui, —, 3. ogluhnuti; o-
glušiti se
ob-tego, texi, tectum , 3. sprijeda pokriti;
zaklanjati, braniti; sakrivati, zastirati
obtemperatio, onis, }■ posluh
ob-tempero 1. (s dat.) povoditi se za
kim, slušati koga, pokoravati se
ob-tendo, tendi, tentum , 3. razapinjati
pred što, prevlačiti; izgovarati se;
zastirati
obtentus, us, m. predm etanje; zakla-
njanje, zaklon; izgovor
ob-tero, trivi, tritum , 3. zgaziti, sm rviti;
uništiti, pogrditi
obtestatio, onis, /. zaklinjanje, m oljenje
ob-testor 1. za svjedoka zazivati ( d e o ­
ru m fi dem); bogom zaklinjati
( a l qm p e r o m n e s deos)
ob-texo, texui, textum , 3. optkati, p re­
vlačiti, pokrivati
obticeo, —, — , 2. zam uknuti, m učati
obticesco ticui, —, 3. um uknuti, zašut-
jeti
obtineo, tinui, tentum , 2. držati; zauzi­
m ati, im ati, zadobiti, obavljati; (os­
vojeno) držati ( l i b e r t a t e m )
obtingo, tigi, — 3. dogoditi se; zapasti
ob-torpesco, pui, — 3. zapanjiti se, o-
m litavjeti; ne biti pri sebi
ob-torqueo, torsi, tortum , 2. oviti; iz­
v rnuti
175 occasio
obtrectatio, onis, /. zaviđanje, opadanje
obtrectator, oris, m. opadač, zavidnik
ob-trecto 1. opadati, um anjivati (s dat.)
ob-trunco 1. posjeći, sasjeći
ob-tueor, —, 2. gledati, pogledati, zagle­
dati
ob-tundo, tuđi, tunsum (tusum), 3. uda­
riti u što; otupiti; om am iti
ob-turbo 1. porem etiti, pomesti; zaglu­
šiti, smesti, zbuniti
obturo 1. začepiti, zatisnuti
obtusus (obtunsus), adi. otupio, tup
obtutus, us, m. pogled
ob-umbro, 1. zasjeniti; potam niti; pok­
riti, sakriti, braniti
ob-uncus, adi. ukrivljen, kukast, savijen
ob-ustus, adi. nagorio ( s u d i s o. kolac
okaljen u vatri)
ob-vallo 1. opkopati
ob-venio, veni, ventum , 4. slučajno sre­
sti; hotim ice doći; zapasti kome (p r o-
v i n c l a a l i c u i s o r t e ) ; zbiti se;
jav iti se
obversor 1. baviti se, pojaviti se; lutati;
lebdjeti
ob-verto, verti, versum, 3. okrenuti pre­
ma
ob-viam, adv. nasuprot; o b v i a m
a l i c u i i r e ići komu u susret; o b-
v i a m i r e p e r i c u l i s prkositi
pogiblim a
obvius, adi. 1) nasusret; o b v. e s s e,
f i e r i , s e d a r e a 1 i c u i sresti; i n
o b v i o e s s e c l a s s i sresti bro­
dovlje. 2) izložen; uslužan, ugodljiv
ob-volvo, volvi, volutum , 3. zamotati,
zastrijeti
occaeco 1. oslijepiti; zaslijepiti; pom ra­
čiti ( c a l i g o d i e m ) ; nerazum ljivim
učiniti; pokriti
occallesco, callui, — 3. postajati tvrde
kože, otvrdnuti
oc-cano, nui, — 3. zasvirati
occasio, onis, /. prilika, zgoda; o c c a ­
s i o t e m p o r i s prilika koju v rije­
me daje; r e s e s t o c c a s i o n i s
stv a r stoji do zgode; e x i n c o m ­
modo alieno suam occasio­
n e m p e t e r e u tuđoj nesreći tra ­
žiti svoju korist
occasus 176
occasus, Qs, m. zapadanje (zvijezde); za­
pad; propast, sm rt
occatio, onis, /. brananje, d rljan je
occator, oris, m. drljač, koji brana
oc-cedo, cessi, cessum, 3. ići nasusret
occento 1. p jev ati kom u podoknicu ili
podrugljivu pjesm u
occidens, entis, m. (sc. s 5 1) zapad
occidio, onis, /. sječa, istrebljenje
occido1, Idi, Isum, 3 (obcaedo) oboriti;
sjeći, ubiti
occido2, eidi, casum, 3. (obcado) propa­
dati, porušiti se; (o zvijezdama) zapa­
dati; pasti, poginuti; propasti
occiduus, adi. koji zalazi; na um oru
occino, nui, —, 3. zagraktati na koga
(osobito o pticama gatalicama)
occipio, cepi, ceptum , 3. početi
occipitium, ii, n. zatiljak
occisio, onis, /. ubojstvo
occludo, clusi clusum , 3. zatvoriti
occo 1. b ran ati; obrađivati
occubo, ui, Itum , 1. m rtav ležati
occulco 1. gaziti
occulo, cului, cultum , 3. zaklanjati, sak­
rivati
occultatio, onis, /. sakrivanje, tajen je
occultator, oris, m. sakrivač, jatak
occulte, adv. skrovito, tajno
occulto 1. sakrivati, tajiti
occultus adi. sakriven, potajan; pod­
m ukao ( h o mo ) ; subst. occultum, i, n.
skrovište; tajn a
occumbo, cubui, cubitum , 3. pasti, um ­
rijeti; zahoditi; m o r t e m o. poginuti
occupatio, onis, /. zauzeće; zaprem anje;
posao, zanim anje; o. r e i p u b l i ­
c a e bavljenje državnim poslovima
occupatus, adi. u poslu, zabavljen pos­
lom
occupo 1. zaprem ati, zauzeti; osvojiti,
uzeti; u d ariti na koga; zateći; stići u
( p o r t u m); preteći (o. p o r t u m p ri­
je stići u luku); obuzeti, osvojiti ( t i ­
m o r e x e r c i t u m ) ; zabavljati
occurro, curri ili cucurri, cursum , 3.
trčati, ići p red koga, susretati, n a­
m jeriti se ( a l i c u i ) ; u d ariti na ( n a ­
v i b u s ) ; p ritjecati (u pomoć); kamo
doći; naići na što ( b e l l o ) ; raditi
protiv čega, suzbijati; pom agati, za- |
oculus
dovoljavati, o c c u r r i t i l l u d m o­
že se to prigovoriti; ( a n i m o o.) p a­
dati na um
occursatio, onis, /. susretanje
occurso 1. susretati koga, naići na koga
(a 11 c u i); dotrčati; protiviti se; pasti
na um
occursus, us, m. susretanje
ocellatus, adi. okat
ocellus, i, m. okašce; biser
ocior, lus, adi. komp. brži
ocius (sup. o c i s s i m e ) , adv. komp. b r­
že, hitrije; prije
ocrea, ae, f. nazuvak
ocreatus, adi. u nazuvcim a
octavus adi. num. ord. osmi; subst. octa­
vum, i, n. osm ina (danak)
octavus-declmus, adi. num. ord. osam ­
naesti
octies ili octlens, adv. num. osam puta
octingentesimus, adi. num. ord. osam -
stoti
octingenti, ae, a, adi. num. card, osam
stotina
octl-pes pedis, adi. osmeronog
octo, adi. num. card, osam
October bris, bre, adi. oktobarski, listo­
padski; kao subst. (sc. m e n s i s ) li­
stopad, oktobar
octodecim, adi. num. card, osam naest
octogenarius adi. osam desetogodišnji
octogeni, ae, a, adi. num. distr. po osam ­
deset
octogesimus, adi. num. ord. osam deseti
octogies, adv. num. osam deset p uta
octoginta, adi. num. card, osam deset
octdiugis, e, adi. na osam konja
octoni, ae, a, adi. num. distr. po osam,
osmorica najedanput
octophorus, adi. nošen od osmorice;
subst. octophoron, i, n. nosiljka od os­
m orice nošena
octuplicatus, adi. poosmoren
octuplus, adi. osm ostruk, osmori; subst.
octuplum, i, n. osmoro
octussis is, m. osam asa
oculatus, adi. okat; vidljiv, upadljiv
oculeus, adi. okat, pun očiju
oculus, i, m. oko; vid (očinji); pupoljak,
oko (na biljci)
odeum
5deum, i, n. odej (zgrada za natjecanje
u muzici i poeziji)
odi, (osurus), odisse, verb, defect, zam r­
ziti na koga, m rziti (a 1 q m); ne m a­
riti
odiose, adv. mrsko, odvratno
odidsus, adi. m rzak, neugodan, dosadan
odium, ii, n. m ržnja, neprijateljstvo; zlo­
volja; o d i u m alcis subire,
o d i a in se c o n v e r t e r e ; o d i ­
u m s u s c i p e r e zam rziti na koga;
e s s e a l i c u i (in) o d i o biti m ržen
odor (odos), oris, m. vonj, miris; pl. kad;
m irisne stvari; sm rad; para; sum nja,
slutnja; njušenje
odoratio, onis, f. m irisanje
odoratus1, us, m. njuh
odSratus-, adi. m irisav
odorifer, fera, ferum , adi. m irisav, mi­
rišljiv
odoro 1. učiniti m irišljivim
odoror 1. nam irisati; njušiti; nanjušiti
( p e c u n i a m ) ; za čim težiti; p rinju-
šiti čemu ( p h i l o s o p h i a m )
odorus, adi. m irisav; njušeći
oenophorum, i, n. vinska posuda
oenus, stari oblik mj. unus
oestrus, i, m. obad
offa, ae, /. valjušak; komad, gruda
offatim, adv. komad po komad
offendiculum, i, n. sm utnja, zapreka
offendo, di, sum, 3. 1) tranz. udariti čim
0 što; nasjesti na (s c 6 p u 1 u m); n a­
ići, naći; ozlijediti, uvrijediti, dodijati
komu (a 1 q m ); o f f e n d i uvrijediti
se. 2) intr. udariti o što; u nesreću
doći; biti poražen; pogriješiti (in a 1-
q a r e); om raziti se komu (in a 1 q a
r e); uvrijediti se
offensa, ae, f. uvreda; nemilost
offensio, onis, f. spoticanje ( p e d i s ) ;
nelagodnost; uvreda; ljutina, zlovolja,
osjetljivost, m ržnja; nezgoda, nesreća
offensiuncula, ae, f. m ala uvreda, nez-
godica
offenso 1. ud ariti o što; spoticati se
offensus, adi. uvrijeđen, zlovoljan; m r­
zak
offero, obtuli, oblatum , offerre, nositi
pred koga, pokazivati (f o r s 'o b t u-
1 i t m e 1 1 b i slučaj me nanije na
12 L A T I N S K O - H R V A T S K I R JE Č N IK
177 olidus
te); iznositi; nudati; zadavati, činiti,
uzrokovati ( a l i c u i m o r t e m); o f-
f e r r e s e pokazati se; susretati, pro­
tiviti se; izvrgnuti se, izložiti se (se
m o r t i ) ; pas. prikazati se, pokazi­
vati se
officina, ae, /. radionica, tvornica
officio, feci, fectum, 3. prepriječiti, sm e­
tati; zagraditi komu, stati na put, biti
na putu ( h o s t i u m i t i n e r i p re­
sjeći put neprijatelju)
officiose, adv. uslužno
officiosus, adi. uslužan, voljan, susretljiv
officium, ii, n. 1) služba, dužnost; osje­
ćanje dužnosti; podložnost, pokornost;
a l q m i n o f f i c i o t e n e r e d r­
žati u podložnosti; i n o f f i c i o
e s s e pokoravati se. 2) usluga, usluž-
nost, uljudnost; iskazivanje štovanja
i uljudnosti; posao
offigo, fixi, fixum, 3. zabiti, udariti, u-
čvrstiti
offirmatus, adi. tvrd, tvrdokoran, upo­
ran
offirmo 1. utvrditi, učvrstiti
offrenatus, adi. zauzdan, vezan
offucia, ae, /. ličilo; opsjena, obmana
offiila, ae, /. zalogajić, komadić
offulgčo, fulsi, — 2. sijevati, sjati
offundo, fudi, fusum, 3. preda što ili
preko čega lijevati, sipati, bacati (u e r
o f f u n d i t u r n o b i s siere se oko
nas); zastrijeli čim
ogganio 4. lajati za kim
oggero, gessi, gestum, 3. davati, pružiti
oh, interi, o! oh! ha!
ohe,„interi, stoj! čekaj!
oiei, interi, jao!
olea, ae, f. masim a (plod i drvo)
oleaginus, adi. maslinov
olearius, adi. maslinov
oleaster, stri, m. dafina, divlja m aslina
olens, entis, adi. koji miriši, zaudara
oleo, lui, — 2. m irisati ( c e r a m po
vosku); zaudarati po čem (m a 11 1 1-
a m)
oleum, i, n. ulje
ol-faclo, feci, factum, 3. m irisati, nju ­
šiti (a 1 q d)
olfacto 1. m irisati (a 1 q d)
olidus, adi. koji zaudara, sm rdljiv
 olim
olim, adv. negda, jednom , jednoć; kat­
kad, obično
olitor, oris, m. povrćar
olitorius, adi. povrtni
oliva, ae, /. i olea, ae, /. m aslina (plod
i drvo); m aslinova grana
olivetum, i, n. m aslinik
olivifer, fera, ferum , adi. što rodi
maslinom
olivum, i, n. ulje
olla, ae, f. lonac
olli = illi
olor, oris, m. labud
olorinus, adi. labudov, labuđi
olus, eris n. kupus; zelje; slaba hran a
olusculum, i, n. zeljašce
omasum, i, n. goveđi drob, škem bići (fi­
le d , tripe)
omen, inis, n. kob, znam enje; dobra
želja; svečan običaj
ominor 1. proricati, kobiti; željeti
ominosus, adi. koban
omissus, adi. nem aran, nehajan
omitto, misi, missum, 3. puštati; okaniti
se ( t i m o r e m ) ; p restati; prem učati,
ne spom enuti ( a l q m ; a 1 q d)
omnigenus adi. svakojaki, svake vrste
omnino adv. sasvim, posve; uopće; u
svem u; dakako
omni-parens, entis, adi. koji rađa sve,
opća m ajka
omni-potens, entis, adi. svemogući, sve­
moćan
omnis, e, adi. sav, vas; svaki; čitav, ci­
jeli
omni-vagus, adi. koji svuda luta
omni-volus, adi. koji sve hoće
onagrus, i, m. divlji m agarac
onerarius, adi. teretn i, tovarni; subst.
oneraria, ae, f. tere tn i brod
onero 1. tovariti, krcati; natovariti; do-
dijavati, otežati; sipati, lijevati
onerosus, adi. tegoban, težak; dosadan
onus, eris, n. brem e, teret, trud, teško­
ća; danak, porez, dug; o n e r i e s s e
dodijavati
onustus, adi. natovaren, opterećen; pun
čega ( c i b o e t v i n o )
onyx, ychis, m. oniks; posudica za po­
masti
178 opinatus
opacitas, atis, f. sjenovitost, osoje, hla-
dovitost
opaco 1. zasjeniti
opacus, adi. hladovit; tam an; gust (b a r-
b a); koji zasjenjuje
opella, ae, /. posalce, sitan rad
opera, ae, /. rad, posao, trud; o p e r a m
d a r e ( a l i c u i r e i) tru d iti se, b a­
viti se (čim); o p e r a a l c i s čijim
trudom ili krivnjom ; e s t o p e r a e
p r e t i u m vrijedno je truda; nasto­
janje, služba, usluga; o p e r a m r e i
p r a e b e r e a l i c u i ra d iti za; do­
kolica; e s t , n o n e s t m i h i o p e ­
r a e stalo mi je, nije mi stalo, po vo­
lji mi je, nije mi po volji; o p e r a e
t h e a t r a l e s pljeskači
operarius, adi. radnički; h o m o o. ra d ­
nik, nadničar
operculum, i, n. poklopac, zaklopac
operimentum, i, n. pokrivač, pokrovac
operio, rui, rtum , 4. pokriti; zastrijeti;
zakopati; obasuti (samo u partic. per/.
pas.) c o n t u m e l i i s ; sakriti, zata­
jiti
operor 1. raditi, obavljati (s dat.); slu­
žiti, žrtvovati (d e o ); baviti se čim,
nastojati oko čega (s dat.)
operose, adv. mučno, s trudom , trudno
operosus, adi. radin, poslen; mučan, te ­
žak
opertus, adi. pokrit, sakriven
opertum, i, n. tajn a
opifer, fera, ferum , adi. koji pomaže,
koji pruža pomoć
opifex, icis, m. i /. tvorac, stvoritelj;
osob. rukotvorac
opificina, v. officina
opilio (upilio), onis, m. ovčar
opimitas, atis, f. obilje; divota
opimus, adi. tust, debeo; preb u jan (go­
vor); obogaćen; ugledan, obilat (s p o-
1 i a o p I m a »vojvodin plijen, odo­
ra«, oružje koje je vojvoda oteo ubi­
jenom neprijateljskom vojvodi); plo­
dan, ubav
opinSbilis, e, adi. vjerojatan, nesiguran
opinatio, 5nis, /. nagađanje, um išljanje,
ideja
opinator, oris, m. nagađač
opinatus, adi. prividan
opinio
opinio, onis, f. 1) m nijenje, m išljenje,
misao, nagađanje; o p i n i o n e p r a ­
e c i p e r e a l q d u naprijed slutiti; o-
p i n i o n e m r e i p r a e b e r e uvje­
riti o čemu; r e m i n e a m o p . a d ­
d u c e r e , u t navesti na misao da;
h a b e o o p i n i o n e m mislim; misle
da ja; d e o r u m op. vjera u bogove;
p r a e t e r o p i n i o n e m preko oče­
kivanja, ne očekujući; o p i n i o n e
o m n i u m c e l e r i u s brže nego se
mislilo. 2) dobar glas; m a g n a m
virtutis opinionem habere
biti na glasu zbog velike hrabrosti
opinor 1. misliti, slutiti, nagađati
dpipare, adv. divno, gospodski
opistographus, adi. na naličju napisan
opitulor 1. pomoći, u pomoć biti ( a l i ­
cui )
oportet, uit, 2. impers. pristoji se, valja,
treba
oppedo, —, —, 3. sp rdati se, rugati se
(alicui)
opperior, pertus sum, 4. čekati, očeki­
vati
oppeto, petivi, petitum , 3. ići nasusret;
trp jeti ( p o e n a s ) ; o. m o r t e m um ­
rijeti
oppidanus, adi. gradski, varoški; malo- optime, v. b e n e
gradski; subst. oppidanus, i, m. g ra­
đanin, varošanin
oppidatim, adv. grad po grad
oppido, adv. tem eljito, potpuno, sasvim
oppidulum, i, n. gradić
oppidum, i, n. utvrda, grad, varošica
oppignero 1. založiti
oppilo 1. prijevornicu prevući; zatvoriti opulenter, adv. obilno, bogato
oppleo, evi, etum , 2. napuniti
oppono, posui, positum, 3. m etnuti pred,
držati pred čim ( m a n u m o c u l i s ) ;
o. s e p e r i c u l i s izložiti se pogib- opulentus (opulens), adi. moguć, bogat;
lima; kao protivan razlog navoditi;
porediti; strašiti; dati u zalog
opportune, adv. zgodno, prikladno
opportunitas, atis, /. zgodno mjesto,
zgoda, prilika ( t e m p o r i s ) ; udob­
nost, ugodnost
opportunus, adi. zgodan, prikladan; iz­
vrgnut, izložen
oppositio, onis, f. protivustavljanje, op­
reka
179 opusculum
oppositus1, adi. koji leži prem a
oppositus-’, us, m. postavljanje protiv
(lunae)
oppressio, onis, /. nasilje; prepad; tla ­
čenje
opprimo, pressi, pressum , 3. pritisnuti;
zasuti; zatrti; zabašuriti; oboriti, nad­
vladati, upropastiti; udušiti, udaviti;
zateći, napasti; smesti
opprobrium, ii, n. ukor; rug, pogrda,
psovka; sram ota
opprobro 1. prekoravati, predbacivati
(alicui alqd)
oppugnatio, onis, f. navaljivanje, ju ri-
šanje; napadanje (riječima)
oppugnator, oris, m. napadač, nasrtač
op-pugno 1. napadati, udarati na što (s
ak.)
(ops), opis, /. 1) sing, moć, snaga, sila;
pomoć. 2) pl. im utak; vojska, sila,
vlast
optabilis, e, adi. vrijedan da se želi, po­
željan
optatio, onis, /. željenje, želja
optatus, adi. žuđen, drag; subst. opta­
tum i, n. želja; optato (abl.), po želji
optimas, atis, adi. jedan od najboljih;
subst. osobito u pl. aristokrati, opti­
m ati
optimus, v. b o n u s
optio, onis, 1) /. slobodna volja, izbor. 2)
m. (izabrani) pomoćnik; narednik
optivus, adi. izabran
opto 1. željeti, izabrati; optandus, adi.
vrijedan da se želi
opulens, v. opulentus
opulentia, ae, /. bogatstvo, imućnost;
krasota; moć
opulento 1. obogatiti
znam enit; jak, ugledan
opus1, operis, n. 1) radnja, posao; m a g ­
no, m a x i m o , summo opere
veoma; t a n t o , q u a n t o op. toli­
ko, koliko; n i m i o op. odviše. 2)
djelo (ljudske ruke); nasip, utvrda,
gradnja
opus2, indecl. potreba; klas. samo o p u s
n o b i s e s t d u x ili d u c e
opusculum, i, n. malo djelo, djelce
ora1 180
ora1, ae, /. kraj, m eđa; obala, prim orje;
zemlja, kraj (svijeta)
5ra2, ae, f. konop (kojim se brod veže za
kraj)
oraculum, i, n. proročište; rečenica pro-
ročišta; proročanstvo
oratio, onis, f. govor, jezik; govor (izra­
đen po pravilima govorništva); otpis,
naredba; prosti govor (naprama pjes­
mi), proza; rječitost
oratiuncula, ae, f. malen, lijep govor
orator, oris, m. govornik; poslanik
oratorie, adv. govornički
Sratorius, adi. govornički
Sratrix, icis, f. m oliteljica
oratum, i, n. molba
oratu, m. abi. na molbu
orbator, oris, m. otm ičar
orbiculatus, adi. okrugao, obao
orbis, is, m. krug, okrug ( o r b e m f a ­
cere, in o r b e m c o n s i s t e r e
stati u krug); (o zmiji) vijuganje; te­
čaj (vremena, događaja); kotač; o r b i s
t e r r a e ili t e r r a r u m krug ze­
m aljski, svijet
orbita, ae, f. kolosijek, p u tan ja
orbitas, atis, f. sirotovanje (stanje bez
roditelja ili bez djece)
orbo 1. sirotom učiniti; lišiti (a 1 q m s e ­
nsibus)
orbus, adi. sirotan; lišen (s abl.); subst.
orbus, m. i orba, f. sirota
orca, ae, f. bačva
orchas, adis, f. v rsta m asline
orchestra, ae, f. orkestra, sjedište sena­
to ra u rim skom kazalištu
orcinus, adi. podzem aljski, m rtav
Orcus, i, m. podzemlje; bog podzemlja;
sm rt
orbinarius, adi. redovit, običan
ordinatim, adv. redom
ordinatio, onis, /. uređenje, naredba
ordinatus, adi. uređen
ordino 1. vrstati, redati, urediti; zado­
voljiti; nam jestiti
ordior, orsus sum, 4. začeti, početi; orsa,
orum , n. početak; govor
ordo, inis, m. 1) red, vrsta; red sjedala
i klupa u kazalištu; v rsta (vojn.); a l - ,
q m i n o r d i n e m c o g e r e u tje­
ra ti u red, pokoriti. 2) centurija, cen­
oscitanter
turion ( o r d i n e m d u c e r e biti
centurion). 3. stalež ( s e n a t o r i u s ,
e q u e s t e r ) . 4. uredba, red; o r d i ­
n e po redu; e x o r d i n e redom;
n u l l o o r d i n e neuredno; e x t r a
o r d i n e m izvanredno
oreas, adis, j. gorska nim fa
organum, i, n. oruđe, instrum ent
orgia, orum, n. orgije, svaka pom am na
i tajn a svetkovina
orichalcum, i, n. mjed
oricula = a u r i c u l a
oriens, entis, m. (sc. s 6 1), istok
orientalis, e, adi. istočni; subst. orienta­
les, ium, m. istočnjaci
origo, inis, f. začetak, podrijetlo, kolje­
no, pleme, rod; praotac, pram ati
orior, ortus sum, (orlturus), 4. 1) dizati
se; izlaziti, ukazati se (s o l); o r t a
l u c e jutrom ; o r i e n s s o l istok;
o r i e n t e s o l e s ishodom sunčanim .
2) nastati, buknuti; roditi se; početi
(sermo oritur)
oriundus, adi. podrijetlom , rodom
ornamentum, i, n. oružanje, oprem a; u-
res, nakit; dika; odlikovanje
ornate, adv. kićeno, ukusno
ornatrix, Icis, f. kitilica, ukrasivačica
ornatus1, adi. oružan, oprem ljen; snab­
djeven; kićen, lijep; slavan, ugledan,
odlikovan
ornatus2, us, m. oprem a; nakit, ures
orno 1. oprem iti; nakditi, iskititi, kititi;
slaviti; častiti, odlikovati
ornus, i, f. jasen crni
oro 1. govoriti; m oliti se; raspravljati,
razlagati; m oliti
orsa, v. o r d i o r
orsus, us, m. početak
ortus, us, m. ishod, izlaz; postanak; po­
rod
oryza, ae, f. riža
os1, oris, n. usta, jezik, govor; ušće, u-
laz; oblik, lice, obraz; bezobraznost,
bezočnost; o r a c o n v e r t e r e i n
a 1 q m u prijeti oči u
os2, ossis, n. kost
oscen, inis, m. ptica gatalica (gavran,
sova)
oscillum, i, n. krinčica; kipić Bakhov
oscitanter, adv. zijevajući
oscito 181
oscito 1. zijevati; o s c i t a n s sanjiv, ne­
m aran
osculatio, onis, /. cjelivanje
osculor, 1. ljubiti, cjelivati
osculum, i, n. ustašca; poljubac, cjelov
ostendo, tendi, tensum (tum), 3. pružati,
pokazivati; izdati; ukazivati; očito­
vati, kazati, navoditi
ostentatio, onis, f. pokazivanje; hvasta-
nje, hvalisanje; v aranje
ostentator, oris, m. pokazivač; hvastavac
ostento 1. nudati, pokazivati (a 1 q d
a l i c u i ) ; hvaliti se čim ( p r u d e n ­
t i a m ) ; očitovati; obećavati ( p r a e ­
mi a ) ; p rijetiti čim ( c a e d e m )
ostentum, i, n. čudo
ostentus, us, m. (samo dat. sing.) kaziva­
nje; dokaz; izlaganje; obm ana
ostiarium, ii, n. v ratarin a, porez na
v rata
ostiarius, ii, m. v ra ta r
ostiatim, adv. od v ra ta do vrata, od k u ­
će do kuće
ovum
ostium, ii, n. ušće, utok; v rata
ostrea, ae, f. kam enica, ostriga
ostrifer, fera, ferum , adi. pun oštriga
ostrinus, adi. grim izan
ostrum, i, n. grimiz; grim izno odijelo;
pokrivač
5tior 1. dokolan, besposlen biti
otiose, adv. dokono, besposleno; polako
otiosus, adi. dokolan, bez posla; bezbri­
žan, ravnodušan; udoban, m iran
otium, ii, n. dokolica; vrijem e za što
(c u m e s t o t. kad imam kada); bes­
poslica; mir, m irno vrijem e; p e r 5 t.
u m irno doba
ovatio, onis, f. m aleni triju m f
ovicula, ae, /. ovčica
ovile, is, n. ovčarnica, tor za ovce
ovillus, adi. ovčji
ovis, is, f. ovca; vuna
ovo 1. klicati od veselja; slaviti m aleni
triju m f
ovum, i, n. jaje
 p
P. = Publius. P. C. == patres conscripti.
P. M. = pontifex maximus. P. R. =
populus Romanus
pabulatio, onis, f. krm ljenje; hodanje po
krm u
pabulator, oris, m. krm ar, nabavljač k r­
me
pabulor 1. ići po krm u
pabulum, i, n. krm a; furaža; hrana
pacalis, e, adi. m irovni
pacatus, adi. um iren, m iran; pacatum,
i, n. prijateljsk a zemlja
pacifer, fera, ferum , adi. m ironosan
pacicatlo, onis, f. m irenje; upokorenje
pacificator, oris, m. m iritelj
pacifico . i pacificor . m iriti se; um i­
1 1
riti, ublažiti
pacificus, adi. koji miri, m iran
paciscor, pactus sum, 3. ugovoriti, pogo­
diti se o što; ugovoriti za se; zaručiti
djevojku; izm ijeniti; partic. pactus,
ugovoren, pogođen; subst. pacta, ae,
f. zaručnica
paco 1. um iriti, podložiti; iskrčiti
pactio, onis, f. ugovor, nagodba; uvjet;
p e r p a c t i o n e m po dogovoru
pactor, oris, rn. posrednik
pactum, i, n. nagodba, ugovor; (u abl.
sing.) način: q u o p. na kakav način;
n e s c i o q u o p a c t o ne znam ka­
ko, nekako; i s t o p a c t o tako
paean, anis, m. pjesm a u slavu Apolo-
novu; radosna pjesm a
paedagogus, i, m. pedagog, rob koji je
pratio dječake u školu; vođa, m entor;
odgojitelj
paedor, oris, m. sm rad, nečist
paelex, v. pelex
paene, adv. gotovo, malone
paeninsula, ae, /. poluotok, poluostrvo
paenltentla, ae, /. kajanje
paenlteo, ui, —, 2. 1) kajati se za što (s
gen.). 2) impers. p a e n l t e t a l q m
a l c i s r e i kaje se tko zbog čega,
mrzi ga, nije mu po volji
paeniila, ae, /. putna kabanica
paenulatus, adi. u penuli
paetulus, adi. naškiljav, koji žm irka
paetus, adi. žmirav, razrok
paganus, adi. seoski; subst. paganus, i,
m. seljak; građansko lice
pagatim, adv. selo po selo
pagina, ae, f. bukova ploča; strana, stra ­
nica
pagus, i, m. župa, kotar; selo
pala, ae, f. lopata; prstenovo oko
palaestra, ae, /. rvalište; škola govornič­
ka; rvanje, vještina rvanja; vježbanje,
nauka, vještina govornička
palaestricus, adi. palestarski, školski
palaestrita, ae, m. nadstojnik rvališta;
rvač
palam 1) adv. naočigled, javno, očito,
poznato. 2) praep. s abl. pred
palatum, i, n. nepce, nebo, usta; svod
palca, ae, f. pljeva
palear, aris, n. podvratnik (u bika)
paliurus, i, m. bijeli glog, drača (grm za
živicu)
palla, ae, /• pala (dugačka gornja haljina
rimskih gospođa); svečan ogrtač
pallaca, ae, f. inoča, priležm ca
pallens, entis, adi. blijed; žućkast; koji
čini da tko poblijedi ( m o r b i )
 palleo
palleo, lui, —, 2. blijed biti; žutjeti; po- pando, pandi, pansum ili passum, 3. ra ­
tam njeti; od požude za čim blijedjeti
pallesco, lui, —, 3. poblijedjeti
palliatus, adi. u paliju, koji nosi p a l ­
l i u m (grčki ogrtač)
pallidus, adi. blijed; koji čini blijedim
(m o r s)
palliolatus, adi. s kukuljicom
palliolum, i, n. kabaničica; kukuljica
pallium, ii, n. palij (grčki ogrtač), plašt
pokrivač
pallor, oris, m. bljedoća; strah; žuta
boja
palma, ae, f. dlan, ruka; paoma; d atu ­
lja; paom ina grana (kao znak pobje­ panis, is, m. kruh
de); prednost, slava; mladica, grančica
palmaris, e, adi. vrijedan paome, izvr­
stan
palmatus, adi. izvezenim paom am a iski­
ćen
palmes, palm itis, m. m ladica fosob. u
loze)
palmetum, i, n. paomik, palm ova šuma
palmifer, fera, ferum , adi. palmonosan
palmosus, adi. palm ovit
palmula, ae, f. veslo; datulja
palor 1. ra strk ati se, skitati se
palpebrae, arum , f. vjeđe, kapci na oči­
ma
palpito 1. trzati se, koprcati se
palpo 1 . i palpor 1 . gladiti, potreptati;
dragati koga, ulagivati se
paludamentum, i, n. vojnička kabanica
ili plašt
paludatus, adi. zaogrnut vojničkim plaš-
tem
paludosus, adi. barovit
palumbes, is, m. i /. dupljaš, (golub) gri-
vnjaš
palus1, i, m. kolac
palus2, udis. /. bara, m očvara
paluster, stris, e, adi. barovit, m očvaran
pampineus, adi. lozov, od vinove loze
pampinus, i, m. mladica loze; čokotov
list
panacea, ae, f. panacea, trav a kojom se
sve bolesti liječe, lijek za sve
panarium, ii, n. krušna košarica
panchrestus, adi. za sve koristan
pancration i pancratium, ii, n. rvanje
združeno sa šakanjem
183 parce
zapeti, pružiti; sušiti; otvarati; ogla­
siti; c r i n e s p a s s i raspletene kose;
p a s s i s m a n i b u s raširenim ru k a­
ma; l a c p a s s u m progrušalo m li­
jeko
pandus, adi. kriv, ukrivljen
pango, panxi, panctum , 3. 1) zabiti, u t­
vrditi; saditi, nasaditi; slagati. 2) (u
ovom značenju perf. p e p i g i , supin
p a c t u m samo u perf. osn. inače
p a c i s c o r ) utvrditi, odrediti
paniceus, adi. od kruha načinjen
panicum, i, n. proso
pannosus, adi. otrcan, dronjav
pannus, i, m. krpa, dronjak
pansa, ae, m. plosnonog
panthera, ae, f. pantera, leopard
pantherinus, adi. panterin, leopardov;
pjegav
papaver, eris, n. mak
papavereus, adi. makov
papilio, onis, m. leptir
papilla, ae, /. bradavica (na sisi); sisa,
dojka
papyrifer, fera, ferum, adi. papironosan
papyrus, i, /. papyrum, i, n. papir (za
pisanje)
par, paris, adi. jednak, ravan ( a l i c u i ) ;
u jakosti dorastao ( a l i c u i ) ; p rik la­
dan, koji se pristoji; jednako silan;
subst. drug, druga; muž, žena; par;
protivnik
parabilis, e, adi. što se lako nabavi
paradoxa, orum, n. paradoksnc, tj. čud­
ne rečenice
paralysis, is, /. kap (bolest)
paraphrasis, is. f. parafraza, opis
parasita, ae, J. čankolizica
parasitus, i, m. čankoliz
parate, adv. spremno, pripravno
paratio, onis, /. pripravljanje
paratus1, us, m. priprava, priprem a
paratus2, adi. pripravan, sprem an; gotov
na što (a d a 1 q d); posve dobro spre­
m an; sprem an za boj
Parca, ae, /. P arka, Suđenica
parce, adv. štedljivo, um jereno, malo,
rijetko
parco
parco, peperci, (tem peratum ), 3. štedjeti
( a l i c u i r e i ) ; kaniti se, čuvati se
čega; uzdržati se (od čega)
parcus, adi. štedljiv, škrt; um jeren; iz-
birač; oskudan, slab
parens1, entis, adi. pokoran; subst. u pl.
podložnici
parens2, entis, m. i /. roditelj, roditeljica
(pl. p a r e n t e s roditelji); djed, p ra ­
djed, praotac; rođak; utem eljitelj
parentalis, e, adi. roditeljski; koji spada
na p aren talije; subst. parentalia, ium,
n. p aren talije (svetkovina u spomen
pokojnim roditeljima i rođacima)
parento 1. pokojnim roditeljim a i rođa-
c'ina svečanu m rtvačku žrtvu prini-
jeti; osvetiti koga; žrtvovati, pom iriti
pareo, ui, — 2. pokoravati se, biti pod­
ložan (s dat.); povesti se za, podati se,
robovati
paries, etis, m. zid; i n t r a p a r i e t e s
u kući
parietinae, arum , f. razvaline
parilis, e, adi. jednak
pario, peperi, partum , 3. roditi; nositi,
rađ ati; izum jeti, izm isliti; nabaviti,
steći
pariter, adv. jednako; zajedno; također
parma, ae, f. parm a, m ali okrugao štit
parmati, orum , m. s parm am a, s malim
štitovim a
parmula, ae, f. štitić
paro 1. sprem ati, p rip rav ljati, gotoviti;
(s inf.) sprem ati se, nam jeravati; k u ­
piti; nabaviti; p. c o p i a s vojsku ku­
piti; p a c e m p. ugovoriti imir
parochus, i, m. nabavljač; ugostitelj, do­
m aćin
parra, ae, f. ptica zlokobnica (možda:
sova)
parricida, ae, m. i f. ubojica rođaka;
ocoubilac; ubica (slobodnih građana);
izdajica; buntovnik; zločinac
parricidalis, e, adi. razbojnički, ubilač­
ki; opak
parricidium, ii, n. ubistvo srodnika (si­
na, brata, strica, rođaka, građanina);
ocoubistvo; izdajstvo, pobuna protiv
dom ovine
pars, partis, /. 1) dio; p a r s — a l i i ,
p a r s — p a r s jedni — drugi; e x
184 pasco
p a r t e dijelom, djelom ice; m a g n a
e x p a r t e velikim dijelom, m a x i ­
m a e x p a r t e ponajviše; o m n i
(ex) p a r t e sasma, posve; p r o ( r a ­
ta ) p a r t e razm jerno, 2. strana, k r a j;
sm jer; u n a e x p a r t e s jedne
strane; o m n i b u s (in ) p a r t i b u s
svagdje; e x o m n i b u s p. sa svih
strana; krilo (vojske); vrsta. 3. pl. (ri­
jetko sing.) stranka. 4. uloga, zadaća,
posao, služba; p r i m a s ( p a r t e s )
a g e r e prvu ulogu igrati; p a r t e s
i m p l e r e svoju dužnost ispuniti
parsimonia, ae, /. štednja
particeps, cipis, adi. i subst. koji im a di­
jela u čemu, dionik, drug (s gen.)
participo 1. učiniti dionikom (a 1 q m
a l i c u i u s r e i ) ; s kim dijeliti što
( l a u d e s c u m alqo)
particula, ae, f. m ali dio, komadić, če­
stica
partim, adv. dijelom; p a r t i m — p a r -
t i m dijelom — dijelom, koje — koje
partio1, 4. češće partior, 4. dijeliti; svoj
dio od čega uzeti
partio-’, onis, /. rađanje
partite, adv. razređeno, s jasnom dio­
bom
partitio, onis, f. dioba; razdioba
parturio 4. rađati; snovati, nam jeravati;
m učiti se
partus, us, m. rađanje; porod, m ladi
parum, adv., komp. minus, sup. mini­
me, 1) parum premalo, nedovoljno, ne
dosta. 2) minus m anje. 3) minime (mi­
niane) najm anje, veom a malo; n i­
pošto, ni najm anje
parumper, adv. malo, časak
parvitas, atis, f. m alenkost
parvulus, adi. veoma m alen; veom a
m lad; a p a r v u l o , a p a r v u l i s
izmala, od m alih nogu
parvus, adi. s komp. minor (n. minus)
i sup. minimus, 1) m alen; kratak,
m lad; subst. p a r v u s m ališ; p a r v a
m ala djevojčica; a p a r v o , a p a r -
v i s izmala, od m ladosti, od m alih
nogu; m i n o r e s mlađi, potomstvo.
2) neznatan; sirom ašan, prost
pasco, pavi, pastum , 3. na pašu goniti,
pasti; krm iti, hraniti, gojiti; n aslađi­
vati
pascor
pascor, pastus sum, 3. žderati, pasti, o-
brstiti
pascua, drum, n. paša
passer, eris, m. 1) vrabac. 2) list (vrsta
ribe)
passerculus, i, m. vrapčić
passim, adv. razasuto; na sve strane;
isprem iješano, bez razlike
passus1, us, m. koračanje, korak, stopa
passus2, passum, v. p a n d o i p a t i o r
pastillus, i, m. kuglica od m irisavih tv a­
ri; pastila
pamtio, 5nis, f. paša, pašnjak
pastor, 5ris, m. p astir
pastoralis, e, adi. pastirski
pastoricius, adi. — pastoralis
pastorius, adi. = pastoralis
pastus, us, m. krm ljenje, hranjenje; k r­
ma; paša
patefacio, feci, factum , 3. pas. patefio,
factus sum, fleri, otvoriti; učiniti do-
hodnim ili prohodnim ; pokazati, u k a­
zati; na svjetlo iznijeti, otkriti, izdati
patefactio, onis, f. otkriće
patella, ae, /. žrtvena plitica, zdjelica
patens, entis, adi. otvoren, nezatvoren;
očit
patenter, adv. otvoreno
pateo, ui, — 2. biti otvoren; biti proho­
dan, pristupan; biti izvrgnut; biti oče­
vidan, vidljiv; pružati se; impres.
p a t e t očito je, jasno je
pater, tris, m. otac; p a t r e s oci, praoci,
pređi; senatori; p. p a t r a t u s sta r­
ješina fecijala (svećeničke družbe)
patera, ae, f. plitica, osob. žrtvena
paternus, adi. očev, očinski; domovinski,
domaći
patesco, tui, — 3. otvoriti se; pojaviti
se; rasp ro stirati se, širiti se
patibilis, e, adi. podnošljiv; osjetljiv
patibulum, i, n. križ, vješala (rašljasto
drvo na koje su robove za ruke i no­
ge pričvršćivali i tako razapinjali,
vješali)
patiens, entis, adi. koji podnosi, m uko­
trp an (s gen.); nepopustljiv; tvrd;
strpljiv, popustljiv
patienter, adv. strpljivo
185 pauper
patientia, ae, f. strpljivost, podnošenje,
ustrajnost, radinost; zadovoljnost;
m litavost
patina, ae, f. zdjela, tava
patior, passus sum, 3. trpjeti, podnositi,
dopuštati, dati; strpljivo proživjeti;
p re trp je ti što
patrator, dris, m. izvršitelj
patratus, v. pater
patria, v. patrius
patriciatus, us, m. patricijstvo
patricius, adi. patricijski, plemićki;
subst. patricii, drum, m. patriciji, rim ­
sko plem stvo po rodu
patrimonium, ii, n. očevina, nasljedstvo
patrimus, adi. koji im a oca živa
patritus, adi. od oca naslijeđen
patrius, adi. očinski, roditeljski; dcmaći,
rodni; subst. patria, ae, f. (sc. t e r r a )
domovina, rodni kraj
patro 1. svršiti, počiniti, ispuniti
patrocinium, ii, n. zaštita (patronova);
obrana na sudu; zaštita, okrilje
patrdclnor 1. štititi; braniti
patrona, ae, f. zaštitnica, zagovornica,
gospodarica
patronus, i, m. patron; gospodar; zaštit­
nik, branitelj; odvjetnik
patruelis, e, adi. bratučedov, rođački;
subst. m. i f. bratučed, stričević Hi
bratučeda, stričevićka
patruus 1) subst. -i, m. stric; karač,
brundalo. 2) adi. stričev
patulus, adi. otvoren; rasklopljen; širok
paucitas, atis, f. m ali broj, m alina
pauculus, adi. veoma malo, obič. u plur.,
nekoliko, nekoji
paucus, adi. 1) u sing, malen. 2) u pl-
malo njih, nekoliko; stran k a velikaša,
oligarhi; p a u c a malo. malo riječi
paullatim (paulatim), adv. pomalo; poje­
dince, jedan za drugim
paullisper (paulisper), adv. za malo, za
kratko vrijem e
paullulus (paululus), adi. malen, paul-
lulum, adv. i subst. malo
paulius (paulus), adi. m alen; adv. i
subst. paullum, i, n. malo
pauper, eris, adi. sirom ašan, oskudan;
subst. p a u p e r , p a u p e r e s siro­
mah, sirom asi
pauperculus
pauperculus, adi. sirom ašak
pauperies, ei, /. = paupertas
paupero 1. sirom ahom učiniti
paupertas, atis, /. sirom aštvo, uboštvo;
oskudica, nužda
pausia (pausea), ae, f. vrsta m aslinke
pave-factus, adi. uplašen
paveo, pavi, — 2. tresti se, plašiti se;
p a v e n s plašeći se; plašljiv
pavesco,------- 3. tresti se, plašiti se
pavide, adv. plašljivo, strašljivo
pavidus, adi. drhtav, plašljiv
pavimentatus, adi. pokriven podom
pavimentum, i, n. pod (zbijen od zemlje,
pijeska i sličnoga)
pavio, 4. nabijati
pavito 1. silno se tresti, plašiti se
pavo, onis, m. paun
pavor, 5ris, m. strah, drhat, strava
pax, pacis, /. 1) mir, m irovanje; (i n)
p a c e u m irno doba; p a c e m a g i ­
t a r e živjeti u miru. 2) .dopuštenje,
oproštenje ( p a c e t u a s tvojim do­
puštenjem )
peccatum, i, n. grijeh, pogreška, prestu-
pak
pecco 1. pogriješiti, griješiti
pecorosus, adi. stočan, bogat stokom
pecten, Inis, m. češalj; brdo tkalačko;
grablje; trzaljka, šipka kojom se uda­
ralo u žice lire, lira; pjesm a
pecto, pexi, pexum, 3. češljati; grebenati
pectus, oris, n. prsi, grudi; srce, duša,
duh, pam et
pecu, n. dat. -ui = pecus, oris
pecuarius, adi. stočni; r e s p. blago
(stoka); pecuarius, ii, m. stočar; pe­
cuaria, drum, n. stada
peculator, oris, m. pronevjeritelj držav­
nih novaca
peculatus, us, m. potkradanje državnih
novaca, pronevjerenje
peculiaris, e, adi. osobit (od drugih raz­
ličit), svojstven
peculium, ii, n. svojina (imutak pojedi--
noga nesamostalnog člana obitelji);
im utak robova (stečen sporednom
radnjom i štednjom)
pecunia, ae, /. im ovina im utak; novac
pecuniarius, adi. novčani; r e s p e c u ­
n i a r i a novčani posao, novci
186 pelta
pecuniosus, adi. bogat novcem, imućan
pecus1, pecoris, n. blago (osob. sitno)
pecus-, pecudis, f. ovca; živinče, m arše
pedalis, e, adi. stopu dugačak
pedarius, adi. nožni; s e n a t o r e s p e ­
d a r i i pristalice (koji nisu vršili ku-
rulske časti, pa su zato uz tuđi glas
pristajali), niži senatori
pedatus, us, m. navala (na neprijatelja),
juriš
pedes, peditis, m. pješak (osob. vojnik);
pješaštvo
pedester, stris, e, adi. 1) pješački; c o ­
p i a e p e d e s t r e s pješaštvo. 2) na
kopnu ( p r o e l i u m ) ; prost, običan;
prozaički, prozni
pedetentim, adv. korak po korak; paž­
ljivo, oprezno
pedica, ae, /. negve, okovi
pedis, is, m. i /. uš
pedisequus ili pedisčcus, i, m. i pedise­
qua ili pediseca, ae, /. sluga, sluškinja
peditatus us, m. pješaštvo
pedum, i, n. pastirska palica
peiero = per-iuro 1. krivo se kleti
peior, peius, v. m a l u s
pelagus, i, n. more, pučina m orska
pelex ili paelex, icis, f. inoča' (žena uz
zakonitu
pelicatus (paelicatus) us, m. inoštvo, su-
ložništvo
pellax, acis, adi. zavodljiv, lukav
pellecebrae, arum , f. zam am ljivanje, za­
vođenje
pellectio, onis, /. čitanje do kraja
pellicio (perlicio), lexi, lectum, 3. n a­
m amiti, zavoditi
pellicula, ae, /. kožica
pellis, is, f. koža s dlakom ili s vunom,
krzno; zimski šator od kože; obuća
pellitus adi. kožom pokriven, obučen
pello, pepuli, pulsum, 3. lupati, udarati,
kucati ( f o r e s na vrata); dirnuti, ta k ­
nuti; potisnuti, m aknuti, odrinuti,
protjerati; razbiti, nadvladati, pobije­
diti; prognati
pelluceo (perluceo), xi, — 2. prosijavati
se; proziran biti
pellucidus (perlucidus), adi. proziran;
presj ajan
peloris, Idis, /. zijevka (velika školjka)
peltastae
pelta, ae, f. pelta, m alen i lagan štit
peltastae, arum , m. peltasti, peltom o ru ­
žani vojnici
penarius, adi. koji se tiče hrane; c e l l a
p e n a r i a žitnica; smočnica
penates, Ium i um, m. penati (rimski
kućni bogovi); stan, kuća
penatiger, gera, gerum , adi. koji nosi
penate
pendeo, pependi, —, 2. visiti; zavisiti od
(e x a 1 q o); baviti se; povoditi se za
kim, p ristajati uz koga; nesiguran
biti, sum njati, kolebati se
pendo, pependi, pensum , 3. vagati, m je­
riti; prosuđivati ( a l q m e x f o r t u -
n a); cijeniti, držati do koga (p a r v i);
plaćati, isplatiti; trp je ti ( p o e n a m ;
p. p o e n a s a l i c u i biti od koga
kažnjen); pensus, kao adi. važan, zna­
m enit, vrijedan; n o n p e n s i h a ­
b e r e ne m ariti, ne obazirati se na
što
pendulus, adi. koji visi; dvojben
penes, praep. s ak. u koga, kod koga, pri
kom
penetrabilis, e, adi. prolazan, prodoran,
probojan
penetralis, e, adi. koji probija; u n u ta r­
nji, u n u trašn ji; subst. penetrale, is, n.,
obič. plur. penetralia, Ium, n. u n u ta r­
nji prostori (osob. kuće)
penetro, 1. provaliti, prodrijeti u što,
unići; unijeti
penlcillus, i, m. i penicillum , i, n. kist,
kičica
peniculus, i, m. pahaljka, čistilica, četka
penis, is, m. k ita (muški ud)
penitus, adv. 1) duboko u, duboko, skroz
i skroz, sasvim. 2) daleko
penna, ae, /. pero (za letenje); u pl. k ri­
la; strijela; let
pennatus, adi. k rilat
penniger, v. pinniger
pennipes, edis, adi. k rilatih nogu
pennula, ae, /. krilašce
pensilis, e, adi. koji visi
pensio, onis, /. plaćanje; obrok, svota;
danak
pensito 1. vagati, m jeriti; dobro raz­
m isliti; platiti, isplatiti
187 pžr-angustus
penso 1. vagati, m jeriti; izravnati, pod­
m iriti, nadoknaditi; otkupiti, platiti;
razm isliti; prosuditi
pensum , i, n. odm jerena vuna što su je
ropkinje m orale za dan opresti; za­
daća
pensus, adi. v. pendo
penteris, is, /. pentera, brod sa pet re ­
dova vesala
penuria, ae, /. oskudica, nestašica
penus, oris, n. ili penus, us, i i, m. h ra ­
na, živež
peplum , i, n. ili peplus, i, m. peplon,
ženska kabanica, ogrtač
per, praep. s ak. kroz, po, posred, preko;
što se tiče; često se prevodi instru­
mentalom
pera, ae, f. torba, bisage
per-absurdus, adi. vrlo nesklapan, b lju ­
tav, besm islen
per-adidescens, entis, adi. prem lad, vrlo
opor
peractio, onis, f. kraj, svršetak
per-acute, adv. veom a oštro, oštroum no
per-acutus, adi. preoštar; veom a oštro­
um an
per-adulescens, entis, adi. prem lad, vrlo
m lad
pčr-adulescentulus, adi. prem lad, mlad
kao kaplja
per-aeque, adv. sasvim jednako
per-agito 1. naokolo tjera ti, uznem iri­
vati, napadati
per-ago, egi, actum , 3. neprestano m i­
cati; svršiti, dogotoviti; proživjeti; tu ­
ženika progoniti; razlagati, pripovi­
jedati; razm išljati; probosti
peragratio, onis, /. putovanje, prolaženje
per-agro 1. putovati po, proputovati,
proći
per-am ans, antis, adi. koji veom a ljubi,
vrlo privržen
per-am bulo 1. prohoditi, prolaziti
per-am oenus, adi. preugodan, vrlo ugo­
dan
per-am plus, adi. veom a prostran, veo­
m a velik
per-anguste, adv. pretijesno, veoma ti­
jesno, vrlo usko
per-angustus, adi. pretijesan, veom a ti­
jesan, preuzak
per-antlquus
per-antlquus, adi. prestar, vrlo star
per-appositus, adi. veoma zgodan, veo­
ma prikladan
per-arduus, adi. pretežak, premučan,
vrlo težak
per-argutus, adi. predom išljat, predu-
hovit
per-aro 1. izbrazdati, nabrati; na brzu
ruku pisati
per-attente, adv. veoma pažljivo
per-attentus, adi. veoma pažljiv
per-bacchor 1. provesti veselo, proban-
čiti
per-beatus, adi. presretan, veoma sre­
tan
per-belle, adv. prelijepo, vrlo lijepo,
potpuno dobro
per-bene, adv. predobro, vrlo dobro, sa­
vršeno
per-benigne, adv. prem ilostivo, vrlo do­
brostivo, preblago
pcr-blbo, bibi, — 3. popiti; upiti, usisati;
naučiti
per-bito, ------ 3. poći; poginuti
per-blandus, adi. vrlo prikladan, veoma
osvojiv, vrlo um iljat
per-bonus, adi. predobar, vrlo dobar
per-brevis, e, adi. prekratak, vrlo k ra­
tak, veoma zbijen
per-breviter, adv. prekratko
per-calesco, calui, —, 3. razgrijati se,
dobro se ugrijati
per-callesco, callui, — 3. otvrdnuti; izu­
čiti se N bojica
per-carus, adi. premio, predrag
per-celebro 1. raznositi, razglašivati
per-celer, eris, e, adi. prebrz, vrlo brz,
hitar
per-cello, ćuli, culsum, 3. oboriti; uda­
riti; uništiti; porem etiti, upropastiti,
srušiti; potresti
per-censeo, stii, — 2. pregledati, p ro ra­
čunati; napom enuti; razgledati; raz­
jasniti; proputovati
perceptio, onis, f. sabiranje; shvaćanje,
poznavanje
percido, cidi, cisum, 3. (caedo) razbiti
percipio, cepi, ceptum, 3. osvojiti, obu­
zeti; prim iti na se, u se, zadobiti, do­
biti (p. f r u c t u m r e i ubrati plod
188 per-diuturnus
za); opaziti, oćutjeti, čuti; shvatiti, ra ­
zum jeti, naučiti
percitus adi. uzbunjen, razdražen; raz­
dražljiv
per-colo, colui, cultum , 3. do k raja izra­
diti; veoma poštovati; svetkovati
per-comis, e, adi. vrlo udvoran, vrlo
prijazan
percommode, adv. vrlo zgodno, veoma
prikladno
percommodus, adi. vrlo zgodan, p rik la­
dan
percontatio, onis, /. ispitivanje, raspiti­
vanje
percontiitor, oris, m. ispitivač
percontor 1. ispitivati, raspitivati (a 1 q d
e x a 1 q o)
per-coquo, coxi, coctum, 3. skuhati; uči­
niti da sazri
per-crebesco i percrebresco, em bui, — 3.
učestati, raznijeti se, razglasiti sc, pro-
čuti sc
per-crepo, pui, pTtum, 1. odjekivati
per-curlbsus, adi. vrlo radoznao
pcr-curro, curri (cucurri), cursum, 3.
pretrčali, žurno proći; uzgredice na­
pomenuti, na brzu ruku pročitati, p re­
letjeti
percursatio, onis, /. putovanje po, p re­
laženje
per-curso 1. prolaziti, skitali sc
percussio, onis, /. udaranje; udaranje
takta
percussor, oris, m. krvnik; najm ljcni u-
percussus, us, m. udaranje, udarac
percutio, cussi, cussum, 3. probosti, uda­
rati, biti; raniti; ubiti; kovati; dirnuti,
ganuti; ranu zadati; prevariti
perdifficilis, e, adi. pretežak, vrlo težak
perdiligenter, adv. prepomnjivo, veoma
pomnjivo, vrlo brižno
per-diseo, didici, —• 3. izučiti, tem eljito
naučiti
per-diserte, adv. vrlo rječito
perdite, adv. naopako; neum jereno
perditor, oris, rn. upropastitelj
perditus, adi. propao, nesretan; neum je­
ren u strastim a; opak
per-diu, adv. predugo, vrlo dugo
per-diuturnus, adi. predugotrajan, veo­
ma dugotrajan
per-dlves
per-dlves, Itis, adi. prebogat, vrlo bogat
perdix, icis, f. jarebica
perdo, didi, ditum , 3. upropastiti, uniš­
titi, oboriti; prosuti; iskvariti; izgubiti
per-doceo, docui, doctum, 2. potpuno n a­
učiti (drugoga)
per-doctus, ad.i. veoma učen, veoma
vješt
per-dolesco, lui, — 3. veom a žaliti, oža-
lostiti se
per-domo, ui, itum , 1. sasvim ukrotiti,
sasvim savladati
per-duco, duxi, ductum , 3. dovesti; pro­
vesti; dotjerati, uzvisiti (a 1 q d a d
h o n o r e s ) ; nastaviti, produljiti; n a­
činiti, sagraditi, iskopati (m ti r u m
f o s s a m q u e ) ; navesti koga na što,
predobiti; prem azati
perductor, oris, m. podvodnik
perduellio, onis, /. neprijateljsko djelo
protiv domovine; veleizdaja
perduellis, is, m. neprijatelj u ratu
per-duro 1. traja ti, opstati
per-edo, edi, esum, 3. izjesti, izgristi
peregre, adv. izvan grada; u tuđini
peregrinabundus, adi. koji putuje po
tuđini
peregrinatio, 5nis, /. putovanje u tuđini;
boravak u tuđini
peregrinitas, atis, /. stanje onoga koji je
peregrinus
peregrinor 1. boraviti u tuđini, putovati;
duhom se zaputiti; tuđ biti
peregrinus, adi. tuđ, stran; subst. pere­
grinus, i, m. i peregrina, ae, /. tuđin,
tuđinka; negrađanin
per-elegans, antis, adi. vrlo fin, vrlo u-
kusan
per-eloquens, entis, adi. vrlo rječit
peremnis, e, adi. prekorječki, koji p ri­
pada prelaženju rijeke
perendie, adv. prekosutra
perendinus, adi. prekosutrašnji
perennis, e, adi. godišnji; neprestan,
traja n
perennitas, atis, /. postojano trajanje,
trajnost; nepresušnost
perenno 1. dugo tra ja ti
per-eo, Ii, Itum, Ire, izgubiti se, nestati;
poginuti, izginuti; pogibati; propasti;
m inuti
189 per-fringo
per-equlto 1. projahati; objahivati
per-erro 1. protum arati, potucati se po
per-excelsus, adi. veoma visok, uzdignut
per-exlguus, adi. veoma malen, prem a­
len; vrlo k ratak
per-expedltus, adi. veoma lak
per-facete, adv. veoma dom išljato, veo­
m a duhovito
per-facetus, adi. veoma dom išljat, veo­
ma duhovit
per-faclle, adv. vrlo lako
per-facilis, e, adi. veoma lak; veoma
uslužan
per-famillaris, e, adi. veoma p rija te lj­
ski; subst. veliki prijatelj, prisni p ri­
jatelj
perfecte, adv. savršeno, sasvim
perfectio, onis, f. usavršavanje, savrše­
nost
perfector, oris, m. svršitelj, usavršitelj
perfectus, adi. potpun, pravi, savršen
per-fero, tuli, latum , ferre, donijeti (do
kraja); glas donijeti, dojaviti; dovršiti;
izvršiti; p rodrijeti sa ( l e g e m ) ; pod­
nositi, prepatiti, p re trp je ti
perficio, feci, fectum, 3. dovršiti, dogo­
toviti; učiniti, dočeti; izraditi, postig­
nuti
perfidia, ae, /. nevjera, nepoštenje, pod-
m uklost
perfidiose, adv. nevjerno, nepošteno,
podm uklo
perfidiosus, adi. nevjeran, nepošten,
podm ukao
perfidus, adi. nevjeran, nepošten, pod­
m ukao, him ben
per-flagltl5sus adi. veoma sram otan
per-flo 1. prom ahivati, propuhati
per-fluo, fluxi, fluxum , 3. teći, curiti,
protjecati
per-fodlo, fodi, fossum, 3. prokopati,
probosti; iskopati
per-foro 1. probušiti; provaliti, otvoriti
per-frequens, entis, adi. veoma polažen,
vrlo posjećen
per-frlco, fricui, —, 1. trti, protrti, trlja ti
per-frlgldus, adi. vrlo studen
per-fringo, fregi, fractum , 3. prebiti,
probiti, razbiti, razlom iti; povaljati,
dokinuti, uništiti; provaliti, prodrijeti
kroz što
per-fruor 190
per-fruor, (fructus sum), 3. nauživati se
perfuga, ae, m. prebjeg, uskok
per-fuglo, fugi, —, 3. prebjeći komu,
uteći se (a d a l q m ) ; uskočiti, p re­
bjeći
perfugium, ii, n. utočište, zaklonište
perfunctio, dnis, f. obavljanje; podnoše­
nje
per-fundo, fudi, fusum, 3. politi, po-
kvasiti; bojiti; posuti; napuniti; obu­
zeti
per-fungor, functus sum, 3. obavljati
( h o n o r i b u s ) ; p retrp jeti, prepatiti
p e r-fu ro , ------- 3. bjesnjeti, goropaditi
se
per-gaudeo, — , 2. veom a se radovati
pergo, perrexi, perrectum , 3. istim sm je­
rom n astaviti (p. i r e dalje ići); ići,
podići se kamo (a d a l q m ) ; n asta­
viti što (s inf.)
per-grandis, e, adi. prevelik, vrlo velik
per-gratus, adi. preugodan, predrag,
vrlo ugodan
per-gravis, e, adi. vrlo znam enit, vrlo
važan
per-graviter, adv. preteško, vrlo teško
per-hibeo, ui, itum , 2. pružiti, dati, n a­
m aknuti; pripovijedati, kazati, slaviti
per-honorlflcus, adi. veoma častan
per-horresco, horrui, — 3. uzburkati se;
p ro trn u ti, zgroziti se; bojati se
per-horridus, adi. veom a grozan, jezovit
per-humanus, adi. vrlo prijazan, uljudan
periclitatio, onis, /. pokus, kušanje
plrlculose, adv. pogibeljno, opasno
pirlculdsus, adi. pogibeljan, opasan
periculum i periclum, i, n. 1) pokus, po­
kušaj ( p e r i c u l u m f a c e r e poku­
šati). 2. opasnost, pogibao; parnica
gdje se radi o im utku i životu; pogi­
beljan pothvat
per-Idoneus, adi. vrlo zgodan za (1 6 c u s
c a s t r i s ) , vrlo p rikladan
per-illustris, e, adi. vrlo jasan; vrlo
ugledan
per-imbecillus, adi. vrlo slab
perimo, emi, em ptum , 3. posve uzeti,
sasvim uništiti, upropastiti; ubiti,
sm aknuti; dokinuti
per-impeditus, adi. veom a zakrčen; n e­
prohodan
per-llto
per-incommodus, adi. vrlo nezgodan
perinde, adv. tako isto, jednako
per-indulgens, entis, adi. veom a m ilo­
stiv, veoma popustljiv
per-infirmus, adi. veom a slab
per-ingenlosus, adi. veom a um an, vrlo
oštroum an
per-lnlquus, adi. veom a nepravedan
per-invitus, adi. veoma nerad
periodus, i, f. period
peripateticus, adi. peripatetičan, A risto­
telov; subst. peripateticus, i, m. peri-
patetik, sljedbenik A ristotelove filo­
zofije
peripetasma, atis, n. sag
periphrasis, is, f. opis
periscelis, Idis, /. ukrasna podveza što
su je nosile libertinke oko noge
plristroma, atis, n. prostirač, sag
peristylum i peristylium, ii, n. peristil,
dvorište rim ske kuće
perite, adv. s iskustvom , vješto
peritia, ae, /. vještina, iskustvo
peritus, adi. iskusan, vješt ( a l c i s r e i )
per-iueunde adv. veom a ugodno, vrlo
rado
per-iucundus, adi. vrlo ugodan, vrlo po­
voljan
periurlum, ii, n. kriva zakletva
periuro 1. = peiero
periurus, adi. krivokletan; nevjeran, la­
žljiv
per-labor, lapsus sum, 3. preko čega po­
skliznuti se; neopazice do čega dopri­
jeti
per-laetus, adi. vrlo veseo
per-late adv. veoma nadaleko
perlecebrae, perlectlo, v. pellecebrae,
pellectio
per-lego, legi, lectum, 3. razgledati, raz­
m atrati; pročitati
per-levis, e, adi. veoma lak; vrlo nezna­
tan
per-levlter, adv. vrlo lako, neznatno
per-llbens, entis, adi. vrlo rad
per-llbenter, adv. veoma rado
per-liberallter, adv. veoma podatljivo,
veom a darežljivo
perliclo, v. pellicio
per-lito, 1. sretno žrtvovati
per-longus 191 per-paulum

per-longus, adi. vrlo dugačak, vrlo d u ­ per-mulceo, mulsi, mulsum, 2. (s ak.)

gotrajan gladiti; dotaći se; ugađati, um iljavati
per-luceo, v. pelluceo se; m iriti, tješiti
per-Iuo, lui, lutum , 3. oprati, splakati; per-multus, adi. vrlo mnogi
pas. kupati se per-munlo 4. do k raja utvrditi, sasvim
per-Iustro 1. pregledati; proći utvrditi
per-magnus, adi. veoma velik, prevelik per-mutatlo, onis, /. prom jena
permanens, entis, adi. koji traje, traja n per-muto, 1. prom ijeniti; predjenuti
(imena); razm ijeniti, isplatiti; otkupiti
per-maneo, mansi, mansum, 2. ostati; perna, ae, but, šunka
trajati, ostati u, na, pri čemu per-necessarlus, adi. vrlo potrebit; bliz
per-mano 1. teći kroz; prodrijeti, dop­ rod, prisni prijatelj
rijeti perniciabilis = pernicibsus
permansio onis, f. ostajanje pernicialis, v. perniciosus
permarinus, adi. m orski; sklon m ore­ pernicies, ei, upropašćivanje
plovcima perniciose, adv. pogubno, škodljivo
per-maturesco, rui, —, 3. sasvim dozri­ perniciosus, adi. poguban, škodljiv
jevati pernicitas, atis, /. brzina
per-medlocris, e, adi. sasvim osrednje perniciter, adv. brzo, hitro
ruke, vrlo osrednji per-nlmlum, adv. vrlo mnogo, odviše
per-meo 1. prolaziti, putovati kroz; do­ pernix, Icis, adi. brz, hitar, okretan
p rijeti do čega per-nobllis, e, adi. veoma poznat, sla­
/per-metlor, m ensus sum, 4. izm jeriti; van
proputovati pernocto 1. prenoćiti
per-mingo, minxi, — 3. pom okriti per-nosco, novi, notum, 3. tačno pozna­
per-mirus, adi. prečudan, vrlo čudan ti; u per/. u dušu poznati
per-misceo, miscui, m ixtum , 2. izm ije­ per-notesco, tui, — 3. svuda se pročuti
šati; složiti, ujediniti; pomesti, po­ per-notus, adi. vrlo dobro poznat
brkati, porem etiti per-nox, octis, adi. koji tra je čitavu noć
permissio, onis, f. bezuvjetna predaja; per-numero 1. izbrojiti, isplatiti
pero, onis, m. čizma
dopuštan je
permissus, us, m. dopuštenje per-obscurus, adi. vrlo tam an
per-odlosus, adi. veoma mrzak
permitto, misi, missum, 3. pustiti, ispu­ per-o££Iciose, adv. vrlo uslužno
stiti; prepustiti komu što, povjeriti, plr-opportune, adv. vrlo zgodno
predati (se p o t e s t a t i a l c i s p. per-opportunus, adi. vrlo zgodan, do­
podložiti se komu); ostaviti, dati na
brodošao
volju; prepustiti, dopustiti, pripustiti;
permissum, i, n. dopuštenje per-optato, adv. vrlo žuđeno
perSratlo, onis, /. zaglavak (u govoru),
permixte adu. pomiješano epilog
permixtio, onis, f. m iješanje per-orno 1. veoma kititi
per-modestus, adi. vrlo čedan per-5ro 1. razjasniti, raspravljati; do­
per-moleste, adv. veoma teško vršiti
per-molo, —, —, 3. sam ljeti per-osus, partic. koji veoma mrzi
per-motlo, onis, /. uzrujanje, uzbuđenje; per-paco 1. smiri, prim iriti
oduševljenje per-parvulus, adi. veoma malen, m aju­
per-moveo, movi, motum, 2. veoma mi- ■ šan
cati; skloniti; privoljeti koga na što; per-parvus, adi. vrlo malen
d irnuti u srce, uzbuditi, ganuti, rasr- perpastus, adi. dobro uhranjen
diti; p e r m o v e r i a n i m o klonuti per-pauci, ae, a, adi. vrlo malo njih
duhom per-paulum i, n. m rvičak, vrlo malo
per-pello 192
per-pello, puli, pulsum , 3. nagnati; n a­
govoriti; vrlo se doim ati
perpendiculum, i, n. kalam ir, visak
per-pendo, pendi, pensum , 3. točno is­
traživati, izm jeriti, rasuđivati
perperam, adv. naopako, krivo; pogreš­
no
perpes, etis, adi. bez prekida, nepreki­
dan, stalan
perpessio, onis, f. podnošenje, trp ljen je
perpetior, pessus sum, 3. trpjeti, p re­
trp jeti, podnositi
perpetro 1. svršiti, ispuniti
perpetuitas, atis, /. neprestano trajanje,
neprekidnost
perpetuo 1. učiniti da što neprestano
traje, nastaviti, neprekidno održavati
perpetuus, adi. neprekinut; neprestan,
koji traje, postojan; p e r p e t u o ne­
prestano; i n p e r p e t u u m zavazda,
zauvijek
perplexe (perplexim), adv. smućeno;
skrovito, nerazgovijetno
perplexus, adi. prepleten, zamršen, ta ­
man, nerazum ljiv
per-pluo, —, — 3. prokisivati, kišu pro­
puštati; zaliti se
per-pollo 4. do k ra ja izraditi, izgladiti
per-populor 1 . oplijeniti, opustošiti
per-pdtatlo, onis, f. pijančevanje, pijan­
ka
per-poto 1. pijančevati
per-prlmo, pressi, pressum , 3. pritiski­
vati, gnječiti
per-propinquus, adi. vrlo bliz
per-pugnax, acis, adi. veoma svadljiv
per-purgo 1. sasvim očistiti; urediti
per-pusillus, adi. veoma m alen
per-puto 1. razlagati
per-quam, adv. veoma, pre . . .
perquiro, quislvi, qulsitum , 3. istraži­
vati, raspitivati
per-raro, adv. vrlo rijetko
per-rarus, adi. vrlo rijedak
per-recondltus adi. vrlo skrovit
per-repo, repsi, — 3. prepuzati
per-rldlcule, adv. vrlo smiješno
per-rldlculus, adi. vrlo sm iješan
per-rogo 1 . redom pitati za što
per-rumpo, rupi, ruptum , 3. provaliti;
prodrijeti, probiti; uništiti, savladati
per-solvo
per-saepe, adv. vrlo često
per-salsus, adi. vrlo dom išljat, dosjetljiv
persalutatio, onis, f. pozdravljanje re ­
dom
per-saluto 1. redom pozdravljati
per-saplens, entis, adi. vrlo m udar
per-saplenter, adv. vrlo m udro, p re­
m udro
per-scienter, adv. vrlo pam etno
per-scindo, scidi, scissum, 3. razderati
na komade
per-scltus, adi. veoma fin, dražestan
per-scrlbo, scripsi, scriptum , 3. potpuno
napisati; upisati u zapisnik; doznači­
ti; pismeno javiti, opširno pisati
perscriptio, onis, /. upisivanje; upisiva­
nje u zapisnik; knjiženje; doznačiva­
nje
perscriptor, oris, m. knjigovođa
per-scrutor 1. pretražiti, prem etati; toč­
no ispitivati, istraživati
per-seco, secui, sectum, 1. presjeći; is­
korijeniti
per-sedeo, sedi, sessum, 2. presjedjeti,
neprekidno sjedjeti
per-segnis, e, adi. vrlo trom
per-sentlo, sensi, sensum, 4. veom a os­
jećati; jasno razabirati
per-sequor, secutus, sum, 3. (s ak.) p ri­
stajati za kim, slijediti; povesti se za
kim; stići, sustići; baviti se čim; goni­
ti, svetiti, kazniti; tjerati, tražiti; n a­
staviti, izvesti; izgovoriti; ispisati, n a ­
brojiti; prisvojiti sebi; p. b e l l o dig­
nuti vojsku na; m a n d a t a p. iz­
vršiti nalog
perseverans, antis, adi. ustrajan, posto­
jan
perseveranter, adv. postojano
perseverantia, ae, ]. ustrajnost, postoja­
nost
persevero, 1. tvrdo ostati pri čemu, us­
tra ja ti
per-severus, adi. vrlo strog
per-sldo, sedi, —, 3. posaditi se, sleći se
per-slgno 1. pobilježiti
per-slmllis, e, adi. vrlo nalik na, vrlo
sličan
per-simplex, Icis, adi. vrlo priprost
per-sisto, stiti, —, 3. ostati pri čemu
per-solvo, solvi, solutum, 3. razriješiti,
persona
riješiti; platiti, isplatiti; v ra titi dug,
dati; p. p o e n a m kaznu (pre)trpjeti,
podnositi; p. v 6 1 a ispuniti zavjet
persona, ae, j. obrazina glum ačka; zna­
čaj, uloga, lice u glumi; stalež, dosto­
janstvo, posao; ličnost, osoba
personatus, adi. pod obrazinom
per-sono, sonui, —, 1. ječati; oriti se;
udarati; zaglušivati; vikati
perspectus, adi. proučen, pouzdan
per-spergo, spersi, spersum , 3. poškro­
piti, posuti
perspicax, acis, adi. oštra oka, razborit,
bistar
perspicientia, ae, /. uviđanje, potpuno
spoznanje
perspicio, spexi, spectum, 3. kroza što
vidjeti; izvidjeti, ogledati; pogledati,
razgledati, upoznati, poznati
perspicue, adu. jasno, bistro
perspicuitas, atis, f. očevidnost, jasnoća
perspicuus, adi. proziran; razgovijetan;
jasan
per-sterno, stravi, stratum , 3. potaracati
per-stim ulo 1. podraživati
per-sto, stiti, staturus, 1. stati, stajati;
traja ti; ostati p ri čem
per-strčpo, ui, — 3. veoma bučiti
per-stringo, strinxi, strictum , 3. dotak­
n u ti ( h o r r o r p e r s t r i n g i t strah
obuzima); karati, rugati se ( a l q m) ;
n atu k n u ti u govoru; zaglušiti
per-studiose, adv. vrlo pomno
per-studiosus, adi. vrlo poman, vrlo re­
van
per-suadeo, suasi suasum, 2. nagovoriti
koga, u v jeriti ( m i h i p e r s u a d e ­
tur, p e r s u a s u m m i h i est,
p e r s u a s u m h S b e o uvjeren sum),
ponukati koga na što ( a l i c u i a 1 q d)
persuasio, onis, f. nagovor; uvjerenje,
m nijenje, misao
per-subtllis, e, adi. vrlo tanak; dobro
prom išljen
persulto 1. skakati, trkati, obilaziti; če-
tovati po (s ak.)
pertaedet, pertaesum est, 2. impers. zga­
diti se, dotužiti
pertaesus, adi. kojem u je što dodijalo
(s gen. i ak.)
13 L A T IN S K O -K R V A T S K I R JE Č N IK
193 pžr-urgčo
per-tendo, tendi, tensum (tentum), 3. iz­
vesti, svršiti; ići, žuriti se
per-tento i pertempto 1. opipati, ogle­
dati; iskušati; ispitati, istražiti; obu­
zeti
per-tenuis, e, adi. vrlo tanak, vrlo m a­
len
per-tčršbro 1. provrtati, probušiti
per-tergeo, tersi, tersum , 2. otrti, obri­
sati
per-terreo, ui, Itum, 2. preplašiti
perterrlcrčpus, adi. koji strašno šumi
per-texo, ui, xtum , 3. dotkati; svršiti
pertica, ae, f. m otka; m otka za m jere­
nje, m jerača
per-tlm čfactus, adi. zaplašen
per-tlm esco, mui, — 3. preplašiti se
(a 1 q d)
pertinacia, ae, f. postojanost; tvrdogla­
vost
pertinaciter, adv. ustrajno, uporno
pertinax, acis, adi. koji čvrsto drži;
u strajan; tvrdoglav, jogunast
pertineo, tintu, —, 2. dopirati, protezati
se, stezati, pružati se; ticati se koga,
ići koga ( h o c a d m e p e r t i n e t ) ;
biti za što, valjati za što
p e r tin g o ,-------- 3. dopirati
pertractatio, onis, f. bavljenje čim
per-tracto 1. (s ak.) pipati; obrađivati;
baviti se čim, proučiti što
per-traho, traxi, tractum , 3. dovući, do­
m am iti
per-tristis, e, adi. vrlo žalostan; m rk
per-tundo, tuđi, tunsum i tusum , 3. pro­
biti, probušiti
perturbate, adv. smeteno, neuređeno
perturbatio, onis, f. pom etnja, nered, ne­
m ir; oluja; strast
perturbatus, adi. smeten, neuredan; up­
lašen, zbunjen
per-turbo 1. smesti; pom utiti; pobrkati;
pobuniti; sm utiti, uplašiti
per-turpis, e, adi. veoma nepristojan
per-ungo, unxi, unctum , 3. nam azati,
prem azati
per-urbanus, adi. vrlo uljudan, vrlo ug­
lađen
pčr-urgeo, ursi, — 2. živo navaliti na
koga
pžr-uro
per-uro, ussi, ustum , 3. popaliti ( p e r u ­
s t u s s o l i b u s opaljen od sunca);
nažuljati; raspaliti
per-vado, vasi vasum , 3. proći, prodi­
rati; na kraj doći, dospjeti
pervagatus, adi. poznat, veom a razgla-
šen
per-vagor 1. potucati se; prolaziti, pro­
putovati; obuzim ati
per-vftrle, adv. veom a različito
per-vasto 1. sasvim opustošiti
per-veho, vexi, vectum , 3. prevesti; od­
nijeti; odvesti kamo; pas. dovesti se,
do jahati, doploviti
per-vello, velli, — 3. štipati; dražiti;
oštro kuditi
per-včnlo, veni, ventum , 4. doći, dos­
p jeti (a d a l q m ) ; spasiti na koga,
pripasti
perverse, adv. naopako, krivo
perversitas, atis, /. naopakost, ludost,
izopačenost
perversus, adi. naopak; opak, zao
per-verto, verti, versum , 3. prevrnuti,
oboriti, srušiti; uništiti; smesti, zbu­
niti
pervestigatio, onis, f. istraživanje
per-vestigo 1. njušiti; točno ispitati
per-vetus, veteris, adi. p restar
per-vetustus, adi. veom a star
per-vlam , adv. pristupno
pervicacia, ae, /. postojanost; tvrdogla­
vost
pervicaciter, adv. tvrdoglavo, uporno
pervicax, acis, adi. neum oran; ustrajan,
tvrdoglav
per-vldeo, vidi, vlsum, 2. pregledati; is­
pitati; vidjeti, poznati
per-vigeo, ui, — 2. veoma krepak biti
per-vlgil, is, adi. uvijek na oprezu; u
nesnu proveden
pervigilium , ii, n. bdjenje (zbog pobož-
nosti)
per-vilis, e, adv. veom a jeftin
per-vinco, vici, victum , 3. pobijediti,
svladati, preteći, mukom skloniti koga;
s m ukom istjerati
pervius, adi. prohodan, prolazan; otvo­
ren, pristupačan; pervium , ii, n. pro­
lazak
per-vollto 1. p ro lijetati
194 pčtulanter
per-volo1 1. proletjeti; projuriti; žuriti
se kamo
per-volo*, volui, velle, veom a željeti
per-vol uto 1. razm atati, neprestano či­
tati
pervolvo, volvi, volutum , 3. valjati; u-
poznati se; pročitati
per-vulgatus, adi. vrlo običan; veoma
poznat
per-vulgo 1. svijetu priopćiti, razglasiti
pes, pedis, m. 1) noga; p e d i b u s p je­
šice; a d p e d e s d e s i l i r e sjahati
s konja; p e d e m r e f e r r e uzm i­
cati 2) stopa (kao mjera; u stihu)
pessim e, pessim us, v. m alus
pessum, adv. k nozi, dolje; p e s s u m
d o i p e s s u m d o upropastiti; uniš­
titi; p e s s u m I r e propasti
pestifer, fera, ferum , adi. kužan, pogu­
ban
pestilens, entis, adi. kužan, nezdrav;
škodljiv, poguban
pestilentia, ae, /. epidem ija, kuga; ne­
sreća, propast
petasatus, adi. pod putnim šeširom,
sprem an na put
petasus, i, m. putni šešir
petesso, — , — 3. težiti za čim
petitio, onis, f. (s gen.) sezanje za čim;
napadanje, udarac ( p e t i t i o n e s
c o n l c e r e navale uperiti); traženje,
m oljenje (službe)
petitor, oris, m. tražilac, prosilac; p ar-
ničar (koji tuži zbog privatne stvari)
peto, Ivi (ii), Itum, 3. sezati, m ašati -se
za čim (s ak.); gađati, bacati za kim,
udarati, napadati na koga (s ak.); ići,
hitjeti, broditi kamo ( l o c u m ) ; sm je­
rom poći ( a l i u m c u r s u m ) ; doni­
jeti, odnijeti; navaliti na koga (alqm);
težiti za čim, željeti, moliti, izmoliti;
zahtijevati; ići za čim; prositi ( v i r ­
g i n e m ) ; p. f u g a m stati bježati; p.
f u g a s a l u t e m tražiti spas u bijegu
petorritum, i, n. petorit, otvorena gal­
ska kola
petra, ae, /. stijena, hrid
petulans, antis, adi. obijestan, raspuš­
ten, vragolast
petulanter, adv. obijesno, raskalašeno,
vragolasto
pčtulantla
pčtulantia, ae, f. obijest, raskalašenost,
raspuštenost
petulcus, adi. bodljiv, koji u d ara rogo­
vim a
pexus, v. pecto
phšlanga, ae, /. valj, valjak za vučenje
brodova
phšlangitae, arum , m. falangiti, vojnici
jedne falange
phfilanx, ngis, /. falanga; bojni red; četa
ph&lčrae, arum , j. toke, n ak it n a prsim a
kao vojničko odlikovanje; sjajna og-
lavnica (opršnjak) n a konjim a
phSlčratus, adi. u opršnjaku
phšretra, ae, /. tulac, tobolac
pharčtratus, adi. s tulcem , s tobolcem
pharm aceutria, ae, f. vračara
pharm šcopdla, ae, m. b ilja r koji prodaje
lijekove, trgovac lijekovim a
phaselus, i, m. i f. pasulj; brodić
phasianus, i, m. fazan, gnjeteo
phengites, ae, m. tinjac, proziran kam en
philitia, orum , n. p rijateljsk i ručak, za­
jednički ručak u S partanaca
philologus, i, m. učenjak, književnik
phildsčphla, ae, f. filozofija
philosdphlcus, adi. filozofski
philosophor 1. baviti se filozofijom
philosophus, i, m. lju bitelj m udrosti, fi­
lozof
philyra ili phllura ae, lipa; lipovo liko
phim us, i, m. čaša kockarica
phoca, ae, f. tu lja n
phonascus, i, m. učitelj pjev an ja ili de-
klam iran ja
phrenetici, orum , m. koji boluju od
mozga, pom am nici
phylarchus, i, m. plem enski starješina
physica, ae, /. i physica, orum , n. fizika,
p rirodni nauk; physicus, i, m. fizik,
ispitivač prirode
physice, adv. fizički, prirodno
physicus, adi. prirodni, fizički
physiologia, ae, /. poznavanje prirode,
fiziologija
piabilis, e, adi. pom irljiv
piacularis, e, adi. k o ji čisti od grijeha,
pom irni
piaculum , i, n. pom irnica, žrtva pom ir-
na; kazna; zločinstvo, grijeh
piamen, Inis, n. = piaculum
195 piius«
pica, ae, f. svraka
picaria, ae, f. paklara, sm olarnica
picča, ae, f. bor
pIcSus, adi. smolav; crn kao smola
pico 1. nasm oliti, zapakliti, nam azati
smolom
pictor, 5ris, m. slikar
pictura, ae, f. slikarstvo; slika; slikanje
picturatus, adi. vezen, izvezen
pictus, adi. slikan, šaren; kićen; kriv,
prividan
picus, i, m. žuna
ple, adv. zdušno (prem a bogovima, ro­
diteljim a, domovini); pobožno, ljubaz­
no, očinski, djetinjski
pietas, atis, f. osjećanje dužnosti; pobož-
nost; (roditeljska, djetinja, bratska)
ljubav; ljubav prem a domovini, rod­
bini, prijateljim a; pravda, blagost
plger, gra, grum , adi. spor, lijen
plget, uit, —, 2. impers. dodijava, do­
sađuje mi što, m rzi me što (p. m e
a l c i s rei)
pigm entarius, ii, m. trgovac bojam a
pigm entum , i, n. boja; nakit, ures (u go­
voru)
plgnčrator, oris, m. koji prim a u zalog
pignčro 1. založiti
pigneror 1. uzeti što u zalog, posvojiti
pignus, oris (eris), n.’ zalog; talac; okla­
da (ono o što se tko kladi); jam stvo,
poklad
pigritia, ae i pigrities, ei, f. lijenost,
nehaj nost, trom ost
p ila1, ae, /. stup
pila*, ae, {. lopta
pilanus = triariu s
pilatus, adi. suličar, naoružan kopljem
pilentum , i, n. svečana kočija
pilleatus, adi. koji nosi p i 11 e u s
pilleolus (pileolus), i, m. kapica
pillčus, i, m. ili pillčum , i, n. kapa od
svaljane vune
pilosus, adi. dlakav, ru tav
pilum , i, n. koplje, sulica
p ilu s1, i, m. dlaka, vlas; m alena stvar,
tru n
pilus2, i, m. gotovo uvijek: p r i m u s p.
p rv i m anipul trija rija u legiji; p r i ­
m i p i l u s prvi centurijon u legiji;
pina
p r i m u m p i l u m d u c e r e biti
prvi centurijon u legiji
pina (pinna), ae, /. neka školjka
pinetum, i, n. borova šuma, borik
pineus, adi. borov, omorikov
pingo, pinxi, pictum, 3. slikati; bojadi-
sati; naslikati; kititi; iskititi, orisati
pinguesco, —, —, 3. omastiti se, nagoj iti
se
pinguis, e, adi. debeo, tust; plodan, ro­
dan; gust; sočan; jak, čvrst; tup, trom;
nadut; miran, povoljan
pinifer (piniger), era, erum, adi. omo­
rikov, boronosan
pinna1, v. pina
pinna1, ae, f. pero, osobito pl. p i n n a e
pera, krila; krunište (na zidu)
pinnatus, adi. krilat
pinniger, gera, gerum, adi. pernat, kri­
lat
pinoteres, ae, m. račić
pinus, us, Hi i, f. omorika, bor; brod;
luč; vijenac; pinija
pio 1. žrtvom pomiriti, ublažiti; pobož­
no obaviti, od grijeha očistiti; odvra­
ćati, naknaditi
piper, eris, n. papar, biber
pipio 1. pijukati, cvrkutati
pirata, ae, m . gusar
piraticus, adi. gusarski; subst. piratica,
ae, /. gusarenje, gusarstvo
plrum, i, n. kruška (voće)
plrus, i, j. kruška (drvo)
piscarius, adi. ribarski
piscator, oris, m . ribar
piscatorius, adi. ribarski
piscatus, us, m. ribarenje, ribolov
pisciculus, i, m. ribica
pisclna, ae, /. ribnjak; kupaći bazen
piscinarius, ii, m. ljubitelj ili vlasnik
ribnjaka
piscis, is, m. riba
piscor, 1. ribariti, loviti ribu
piscbsus, adi. pun riba
pistor, 5ris, m. stupač (koji žito u stupi
tuče); mlinar, pekar
pistrinum, i, n. stupa gdje se žito stu­
palo
pistris ili pristis, is i pistrix, Icis, f. mor­
ska grdosija, kit; vrsta brzoplovke
pituita, ae, f. sluz; kihavica
196 platea
plus, adi. zdušan, pobožan; (o pokojni­
cima) blažen, svet; ljubazan, nježan;
vjeran
pix, picis, smola
placabilis, e, adi. pomirljiv; koji umiru­
je, utišava
placabilitas, atis, /. pomirljivost
placamen, Inis, n. i placamentum, i, n.
blažilo, sredstvo za pomirenje
placate, adv. mirno, tiho
placatio, onis, f . mirenje, blaženje
placatus, adi. umiren, pomiren, miran
placenta, ae, /. kolač
placeo, ui, Itum, 2. (placitum est) m iliti
se, dopasti se ( š l i c u i ) ; p l a c e t (s
dat. lica i bez njega) pristajati; odre­
đivati, zaključivati; glasovati
placide, adv. blago, mirno
placidus, adi. blag, tih; dobar, milostiv
placitus, adi. ugodljiv, mio; subst. pla­
citum, i, n. mnijenje
placo 1. miriti; podmiriti; pomiriti, ub­
lažiti
plaga1, ae, /. udarac, rana; šteta
plaga1, ae, f. mreža; strana svijeta, zem­
lja, nebo
plagčsus, adi. šibač, koji rado bije
plagula, ae, f. sag, pokrivač
planctus, us, m. udaranje po prsima^
naricanje, tugovanje
plane, adv. razgovijetno, naročito; pot­
puno, posve; zaista, dakako
plango, planxi, planctum, 3. udarati; od
žalosti udarati se (po prsima); refleks.
p l a n g e r e , p l a n g i kukati, jadi-
kovati (pa se uz to rukama udarati);
naricati
plangor, oris, m. glasno udaranje, šuš-
tanje; naricanje, kukanje
planitas, atis, /. razgovijetnost, jasnoća
planities, ei, /. i planitia, ae, f. ravan,
ravnina, ravnica
planta, ae, f. prijesadnica, kalem od čo-
kota, mladica, rasad; taban, poplat
plantaria, Ium, n. rasadi, mlado drveće
planus1, adi. ravan, gladak; razgovije­
tan, jasan; subst. planum, i, n. ravan,
ravnica
plšnus1, i, m. skitač, skitnica
platanus, i, /. platana, istočni javor
platča, ae, /. ulica
plaudo
plaudo, si, sum, 3. udarati; pljeskati,
povlađivati
plausibilis, e, adi. vrijedan odobravanja,
pohvale
plausor, oris, m. pljeskač
plaustrum, i, n. teretna kola; Kola ( zvi­
ježđe)
plausus, us, m. pljeskanje; štropot; po­
vlađivanje, odobravanje
plautus (plStus), adi. plosnonog, ravnih
tabana
plebecula, ae, /. prosta svjetina
plebeius, adi. plebejski; prost; subst.
plebeius, i, m . plebejae, pučanin; ple-
beia, ae, f. plebejka, pučanka
plebicola, ae, m. prijatelj puka
plebs, plebis ili plebes, ei, i i, /. građan­
stvo; narod, puk; prosta svjetina
plecto1, plexi i plexui, plexum, 3. plesti
plector1, —, 3. batinan, bijen biti; kaznu
podnositi
plectrum, i, n. štapić kojim se udaralo
u žice kitare, terzijan; trzalica; kitara;
lirska pjesma
plene, adv. posve, potpuno
plenus, adi. pun (s gen. i s abl.); noseći,
bređ; krupan; sit; potpun, sav
plerum-que, adv. ponajviše, obično
plerus-que pleraque, plerumque, adi.
obič. u pi. plerique, ponajviše njih,
većina
plico, cui, catum, 1. složiti, smotati
plodo v. plaudo
ploratus, us, m. plač, jauk, naricanje
ploro 1. jadikovati, tugovati, jaukati;
oplakivati
plosor, v. plausor
plostellum, i, n. kolica
plostrum, plosus, v. plaustrum, plausus
etc.
pluit, pluit, —, 3. impers. .daždi, kiši
pluma, ae, /. pahuljica, pero; ljuska (na
oklopu)
plumatus, adi. pernat; ljuskav
plumbeus, adi. olovan; tup; težak
plumbum, i, n. olovo; p. a l b u m kositar
plumeus, adi. pahuljičav, mek
plumosus, adi. pernat
plures, v. m u l t u s
plurifariam, adv. na mnogo mjesta;
mnogostruko
197 pollingo
plurimum, plurimus, v. m u l t u m ,
multus
plusculus, -adi. malo, nešto više
pluteus, i, m. i plutSum, i, n. plutej, krov
zaklonik; nepomičan zaklon (na nasi­
pima); divan (za sjedenje pri jelu)
pluvia, ae, f. kiša
pluvialis, e, adi. kišni, kišovit
pluvius, adi. kišni
pocillum, i, n. čašica
poculum, i, n. (i poclum) vrč, čaša; pi­
će, pijanka
podagra, ae, f. podagra, ulozi
podex, icis, m. stražnjica
podium, ii, n. podij; balkon; uzdignuto
mjesto
poecile, es, /. »šareni trijem« (u Ateni)
pčema, atis, n. pjesma (veća)
pčematium, ii, n. pjesmica
poena, ae, f. 1) kazna, zadovoljština,
naknada, osveta; p o e n a s d a r e ,
solvere, persolvere alicui
biti kažnjen. 2) trud; muka, zlostav­
ljanje
poenio, v. punio
poenior 4. osvetiti se
poesis, is, f. pjesništvo
poeta, ae, m. pjesnik
poetice, adv. pjesnički
poeticus, adi. pjesnički; subst. poetica,
ae i poetice, es, j. pjesništvo
poetria, ae, f. pjesnikinja
pol, interi, tako mi Poluksa! sasvim, za­
ista
polenta, ae, /. ječmena kaša
polio 4. gladiti; bijeliti; kititi
polite, adv. uglađeno, lijepo
politicus, adi. državni
politus, adi. lijep; uglađen, obrazovan,
ukusan
pollen, Inis, n. paspalj (prah od brašna),
sitno brašno; prašina
pollentia, ae, f. moć, sila
pollčo, —, —, 2. moći, biti jak, moguć
pollex, icis, m. palac
pollicčor, citus sum, 2. obećavati, obri-
cati
pollicitatio, onis, /. obećanje
pollicitor 1. obećavati
pollingo, nxi, netum, 3. (mrtvaca) oprati
i mazati
pollucčo
pollucčo, luxi luctum, 2. žrtvu prinijeti;
jelo ponuditi; subst. polluctum, i, n.
prinesena žrtva
polluo, ui, utum, 3. opoganiti; oskvrnuti,
pogrditi
pollutus, adi. pogan, bludan, nečist
polus, i, m. pol, štožer; nebo, svod ne­
beski
polypus, i, m. polip
pomarium, ii, n, voćnjak
pomarius, ii, m. voćar
pomčridianus, adi. popodnevni
pomerium, ii, n. zaziđe i predziđe (pra­
zan prostor duž gradskih zidina)
pomifer, fera, ferum, adi. voćorodni, ro­
dan voćem
pomosus, adi. bogat voćem
pompa, ae, f. svečani ophod; sprovod;
krasota, gizda, kićen govor
pomum, i, n. voće; voćka
pondčro 1. vagati; ramišljati, rasuđivati
pondčrosus, adi. zamašit, važan
pondo, subst. kao abl. sing, tegom, te­
žinom; kao subst. indecl. funta
pondus, eris, n. uteg na vagi; težina;
ravnoteža; breme; sila; ugled, zname­
nitost
pone 1) adv. ostrag, straga. 2) praep. s
ak. za, iza
p5no, posui, positum, 3. staviti, posta­
viti, metnuti, položiti; pružiti; sagra­
diti; ukopati, sahraniti; namjestiti
(vojsku); saditi; dati na kamate; odlo­
žiti, položiti ( a r m a); umiriti, smi­
riti ( f r e t a ) ; rediti ( c o ma m) ; upo­
trijebiti na što (d I e m i n a g e n d o ) ;
utvrditi, dati ( l e g e s ) ; brojiti, ub­
rajati ( m o r t e m i n m a l i s ) ; tvrditi,
navesti ( a l q d p r o a r g u m e n t o ) ;
p 5 s 1 1 6 c a p i t e oborene glave; p.
s c a l a s prisloniti ljestve; p. c a s t r a
utaboriti se; part, positus, koji leži,
koji se nalazi gdje; p o s i t u m e s s e
i n l a u d e biti slavan; r e s p o s i t a
e s t i n r e stvar stoji do
pons, pontis, m. most
ponticulus, i, m. mostić
pontifex, ficis, m. svećenik, vrhovni sve­
ćenik; pontificalis, pontificius, adi.
pontifički; pontificatus us, m. ponti-
198 porro
fikat ( č a s t i s l u ž b a o n o g a k o j i j e p o n ­
tifex)
ponto, onis, m . prijehodL, splav, prevozni
brod, ponton, skela
pontus, i, m. dubina; more, morska pu­
čina; val morski
popa, ae, m . žrtveni sluga, žrec
popellus, i, m. prosti narod
popina, ae, /. krčma
popino, onis, m . pijanica, proždrljivac
poples, Itis, m. potkoljenica; koljeno
poplus, v . p o p u l u s
populabilis, e, a d i . opustošljiv, razorljiv
populabundus, a d i . koji hara
popularis, e, a d i . narodni, pučki; koji
voli narod, demokratski; demagoški;
domaći; subst. popularis, is, m. i f. ze­
mljak, zemljakinja; subst. populares
demokrati, pučka stranka
popularitas, atis, /. ugađanje narodu;
omiljenost u narodu
populariter, a d v . obično, pučki; kao pri­
jatelj puka; prevratno
populatio, onis, /. plijenjen je, pustoše­
nje
populator, oris, m . pljačkaš, pustošitelj
populeus, a d i . jablanov, jagnjedov, to-
polin
populifer, fera, ferum, adi. jablanima
obilat
populi-scitum, i, n. zaključak naroda
populor 1 . i populo 1 . harati, plijeniti;
razoriti, uništiti
populus1, i, m. narod; svijet, mnoštvo
ljudi
populus1, i, f. jablan; p. a l b a topola
porca, ae, /. prasica, krmača
porcinus, adi. svinjski
porcus, i, m. prasac, krmak, svinja
porrectio, onis, f. pružanje
porrectus, adi. pružen, otegnut, dugačak
porricio, —, rectum, 3. kao žrtvu prini­
jeti
porrigo1, Inis, /. perut, prhut na glavi;
kraste
porrigo1, rexi, rectum, 3. pružiti; obo­
riti; dati; part, porrectus, koji se pru­
ža; pružen = mrtav
porro, adv. naprijed, dalje, daleko, na­
dalje, zatim, i tako dalje
porrum
porrum, i, n. ili porrus, i, m. vlasac,
lju tik a (vrst luka)
porta, ae, /. v rata; ulaz
portatio, onis, f. prenošenje
portendo, tendi, tentum , 3. objaviti, pro­
redi; pas. pokazati se
portentificus, adi. čudnovat, nakazan,
neprirodan
portentdsus, adi, čudnovat, nakazan
portentum, i, n. znam enje, čudo; n ak a­
za; nem an, nagrda
porticus, us, /. trijem , galerija; stoička
filozofija
portio, onis, /. odm jeren dio; razm jer
portitor1, 5ris, m. ( p o r t o ) vozar, pre-
vozilac
portitor*, oris, to. ( p o r t u s ) carinik
porto 1. nositi, oprem ati, donijeti
portorium, ii, n. lučka pristojba, carina
portuna, ae, f. vratašca
portuosus, adi. bogat lukam a
portus, us, m. luka, pristanište; utočište
posca, ae, /. kiselica (piće prostih ljudi
i vojnika, pomiješano od octa i vode)
posco, poposci, (postulatum ), 3. tražiti,
zahtijevati ( a l q d a b a l q o ; a l q m
a l q d ) ; raspitivati za što, istraživati;
izazivati (koga n a boj), na sud zvati;
zazivati, m oliti koga
positio, o n is ,/. položaj; p. c a e l i pod­
neblje
positor, oris, m. osnivač
positura, ae, /. položaj
positus1, us, m. položaj, sm ještaj
positus*, v. pono
possessio, onis, /. zaprem anje; posjed;
im utak, imovina; zem lja (nepokret­
no dobro)
possessor, oris, m. posjednik, vlasnik
possideo, sedi, sessum, 2. posjedovati,
im ati po pravu; im ati u svojoj vlasti
possido, sedi, sessum, 3. zaprem iti, osvo­
jiti
possum, potui, posse, moći, biti kadar;
znati, razum jeti
post 1) adv. straga; poslije, zatim ( a n n o
p. godinu dana zatim). 2) praep. s ak.
za, iza; poslije, po
postea, adv. zatim, potom; posteaquam,
pošto (običnije: p o s t q u a m )
posteritas, atis, f. budućnost; potomstvo
199 pStestas
postčrus, adi. budući, slijedeći; subst.
posteri, onim , m. potomci; komp. po­
sterior, us, 1) potonji, posljednji; adv.
posterius, kasnije. 2) gori, lošiji, su­
peri. postremus, najzadnji, skrajnji;
najgori, najlošiji; adv. postremo, naj-
poslije; uopće; postremum, posljednji
put; postumus, najposlije rođen;
postumus, i, m. posmrče
post-fčro,------- ferre, zapostaviti
post-geniti, 5rum, m. potomci
post-habeo, habui, habitum , 2. zaposta­
viti, m anje cijeniti
post-hdc, adv. potom, zatim
posticulum, i, n. zakućak
posticus, adi. zadnji; subst. posticum, i,
n. stražnja vrata
postis, is, m. dovratak; pl. v ra ta
postliminium, ii, n. pravo povratka
post-mčridianus, v. pom eridianus
post-modo ili post-modum, adv. = po
stea
post-pono, posui, positum, 3. zapostaviti,
m anje cijeniti
post-principia, orum, n. nastavak, da­
lji tok
post-quam ili post-ea-quam, conict. po­
što, otkad
postremo, postremus, v. posterus
postridie, adv. sutradan
post-scribo, scripsi, —, 3. pripisati, do­
dati pism u
postulatio, onis, /. tražbina, zahtjev,
m olba
postulatum, i, n. zahtjev, tražbina
postulatus, us, m. = postulatio
postulo 1. tražiti, zahtijevati; n a sudu
tražiti; optužiti ( a l q m d e a m b i t u )
postumus, v. posterus
pote, v. potis
potens, entis, adi. 1) moćan, silan; subst.
p o t e n t e s bogataši. 2) podoban, va­
ljan, vrstan; gospodar čemu; p. s u i
sam svoj gospodar; koji je što posti­
gao
potentatus, us, m. vlast u državi
potenter, adv. moćno, silno; prem a snazi
potentia, ae, /. moć, sila, snaga; politička
moć
potestas, atis, f. moć, vlast, oblast; pogla-
varsk a vlast, vlada, služba; moguć-
potio 200
nost, prilika; h a b e r e p o t e s t a ­
t e m v i t a e n e c i s q u e im ati vlast
nad glavom; e s s e i n s u a p. biti
svoj gospodar; m i h i e s t p., e s t i n
p. m č a u mojoj je vlasti; i n p o t e ­
s t a t e m e n t i s e s s e biti pri p a­
m eti; i m p e r i u m e t p. vojnička i
g rađanska vlast; g e r e r e p. službu
obavljati; f a c e r e p o t e s t a t e m
p u g n a n d i izići na m egdan
potio, onis, f. n apitak
potior1, potitus sum, 4. osvojiti što, do­
kopati se čega (ponajviše s abl.); p.
v o l u p t a t i b u s uživati; p. m a r i
gospodariti na m oru; p . r e r u m osvo­
jiti najveću vlast
potior*, Ius, v. potis
potis, pote, adi. s komp. p o t i o r , su­
peri. p o t i s s i m u s moguć, silan;
komp. potior, p o t i u s izvrsniji, va-
ljaniji, vredniji, adv. potius, pače,
rad ije; sup. potissimus, najvrsniji,
najpreči; adv. pčtissimum, baš, up­
ravo
poto, potavi, pStatum (supin češće
p 6 t u m), 1. p iti često i mnogo, pijan-
čevati; partic. potus, ispit; pijan
potor, oris, m. pilac; pijanica
potulentus, adi. pitak; subst. potulenta,
5rum , n. piće
potus1, v. poto
potus*, us, m. pijenje, piće
prae, praep. s abl. pred, p. s e f e r r e
očitovati; prem a ( p r a e nobis
b e a t u s ) ; od, zbog (p. l a c r i m i s )
prae-acutus, adi. zašiljen, vrlo oštar
prae-altus, adi. vrlo visok; vrlo dubok
praebeo, ui, Itum , 2. pružiti ( a u r e s
slušati); izvrći ( a l q m h o s t i ) ; poka­
zati, učiniti (se v i r u m ) ; dati na u-
po treb u ( a l i c u i n a v e s ) ; uzroko­
v ati
prae-bibo, bibi, —, 3. napijati, nazdra­
v ljati
praebitio, onis, /. davanje, nabava
praebitor, oris, m. dobavljač
prae-calidus, adi. vrlo topao
prae-canus, adi. p rije vrem ena sijed
prae-cšveo, cavi, cautum , 2. unaprijed
se čuvati; otkloniti
praeco
prae-cedo, cessi, cessum, 3. ići pred;
preteći; nadvisiti
prae-cellens, entis, adi. odličan, izvrstan
prae-cello, —, —, 3. odlikovati se; p re­
tjecati, nadvisiti
prae-celsus, adi. veom a visok
praecentio, onis, /. sviranje prije žrtve;
muzička predigra
praeceps, cipitis, adi. strm oglav, strm o­
glavce; navrat-nanos, brz, nagao;
strm ; subst. praeceps, n. ponor; opas­
no stanje
praeceptio, onis, /. predujam ; pouka,
nauk \
praeceptor, oris, m. učitelj
praeceptrix, Icis, f. učiteljica
praeceptum, i, n. propis, naredba, n au ­
ka, pravilo
praecerpo, cerpsi, cerptum , 3. p rije v re ­
m ena brati; naprijed uzim ati
praecido, cldi, clsum, 3. (caedo), (spri­
jeda) odsjeći, odrezati; oteti, lišiti; us­
k ratiti; rasjeći, razbiti
prae-cingo, cinxi, cinctum , 3. opasati
(samo u pas.); opkoliti, okružiti
praecino, cinui, —, 3. prije čega ili pred
kim svirati; bajati, proricati
praecipio, cepi, ceptum, 3. p rije uzim ati
( m o n t e m p. goru p rije zaokupiti;
p. I t e r p rije koga k ren u ti n a put;
t e m p o r e p r a e c e p t o p retekav­
ši); osjećati, doznati, slutiti, dom išljati
se; (unaprijed) naređivati, savjetovati,
učiti; zapovijedati
praecipitium, ii, n. propast, bezdan
praecipito 1. strm oglaviti, srušiti; upro­
pastiti; uskoriti, prenagliti; rušiti se,
biti na izm aku; p r a e c i p i t a t a
n o x noć na izm aku
praecipue, adv. osobito
peaecipuus, adi. osobit; izvrstan, odličan
praecise, adv. ukratko; sasvim
praecisus, adi. strm ; pokraćen
praeclare, adv. veoma jasno; vrlo lijepo,
predivno, izvrsno
prae-clarus, adi. veoma jasan, vrlo lijep,
divan, izvrstan, plem enit, slavan; raz­
vikan, zloglasan
praecludo, clusi, clusum, 3. zatvarati, za­
ključavati
praeco, 5nis, m. glasnik; objavljivač
praecogito 201
praecogito 1. prom išljati, prije prom i­
sliti
prae-cognosco, — cognitum, 3. prije do­
znati, unaprijed saznati
prae-colo, c51ui, cultum , 3. prije obra­
zovati; prerano cijeniti
prae-composltus, adi. p rije udešen
praeconius, adi. glasnički; prae-conium,
ii, n. služba glasnička; oglas; slavlje­
nje
prae-consumo, sumpsi, sum ptum , 3.
prije istrošiti
prae-contrecto 1. prije opipati
praecordia, orum, n. ošit; drob, želudac;
tijelo; prsi; srce
pl"ae-corrumpo, rupi, ruptum , 3. prije
zavesti, podm ititi
praecox, cocis, adi. ran, prije vrem ena
zreo
prae-curro, curri (cucurri), cursum , 3.
naprijed trčati; n aprijed ići; preteći
koga; doći p red (a 1 q m)
praecursio, onis, /. p retjecanje
praecursor, oris, m. preteča; u plur.
prednja četa, prethodnica
praecursorius, adi. koji je preteča, p re t­
hodni
praecutio, cussi, cussum, 3. sprijeda m a­
hati, vitlati ispred
praeda, ae, /. plijen; lov, lovina; dobi­
tak, korist; pljačkanje; p r a e d a m
a g e r e zaplijenjeno blago tjera ti
praedabundus, adi. koji ide na plijen
prae-damno 1. u naprijed osuditi
praedatio, onis, f. plijenjenje, pljačkanje
praedator, oris, m. pljačkaš; lovac; la-
komac
praedatorius, adi. koji plijeni, pljačkaški
prae-delasso 1. un ap rijed oslabiti
prae-destlno 1. u naprijed odrediti
praediator, oris, m. kupac založnih ze­
m alja
praediatdrlus, adi. založni
praedicabilis, e, adi. dičan, slavan, poh­
vale vrijedan
praedicatio, onis, f. oglašivanje; pohva­
la, slavljenje
praedicator, oris, m. glasnik, hvalitelj
prae-dlco1 1. oglašivati; očitovati, isti­
cati; hvaliti, dičiti
prme-fžro
prae-dlco*, dixi, dictum, 3. unaprijed
reći; proricati; unaprijed određivati;
unaprijed zapovjediti, zabraniti
praedictio, onis, /. proricanje
praedictum, i, n. proroštvo; zapovijed;
dogovor
praediolum, i, n. dobarce
prae-disco, didici, 3. p rije naučiti, prije
se upoznati s čime
prae-disposltus, adi. na raznim m jesti­
m a unaprijed razm ješten
praeditus, adi. nadaren, snabdjeven; o-
buzet
praedium, ii, n. poljsko dobro, im anje;
jam čevina; založna, zem lja
prae-dlves, Itis, adi. veom a bogat
praedo, onis, m. pljačkaš, razbojnik; p.
m a r i t i m u s gusar
prae-doceo, docui, doctum, 2. p rije pou­
čiti
praedor 1. plijeniti, koristiti se (in , d e
b o n i s a l c i s ) ; zaplijeniti, uloviti (s
ak.)
prae-duco, duxi, ductum , 3. preda što
povući
prae-dulcis, e, adi. vrlo sladak, veoma
drag
prae-durus, adi. vrlo tvrd; veoma jak,
otvrdnuo
prae-emlneo,------ 2. veoma nadvisivati
prae-eo, Ii (ivi), Itum , Ire, naprijed ići;
pred kim govoriti, čitati; naređivati
praefatio, onis, f. uvodne riječi (koje se
govore prije kojega vjerskog čina),
pristup, predgovor
praefectura, ae, f. nadstojništvo; zapo­
vjedništvo nad savezničkim četam a;
pokrajinski grad s rim skim građ an ­
skim pravom ; pokrajinska uprava;
okružje
praefectus, i, m. 1) poglavar, nadstojnik,
zapovjednik (o p p I d i); pr. r e i f r u ­
m e n t a r i a e nadstojnik žita (koji
se morao brinuti da ne nestane žita u
Rimu); pr. p r a e t o r i i ili p r a e t o ­
r i a r u m c o h o r t i u m zapovjednik
carske tjelesne straže. 2) nam jesnik,
upravitelj
prae-fero, tuli, latum , ferre, nositi pred
kim ; pokazivati; očitovati ( a v a r i ­
t i a m ) ; više cijeniti koga (što) od
prae-fžrox
(otium labori); praeferri
p ro juriti, provesti se; s e p. a l i c u i
n atk riliti koga
prae-ferox, ocis, adi. vrlo divlji, goro­
padan
prae-fervidus, adi. veom a vruć; vrlo že­
stok
prae-festino 1. vrlo hitjeti, prenagliti
se; pro ju riti
praefica, ae, f. narikača
praeficio, feci, fectum , 3. učiniti, posta­
viti koga nadstojnikom , zapovjedni­
kom komu ili čemu, postaviti na čelo
alqm provinciae)
prae-fidens, entis, adi. odviše se uzda-
jući ( š i b i u se)
prae-figo, fixi, fixum , 3. sprijeda nabo-
sti, utv rd iti; sprijeda okovati; pro­
bosti
prae-flnio, 4. u n ap rijed odrediti
prae-fl5ro 1. prije lišiti cvjetova) um a­
n jiti
prte-fluo,-------3. teći mimo
prae-fodio, fodi, fossum, 3. sprijeda ko­
p ati (jarak); p rije zakopati
prae-for, fatus sum, 1. p rije čega d ru ­
goga reći; predgovor staviti; pred kim
govoriti; proricati
praefracte, adv. nem ilosrdno, bezobzirno
praefractus, adi. isprekidan, tvrd, nem i­
losrdan
prae-frigidus, adi. veom a studen
praefringo, fregi, fractum , 3. prebiti,
prelom iti
prae-fulcio, fulsi, fultum , 4. sprijeda po­
d u p irati
prae-fulgeo, fulsi, —, 2. jasno se sjati;
odlikovati se
prae-gelidus, adi. vrlo leden
prae-gestio 4. od srca se radovati
praegnans, antis i praegnas, atis adi.
noseći, tru d an
prae-gracilis, e, adi. veom a tanak, vrlo
vitak
prae-grandis, e, adi. veom a velik
prae-gravis, e, adi. vrlo težak, vrlo
trom ; vrlo dosadan
prae-gravo 1. p re teretiti; dotežati ko­
mu; biti pretežniji
praegredior, gressus sum, 3. ići sprije­
da; mimoići (s ak.)
202 prae-monstro
praegressio, onis, f. napredovanje
praegustator, 5ris, m. kušač (koji jelo i
piće kuša prije nego se donese na
stol)
prae-gusto 1. p rije okusiti
prae-iaceo, ui, —, 2. ležati pred čime
prae-iudicium, ii, n. prethodna odluka
ili presuda; prim jer, postupak (koji je
pravilo za drugo)
prae-iudico 1. unaprijed suditi; praeiu-
dicatum, i, n. = p r a e i u d i c I u in;
part, p r a e i u d i c a t u s unaprijed
odlučen
prae-iuvo, iuvi, —, 1. unaprijed pom a­
gati^
prae-labor, lapsus sum, 3. mimo m unu-
ti; prom icati; preplivati
prae-lambo,------- 3. p rije obliznuti, ob-
lizati
prae-lautus, adi. velik ljubitelj sjaja
prae-lego, legi, lectum , 3. mimo jed riti
prae-ligo 1. sprijeda zavezati; uvezati
prae-longus, adi. veom a dug
prae-loquor, locutus sum, 3. predgovor
napisati
prae-luceo, luxi, — 2. svijetliti (pred
kim, komu); nadsijavati
praelustris, e, adi. veom a ugledan
prae-mando 1. unaprijed narediti
prae-maturus, adi. rani, p reran
prae-medicatus, adi. u naprijed čarolija­
ma snabdjeven
praem editatio, onis, /. prethodno raz­
m išljanje
prae-meditor 1. prije razm išljati
prae-metuo —, — 3. unaprijed se bojati
za ( a l i c u i )
praem ineo, —, —, 2. isticati se nad (s
ak.)
prae-mitto, misi, missum, 3. naprijed
poslati
praemium, ii, n. nagrada; korist, p re d ­
nost, odlikovanje, dar, nakit, ures;
plaća
prae-molestia, ae, /. prethodna tegoba
praemolior, 4. p rip ra v lja ti
prae-moneo, ui, itum , 2. p rije opomi-
njati; nagoviještati
praemonitus, us, m. nagovješćivanje;
prethodna opomena
prae-monstro 1. p rije pokazati
prae-mdrior 203
prae-morlor, m ortuus sum, 3. p rije v re­
m ena u m rijeti
prae-munlo, Ivi, itum , 4. sprijeda zidom
u tvrditi; nešto za obranu p rije reći;
sprijeda zaštititi, zagraditi
praemunitio, onis, f. ograđivanje
prae-nato 1. mimo teći; mimo plivati
prae-nltčo, ui, — 2. nadsjati
prae-nomen, Inis, n. lično ime; naslov
prae-nosco, novi, — 3. p rije poznati
prae-notlo, onis, prirođeno znanje;
prethodna spoznaja
praenubilus, adi. vrlo m račan
prae-nuntlo 1. p rije javiti; proricati
prae-nuntlus, ii, m. prae-nuntla, ae, /•
glasnik, glasnica; znam enje
prae-occupatlo, onis, f. ranije zaprem a-
nje, zauzim anje
prae-occupo 1. ran ije zaprem iti; preteći,
zateći _
prae-opto 1. voljeti, više željeti
praeparatio, 5nis, /. priprava, priprem a
prae-paro 1. u naprijed pripraviti; spre­
m iti
prae-pedlo 4. sprijeda sputati, zam rsiti;
smesti, zapriječiti
prae-pendčo, pendi, — 2. sprijeda visiti
praepes, etis, adi. naprijed leteći; po­
voljan, sretan; brz
praepilatus, adi. s jabukom na vrhu (o
oružju za vježbanje), zaklonjena šilj­
ka
prae-pinguis, e, adi. vrlo tust
prae-pollčo,------- 2. biti veoma moguć,
im ati silnu moć
prae-pondero 1. pretegnuti
prae-pono, posui, positum, 3. naprijed
postaviti, m etnuti; poglavarom posta­
viti kom u ili čemu, staviti na čelo; vi­
še do čega držati, voljeti ( u r b e m
s i l v i s ) ; subst. praepositus, i, m.
predstojnik, časnik, nam jesnik
prae-porto 1. pred sobom nositi
praepositio, onis, /. prijedlog; izvrsnost,
prednost
prae-postere, adv. naopako
prae-posterus, adi. naopak, izvrnut
prae-pontes, entis, adi. vrlo moguć;
subst. praepotentes, Ium, m. moguć-
nici
prae-propere, adv. veom a brzo
praesens
prae-propSrus, adi. vrlo brz, prenagao
prae-queror, questus sum, 3. prije se
tužiti
prae-radlo 1. nadsijavati
prae-rapldus, adi. brz, plah
prae-rigesco, rigui, — 3. sprijeda se u-
kočiti, u k ru titi
praeripio, rlpui, reptum , 3. oteti, u g ra­
biti, otkinuti; prije vrem ena prisvo­
jiti; unaprijed osujetiti
prae-rodo, rosi, rosum, 3. sprijeda na-
gristi
praerogativus, adi. koji prvi glasuje;
praerogativa, kao subst. centurija ko­
ja je prva glasovala; prethodni izbor;
slutnja na dobro, znak
prae-rumpo, rupi, ruptum , 3. sprijeda
otkinuti
prae-ruptus, adi. strm ; subst. praerupta
5rum , n. strm a m jesta
praes, praedis, m. jam ac
praesaepe, is, n. ograda; jasle; hrana;
staja, tor
prae-saeplo, saepsi, saeptum , 4. sprije­
da zagraditi
prae-saglo, Ivi (Ii), — 4. slutiti; pro ri­
cati
prae-sagltlo, onis, f. slutnja
praesagium, ii, n. slutnja; proricanje,
znak
prae-sagus, adi. koji sluti; proriče; koji
predosjeća
prae-sclo 4. unaprijed znati
prae-sclsco, — — 3. unaprijed ispitati,
doznati
praescius, adi. koji unaprijed zna
prae-scrlbo, scripsi, scriptum , 3. spri­
jeda napisati; izgovarati se čim (s ak.);
odrediti, propisati
praescriptio, onis, /. natpis, naslov, uvod
u javnu ispravu; naredba
praescriptum, i, n. određena granica;
pravilo, naredba
prae-seco, secoi, sectum, 1. sprijeda od­
rezati
praesens, entis, adi. 1) nazočan (glavom,
sam); sadašnji; p r a e s e n t e m a d e ­
s s e glavom biti gdje; i n p r a e s e n ­
t i , i n p r a e s e n s ( t e m p u s ) za­
sada, 2) gotov; snažan, silan, koji je
na pomoć; očevidan; od važan
praesensio 204
praesensio, onis, /. slutnja, predosjećaj
praesentaneus, adi. brz, koji hitro dje­
luje
praesentarius, adi. = praesens
praesentia, ae, f. nazočnost (in p r a e ­
s e n t i a zasada); prisutnost, nepo­
sredno djelovanje
prae-sentio, sensi, sensum, 4. unaprijed
osjećati, slutiti
praesento 1. predati, nuditi
praesertim, adv. osobito
praeses, idis, 1) adi. koji štiti 2) subst.
m. i f. branitelj; načelnik, nam jesnik
praesideo, sedi, — 2. zaklanjati, štititi,
b ran iti (s dat.); nadgledati, zapovije­
dati, u p ravljati; predsjedati; subst.
praesidens, entis, m. predsjednik
praesidiarius, adi. zaštitni, posadni
praesidium, ii, n. zaštita, obrana, pomoć;
vojnička posada, pratn ja, straža;
tvrđava, opkop
prae-significo 1. p rije oglasiti
praesignis, e, adi. izvrstan, osobit
praestabils, e, adi. izvrstan
praestans, antis, adi. izvrstan, odličan
praestantia, ae, f. izvrsnost, vrlina
prae-sterno, —, —, 3. sipati pred; put
poravnati
prae-stes, itis, m. zaštitnik
praestigiae, arum , /. opsjena, obm ana
praestituo, ui, utum , 3. prije odrediti
prae-sto1, stiti, p raestaturus, 1. — 1)
intr. sprijeda stajati, isticati se, od­
likovati se. 2) tranz. odgovarati, jam ­
čiti za; činiti, izvršiti (p. o f f i c i u m
a l i c u i ispuniti dužnost prem a ko­
mu); držati, sačuvati; pokazati; s e pr.
pokazati se ( g r a t u m zahvalnim);
impers. praestat bolje je
praesto*, adv. (obično s glagolom s u m )
b iti tu, na službu, na pomoć; na ko­
rist, na ru k u b iti ( a l i c u i )
praestSlor, 1. čekati ( a l i c u i i a l q m )
prae-stringo, strinxi, strictum , 3. steg­
nuti, stisnuti, svezati; dirnuti, dotaći
se; slabiti, potam niti
prae-struo, struxi, structum , 3. sprijeda
graditi; p rije prip raviti; sprijeda za-
g raditi
praesul, ulis, m. kolovođa, predvodnik
plesača
praeter-texo
praesultator, oris, m. - praesul
praesulto 1. sprijeda kolo voditi
prae-sum, fui, esse, stajati n a čelu, u p ­
rav ljati; štititi
prae-sumo, sumpsi, sum ptum , 3. p rije
uzeti; p rije što raditi, osjećati, uži­
vati; unaprijed pom išljati, istinom
sm atrati, očekivati
praesumptio, onis, /. uživanje unaprijed;
naslućivanje, očekivanje
prae-suo, sui, sutum , 3. sprijeda opšiti
prae-tendo, tendi, tentum , 3. 1) preda
što razapeti, držati; p r a e t e n d i (o
m jestu) pružati se. 2) zaklanjati, za-
stirati; ispričavati se čim ( a l q d )
prae-tento (-tempto) 1. p rije pretražiti;
prije ogledati
prae-tepesco, tepui, — 3. p rije se zagri­
jati, raspaliti
praeter 1) adv. mimo; izvan; osim, do
( = p r a t e r q u a m ) . 2) praep. s ak.
mimo; preko; više nego; osim, do
praeter-ago, — actum , 3. provesti mimo
praeter-ea, adv. osim toga; zatim
praeter-eo, ii, itum , Ire, mimo ići (s ak.);
prestići, preteći, proći; biti nepoznat;
prem učati; propustiti, zanem ariti, ne
obazirati se; partic. p r a e t e r i t u s
prošli, m inuli; praeterita, orum , n.
prošlost
praeter-equito 1. jah ati mimo
praeter-feror, latus sum, ferri mimo hi-
tjeti
praeter-fluo, — — 3. mimo teći ( s ak.)
praeter-gredior, gressus sum, 3. mimo
proći (s ak.)
praeter-labor, lapsus sum, 3. klizati se
mimo (s ak.)
praetermissio, onis, /. izostavljanje; p ro ­
puštanje
praeter-mitto, misi, missum, 3. p ropu­
štati (s ak.); zanem ariti; preskočiti, is­
pustiti
praeter-navigo 1. mimo broditi
praeterquam, adv. osim, izvan
praeter-vectio, onis, /. prolaženje
praeter-vehor, vectus sum, 3. mimo jed ­
riti, proći, provesti se
praeter-volo 1. p roletjeti mimo (s ak.)
praeter-texo, texui, textum , 3. 1) sp rije­
da tkati; tkanjem optočiti; subst. prae-
praetexta 205
texta, p retek sta (grimizom optočena
haljina); naziv za rim sku tragediju
(prema odijelu rimskih lica). 2) (spri­
jeda) zakriti, zastirati; izgovarati se
(a 1 q d)
praetexta, ae, v. praetexo
praetextatus, adi. u preteksti; dvozna­
čan, besram an
praetextum, i, n. izgovor
praetextus, us, m. nakit, izvanji ugled;
izlika
praetinctus, adi. p rije pokvašen
praetor, oris, m. načelnik, četovođa, voj­
voda; p re to r
praetorianus, adi. pretorski; subst. prae­
toriani, orum, m. pretorovci, preto ri-
janci
praetorius 1) adi. vojvodski; pretorski;
c o h o r s p. tjelesna straža vojvodina;
n a v i s p. zapovjednički brod; p o r t a
p. v ra ta na tab o ru koja su najbliža
šato ru vojvodinu. 2) subst. praetorius,
ii, m. bivši p reto r; praetSrlum, ii, n.
p retorij (glavni stan vojske); carska
tjelesna straža
prae-trčpldus, adi. veom a strašljiv
praetura, ae, f. p re tu ra, pretorska služ­
ba (vrhovna sudska magistratura)
prae-umbro 1. zasjeniti
prae-ustus, adi. sprijeda pripaljen
prae-valeo, ui, — 2. biti moguć, veoma
mnogo moći; biti jači
prae-validus, adi. veom a jak
prae-vallo 1. opkopati
praevaricatio, onis, f. prekršivanje duž­
nosti, izdaja
praevaricator, oris, m. prestupnik, izda­
jica
praevaricor 1. dužnost neiskreno vršiti;
izdati
prae-včhor, vectus sum, 3. naprijed se
voziti, jahati, broditi; p rojuriti, prolet-
jeti
prae-včnio, veni, ventum , 4. preteći (h o-
s t e m)
prae-verto, verti, versum , 3. i
praevertor, 3. ići, trča ti pred, prestići;
preteći, zaludnim učiniti, osujetiti;
p rije osvojiti; p redusresti ( a l i c u i
r e i ) ; b iti jači, više vrijediti; p rije se
pressio
ob ratiti čemu; p rih v atiti se čega, n a­
stojati o čemu
prae-video, vidi, visum , 2. p rije vidjeti;
u naprijed vidjeti
prae-vitio 1. prije iskvariti, pom utiti
praevius, adi. prethodan
prae-volo 1. naprijed letjeti
pragmaticus, adi. vješt državnim po­
slovima; pragmaticus, i, m. praktični
pravnik
prandeo, andi, ansum , 2. doručkovati;
jesti; partic. p r a n s u s koji je do-
ručkovao
prandium, ii, n. doručak
pransus, v. prandeo
prasinus, adi. lučast, kao luk zelen
pratensis, e, adi. livadni
pratulum, i, n. livadica
pratum, i, n. livada, sjenokoša
prave, adv. krivo; nevaljalo, zlo
pravitas, atis, j. iskrivljenost; nepravil­
nost; zloća, opačina
pravus, adi. kriv, iskrivljen; opak
precarius, adi. izm oljen; po volji udi-
jeljen, nestalan; adv. precario, po m i­
losti; do čije volje
precatio, onis, f. molba, m olitva
preces, cum, /. molbe; m olitve; proklin­
janje; zagovor, želja
precor, 1. moliti; m oliti se ( a l q m) ; že­
lje ti
prehendo (prendo), endi, ensum , 3. u h ­
vatiti, prim iti, uzeti; pograbiti, zatvo­
riti; dohvatiti
prehenso (prenso) 1. h vatati; m oliti slu­
žbu
prelum (praelum), i, n. tijesak, preša
premo, pressi, pressum , 3. tiskati, g n je­
čiti; p ritiskivati tijelom ; sjediti, sta­
jati, ležati; ticati se čega; pokrivati;
zastirati, sakrivati; (u boju) stisnuti,
zaokupiti; zatjerati u tijesno, mučiti
(pas. u stisci, u nuždi biti); dodijavati,
dosađivati; utisnuti; uništiti, um anji­
vati, preteći, nadm ašivati; obrezati,
p o kratiti; ustaviti, zadržati
prendo, v. prehendo
prenso, v. prehenso
presse, adv. zbijeno, kratko; odlučno
pressio, 5nis, /. podvalak (okruglo debe-
presso
lo drvo što se meće pod polugu); pod­
loga
presso 1. pritiskivati
pressus1, adi. stisnut, zbijen, kratak; pri-
dušen (glas); točno označen
pressus1, us, m. tlak; stiskanje
prčtiose, adv. skupocjeno
prčtiosus, adi. skupocjen, skup; rasipan
pretium; ii, n. cijena, vrijednost stvari;
plaća, nagrada, dar; o p e r a e p r e ­
t i u m e s t vrijedno je (truda, m u­
ke); f a c e r e o p e r a e p r e t i u m
u rad iti što vrijedi (muke, truda)
prex, v. preces
pridem, adv. odavno; nekada
pridianus, adi. jučerašnji
pridie, adv. uoči (p. I d u s uoči Ida)
primaevus, adi. m lađahan
primani, orum, m. vojnici prve legije
primarius, adi. jedan od prvih, glavni
primipilaris, is, m. = prim ipilus
primipilus, i, m. v. pilus \ privignus, i, m. pastorak; privigna, ae,
primitiae, arum , /. prvine (od ploda);
početak, p rvi pokušaj; prvi plijen
primitus, adv. prvi put
primo, adv. prvo, isprvice, najprije
primordium, ii, n. početak
primoris, e, adi. prvi; najugledniji
primores, um, m. prvaci, najugledniji
ljudi
primum, adv. prvi put; prvo; složeno
sa u t, u b i, q u a m, c u m znači: č i m,
kako
primus, adi. (superl. od p r i o r ) prvi;
p r i m o q u o q u e t e m p o r e što
prije; p r i m a n o c t e u suton; p.
l u c e u osvitak; p. a g m e n prednja
četa; najpoglavitiji, najizvrsniji; p.
p a r t e s ili samo p r i m a e glavna
uloga, prvo m jesto; im p .Imis, adv. oso­
bito, navlastito
princeps, cipis, adi. i subst. prvi; n aju ­
gledniji, početak, glava; p r i n c i p e s
glave, poglavice; p r i n c e p s s e n a ­
t u s prv ak senata (senator čije je
ime bilo prvo u popisu senatora); vo­
đa, gospodar; car
principalis, e, adi. prvi; glavni
principatus, us, m. prvo mjesto, prven­
stvo; zapovjedništvo, hegem onija; car­
206 pr&bo
ska vlada; p r i n c i p a t u m o b t i ­
n e r e ( t e n e r e ) biti prvi
principium, ii, n. početak, izvor, uzrok,
tem elj; p r i n c i p i a r e r u m poče­
la; principio ili in principio iz počet­
ka; principia, orum, n. pred n ja voj­
ska, čelo vojske
prior, prius, oris, adi. comp. prije; pred ­
nji; odličniji; priores, um, m. stari,
pređi; prednjaci
prisce, adv. starinski, drevno
priscus, adi. star, starinski, starodrevan;
pređašnji; ozbiljan
pristinus, adi. pređašnji, negdašnji; ju ­
čerašnji
pristis, pristix, v. pistris
prius, adv. comp. prije; p r i u s q u a m
prije nego
privatim, adv. za se, na svoje ime
privatio, onis, f. oslobođenje; lišenje
privatus, adi. osobni, lični, privatan;
subst. privatus, i, m. p riv atan čovjek
/. pastorka; privigni, pastorčad
privilegium, ii, n. privilegij, zakon po­
jedinaca; povlastica
privo 1. lišiti (a 1 q m v i t a ) ; izbaviti
privus, adi. svoj, vlastit; (pl.) pojedini
pro1, praep. s abl. pred; mjesto, za, p re­
ma, po
pro1, interi, jao, ajme!
proagorus, i, m. načelnik (grčkoga gra­
da na Siciliji), prvi činovnik
pro-avitus, adi. od starih, praotaca n a­
slijeđen
pro-avus, i, m. pradjed; (plur.) pređi,
preci
probabilis, e, adi. valjan, dobar; v jero ­
jatan
probabilitas, atis, f. vjerojatnost
probabiliter, adv. vjerojatno
probatio, onis, f. ispitivanje; odobrava-
vanje; dokaz
probator, oris, m. odobravatelj
probatus, adi. prokušan, pouzdan, v a­
ljan; drag
probe, adv. dobro, pravo, točno
probitas, atis, f. poštenje, čestitost
probo 1. ispitivati, razgledati; suditi; po­
vlađivati; hvaliti; priznati; zadovoljiti,
ugoditi komu; komu što dokazati
prdboscis
( a l i c u i a 1 q d ); p. s e ili p r o b a r i
a l i c u i biti kom u u volji
prdboscis, scidis, f. rilo, surla
probrosus, adi. sram otan, prijekoran
probrum, i, n. sram otno djelo, ponaša­
nje; p reljub; sram ota, rug; pogrda,
p rijek o r
prdbus, adi. dobar, valjan; pošten, skro­
m an
procacitas, atis, /. bezobraznost, drskost
procaciter, adv. bestidno; drsko, sm i­
ono
prdcax, acis, adi. drzak, bestidan, bezo­
brazan
pro-cedo, cessi, cessum, 3. izaći, naprijed
ići, napredovati; p rev aliti (i t e r); p ri­
kazati se, pojaviti se; prolaziti, m i­
n u ti ( d i e s ) ; tra ja ti, n astav ljati se; do­
ći do čega; dobro proći
prdcella, ae, f. vihor, bura, oluja; juriš,
navala
procellosus, adi. buran, olujan
procere, adv. pruženo, ispruženo
procures, erum , m. gospoda, plem ići
proceritas, atis, f. v itak rast, duljina
procerus, adi. visok; tanak, vitak
processio, 5nis, /. napredovanje vojske;
odlazak
processus, us, m. napredak, rastenje, us­
pjeh
procido, cidi, —, 3. n aprijed pasti, sru ­
šiti se
procinctus, us, m. pasanje; opasivanje;
i n p r o c i n c t u u oružju, u p rip ra v ­
nosti
pro-clam ator, oris, tn. vikač
pro-clam o 1. vikati
proclivč (proclivi), adv. nizbrdice; brzo
proclivis, e, adi. nizbrdit; strm ; spre­
m an, gotov (a d l a b o r e m )
proclivitas, atis, /. obronak; naginjanje
na što, sklonost
proco 1. i procor 1. zahtijevati
pro-consul, ulis, m. prokonzul, up rav i­
telj, nam jesnik
proconsularis, e, adi. prokonzulski
proconsulatus, us, m. prokonzulat, služ­
ba prokonzula
procrastinatio, onis, f. odgoda na su t­
rašnji dan; odgađanje
207 proditor
prdcrastino 1. odgoditi (na sutrašnji
dan)
prbcrčatio, onis, {. rađanje, stvaranje
procržator, oris, m. roditelj, stvoritelj,
začetnik
procreatrix, icis, /. roditelj ica, začetnica
pro-crčo 1. rađati; izvesti, prouzrokovati
pr5-cubo 1. pružen ležati
prd-cudo, cudi, cusum, 3. kovati, stvori­
ti; oštri ti
procul, adv. daleko, nadaleko
proculco 1. pogaziti; prezirati
procumbo, cubui, cubitum , 3. naprijed
se sagnuti, n atk lan jati se; potrbuške
pasti, leći, pasti n a tie, kleknuti
prScuratlo, onis, f. upravljanje, vlada­
n je čim ( r e i p u b l i c a e ) ; prokura-
torstvo; pom irba (žrtva)
procurator, oris, m. nam jesnik, ovlaš­
tenik; upravitelj (dobra)
procuratrix, icis, f. upraviteljica
pr5-curo 1. obavljati ( n e g o t i a a l ­
c i s ) ; nastojati, b rin u ti se za (s a c-
r i f i c I a)
pro-curro, curri (cucurri), cursum , 3.
istrčati, izići; krenuti; pružati se
procursatio, onis, /. čarkanje
procursatdres, um, m. čarkaši
pro-curso 1. čarkati
procursus, us, m. istrčavanje, nasrtanje
pro-curvus, adi. sprijeda nakrivljen
procus, i, m. prosac; natjecatelj
p rod eo, ii, itum , ire, izaći; p. i n p u b l i ­
c u m javno se pokazati; pojaviti se,
prikazati se; pom aljati se
pro-dico, dixi, dictum , 3. proreći; odgo­
diti
prd-dictator, oris, m. prodiktator, za­
m jenik diktatora
prSdige, adv. rasipno
prodigentia, ae, /. rasipanje
prodigialiter, adv. čudno, neprirodno
prbdigiosus, adi. čudan, neobičan
prđdigium, ii, n. čudno znam enje, ču­
do; grozno djelo; nakaza
prodigo, egi, actum , 3. istjerati; rasteći,
rasu ti
prđdigus, adi. (s gen.) rasipan; bogat
čim; podatljiv
proditio, onis, /. izdavanje, izdaja
prđditor, oris, m. izdajica
pro-do
pr5-do, didi, dltum , 3. izdavati, iznositi;
oglasiti; im enovati koga čim (a 1 q m
i n t e r r e g e m ) ; pričati, pripovijedati
( p r o d i t u m e s t m e m o r i a čuva
se predaja); otkriti, izdajnički p re­
dati, izdati; iznevjeriti; odgoditi; p re­
dati, ostaviti (p. f i d e m k ren u ti vje­
rom)
pro-doceo, —, — , 2. javno učiti
pro-dromus, i, m. preteča; v rsta sjeve­
rozapadnog v jetra
pro-duco, duxi, ductum , 3. izvesti, iz­
vući; predati; isp ratiti koga; izmamiti,
odm am iti; rastegnuti; uzdržati na ži­
votu; uzgojiti; odgoditi, produljiti; uz-
visiti koga n a što ( a l q m a d h o n o ­
res)
producte, adu. otegnuto
productio, onis, f. produživanje; odga­
đ anje
productus, adi. produljen, dugačak, o-
teg n u t
proelior 1. boj biti, boriti se
proelium, ii, n. bitka; navala; p r o e l i o
d e c e r t a r e odlučan boj biti
profano 1. oskvrnuti, povrijediti
profanus, adi. neposvećen, svjetovan
( p r o f a n a , orum , n. narodno dobro);
n ev ješt svetinji; bezbožan, opak, zlo­
koban
profectio, onis /. polazak, odlazak
profecto, adv. zaista, zacijelo, svakako
prSfectus, us, m. napredak, uspjeh
pro-fero, tuli, latum , ferre, iznijeti, iz­
vesti, pružiti, pokazati; obznaniti, iz­
nijeti na svjetlo, izm isliti; očito izgo­
voriti, navesti; n ap rijed ponijeti, raz­
m aknuti ( f i n e s ) ; donijeti; odgoditi
( d i e m); produljiti; p. c a s t r a (s i g-
n a) k ren u ti vojsku
professio, onis, f. službeno očitovanje;
zanat, posao; očitovanje
prdfessor, oris, m. javni učitelj
professorius, adi. učiteljski
prd-festus, adi. nesvečan, težatni, radni
pro-ficio, feci, fectum , 3. naprijed doći;
napredovati, dobiti; pomoći, koristiti;
opraviti
pro-ficiscor, fectus sum, 3. sprem ati se,
k re n u ti na put, putovati, dići se; poći;
208 pro-gredior
(u govoru) prijeći n a drugo; početi;
odakle polaziti, postati (a n a t u r a )
pro-flteor, fessus sum, 2. slobodno k a ­
zati, očitovati; javno se p riznati čim,
očitovati da se čim bavi, zanim a, da
je što (s e a m i c u m); biti javni uči­
telj; svojevoljno obećati; p rijav iti ob­
lasti; pr. n 6 m e n upisati se u vojsku;
partic. professus, priznat, poznat
prSfllgator, oris, m. rasipnik
profligatus, adi. žalostan; opak, zao
prS-fligo 1. oboriti na zem lju, razbiti,
nadvladati; upropastiti, poniziti; ra s­
tužiti; gotovo svršiti, obaviti što
pr5-flo 1. duhati, izđisati
prufluens, entis, adi. tekući, obilan;
subst. i. (ne. a q u a ) tekuća voda
profluenter, adv. tekući; obilno
profluentia, ae, f. izbijanje, tok
pro-fluo, fluxi, —, 3. istjecati, izbijati
profluvium, ii, n. šikljanje; proljev
pro-for 1. progovoriti, izreći
profugio, fugi, —, 3. odbjeći, uteći; klo­
niti se čega (s ak.)
pro-fugus, adi. bježeći; bjegunac; subst.
p r o f u g u s izgnanik
pro-fundo, fudi, fusum , 3. proliti; ra đ ati
nositi; razliti, prosuti; žrtvovati, p ri
ložiti; protepsti; p. s e i p r o f u n d i
provreti, razliti se
profundus, adi. dubok; podzemni, visok;
neum jeren; neizm jeran; profundum,
i, n. dubina; dubina m orska, m ore
profuse, adv. razasuto, rasipno
profusio, onis, j. rasipnost
profusus, adi. neum jeren, razuzdan; ra ­
sipan
prdgener, eri, m. unukin muž
pro-genero 1. rađati, proizvoditi
pro-genles, ei, f. rod, podrijetlo, loza;
potomstvo, porod, dijete; skot, m ladi,
leglo
pro-genltor, oris, m. praotac
pro-gigno, genui, genitum , 3. rađati;
proizvoditi
prognatus, adi. rođen
prognostica, orum, n. proricanje v re­
m ena
prS-gredlor, gressus sum, 3. izići, n a ­
prijed ići, koračati; n ap rijed jedriti;
napredovati; p. a e t a t e bivati stariji
progressio
progressio, onis, /. napredak; rastenje
progressus, us, m. napredovanje (napose
vojske); početak; razvitak; napredak
prohlbčo, hlbui, hibltum , 2. 1) odbijati,
priječiti; p r . a l q m f r u m e n t o za­
priječiti kom u dovoz žita; p r. a l q m
s e n a t u isključiti iz senata. 2) b ra ­
niti, čuvati od
prohibitio, onis, f. zabrana
prolclo, ieci, iectum, 3. baciti (pred ko­
ga); pružiti; n aprijed pomaći; pred
sobom držati; istjerati, izagnati; od­
baciti; ne m ariti za što, zapustiti što;
porušiti; odgoditi; s e p r . baciti se;
pružiti se
proiectlo, onis, f. pružanje
proiectus, adi. iznikao; odličan; neu­
m jeren; koji ničice leži; potlačen; po­
dao; snužden
prd-inde i proin, adv. potom, stoga; baš
kao
pro-labor, lapsus sum, 3. naprijed se
klizati, plaziti; doći n a što; pasti (e x
e q u o ) ; sru šiti se; pogriješiti; pro­
pasti
prolapsio, bnis, f. popuzivanje; rušenje
prolatio, onis, f. napom injanje; raširiva-
nje; odgađanje
pro-lato 1. raširiti; produljiti; odlagati
pro-lecto 1. m am iti
prdles, is, f. naraštaj, porod, potom ak
proletarius, ii, m. proleter, građanin
najnižeg razreda
prolixe, adv. obilno, obilato; ugodljivo
prolixus, adi. prostran, širok; ugodljiv,
prijazan; sretan
prologus, i, m. prolog; glum ac koji je
govorio prolog, proslov
pro-loquor, locutus sum, 3. izgovoriti,
izreći
prd-ludo, lusi, lusum , 3. vježbati se; po­
četi što čim
pro-luo, lui, lutum , 3. otplaviti; pokva-
siti, oprati
prolusio, onis, /. igra; pokus
proluvies, ei, f. povodanj; pogan
promercalis, e, adi. na prodaju
pro-mereo, ui# Itum , 2. i promereor,
Itus sum, 2. steći; zaslužiti; zasluge
steći za koga (d e m u l t i s )
promeritum, i, n.- zasluga
14 L A T IN S K O -H R V A T S K I R JE Č N IK
209 pro-nuba
pro-m lneo, ui, —, 2. pom aljati se, stršiti
(uvis); prominens, entis, n. što strši;
istak n u t dio
promiscue, adv. bez razlike, zajednički
promiscuus, adi. pom iješan, zajednički;
prost, običan; d i v i n a e t h u m a n a
p r o m i s c u a h a b e r e ne razliko­
vati božje i čovječje; e s s e i n p r o ­
m i s c u o biti zajedničkim dobrom
promissio, onis, /. obećanje
promissor, oris, m. obećavalac
promissum, i, n. obećanje; p r o m i s s i s
s t a r e ispuniti obećanja
promissus, adi. dugačak; koji mnogo o-
bećava
pro-mitto, misi, missum, 3. pustiti da
raste ( b a r b a m ) ; obećati, obreći; za­
vjetovati (kojem, bogu)
prdmo, prompsi, prčm ptum , 3. izvaditi,
iznijeti; pokazati, izum jeti, iznaći; ot­
k riti; u potrebljavati
prd-moneo, ui, —, 2. nagovješćivati;
prethodno opom injati
promontorium, v. prom unturium
pr5-moveo, movi, m btum, 2. naprijed
m icati, tu rati; izm am iti; pom aknuti;
razm aknuti, rasprostraniti; umnožiti,
dizati; c a s t r a p. k ren u ti dalje
prbmpte, adv. gotovo, brzo, jasno
promptus1, adi. vidljiv, bjelodan; gotov,
snažan, silan, okretan; lak, zgodan
promptus*, us, m. očevidnost; (samo u
abl. sing, sa i n) in promptu: e s s e i n
p r. biti lak; h a b e r e i n p. im ati
pred očima; im ati pri ruci; i n p. p o ­
n e r e pokazati
promulgatio, onis, f. oglašivanje, objava
promulgo 1. javno oglasiti, objaviti
promulsis, Idis, f. zakuska; predjelo,
prvo jelo
promunturium, ii, n. predbrežje, glavi­
ca, r t
prdmus, i, m. izdavač (rob koji je čuvao
hranu i piće spremljeno u smočnici);
ključar
prd-mutuus, adi. predujm ice uzajm ljen
prone, adv. koso, nagnuto
pro-nepos, otis, m. i proneptis, is, j.
praunuk, p raunuka
prdndmen, Inis, n. zam jenica
pro-nuba, ae, /. djeveruša
 pronuntiatio 210 pro.-pugno

pronuntiatio, onis, j. javno proglašiva- propinquus, adi. bližnji, susjedni (i n

nje p r o p i n q u o e s s e biti nablizu; e x
pronuntiator, oris, m. pripovjedač p. izbliza); bliz, skori; naličan; srodan;
pronuntiatum, i, n. načelo, poučak propinquus, i, m. i propinqua, ae, /.
pro-nuntio 1. javno izreći, javiti; razgla­ rođak, rođakinja
siti, obećati, presudu izreći, suditi; propior, us, adi. comp. bliži; sličniji;
koga proglasiti čim; deklam irati preči, m iliji, prijazniji; prikladniji;
pro-nurus, us, /. unukova žena superi, proximus, veom a bliz, n ajb li­
pronus, adi. sagnut, naginjući se; strm ži; m inuli, posljednji; idući, budući (p.
(v ia ) ; izmičući ( t e m p u s ) ; spreman, a n n o ) ; veom a naličan; najprvi;
gotov na što (i n a 1 q d); dobar, sklon, subst. proximi, orum, m. najbliži rod;
lak p rijatelji
prooemior 1. uvod sastaviti propitio 1. um ilostiviti, ublažiti
prooemium, ii, n. uvod, predgovor propitius, adi. m ilostiv, naklonjen
propagatio, onis, /. rasplođivanje (loze i propius, adu. i praep., v. prope
stabala); raširivanje; produbljivanje propola, ae, m. prekupac, k ra m a r
propago1, inis, f. sađenica, m ladica; di­ pr5-polluo, —, —, 3. još više okaljati
jete, rod, djeca pro-pono, posui, positum, 3. postaviti
propago* 1. rasploditi; rasprostraniti; o- pred, iznijeti, izložiti; obećati, po­
duljiti, nastaviti nuditi; zaprijetiti ( m o r t e m ) ; po­
pro-palam, adv. očito, naočigled svih misliti, uzeti; zadati; nam isliti, odre­
pro-patulus, adi. otvoren (in p r o p a ­ diti ( a n i m o p. a l q d nam isliti); n a­
t u l o vani, pod vedrim nebom; na pom enuti, izjaviti
dvorištu); očito, svim a n a oči pro-portio, onis, /. razm jernost; sklad
prope (kom p . propius i sup. proxime), propositio, onis, f. predodžba; postavka
1) adv. blizu; naskoro; gotovo. 2) (tema)
praep. s ak. blizu, kod, k raj; oko; ne­ propositum, i, n. nam jera, nakana; n a ­
daleko od, gotovo do čin života; osnova dram e; glavni p re d ­
prope-diem, adv. doskora m et; općenito razm atranje
pro-pello, puli, pulsum , 3. naprijed go­ propositus, adi. izložen; koji p rijeti
niti; potisnuti, baciti; silom odagnati; pro-praetor, oris, m. propretor, u p rav i­
suzbiti, razbiti; skloniti, prinuditi na telj pokrajine
što; obraniti proprie, adv. svaki za sebe; individual­
prope-modum, adv. gotovo, malone no, lično; osobito; u pravom značenju;
pro-pendeo, pendi, pensum , 2. visiti sa, prikladno
proprietas, atis, f. osobina; osobito zna­
pretegnuti; p rija ti komu; biti naklo­
čenje; vlastitost
njen
propense, adv. dragovoljno, sklono proprius, adi. osobit, svoj, vlastit; ose­
bujan, prav, naravski, prost; postojan,
prSpensus, adi. naginjući n a što, sklon;
traja n
pretežan propter 1) adv. pokraj, blizu. 2) praep.
properanter, adv. žurno, brzo
s ak. uz, do, blizu; zbog, od, po
properantia, ae, f. žurba, h itn ja
propter-ea, adv. stoga, zato
properatd, adv. hitno, žurno prbpudium, ii, n. nagrda; sram ota, be­
propero, 1. žuriti se; što brže uraditi, u- sram nost
skoriti (s ak.) propugnaculum, i, n. utvrda, obrana;
properus, adi. brz, h itar zaklon, okrilje
pro-pexus, adi. prem a naprijed začešljan propugnatio, onis, f. branjenje, obrana
pro-pino 1. napijati, n azdravljati propugnator, oris, m. bran itelj, zatočnik
propinquitas, atis, f. blizina; srodstvo pro-pugno 1. (iz kojega m jesta) boriti se;
propinquo 1. približiti se, prim aći se braniti ( p r o a 1 q o)
propulsatio
propulsatio, 5nis, j. odbijanje, odvra­
ćanje, otk lan jan je
pro-pulso 1. odbijati; odvraćati
propylaea, orum , n. propileje (krasan
od Perikla sagrađen ulaz na akropolu
atensku)
pro-quaestore, prokvestor, zam jenik
kvestora
prora, ae, /. kljun, pram ac (broda); brod
pro-repo, repsi, —, 3. izm iljeti
proripio, ripui, reptum , 3. izvući; s e p r .
istrčati, ispasti, o djuriti
prorogatio, onis, /. produživanje; od­
gađanje ro k a ( d i č i )
pro-r5go 1. p ro d u ljiti (i m p e r i u m voj­
vodstvo); odgađati
prorsum, adv. upravo, ravno; baš, posve
prorsus, adv. upravo, prijekim putem ;
baš, sasvim, posve; ukratko, uopće
pro-rumpo, rupi, ruptum , 3. prodrijeti,
provaliti, izbaciti, buknuti
pro-ruo, rui, rutum , 3. 1) tranz. srušiti,
oboriti. 2) in tr. ju riti, udariti; poru­
šiti se
prosa ( o r a t i o ) , /. proza
prosapia, ae, /. rod, plem e
proscaenium, ii, n. proscenij (prednji dio
scene)
pro-scindo, scidi, scissum, 3. rasjeći;
brazditi, orati; grditi, ružiti
pro-scribo, scripsi, scriptum , 3. oglasiti;
obznaniti; proglasiti; n a prodaju po­
nuditi; zaplijeniti čiji im utak; staviti
van zakona; prognati; proscripti,
orum, m. prognanici, stavljeni van za­
kona
proscriptio, onis, f. nuđenje n a prodaju;
izgon
pro-sčco, secui, sectum, 1. odrezati (onaj
dio žrtve, osob. droba, koji treba žr­
tvovati), odsjeći
pro-semino 1. izroditi, rasaditi
pr5-sžquor, secutus sum, 3. p ratiti; sla­
v iti ( d ie m ) ; goniti, tjera ti; ispratiti,
n a odlasku doviknuti; počastiti, daro­
vati; pripovijedati, govoriti o čemu;
p r. e x s e q u i a s ići n a sprovod; p r.
l i b e r a l i t e r o r a t i o n e prijazno
kom u govoriti
prosilio, silui, (silivi, silii), —, 4. skočiti,
iskočiti (e x, d e)
211 prfitervus
pro-socer, eri, m. ženin djed
pro-specto 1. (u daljinu) gledati; oba­
zirati se na što, m isliti na što; čekati
prospectus, us, m. pogled, vidik; e s s e
i n p. biti n a vidiku
pr5-speculor 1. u daljinu gledati; razgle­
dati; izgledati; uhoditi
prosper ili prosperus, era, erum , adi.
sretan, povoljan, dobar; koji usrećuje;
subst. prospera, orum , n. dobra sreća
prospere, adv. sretno, povoljno
prosperitas, atis, f. povoljnost, napredak,
sreća
prospero 1. učiniti da što bude sretno,
usrećiti koga čim
prospicientia, ae, /. oprez, briga
prospicio, spexi spectum , 3. (preda se)
gledati, u daljinu gledati; ogledati se;
vrebati; daleko pred sobom vidjeti; iz­
daleka što gledati; vid jeti unaprijed;
biti na oprezu; nabaviti; pobrinuti se
( r e i f r u m e n t a r i a e za hranu)
pro-sterno, stravi, stratum , 3. oboriti,
baciti n a zem lju; strovaliti, uništiti;
c o r p u s h u m i p r . pružiti se na
zem lji
prostituo, ui, utum , 3. javno izvrći, iz­
ložiti n a blud
pr5-sto, štiti, —, 1. javno stajati; proda­
vati; biti na prodaju; javno se poda­
v ati
pr5-subigo, —, —,3. izriti, pred sobom
rovati
pr5-sum, profui, prčdesse, koristiti, p ri­
ja ti
pro-tego, texi, tectum , 3. sprijeda pok­
riti, zaštititi ( a l q m) ; braniti, zaklo­
niti, zakriliti
pro-tendo, tendi, tentum , 3. pružiti; pas.
pružiti se, dopirati
protenus, v. protinus
pro-tčro, trivi, tritum , 3. satrti, nogam a
zgaziti; odagnati
proterreo, ui, itum , 2. rasplašiti, straše-
ći odagnati ( a l q m )
proterve, adu. drsko, smjelo
protervitas, atis, f. bezočnost, bestid­
nost; vragolije, nestašnost
protervus, adi. goropadan, žestok; n e­
snosan; drzak, smion, bezočan, obije-
stan
protinus
protinus, adv. naprijed, dalje; odmah
za kim; udilj, unapredak; odmah
pro-traho, traxi, tractum , 3. (s ak.) do­
vući, izvući; iznijeti na vidjelo, priz­
nati; zavlačiti, zatezati
pr5-trudo, trusi, trusum , 3. izgurati, po­
tisnuti; odgađati
pr5-turbo 1. otjerati, ra stjerati
pro-ut, conict. kako
pr5-veho, vexi, vectum , 3. naprijed vo­
ziti; povući, zavesti; uzdići, uzvisiti;
u pas. odvesti se, odjahati, odbroditi;
predaleko poći, zanijeti se, zaći; napre­
dovati; p r o v e c t u s a e t a t e odm a­
kao u godinam a
pro-venio, veni, ventum , 4. izaći; roditi
se, nastajati, postati, izrasti; od ruke
ići; uspijevati ( f r u m e n t u m )
prSventus, us, m. rod, ljetina; množina;
svršetak; sretan uspjeh
proverbium, ii, n. poslovica; v e n i r e
i n p r o v e r b i u m postati poslovi­
com
prdvidens, entis, adi. oprezan, razborit
providenter, adv. oprezno
prdvidentia, ae, /. predviđanje; briga,
brižljivost
pro-video, vidi, visum, 2. gledati (pred
sobom); predviđati (a 1 q d); brinuti se
( a l i c u i r e i za što); nabaviti (a 1 q d):
p r o v i s o navlaš, proračunato
prSvidus, adi. (s. gen.) koji unaprijed
vidi; brižan, oprezan, brinući se za što
provincia, ae, f. pokrajina; služba, pod­
ručje; posao
provincialis, e, adi. pokrajinski; pro­
vinciales, ium , m. provincijalci, ljudi
iz pokrajine
provisio, onis, f. predviđanje; briga, ob­
ran a ( p o s t e r i t e m p o r i s za bu­
dućnost)
provisor, oris, m. koji unaprijed vidi,
koji predviđa
provisus, abl. -u, m. gledanje preda se;
predviđanje, briga
pr5-vivo, vixi, —, 3. dalje živjeti
provocatio, onis, f. priziv (apelacija) na
višeg suca
provocator, oris, m. izazivač
pro-voco, 1. dozivati, pozivati; zazivati,
izazivati; poticati, dražiti; zvati na
212 publice
boj; prizivati (a d p o p u l u m ) ; po­
zivati se (na koga)
pr5-volo 1. izletjeti, istrčati
pr5-volvo, volvi, volutum , 3. pred so­
bom valjati; p r o v o l v i a d p e d e s
( a d g e n u a ) a l c i s baciti se pred
koga
proxime, v. prope
proximitas, atis, f. blizina; srodstvo
proximus, v. propior
prudens, entis, adi. razborit, iskusan,
vješt ( r e i m i l i t a r i s ) ; pam etan,
m udar
prudenter, adv. naumice, hotimice; raz­
borito, razum no
prudentia, ae, f. predviđanje; iskustvo iJ
znanje; razboritost, pam et
pruina, ae, /. m raz; snijeg; zima
pruinbsus, adi. pun m raza, m razovit
pruna, ae, f. žar, žeravica
prunicius (pruniceus), adi. od šljivova
drveta
prunum, i, n. šljiva (plod)
prQnus, i, f. šljiva (drvo)
prurio 4. svrbjeti
prytaneum, ei, n. pritanej, sjedište pri-
tana
prytanis, is, m. pritan
psallo, psalli, —, 3. udarati u žice
psalterium, ii. n. p salter (glazbalo nalik
na kitaru)
psaltria, ae, /. kitarašica
psephisma, atis, n. narodni zaključak
(u Grka)
psythia, ae, f. oporo crno vino od suše­
na grožđa
ptisanarium, ii, n. ječm eni varenik
pubens, entis, adi. snažan, bujan
pubertas, atis, f. zrelost, m uževnost; b ra ­
da
pubes1 (puber) eris, adi. zreo, odrastao;
subst. puberes, um, m. odrasli, zreli
ljudi
pubes2, is, f. momci, momčad
pubesco, —, —, 3. odrasti; dozreti, b u ­
jati; zaodjeti se
publicanus, adi. zakupnički; publicanus,
i, m. zakupnik rim skih državnih doho­
daka
publicatio, 6nis, /. konfiskacija, zapljena
publice, adv. državno, javno; u im e d r­
žave; na državni trošak; za državu
publico
publico 1. zaplijeniti, konfiscirati; p re­
dati na opću upotrebu; oglasiti
publicus, adi. 1) narodni, državni, op­
ćinski; res publica ili respublica, d r­
žavni posao; državni poslovi; država,
državna vlast; državni im utak; re ­
publika; publicus, i, m. državni činov­
nik; publicum, i, n. državni im utak,
d. zemlja; državna blagajna, dohodak;
d. zakup; općina; javno mjesto, ja v ­
n a cesta; e s s e i n p. biti izvan kuće;
i n p u b l i c u m na ulicu. 2) naro-
dan, običan
pudendus, pudens, v. pudet
pudenter, adv. stidljivo, čedno
pudet, uit, 2. impers. stidim se, sramim
se, stid me, sram me je čega ili koga
( a l q m a l c i s r e i ) ; partic. pudens
stidljiv; pošten; pudendus sram otan,
ružan
pudibundus, adi. stideći se, stidljiv
pudicitia, ae, f. stidijivost, čistoća, čed­
nost
pudicus, adi. stidljiv, pošten, čist, čedan
pudor, dris, m. stid, sram ; poštenje, čed­
nost; dobar glas; sram ota
puella, ae, /. djevojka; kći; m lada ženska
puellaris, e, adi. djevojački, nježan
puellariter adv. djevojački
puer, eri, m. dijete (pl. p u e r i djeca),
dječak (u Rimljana obično do 17. go­
dine); (a p u e r o , a p u e r i s od m a­
lih nogu); sin; sluga, rob; neoženjen
čovjek
puerilis, e, adi. djetinji, dječački, dje-
činski
pueriliter, adv. n a djetinju, djetinjasto
pueritia, ae, f. djetinjstvo
puerpera, ae, f. porodilja, žena u porodu
puerperium, ii, n. porođaj
puerulus, i, m. dječačić, momče
pugil, ilis, m. šakač
pugilatio, onis, /. šakanje
pugillares, Ium, m. pisaća tablica
pugio, onis, m. nož, bodež
pugiunculus, i, m. nožić, m ali bodež
pugna, ae, f. boj, bitka; svađa, borba,
prepirka; vojska, bojna vrsta; p u g ­
nam c o m m i tt e r e cum alqo
zam etnuti boj
213 pulvinar
pugnaciter, adv. tvrdoglavo, silovito, u-
porno
pugnator, oris, m. bojnik, borac
pugnatorius, adi. bojnički, borački
pugnax, acis, adi. brz na boj, ratoboran,
borben
pugno 1. boriti se, boj biti; preti se,
pravdati se, protiviti se, prigovarati;
boriti se za što (s ak.)
pugnus, i, m. šaka, pesnica
pulchellus, adi. vrlo lijep, ljepušan
pulcher (pulcer), chra, chrum , adi. lijep;
valjan; vrstan; slavan
pulchritudo (pulcritudo), inis, /. ljepota,
vrsnoća
pulchre (pulcre), adv. lijepo, izvrsno,
dobro
puleium, i, n. buhač (mirisava trava)
pulex, icis, m. buha
pullarius, ii, m. kokošar (koji je hranio
svete kokoši)
pullati, drum, m. prosti narod, prostaci
pullulo 1. nicati; preotim ati m ah
pullus1, i, m. mlado, m ladunče; pile
pullus1, adi. m rk, crn; pullum, i, n. tam ­
na boja
pulmentarium, ii, n. smok (kojim se jelo
začin ja i sladi)
pulmentum, i, n. smok; dio, obrok
pulmo, onis, m. pluće; p u l m o n e s
pluća
pulmoneus, adi. plućni
pulpamentum, i, n. mesno jelo, smok
pulpitum, i, n. daščani odar, podij, po­
višeno mjesto
puls, pultis, f. žganci, gusta kaša
pulsatio, onis, f. udaranje, kucanje
pulso 1. udarati, lupati, kucati, biti (bi­
jem) (s ak.); doim ati se koga, potresti;
poticati
pulsus, us, m. udaranje ( p u l s u m v e ­
n a r u m a t t i n g e r e bilo opipati);
utisak
pulto 1. = p u l s o
pulvereus, adi. od praha; prašan; dižu­
ći prah
pulverulentus, adi. prašan, pun prašine
pulvillus, i, m. jastučić
pulvinar, aris, (rijetko: pulvinarium), n.
uzglavnica (jastuk), božja uzglavnica;
postelja (koje božice ili carice)
pulvinus
pulvinus, i, m. uzglavlje, jastuk
pulvis, eris, m. prah, prašina; rvalište;
glina
pumex, Icis, m. plavac (kamen), šuplji-
k ast kam en, plovućac
pumiceus, adi. od plavca, od plovućca
pumilio, onis, m. p atu ljak
punctim, adv. bodimice
punctum, i, n. ubod (koje životinje);
točka; povoljan glas n a izboru; odo­
bravanje; piknjica; tren u tak ; m ali od­
sjek
pungo, pugugi, punctum , 3. bosti; boc­
kati, v rijeđati, lju titi, žalostiti
punicčus, adi. grim izan, rum en
punio 4. (i punior 4.) kazniti; osvetiti
punitio, onis, /. kazna
punitor, 5ris, to. kaznitelj; osvetnik
pupa, ae, f. djevojčica; lu tk a
pupilla, ae, f. sirota (djevojčica bez ro­
ditelja); zjenica
pupillaris, e, odi. sirotinjski
pupillus, i, m. sirotan (dječak bez ro­
ditelja)
puppis, is, f. (u broda) krm a; brod
pupula, ae, /. zjenica; oko
pure, adv. čisto; svijetlo; razgovijetno;
pošteno; pravilno; sasvim
purgamen, Inis, n. pogan, nečist; um i­
renje, očišćenje
purgatio, onis, f. čišćenje; izgovaranje,
opravdavanje
purgo 1. čistiti; opravdati, ispričati; u-
kloniti
purpura, ae, /• grim izna boja, grimiz;
grim izno odijelo; grim izni pokrivač
purpuratus, adi. u grim izu; subst. purpu­
ratus, i, m. dvoranin
214 pyr&mis
purpureus, adi. grim izan (crven, lju b i­
čast, crvenkast); sjajan, lijep
purus, adi. čist; nekriv, nevin, pošten;
prost; nekićen; neposvećen; neoka­
ljan
pus, puris, n. gnoj
pusillus, adi, m ajušan; slab; neznatan;
podao, nizak
pusio, onis, to. dječačić
putatio, onis, /. kresanje drveta, obrezi-
vanje
putator, oris, m. kresač, obrezivač
puteal, alis, n. puteal (ograda oko m je ­
sta u koji je udario grom)
putearius, ii, m. bunarnik, kopač b u n ara
puteo, ui, —, 2. gnjio biti, biti truo,
sm rdjeti
puter ili ptitris, e, adi. g?,ijio, truo, uveo
putesco ili putlscu, tui, —, 3. usm rdjeti
se, istru n u ti
puteus, i, m. jam a; bunar; cisterna
putide, adv. pretjerano; afektirano, usil­
jeno
putidus, adi. gnjio; truo; m rzak; pedan­
tan
puto 1. obrezivati, kresati; m isliti; cije­
niti (a 1 q đ m a g n i nešto vrlo); d r­
žati z a ( a l q d p e r i c u l o s u n j )
putre-facio, feci factum , 3. učiniti da
sagnjije
putresco, —, — , 3. tru n u ti, sagnjiti, u-
sm rdjeti se
putridus, adi. gnjio, truo; m ekan, uveo
putris, v. p u ter
putus, adi. posve čist, sjajan
pyga, ae, f. stražnjica
pyra, ae, j. lom ača
pyramis, Idis, f. piram ida

Q. = Quintus. S. P. Q. R. = senatus
populusque Romanus. Q. F. F. Q. S. =
Quod felix faustum que sit! Bilo to
sretno i berićetno!
qua, adv. na kojoj strani, gdje, kuda;
kako
qua-cunque (quacumque), adv. gdje god,
kuda god; kako god
quadam-tčnus, adv. donekle
quadra, ae, f. četverouglast komadić
kruha; u pl. četverouglasti hljebovi
quadrageni, ae, a, adi. num . distr. po
četrdeset
qušdragesimus, adi. num . ord. četrde­
seti; quadragesima, ae, f. četrdesetina
(kao danak)
quadragies, adv. num . četrdeset p uta
quadraginta, adi. num . card, četrdeset
quadrans, antis, m. četvrtina asa; čet­
v rtin a
quadrantarius, adi. četvrtinski, tičući se
četvrtine asa
quadratus, adi. četverouglast; subst.
quadratum, i, n. četvorina
quadriduum, ii, n. vrijem e od četiri da­
na
quadriennium, ii, n. vrijem e od četiri
godine
quadrifariam, adv. n a četiri dijela
quadrifidus, adi. n a četiri dijela rasci-
jepljen
quadrigae, arum , /. četveropreg; kola sa
četiri konja
quadrigarius, adi. četveroprežni; qua­
drigarius, ii, m. vozač četveroprega
quadrigatus, adi. četveroprežac (novac),
sa slikom četveroprega
quadriiugus, quadriiugis, e, adi. na če­
Q
tiri konja; quadriiugi, drum , m. če­
tveropreg
quadrimestris, e, adi. od četiri mjeseca
quadrimus, adi. od četiri godine
quadringenarius, adi. od četiri stotine
quadringeni, ae, a, num. distr. po četi-
rista, po četiri stotine
quadringentesimus, adi. num . ord. četiri-
stoti
quadringenti, ae, a, adi. num . card, če­
ti rista, četiri stotine
quadringenties, adv. num . četirista puta
quadripartitus (quadripertitus), adi. na
četiri dijela razdijeljen, četverostruk
quadripedans etc., v. q u a d r u p e ­
d a n s etc.
quadriremis, e, adi. sa četiri reda vesala;
subst. f. četveroveslarka
quadrivium, ii, n. raskršće na četiri
strane, četveropuće
quadro 1. načiniti četverouglastim ; n a­
puniti; urediti, d o tjerati što; slagati
se; prilikovati, p ristajati
quadrupedans, antis, adi. koji ide četve­
ronoške; subst. konj trkač
quadrupes (quadripes), edis, adi. četve-
ronog; subst. četveronožac
quadruplator, oris, m. denuncijant, pot­
kazivač (koji je dobivao četvrti dio
globe), tužitelj
quadruplex, icis, adi. četverostruk
quadruplico 1. početverostručiti
quadruplus, adi. četverostruk; subst.
quadruplum, i, n. četverostruko; če-
tverokratnik
quaero, sivi, situm , 3. tražiti ( a l q m) ;
ne nalaziti; steći, zaslužiti, zaraditi;
težiti za čim, nastojati o čem (q. f ii-
quaesitio 216
g a m) ; (s inf.) tru d iti se; zahtijevati;
p itati (koga, a b, e x, d e a 1 q o); p re­
slušati (na sudu); rasp rav ljati što, is­
traživati
quaesitio, 5nis, /. istraga s m ukam a
quaesitor, oris, m. istražni sudac
quaesitum, i, n. p itan je
quaesitus, adi. biran, tražen; izabran,
izvrstan
quaeso, ------- 3. tražiti; obič. moliti, iz-
m oliti; q u a e s o molim; q u a e s u ­
m u s molimo
quaesticulus, i, to. m ala korist, m ala do­
b it
quaestio, onis, f. traženje; pitanje; istra ­
živanje; istrag a ( q u a e s t i o n e m
h a b e r e d e istragu voditi protiv);
q. p e r p e t u a stalni porotni sud
quaestiuncula, ae, /. malo znanstveno
p itan je
quaestor, oris, to. kvestor (rimski či­
novnik)
quaestorius, adi. kvestorski; subst. qua­
estorius, ii, m. bivši kvestor; quaesto­
rium, ii, n. šator ili stan kvestorov
quaestuosus, adi. koristan; lakom na
dobitak; koji mnogo dobiva
quaestura, ae, f. služba kvestorska, kve-
stu ra
quaestus, us, m. dobivanje (na trgovini),
korist, zaslužba; h a b e r e q u a e ­
s t u i r e m p u b l i c a m obogatiti se
upravom države
qua-libet (qualubet), adv. kud god, gdje
god; svakako
qualis, e, adi. interr. i relat. kakav
qualis-cumque (-cunque), adi. kakav god
qualis-libet (-lubet), adi. kakav god
qualitas, atis, f. kakvoća
qualus, i, m. košarica
quam, adv. kako, koliko; q u a m —
t a m , što — to; (obič. uz sup. bez
t a m ; q u a m m a x i m u s što veći;
q u a m p r i m u m što prije); nego,
od (uz comp.)
(uam-diu, adv. dokle? dokle god, dok
uam-libet (-lubet), adv. koliko mu
drago
uam-ob-rem, adv. čemu, zašto; jer, sto­
ga, zato
uam-primum, adv. što prije
quaterni
quam-quam (quamquam), conict. ako i,
prem da (s 'indik.); adv. ipak, pa opet
quam-vis, conict. koliko m u drago; ma
kako, prem da (s konj.)
qua-nam, adv. gdje li, kuda li?
quando, adv. i conict. kada; igda; kad,
budući da, je r
quando-cumque, adv. kad god, kako;
negda, jednoć
quandoque, adv. kadgod; negda
quando-quidem, conict. kad baš, kad
već
quantopere (quanto opere), adv. koliko
quantulus, adi. količak, kolišni
quantulus-cumque (-cunque), adi. ma
količak god
quantus adi. kolik, subst. quantum, i, n.
koliko; kao adv. koliko; gen. pret.
quanti po što; q u a n t o — t a n t o
što — to
quantus-cumque (-cunque), adi. koliki
god, koliko god, što god
quantus-libet, adi. kolik mu drago
quantus-vis, adi. koliki god
qua-propter, adv. zašto; zato
quare, adv. čim, po čemu, zašto; toga,
zato
quartadecimani, orum, m. vojnici č e tr­
naeste legije
quartanus, adi. koji pripada četvrtom u;
f e b r i s q u a r t a n a zimica koja
dolazi svaki četvrti dan; quartani,
orum, to. vojnici četvrte legije
quartarius, ii, to. četvrt, četvrtina
quartus adi. num. ord. četvrti; adv.
quartum po četvrti pu t
quartus-decimus, adi. num. ord. četrn a­
esti
qua-sl, adv. kao, gotovo; conict. kao da
quasillum, i, n. ili quasillus, i, m. koša­
rica za predivo
quassatio, onis, f. tresenje, trešn ja
quasso 1. tresti, udarati; razbiti, pokva­
riti; razdrm ati
quassus1, us, to. drm anje
quassus*, adi. slab, slom ljen
qua-tenus, adv. dokle, koliko; do kada;
kad već
quater, adv. num. četiri puta
quaterni, ae, a, adi. num. distr. po četiri
quatio
quatio, — quassum, 3. drm ati, tresti,
biti, goniti; oštetiti, razbiti; zabuniti,
ganuti; m učiti, m oriti
quattuor, adi. num. card, četiri
quattuor-decim, adi. num. card, četr­
naest
quattuor-viri, orum, m. kvatuorviri;
m jesne starješine
-que, conict. enklitična (zapostavlja se)
i, te; pače, nego
quem-ad-m6dum, adv. kako, kao što
queo, ivi (ii), itum , Ire, moći
quercetum, i, n. h rastik
querceus, adi. hrastov
quercus, us, /. (dat. i abi. plur. q u e r ­
c u b u s) h rast; hrastov vijenac
querela, ae, /. tužaljka; žalba, tužba
queribundus, adi. tužan, žaloban
querimonia, ae, f. tužba, tužaljka
queritor 1. veom a tužiti
querneus, quernus, adi. hrastov
queror, questus sum, 3. tužiti, tugovati,
jadikovati nad čim ( f o r t u n a m ) ;
cviljeti; tužiti se, potužiti se (a 1 q d
ili d e a 1 q a r e)
querquetulanus, adi. hrastikov
querulus, adi. koji se rado tuži; tužan,
žalovit
questio, onis, f. tužba, žalba
questus, us, m. jauk, tužnjava
qui1 adv. čim, po čemu; kako
qui5, quae, quod, koji, koja, koje; tko,
što
quia, conict. što, jer
qui-cumque ( q u i c u n q u e ) , quaecum ­
que, quodcum que, koji god; tko god,
što god
qui-dam, quaedam , quiddam (subst.) ili
quoddam (adi.), nekoji, neki, netko,
nešto; nekakav
quidem, adv. ta, zaista, dalcako, doduše,
baš, bar; ali; n e — q u i d e m niti
quidni, zašto ne
quies, etis, f. odmor, počinak ( q u i e ­
t e m c a p e r e počivati); noćni poči­
nak, san; sm rt; mir, m učanje
quiesco, evi, etum , 3. odm arati se, poči­
vati; spavati; m učati, sm iriti se, biti
na m iru; proći se čega
quiete, adv. m irno; povučeno
quietus, adi. m iran; koji m iruje; koji
u tišini živi; neu tralan; krotak
217 qulnque-vir
qui-libet, quaelibet, quidlibet (subst.) i
quodlibet (adi.), pron. indef. koji (tko)
m u drago, što mu drago; koji god
quin, conict. da ne, da (s konj.); kako
ne, zašto ne; (obično s e t i a m ) p a­
če, dapače
quinam, quaenam , quodnam, pron. in-
terr. koji li
quincunx, ncis, m. V12 asa i svakoga cije­
loga; p ri sađenju d rv eta ovakav una­
krsni red:
* * * * * *
* * * * *
* * * * * *
koji podsjeća na pet točaka na igra­
ćoj kocki
quindecies, adv. num. petnaest puta
quindecim, adi. num. card, petnaest
quindecimviralis, e, adi. kvindecim vir-
ski
quindecim-viri, orum ili um, m. kvinđe-
cim viri, zbor petnaestorice
quindeni, v. quinideni
quingenarius, adi. petstoti
quingeni, ae, a, adi. num. distr. po pet
stotina
quingentesimus, adi. num. ord. petstoti
quingenti, ae, a, adi. num. card, pet sto­
tin a
quingenties, adv. num. pet stotina puta
quini, ae, a, adi. num. distr. po pet
qulni-deni, ae, a, adi. num. distr. po
petnaest
quiniviceni, ae, a, adi. num. distr. po
dvadeset i pet
quinquageni, ae, a, adi. num. distr. po
pedeset
quinquagesimus, adi. num. ord. pedeseti
quinquaginta, adi. num. card, pedeset
quinquatrus, uum, f. i qulnquatria, Ium,
n. kv inkvatre (svetkovina od pet da­
na u čast Minervi)
quinquennalis, e, adi. petogodišnji
quinquennis, e, adi. petogodišnji; od pet
godina
quinquennium, ii, n. petogodište
quinque-partitus, adi. peterostruk
qulnque-primi, orum, m. petorica n a j­
uglednijih m agistrata (u municipiju)
qulnque-remis, e, adi. na pet redova ve-
sala; ( n a v i s ) q. peteroveslarka
qulnque-vir, i, m. kvinkvevir (jedan od
petorice)
quinqueviratus
quinqueviratus, us, m. kvinkvevirat,
služba kvinkvevira
quinquies, adv. num. pet puta
quinqui-plico 1. popeterostručiti
quintadecimani, orum, m. vojnici p etna­
este legije
quintani, orum, m. vojnici pete legije
Quintilis, is, m. ( m e n s i s), kvintil, kas­
n ije prozvan juli, srpanj
quintus, adi. num. ord. peti, adv. quin­
to, quintum, peti put
quintus-d£cimus, adi. num. ord. petna­
esti
quippe, adv. dakako, naravski; conict.
jer, budući da
Quirinalis, e, adi. K virinov; c o l l i s
Q u i r i n a l i s K virinal, brežuljak u
Rimu
Quirites, ium, m. rim ski građani, Rim ­
ljan i (naziv Rimljana u građanskim
odnosima)
quiritatio, onis, f. zapom aganje, vriska
quiritatus, us, m. vriska, vika
quirito 1. vikati u pomoć
quis (subst. i adi.) i qui (ponajviše adi.)
quae, quid (subst.) i quod (adi.) pron.
interr. i indef. tko? što? koji? kakav?
tko, što, tkogod, štogod, koji, kojigod
quis-nam ili quinam, quaenam quidnam
(subst.) ili quodnam (adi.), pron. in­
terr. tko? što? tko li? što li? koji?
koji li?
quls-plam, quaepiam, quldpiam (subst.)
i quodpiam (adi.), pron. indef. tko,
što, koji, tko god, što god, koji god
quis-quam, quidquam (quicquam), pron.
indef. itko, išto, ikoji
quis-que, quaeque, quidque, (subst.) i
quodque (adi.) pron. indef. svatko,
svašto, svaki
quisquiliae, arum , /. izmet, izm etak, ot­
padak
quis-quis, quidquid ili quicquid tko god,
što god, koji god
qui-vis, quaevis, quidvis (subst.) i quod­
vis (adi.) tko god, što god, koji god;
svatko, svašto; svaki, kojekakav
quo, adv. kamo, kako; gdje; dokle; če­
mu, radi čega; stoga, zato; zato što,
jer, kao da; da tim, da tako; qu5-m lnus
(s konj.) da ne
218 quum
qud-šd, adv. koliko, dokle; kako dugo;
dok
quofid-usque, adv. dok, dokle
quo-ćirca, adv. stoga, zato
quo-cumque, adv. relat. indef. kamo god,
kud god, kamo m u drago
quod 1) adv. zašto; zato. 2) (conict. s
ind.. i konj.) što, da; što se toga tiče
quodam-mddo, adv. nekako
quo-libet, adv. kam o m u drago, svaka-
ipo
quo-minus, conict. s konj. da ne
quo-mddo, adv. 1) interr. kako? 2) relat.
kako, kao što
quo-mod5-cumque (— cunque), odu. re­
lat. indef. kako god
quo-nam, adv. interr. ta kamo? kam o li?
quondam, adv. nekada, kadšto; nedav­
no; jednom
quoniam, conict. s indik. kad već, b u d u ­
ći da
quo-plam, adv. indef. kam o god
/ quoque, adv. (u prozi stoji enklitično uz
naglašenu riječ) i, također
quoqueversus, v. quoquoversus
qu5-quo, adv. relat. indef. kam o god
quoquo-versus, adv. na sve strane
quorsum ili quorsus, adv. interr. kamo,
čemu
quot, ađt. indecl. koliko (njih)? q. c I-
v e s a d s u n t kolik je broj nazočnih
građana? q u o t — t o t , koliko— to­
liko
quotannis, adv. svake godine
quot-cumqufi (— cunque), adi. indecl.
koliko god (njih)
quotidianus (cotidianus), adi. svakidaš­
nji; običan, prost
quotidie (cotidie), adv. svaki dan
quotiens, quoties, adv. koliko puta, ko­
liko god puta
quotiens-cumque, quotiescumque (—
cunque), adv. koliko god puta, kad
god
quotus, adi. koji (po redu), q u o t a
h o r a e s t? koji je sat? q u o t u s
q u i s q u e koliko? kolišno?
quotus-cumque (— cunque), adi. koliko
god
quo-usque, adv. interr. dokle?
quum, v. cum, 2)

R. = R ufus ili Romanus. R. P. = res
publica
rabide, adv. bijesno, pom am no
rabidus, adi. bijesan; do bjesnoće zane­
sen
rabies, ak. -em, abi. -e, f. bjesnoća;
bijes, pom am a; goropad, žestina; bez­
um na žanesenost
rabio, —, —, 3. bjesnjeti, pom am iti se
rabiose, adv. bijesno, goropadno
rabiosus, adi. bijesan, goropadan
rabula, ae, m. slab odvjetnik, m utikaša
racemi-fer, fera, ferum , adi. jagodono-
san
racemus, i, m. jagoda (vinova), boba;
grozd; vino
radiatus, adi. zrakam a opkoljen, sjajan
radicitus, adv. s korijenom , stubokom ,
iz tem elja, sasvim
radicula, ae, f. korjenčić, žilica
radio 1. i radior 1. sijevati, sjati
radius, ii, m. palica; žbica (u kotača);
pisaljka; polum jer; (tkalački) čunak;
v rsta m asline; zraka sunčeva; sijeva­
nje, sjaj
radix, icis, /. korijen, žila; donji dio;
predgorje, podnožje brda
rado, rasi, rasum , 3. strugati, ugladiti,
uglačati; taknuti, dirnuti; ostrugati,
obrijati; izbrisati
raeda (reda), ae, f. p u tn a kola, kočija;
raedarius, ii, m. kočijaš
ramalia, ium , n. suho granje, suharci
ramentum, i, n. strugotine, ostružine,
iverje
ramčus, adi. od grane; f r a g m e n t a
r a m e a g ran je
R
Ramnes ili Ramnenses, ium, m. Ram -
ljan i (jedno od tri najstarija plemena
u Rimu)
ramosus, adi. granat, krošnjat
ramulus, i, m. grančica
ramus, i, m. grana
rana, ae, /. žaba
rancidus, adi. pokvaren, sm rdljiv
ranunculus, i, m. žabica; žabar
rapa, v. rapum
rapacitas, atis, /. grabežljivost
rapax, acis, adi. grabljiv; otimački; g ra­
bežljiv; subst. razbojnik, lupež
raphanus, i, m. rotkva
rapide, adv. brzo, naglo
rapidus, adi. brz, plah, nagao, žestok,
silovit
rapiditas, atis, f. brzina
rapina, ae, /. grabež; grabljenje; pljač­
ka; plijen
rapio, rapui, raptum , 3. grabiti, ugra­
biti, zahvatiti, ponijeti; vući; požuriti
se čim; otim ati (plijen), plijeniti; si­
lom osvojiti, oteti; sa sobom povući,
zavesti na što; s e r a p e r e , r a p i
odjuriti; subst. raptum, i, n. ugrab­
ljeno, grabež
raptim, adv. brzo, žurno, na brzu ruku
raptio, onis, /. otim anje
rapto 1. silom odvući, vući, povlačiti,
brzo voditi; robiti, plijeniti
raptor, oris, m. otimač, razbojnik
raptus, us, m. otmica, razbojništvo
rapulum, i, n. repica
rapum, i, n. i rapa, ae, /. repa
raresco, —, —, 3. prorijediti se, rastaviti
se, o tvarati se, rjeđi bivati
raritas
raritas, atis, f. šupljikavost; rijetkost
raro, adv. rijetko
rarus, adi. rijedak, tanak; malo (njih);
izvrstan, krasan
rasilis, e, adi. uglađen, uglačan
rastellus, i, m. dem. od raster
raster, tri, m. /i rastru m , i, n. m otika sa
dva ili s više zubi
ratio, onis, /. 1) računanje, račun; popis,
zapisnik; svota, broj; poslovna veza,
prom et, odnos; r a t i o n e m c o n f i ­
c e r e proračunati; i n r a t i o n e m
i n d u c e r e uračunati; h a n c r a t i ­
o n e m h a b e r e c o e p i t uzeo je o-
vako razm išljati; r a t i o n e s c o n ­
f e r r e račune sravniti. 2) pl. korist,
interes. 3) obzir, m arenje, prom išlja­
nje, briga za što; h a b e r e r a t i o ­
n e m a l c i s r e i , a l c i s obazirati
se na. 4) m išljenje; um, razum , pam et,
razbor. 5) razlog, uzrok; razlaganje,
dokaz, posljedak. 6) zakon, pravilo,
načelo; namisao, nam jera. 7) odnos,
svojstvo, stanje. 8) nauk, teorija, zna­
nje; zasada, istina, m nijenje
ratiocinatio, onis, /. mozganje, prom iš­
ljanje; zaključak
ratiocinativus, adi. zaključni
ratiocinator, oris, m. računar, računo­
vođa
ratiocinor 1. računati, proračunati; umo-
vati, izvoditi
rationalis, is. m. računar, blagajnik
ratis, is, f. splav; čun, brod
ratiuncula, ae, f. računčić; (slab) razlog
ratus, adi. 1) proračunan; p r č r a t a
( p a r t e ) razm jerno. 2) određen, sta­
novit. 3) valjan; r a t u m h a b e r e
valjanim držati; a l q d m i h i r a ­
t u m e s t pristajem na što, po tv r­
đujem
rauci-sonus, adi. prom ukla glasa
raucus, adi. mukao, prom ukao, koji šu­
mi
audusculum , i, n. kom adičak mjedi;
m ali dug
■avio 4. prom uknuti
•avis, is, f. prom uklost
•avus, adi. m rk, žućkast
•ea, v. reus
220 recessus
reapse, adv. zazbilja, zbiljski, stvarno
reatus, us, m. optužba
rebellatio = rebellio
rebellatrix, icis, f. koja obnavlja rat,
otpadnica, odm etnica
rebellio, onis, /. ustanak; r e b e l l i o ­
n e m f a c e r e obnoviti ra t
rebellis, e, adi. ustanički, buntovan; re ­
belles, ium, m. buntovnici, ustanici
rebellium , ii, n. ustanak, pobuna
re-bello 1. iznovice ustati na oružje,
pobuniti se; boj iznovice zam etnuti
re-boo 1 . odjekivati, oriti se
re-calcitro 1 . ritati se; ne dati unići
re-calefacio (recalfacio), feci, factum , 3.
ugrijati, zagrijati
re-caleo, —, —, 2. jošte topao biti
re-calesco, lui, —, 3. opet se zgrijati
re-candesco, ui, —, 3. opet zabijeljeti;
zažariti se
re-canto 1. poreći, opozvati; čaranjem
otklanjati
re-cedo, cessi, cessum, 3. ustupati, uzm i­
cati, odstupati; odmaći se; nestajati;
otići, u daljiti se, iščeznuti; od čega
odstupiti (a b o f f i c i o ) ; odreći se, o-
kaniti se (a b a r m i s ) ; izginuti, n e­
stati
re-cello, —, —, 3. odskočiti
recens, entis, adi. nov, svjež, mlad, sko­
rašnji ( r e c e n t i v i c t o r i a odm ah
za pobjedom); neum oren; adv. nedav­
no
re-censeo, censui, censum ili censitum ,
2. razgledati, prebrojiti; prem išljati;
ispripovijedati
recensio, onis, f. cenzorsko pregleda­
vanje, popisivanje
recensus, us, m. = recensio
receptaculum , i, n. sprem a, skladište,
stan; utočište, skrovište
recepto 1. natrag trgnuti; često prim ati
receptor, oris, m. i receptrix, Icis, f. po­
novni osvojitelj; jatak
receptum , v. recipio
receptus, us, m. uzmak, uzm icanje (r e-
ceptui c a n e r e tru b iti na uz­
mak); utočište
recessus, us, m. vraćanje, povratak; uz­
mak; osam ljeno mjesto, skrovište, za­
kutak
recidivus 221
recidivus, adi. iznova uskrsao
re-cldo1, eidi, casum, 3. (cado) natrag
pasti, odskočiti; n atrag u što upasti,
pasti na koga; s boljega doći n a gore,
spasti n a što; pasti u koje vrijem e,
zgoditi se
recido2, cidi, cisum, 3. (caedo) odsjeći,
odrezati, izrezati, obrezati, um anjiti
re-cingo, cinxi, cinctum , 3. otpasati, ras-
pasati; r e c i n g i , svući se
redno, —, —, 3. odjekivati, razlijegati
se; odjekivati čim ( n o m e n )
reciperatlo, recipero, v. recuperatio,
recupero
recipio, cepi, ceptum , 3. n atrag uzeti,
povući, donijeti, dovesti; (vojsku) v ra ­
titi; zadržati za se; n atrag dovesti; o-
prostiti čega ( a l q m e x s e r v i t u ­
te ); opet prim iti, dobiti, uzeti, osvo­
jiti; (r. a n i m u m osvijestiti se); p ri­
m iti na se, u se (t e 1 a izvrći se stri­
jelam a); dopustiti, dati; preuzeti; obe­
ćati, podjam čiti se; s i g n u m r e c i ­
p i e n d i znak za uzm ak; s e r. v ratiti
se, uzm icati; oporaviti se (e x t i m 5-
r e)
reciproco 1. am o-tam o m icati
reciprocus, adi. istim se putem vraća­
jući; uzajam ni
recitatio, onis, /. čitanje
recitator, oris, m. čitač
re-cito 1. čitati, p red avati
re-clamatlo, onis, /. bučno prigovaranje,
p ro tivljenje
re-clamlto 1. prigovarati, opirati se
re-clamo 1. v ik ati p rotiv čega, glasno
prigovarati, pro tiv iti se (a l i c u i); o-
djekivati
reclinis, e, adi. nauznak se naslanjajući,
ležeći
reclino 1. nauznak se nasloniti, leći; od­
m arati se
recludo, clusi, clusum, 3. zaključano ot­
ključati, otvoriti ( p e c t u s e n s e
probosti); iskopati; izvući; otkriti, o-
čitovati
re-coglto i. ponovo razm išljati
recognitio, onis, f. razgledanje
re-cognosco, novi, nitum , 3. opet poz­
nati, opet se čega sjetiti ( n o c t e m
i l l a m); razgledati, razm atrati
recuperatio
re-colllgo, legi, lectum , 3. opet sakupiti,
opet k sebi uzeti, prim iti; r. s e oh­
ra b riti se
re-colo, colui, cultum , 3. opet raditi,
obrađivati ( t e r r a m ) ; opet se čime
baviti, što gojiti ( a r t e s ) ; ponoviti,
v ra titi; opet razm išljati, prom išljati
reconciliatio, onis, j. vraćanje; pom i­
renje
reconciliator, oris, m. uspostavitelj, ob­
novitelj; pom iritelj
re-conclllo 1. opet složiti (r. i n g r a ­
t i a m pom iriti); opet pom iriti; opet
popraviti; opet dobaviti, zadobiti; v ra ­
titi
reconditus, adi. skrovit, dalek; potajan;
zastario
re-condo, didi, dltum , 3. n atrag posta­
viti, spraviti; ostaviti, sprem iti, saču­
vati; zabosti; sakriti, zatajiti
re-coquo, coxi, coctum, 3. prekuhati;
pretopiti
recordatio, onis, /. spom injanje, sjeća­
nje
recordor 1. sjećati se, razm išljati, po­
m išljati n a što (s ak. i gen.); pomiš­
lja ti na buduće, im ati n a pam eti
re-creo, 1. iznova stvoriti; uskrisiti; pot­
krijepiti; r e c r e a r i i r e c r e a r e
s e oporaviti se, o k rijepiti se
recrepo, —, —, 1. odjekivati, oriti se
re-cresco, crevi, cretum , 3. opet rasti
recrudesco, crudui, —, 3. opet se otvo­
riti (o rani); buknuti, ponoviti se
recta, adv. prijekim putem , ravno
recte, adv. upravo, ravno; pravo, dobro;
pošteno, sretno
rectio, onis, f. upravljanje, uprava
rector, oris, m. upravitelj, gospodar; r.
n a v i s korm ilar
rectus, adi. prav, upravan, ravan (r e c-
t a r e g i o n e pravcem ); pošten, če­
stit; stalan, tvrd; subst. rectum, i, n.
ono što je pravo, pam etno
re-cubo, cubui, —, 1. nauznak, na leđi­
m a ležati
recula, ae, f. stvarca, stvarčica
recumbo, cubui, —, 3. leći; pasti, spus­
titi se
recuperatio (reciperatlo), onis, novo
polučenje, dobivanje natrag
 recuperator
recuperator (reciperator), oris, m. pre-
osvajač, koji ponovo stječe; član suda
za vraćanje im utka
recupero i recipero 1. n atrag zadobiti,
povratiti; opet osloboditi; opet p ri­
dobiti; r. r e m p u b l i c a m opet za­
dobiti najveću v last u državi
re-curo 1. opet izliječiti; brižljivo obra­
diti
re-curro, curri, cursum , 3. n atrag trčati;
v ra titi se; pribjeći (a d a 1 q m)
re-curso 1. n atrag trčati, h itjeti
recursus, us, m. povratak, uzm ak
re-curvo 1. uzvijati, n atrag savijati
re-curvus, adi. zavinut
recusatio, onis, /. odbijanje, nećkanje;
prosvjed, prigovor
re-cuso 1. ne h tjeti, nećkati se, otim ati
se (p e r i c ii 1 u m); prigovarati na su­
du, prosvjedovati
rčcutio, cussi, cussum, 3. potresti, uz­
drm ati
reda, v. raeda
red-amo 1. opet lju b iti
red-arguo, ui, utum , 3. pobijati, u laž
u tje ra ti (s ak.)
redarius, v. raed ariu s
red-do, didi, ditum , 3. 1) v ratiti; s e r.
c o n v i v i o v ra titi se n a gozbu. 2)
(kao dug) dati, v ra titi; r. g r a t i a m
v ra titi ljubav. 3) prevoditi (a 1 q d
L a t i n e ) . 4. odgovarati, za kim go­
voriti. 5) načiniti koga čim (a 1 q m
i r a t u m razgnjeviti) 6) predati, iz­
ručiti, priložiti; r. r a t i o n e m a l ­
c i s r e i d ati raču n o; v i t a m ( a n i ­
m a m) r. izdahnuti. 7) iz tijela što iz­
baciti, povratiti, izbljuvati. 8) (napa­
met) govoriti, kazivati, pripovijedati
redemptio, onis, /. otkupljivanje, otkup;
zakup; podm ićivanje
redempto 1. o tk u pljivati
rčdemptor, oris m. zakupnik, nabavljač
redemptura, ae, f. zakup, zakupljivanje
red-eo, ii, itum , Ire 1) n atra g ići, v ra­
titi se; r. a d s e osvijestiti se; r.
c u m a l q o i n g r a t i a m pom iriti
se s kim; r. i n m e m o r i a m a l c i s
t e i ili a l c i s sjećati se čega ili koga.
2) dolaziti, ulaziti, pritjecati (p e c u-
n i a). 3) doći na što, do čega (a d
222 red-undo
g l a d i o s ) . 4) dopasti komu, prijeći
na koga ( a l q d a d a l q m )
redigo, egi, actum , 3. n atra g tjera ti, v ra ­
ćati; u tjerati, dobiti, prim iti; n a m a­
nje n atjerati, um anjiti; n a gore po­
tisnuti, n atjerati, načiniti čim; c i v i ­
t a t e m i n p o t e s t a t e m r. drža­
vu podložnom učiniti; i n p r o v i n c i ­
a m r. učiniti pokrajinom ; i n s e r ­
v i t u t e m r e d i g i a b a l q o biti
zarobljen; a d i r r i t u m r. uništiti
redimiculum, i, n. vrpca, traka, veri-
žica za čelo
redimio, ii (Ivi), Itum, 4. obavijati, omo­
tati, ovjenčati
redimo, emi, em ptum , 3. n atra g kupiti;
otkupiti, izbaviti, otkloniti što; kupiti;
zakupiti, u zakup uzeti
red-integro 1. potpuniti, ponoviti, ob­
noviti
reditio, onis, /. vraćanje, povratak
reditus, us, m. povratak (r. i n g r a t i ­
a m pom irenje); dohodak
redivivus, adi. oživio, preporođen; po­
novo upotrijebljen; redivivum, i, i
ridlvlva, orum, n. ponovo upotreb­
ljavana građa
red-oleo, ui, —, 2. zaudarati po čemu,
vonjati, m irisati (v I n u m po vinu)
re-domitus, adi. (opet) ukroćen, opet
svladan
re-dono 1. opet pokloniti, v ra titi; op­
rostiti, pom ilovati koga
re-dormlo 4. ponovo spavati
re-duco, duxi, ductum , 3. n atrag voditi,
nositi; ponovo uvesti; r. m u n i t i o ­
n e s utvrde n atrag potisnuti; r. a 1-
qm in g r a t i a m c u m a l q o
pom iriti koga s kim
reductor, oris, m. onaj koji dovodi n a t­
rag; obnovitelj
reductus, adi. odmakao, dalek; povu­
čen
red-uncus, adi. zakrivljen, zavinut
redundanter, adv. obilno (u riječima),
preopširno
redundantia, ae, f. obilnost izraza; ve­
liko obilje
red-undo 1. preliti se, presipati se; po­
plavljen biti (a 1 q a re ); grnuti; za-
reduvia
desiti koga; obilovati, pretjecati; b u ­
jati
reduvia, ae, /. zanoktica
redux, ducis, adi. n atrag vodeći; n atrag
vođen, vraćajući se
rčfectlo, 5nis, /. obnova; okrepa, odmor
refector, oris, m. obnovitelj
refello, felli, —, 3. pobijati, uklanjati
refercio, fersi, fertum , 4. natrpati, napu­
niti
referio, —, —, 4. n atrag udariti; odbijati
re-fero, retu li (rettuli), relatum , ferre, 1)
n atrag nositi, vraćati; s e ili p e d e m
r. vraćati se, uzm icati; pas. razlijegati
se (v o x) 2) obraćati, okretati (natrag).
3) suditi po čemu, m jeriti o što. 4)
n atrag odnijeti, zadobiti; odgovor
donijeti; javiti; r. a l q d i n p u ­
blicum javno pokazati; r. v i-
c t o r i a m održati pobjedu. 5) kao
uzdarje vratiti; odgovoriti; g r a t i a m
r. a 1 1 c u i djelom iskazati zahval­
nost. 6) obratiti, okrenuti (in a l q d
o c u l o s ) . 7) ponoviti, sjećati se, pam ­
titi; prikazivati, b iti sasvim nalik na,
b iti slika i prilik a (a 1 q m o r e komu
licem). 8) donijeti, predati; pripovije­
dati, kazati, spom injati, opjevati. 9)
senatu ili narodu predložiti (a d s e ­
natum, populum)
ržfert, retu lit, referre, impers. pomaže,
stoji do čega, m ari
refertus, adi. nabijen, sasvim pun, pun
puncat
re-ferveo, — , — , 2. uzavreti, uskipjeti
refervesco, —, —, 3. prekipjeti, zavreti
reficio, feci, fectum, 3. iznova činiti, g ra­
diti; ponovo izabrati; ponovo sagra­
diti, popraviti; odm oriti, okrijepiti, o-
h rabriti, oporaviti (se e x l a b o r e ) ;
(dohodak od čega) dobivati
re-flgo, fixi, fixum , 3. otkinuti, otrgnuti;
ukidati
re-fingo, finxi, fictum , 3. ponovo graditi
re-flatus, us, m. protivan v jetar
re-flecto, flexi, flexum , 3. n atrag zavi-
nuti, okrenuti; p re tv a rati se; okretati,
obraćati
re-flo 1. nasuprot duhati, piriti
223 regia
re-fluo, fluxi, —, 3. n atrag teći, razliti
se
refluus, adi. koji natrag teče
reformatio, onis, f. preobrazba, obnav­
ljan je
reformator, oris, m. preobrazitelj, po­
pravljač, obnovitelj
reformidatio, onis, f. prepadanje, žaca-
nje
rč-formido 1. prepadati se, žacati se od
čega ( a l q d )
re-formo 1. preobraziti, prom ijeniti u
licu
re-foveo, fovi, fotum, 2. ponovo ugrijati,
okrijepiti, osvježiti
refragor 1. glasovati protiv koga, pro­
tiviti se; opirati se
re-freno 1. obuzdavati; krotiti, zausta­
v ljati
re-frico, fricui, fricaturus, 1. razgrepsti;
ponoviti; ponovo se pojaviti
refrigeratio, onis, /. rashlađivanje
refrigero 1. rashladiti; ohladiti, popu­
stiti, um oriti se
re-frlgesco, frixi, — 3. ponovo se ras­
hladiti; ohladjeti, šuštati, um oriti se,
zapeti
re-fringo, fregi, fractum , 3. razbiti, ot­
kinuti; razderati; slomiti, skršiti, zau­
staviti ( a l q d )
re-fuglo, fugi, fugiturus, 3. 1) intr. n at­
rag bježati, uzmaći; nestati, odmicati
se; pribjeći (a d a 1 q m). 2. tranz. n a­
tra g bježati od, u k lan jati se čemu
(a 1 q m i a l q d )
refugium, ii, n. zaklon; utočište
refugus, adi. uzmičući
re-fulgeo, fulsi, — 2. odsijevati, sinuti
re-fundo, fudi, fusum, 3. natrag lijevati,
bacati; pas. razlijevati se
refutatio, onis, /. pobijanje
rčfuto 1. suzbijati; odbijati, ne m ariti
za što (s ak.); pobijati, opovrgnuti
regalis, e, adi. kraljevski, kraljev; car­
ski
regaliter, adv. kraljevski, carski; sjajno,
krasno
re-gero, gessi, gestum, 3. n atrag nositi;
uzvratiti
regia, v. regius
regie
regie, adv. kraljevski, carski; krasno,
sjajno; tiranski
regificus, adi. kraljevski, carski
regimen, inis, n. i regimentum, i, n. up­
ravljanje; uprava; vlada; kormilo
regina, ae, f. kraljica, carica
regio, onis, f. sm jer, crta; položaj ( r e c -
t a ' r e g i o n e na pravac); međa; st­
ran a neba ili svijeta; kraj, okoliš, po­
dručje; zemlja, pokrajina, kotar; e
r e g i o n e , upravo, ravno
regionatim, adv. po kotarim a
regius, adi. kraljevski, kraljev, carski
(r. b e l l u m ra t s kraljem ); regii,
orum, m. kraljevska vojska; dvorani;
regia, ae, /. kraljevski dvor; prijestol­
nica
regnator, oris, m. kralj, vladar, gospo­
dar
regnatrix, icis, f. vladarica, kraljica
regno 1. kraljevati, vladati, gospodovati
regnum, i, n. kraljevstvo, kraljevsko
dostojanstvo, kraljevska vlast; n a j­
veća vlast; tiran ija; kraljevina, drža­
va; vladarska obitelj
rego, rexi, rectum , 3. upravljati, voditi;
vladati (s ak.); uputiti; savjetovati
regredior, gressus sum, 3. natrag ići,
vraćati se; uzm icati
regressus, us, m. nazadovanje, povratak;
uzm ak
regula, ae, f. letva; m jerilo, pravilo
regulus, i, m. kraljić, carić; kraljević,
carević
re-gusto 1. ponovno okusiti
reicio, ieci, iectum, 3. n atrag bacati; za­
m etnuti; odbaciti, odrinuti, izbaciti,
uzbiti; odbiti što; otpraviti; uputiti,
predati; odgađati
reiectlo, 5nis, f. odbijanje, neprim anje,
odbacivanje
re-labor, lapsus sum, 3. natrag udariti,
opadati; n atrag teći
re-languesco, gui, — 3. om litavjeti, u-
m oriti se, iznemoći
relatio, 5nis, f. vraćanje; ponavljanje;
izvješćivanje (kojega magistrata u se­
natu); izvještaj
relatus, us, m. pripovijedanje; službeno
izvješćivanje
224 reliquus
relaxatio, onis, f. odmor, olakšanje, o-
poravak
re-laxo 1. raširiti, rasprostraniti; po­
puštati, odrješivati, otvarati; oslobo­
diti, oprostiti, odvezati; ublažiti; od­
moriti, razveseliti
relegatio, onis, f. izgon
re-lego1 1. poslati, otpraviti; koga izag­
nati; udaljiti; upisivati komu što
re-Iego2, legi, Iectum, 3. (s ak.) ponovo
skupiti, smotati, ponovo proputovati,
prevaliti; ponovo čitati; razgovarati se
o čemu; ponovo-razm išljati
re-levo 1. (s ak.) ponovo dići, uspraviti,
olakšati; ublažiti; učiniti da se tko
oporavi, tješiti koga
relictio, dnis, /. ostavljanje, zapuštanje
relicuus = reliquus
religatio, onis, f. vezivanje
religio, 5nis, f. zdušnost, savjesnost; po­
božno žacanje; duševna sum nja (n u 1-
l a m l h i r e l i g i o e s t ne žacam
se); pobožnost, strah božji, duševnost,
vjera (plur . vjera, zakon); praznovjer­
na bojazan, praznovjerje; plur. praz­
novjerne misli, sum nje ( r e l i g i o n i ­
b u s d e d i t u m e s s e biti prazno­
vjeran); (religiozno) poštovanje, služ­
ba božja; plur. vjerski obredi; grijeh,
prokletstvo; obveza, prisega; svetost;
svetinja
rellgldse, adv. zdušno, savjesno; pobožno
religiosus, adi. zdušan, savjestan; obaz­
riv; pobožan; praznovjeran; svet
re-llgo 1. straga privezati, svezati; odve­
zati
re-llno, levi, —-, 3. otpečatiti; izvaditi
re-linquo, liqui, lictum, 3. (s ak.) 1) osta­
viti. 2) prepustiti, pustiti, dati; r e-
l i n q u l t u r u t ostaje; r. a n i ­
m a m ( v i t a m , l u c e m ) um rijeti;
relictum, i, n. ostatak; r e l i n q u i
ostati, zaostati. 3) okaniti se čega, za­
pustiti; ostaviti nekažnjeno, prostiti.
4) prem učati
reliquiae arum , f. preostalo, ostatak;
razvaline, ruševine
reliquus, (relicuus), adi. ostali, preostali;
budući ( t e m p u s r. budućnost); r e ­
l i q u u m e s t u t još ostaje da; n i -
relligio
h i l e s t r e l i q u i ne ostaje ništa
drugo; n i h i l s i b i r e l i q u i f a ­
c e r e ništa ne propustiti
relligio, v. religio
re-luceo, luxi, —, 2. odsijevati, sinuti
re-lucesco, luxi, — 3. ponovo zasjati
re-luctor 1. otim ati se, opirati se
re-maledico, —, —, 3. psovke vraćati
re-mando 1. otporučivati, odgovoriti
re-maneo, mansi, —, 2. ostati, zaostati;
trajn o ostajati
remansio, onis, /. ostajanje, zaostajanje
remedium, ii, n. lijek od čega; sredstvo,
pomoć
re-meo 1. n atrag ići, vraćati se
re-metior, m ensus sum, 4. ponovo m ot­
riti; ponovo razm išljati; ponovo p ri­
jeći, proputovati
remex, igis, m. veslač; kolekt. veslači
remigium, ii, n. veslo; veslanje; veslači
remigo 1. veslati
re-migro 1. n atrag putovati, vraćati se,
n atrag se seliti
re-miniscor, —, 3. opom injati se, sjećati
se (s gen. i ak.); izmisliti
re-misceo, miscui, m ixtum , 2. izm iješati,
pom iješati
remisse, adv. m irno, krotko
remissio, 5nis, /. spuštanje; popuštanje;
otpuštanje, praštanje; odm aranje;
blagost, m litavost
remissus, adi. odapet, popušten, m litav;
blag, krotak, m iran; veseo; nem aran,
trom
re-mitto, misi, missum, 3. (s ak.) 1) n a t­
rag poslati, v ra titi ( c o n t i o n e m r.
raspustiti skupštinu); n atrag bacati;
vraćati; uzvratiti; puštati od sebe; k a­
mo u p u titi ( a l q đ a d a l q m). 2) po­
pustiti, spustiti; odapeti ( a r c u m ) ;
razriješiti ( v i n c u l a ) ; razvedriti,
krijepiti; popustiti u čemu; otpustiti,
prostiti; dopustiti, priznati, čega se
odreći; r. s e , r e m i t t i ili r e m i t ­
t e r e jenjati, m inuti, prestati
re-molior 4. otisnuti, odvaljati
re-mollesco, — — 3. ponovo om ekoput-
jeti; um ilostiviti se
re-mollio 4. raznježiti
remoramen, inis, n. sprečavanje, zapre­
ka
15 LA T IN SK O -H R V A TSK I RJEČN IK
225 re-nuntio
re-mordeo, mordi, m orsum , 2. ponovo
ujedati; uznem irivati
re-moror 1. 1) intr. zadržavati se, bora­
viti. 2) tranz. ustavi jati, zadržavati
remote, adv. udaljeno
remotio, onis, /. odbijanje, uklanjanje
remotus, adi. udaljen, dalek; prost, čist
(a c u l p a )
re-moveo. movi, motum, 2. natrag m i­
cati, odmicati, u klanjati; raspustiti;
reći da tko odstupi ( i n t e r p r e t e s ) ;
a l q m a r e p u b l i c a r. maći od
uprave državne; r e m o t o i 6 c 6 bez
šale
re-mugio 4. odm ukati; odlijegati m uka-
njem , šum ljenjem , tutnjavom ; odje­
kivati
re-mulceo, mulsi, m ulsum, 2. uvući, sa­
viti
remulcum, i, n. konop za teglenje
remuneratio, onis, /. naplaćivanje, v ra­
ćanje, naknada
re-muneror 1. ponovo nadariti, n ag ra­
diti
re-murmuro 1. vraćajući se šum iti
remus, i, m. veslo
re-narro 1. (opet) pripovijedati
re-nascor, natus sum, 3. ponovo se ro­
diti, postati
re-navigo 1. n atrag broditi
re-neo, -------2. predeno raspredati
renes, um (Tum), m. bubrezi
re-nideo, —) —, 2. odsijevati; sjati se od
radosti, radovati se, sm iješiti se
re-nltor, nisus sum, 3. odupirati se, pro­
tiviti se
re-nol 1. natrag plivati
reno* ili rheno, onis, m. krzno, kožuh
re-nodo 1. svezati u uzao; odriješiti
renovamen, Inis, n. nova prilika, izm je­
na oblika
renovatio, onis, f. obnavljanje
re-novo 1. obnavljati, popravljati; po­
novo počiniti ( s c e l u s ) ; preorati;
snagu obnoviti, potkrijepiti, odm oriti
re-numero 1. isplatiti; odbrojiti
renuntiatio, onis, /. oglašivanje
re-nuntio 1. otporučivati, izvješćivati,
pripovijedati; javno proglasiti da je
tko izabran za što ( a l q m c o n s u ­
l e m) ; otkazati; odreći se
re-nuo
re-nuo, ui, — 3. migom odbijati, ne o-
dobravati, prezirati
reor, ra tu s sum, 2. misliti, cijeniti, sm a­
tra ti
repagula, orum, n. prijevornica
repandus, adi. uzvinut, uzvrnut
reparabilis, e, adi. popravljiv, nadokna­
di jiv
re-paro 1. ponovo steći; popraviti, pono­
viti, naknaditi; pom laditi, okrijepiti,
obnoviti, iznovice započeti ( b e l l um);
prom ijeniti za što ( a l q d a l q a re )
repastinatio, onis, /. okopavanje, preko­
pavan je
re-pello, repuli (reppuli), repulsum , 3.
odrinuti, otisnuti; odagnati, p ro tjerati
(r. a s p e lišiti nade); suzbiti, p rep ri­
ječiti; odbiti što, prezirati; pobiti, opo­
vrći
re-pendo, pendi, pensum , 3. natrag vag-
nuti; odvagnuti, odm jeriti; izbrojiti;
om jeriti; otplatiti, v ratiti
repens, entis, adi. nenadan, neočekivan
repente, adv. iznebuha, iznenada
repentinus, adi. nenadan, naprasit; re-
pentinS, adv. iznenada, neočekivano
repercussus, us, m. odskok, odsjev; ot­
por; odjek
re-percutlo, cussi, cussum, 3. odbijati,
part, repercussus, odjekujući, razlije-
žući se; odsijevajući
reperio, reperi (repperi), repertum , 4.
ponovo naći, iznaći, otkriti; doznati,
dobiti, steći; izm isliti
repertor, oris, m. izumjelac, začetnik
repetitio, onis, /. ponavljanje
repetitor, oris, m. koji traži natrag, po-
traživač
re-peto petivi, (petii), petitum , 3. pono­
vo sezati za; n av aliti ponovo na koga
( a l q m) ; v ra titi se, natrag ići ( u r ­
b e m) ; n atrag dovesti, dozvati; pono­
vo osvojiti; iznovice iskati, izmoliti;
n atrag iskati, tražiti ( r e s r. tražiti
zadovoljštinu ili naknadu; p e c u ­
n i a e r e p e t u n d a e naknada o-
pljačkanih novaca); zahtijevati (p o e-
n a s r. kazniti); zam etnuti, obnoviti,
ponovo razm išljati, obnavljati; natraš-
ke brojiti; naknaditi; izdaleka poči-
n jati
226 re-promitto
re-pleo, plevi, pletum , 2. ponovo nap u ­
niti; popuniti
replicatio, onis. f. odm atanje; kružno
kretanje
re-pllco, avi, atum. 1. razviti; razm otati,
otvoriti
repo, repsi, reptum , 3. m iljeti, puzati,
gm izati
re-pono, posui, positum, 3. (s ak.) n atrag
m etati, stavljati; sprem ati, čuvati; od­
ložiti, položiti, skinuti ( a r m a); uko­
pati; ponovo položiti; popraviti; izno­
vice postavljati; ponovo prikazati
( f a b u l a m dramu); postaviti što
mjesto čega; naknaditi, naplatiti; po­
ložiti, postaviti; brojiti m eđu ( s i d e ­
r a in deos)
re-porto 1. natrag nositi, voditi; donijeti
glas; ponoviti; zadobiti, steći ( v i c t o ­
riam)
re-posco, ------- 3. natrag tražiti, zahti­
jevati što od koga ( a l q m a l q d ) ;
tražiti svoje pravo; opom injati
repostor, oris, m. obnovitelj, obnavljač
repostus, adi. dalek, udaljen
repčtia, orum, n. gozba (drugi dan posli­
je pira)
repraesentatio, onis, f. isplaćivanje goto­
vim novcima; prenes. prikazivanje,
slika
repraesento 1. (s ak.) iznijeti na oči,
pokazati; u gotovu platiti; sm jesta
učiniti, uskoriti, r. m e d i c i n a m od­
m ah upotrijebiti lijek; r. p o e n a m
kaznu sm jesta izvršiti
re-prehendo (reprendo), prehendi, p re­
hensum, 3. (s ak.) uhvatiti; ustaviti,
zaustaviti; ukrotiti; pokarati; pobijati
reprehensio, onis, j. zaustavljanje, k u ­
đenje
reprehenso 1. neprestano zaustavljati
reprehensor, oris, m. kudilac, karač;
popravljač
repressor, oris, m. zaustavljač, spreča-
vatelj
reprimo, pressi, pressum , 3. natrag po­
tiskivati; zaustavljati, stišavati
repromissio, onis, /. obećanje (za obe­
ćanje), uzajam no obećanje
re-promitto, misi, missum, 3. obećati u-
zaj amno
repto 227
repto 1. v rljati, gm izati; polagano ići
repudiatio, onis, j. odbijanje
repudio, 1. (s ak.) odbijati, ne prim ati,
zabaciti
repudium , ii, n. odbijanje, raspust; n a­
puštanje žene
re-puerasco, — — 3. ponovo djetetom
postati, p o djetinjiti
repugnanter, adv. s opiranjem
repu g n an tia1, ium, n. suprotne stvari,
suprotnosti
repu g n an tia2, ae, /. protivljenje, otpor,
razdor
re-pugno 1. boriti se protiv, opirati se,
p rotiviti se; ne slagati se
repulsa, ae, /. odbijanje prilikom traže­
n ja službe; neuspjeh, poraz ( f e r r e ,
a c c i p e r e r e p u l s a m p re trp je ti
poraz, propasti prilikom izbora); us­
kraćivanje
repulsus, us, m. odbijanje; odskok
re-pungo, —, —, 3. ponovo bosti
re-purgo 1. ponovo očistiti; o trijebiti
reputatio, onis, f. razm atranje, razm iš­
ljanje
re-puto 1. proračunati, razm išljati
re-quies, etis, f. mir, odmor, počivanje;
počivalište
re-quiesco, quievi, quietum , 3. počivati;
\ spavati; sm iriti se
Ve-quietus, adi. odm oran, otpočinuo
re-quIro, sivi, situm , 3. ponovo tražiti,
iskati; ne nalaziti; tražiti, željeti, za­
h tijevati; raspitivati, ispitivati; p re ­
gledati
res, rei, /. 1) stvar, zgoda, prilika; r e s
u pl. svijet, priroda, n arav ( r e r u m
d o m i n u s gospodar svijeta); gen.
r e r u m često u nas ne treba pre­
voditi, npr. a b d i t a r e r u m skrovi­
to; r. m i l i t a r i s vojništ'vo; r. n a-
v a l i s pom orstvo; r e s d i v i n a e
žrtve; r. p u b l i c a država; opće do­
bro; s u m m a r e s p u b l i c a opsta­
nak države. 2) događaj, zgoda, slučaj,
sudbina; junačko djelo, rat, boj, djelo,
posao; r e s c a p i t a l i s zločin v ri­
jedan sm rti; r e s g e s t a e djela,
osobito junačka. 3) odnos, stanje, sre­
ća; r e s s e c u n d a e sreća; r e s
a d v e r s a e nesreća; p r o r e (n a­
rčsipio
t a) po zgodi i prilici; b e n e s e r e s
h a b e t dobro je. 4) zbilja, istina. 5)
predm et, građa, sadržaj. 6) imovina,
dobro; r. f a m i l i a r i s im utak. 7)
korist, dobro, sreća; e r e v i d e t u r
pokazuje se korisnim . 8. uzrok, razlog
(o b e a m , h a n c r e m stoga, zato).
9) posao. 10) parnica. 11) država, vlast,
gospodstvo (r e s R o m a n a ) ; s u m-
m a ( a e ) r e r u m vrhovno zapovjed­
ništvo
re-sacro 1. rješavati kletve
re-saevio, 4. ponovo bjesnjeti
rčsalutatio, čnis, f. odzdrav, uzvraćanje
pozdrava
re-saluto 1. odzdraviti
re-sarcio, sarsi, sartum , 4. ponovo po­
p rav ljati; ponovo naknaditi
re-scindo, scidi, scissum, 3. razderati;
porušiti; otvoriti; zatrti, uništiti
re-scisco, scivi ili scii, scitum , 3. saznati,
doznati
re-scribo, scripsi, scriptum , 3. otpisati,
pism eno odgovoriti; iznovice pisati;
pism eno pobiti; otpisati (dug); upisati
m eđu
rescriptum , i, n. carski otpis, naredba
re-seco, secui, sectum, 1. odrezati, od­
sjeći; zaustaviti, istrijeb iti
re-sem ino 1. iznova roditi
re-sequor, secutus sum, 3. odgovoriti
re-sero 1. otkračunati, otvoriti; otpočeti
re-servo 1. sačuvati, uštedjeti, ostaviti;
izbaviti; zadržati
reses, fdis, adi. zaostao; lijen, besposlen
re-sldeo, sedi, sessum, 2. sjedeći zaostati,
zabaviti se, sjedjeti; sm iriti se; zao­
stati, ostati
re-sido, sedi, sessum, 3. sjesti, otpo-
činuti; u ginjati se, uleknuti se; izm a­
ći; sm iriti se, um inuti
residuus, adi. zaostali, preostali; resi­
duum , ii, n. ostatak
re-signo, 1. otpečatiti; očitovati, obja­
viti; ukinuti
re-siHo, lui, —, 4. n atrag skočiti, od­
skočiti
re-slm us, adi. uzvinut, naprćen
resina, ae, /. smola
resipio, —, —, 3. zadajati čime (a 1 q d),
im ati okus po čemu
 resipisco
resipisco, resipii i resipui, —, 3. opam e­
titi se; osvijestiti se
re-sisto, stiti, —, 3. stati, zaustaviti se;
odoljeti, oprijeti se, braniti se ( a l i ­
cui )
re-solvo, solvi, solutum , 3. opet odrije­
šiti; ispreći; otvoriti; rastaviti, rasto­
piti; om litaviti, um oriti se; ukinuti,
uništiti; rastjerati, svršiti; osloboditi
resonabilis, e, adi. razliježući se
re-sono 1. razlijegati se, oriti se, zujati;
ječati; odjekivati čim (s ak.); zagluši-
vati
re-sonus, adi. razliježući se, odjekujući
re-sorbeo, —, —, 2. n atrag u se srkati,
n atrag povlačiti
re^specto 1. obazirati se; gledati na što;
izgledati
respectus, us, m. obzir; razm išljanje;
utočište
re-spergo, spersi, spersum , 3. poškropiti,
poprskati
respersio, 5nis, f. škropljenje, poprska-
vanje
respicio, spexi, spectum, 3. obazirati se;
gledati na koga (a 1 q m, a l q d ) ; za
sobom ugledati; prem išljati; očekivati;
gledati, b rin u ti se, stara ti se za koga;
zapadati komu
respiramen, inis, n. dušnik
respiratio, onis, j. disanje; odmor (u go­
voru), predah
respiro 1. izdisati ( a n i m a m ) ; odisati;
jenjati, prestati
re-splendeo, ui, —, 2. odsijevati
re-spondeo, spondi, sponsum, 2. obreći,
zavjeriti se; o d g o v o r i t i ; odazvati
se, jav iti se (o vojnicima i tuženici­
ma); vraćati; podudarati se, biti nalik
na ( p a t r i ) ; ležati prem a čemu
responsio, onis, f. odgovaranje, odgovor
responsito 1. odgovarati
responso 1 . odgovarati; prkositi, supro-
titi se
responsum, i, n. odgovor ( f e r r e do­
biti); naputak
respublica, v. res i publicus
re-spuo, spui, —, 3. izbljuvati, povratiti;
odbiti, prezreti
re-stagno 1 . izliti se; biti poplavljen
228 re-tego
restauro 1. popraviti; obnoviti, iznovi-
ce zam etnuti (rat)
resticula, ae, f. konopčić
re-stillo 1. opet ukapati, na kapljice li­
jevati
restinctio, onis, f. gašenje
re-stinguo, stinxi, stlnctum , 3. gasiti,
trn u ti; blažiti, 'm iriti; priječiti, un i­
štiti
restipulatio, onis, f. uzajam na obveza
re-stipulor 1. tražiti obećanje u zam je­
nu
restis, is, /. uže, konop
restito 1. zaostajati, oklijevati
restituo, stitui, stitutum , 3. na pređašnje
m jesto postaviti; n atrag dovesti, v ra ­
titi; opet dati, povratiti, popraviti,
opet postaviti, uspostaviti ( p r o e l i -
u m); opet urediti
restitutio, dnis, /. popravljanje; povra­
ćanje; pom ilovanje
restitutor, oris, m. popravljač, obnovi­
telj
re-sto, stiti, —, 1. zaostajati, preostati;
protiviti se, opirati se (s dat.); preteći
restricte, adv. tijesno, oskudno, štedlji­
vo; točno
restrictus, adi. napet, tijesan; štedljiv,
škrt; točan, strog
re-stringo, strinxi, strictum , 3. otraga
vezati; oslabiti; stegnuti
re-sudo 1. znojiti se; vlažan biti
resulto 1. odskočiti; odjeknuti
re-sumo sumpsi, sum ptum , 3. ponovo
uzeti; ponovo se prim iti čega, pono­
viti; ponovo se čega dobaviti
re-suplno 1. povaiiti, oboriti
re-suplnus, adi. ležeći nauzak; od oho­
losti ukočen
re-surgo, surrexi, surrectum , 3. ponovo
ustati, podići se; ponovo se pojaviti
re-suscito 1. ponovo podjarivati, izazi­
vati
retardatio, onis, /. zadržavanje, zakaš-
njavanje
re-tardo 1. zadržati, ustaviti, zaustaviti,
braniti kom u (s ak.)
rete, is, n. mreža, pređa
re-tego, texi, tectum , 3. otkriti, otvoriti;
rasvijetliti; odati, očitovati
rč-tendo
re-tendo, tendi, tentum (tensum), 3. oda­
peti
retentio, onis, /. u stavljanje
re-tento1 1. ( r e t i n e o ) zaustavljati; sa­
čuvati
re-tento1 1. ( t e n t o ) ponovo pokušati
re-texo, texui, textum , 3. satkano rast-
kati, parati; ukinuti, p reraditi; obna­
vljati
reticentia, ae, /. m ucanje; prešućivanje;
p rekidanje (govora)
reticeo, cui, —, 2. m učati, šutjeti; pre-
m učati (a 1 q d)
reticulum, i, n. m režica
retinaculum, i i retinaclum, i, n. uže,
konop
retinens, entis, adi. držeći se
retineo, tinia, tentum , 2. zaustaviti, za­
držati, ne pustiti; držati na uzdi; za­
bavljati, zanim ati; održati, sačuvati
re-tinnio 4. zvečati, zvučiti
re-to^-queo, torsi, tortum , 2. okrenuti,
obimuti; zav ratiti; m a n i b u s r e ­
t o r t i s s rukam a vezanim na leđim a
retractatio, onis, f. nećkanje, p ro tiv lje­
nje
re-tracto 1. pipati, laćati se; ponovo se
čime baviti, obrađivati; ponovo raz­
m išljati; poreći; protiviti se, ne h tjeti
retractus, adi. dalek, udaljen
re-traho, traxi, tractum , 3. natrag vući,
n atrag potisnuti; dovući, v ratiti; od­
vraćati, ne dati komu; zadržati, pono­
vo vući, potezati na što; navući
retrecto, v. retracto
re-tribuo, ui, utum , 3. n atrag dati, v ra ­
titi; dati kom u ono što ga ide
retro, adv. nazad; natraške, unazad; n a­
protiv, ponovo
retrorsum ili retrorsus, adv. nazad, n a­
traške, naopako; ponovo
retro-versus i retrorsus, adi. n atrag o-
kren u t
re-trudo, trusi, trusum , 3. otisnuti, po­
tisnuti; retrusus, adi. dalek, sakriven
re-tundo, tuđi, tusum (tunsum), 3. otis­
nu ti natrag, zauzdati; otupiti, ugu­
šiti
reus, i, m. i rea, ae, /. okrivljenik, okri­
vljenica, krivac, pl. r e i parbenici;
a l q m r e u m f a c e r e optužiti
229 rč-volvo
re-valesco, lui, 3. ponovo ozdraviti, po­
novo ojačati
re-veho, vexi, vectum , 3. n atrag dovesti,
donijeti; pas. n atrag doći, dovesti se;
(u govoru) v ratiti se na što
rč-vello, velli (vulsi), vulsum , 3. istrg ­
nuti, srušiti, otkinuti; zatrti
re-velo 1. otkriti
re-venio, veni, (ventum), 4. n atrag doći,
v ra titi se
re-vera, adv. uistinu, doista
re-verbero 1. suzbiti, odbijati
reverens, entis, adi. poštujući, sm jeran
reverenter, adv. s poštovanjem , sm jer­
no
reverentia, ae, j. poštovanje, sm jernost
re-vereor, veritus sum, 2. (s ak.) bojati
se, plašiti se čega; poštovati, častiti
reversio, onis, /. vraćanje, povratak
re-vertor, perf. re-v erti (partic. perf.
r e v e r s u s vrativši se), 3. v ra titi se;
okrenuti se, obrnuti se
re-vincio, vinxi, vinctum , 4. svezati;
utvrditi, privezati
re-vinco, vici, victum , 3. svladati, nad­
vladati; pobiti, opovrći
re-vTresco, virili, -—, 3. ponovo ozele-
njeti; pom laditi se; ojačati
re-viso, visi, —, 3. ponovo ogledati, po­
novo posjetiti
re-vivisco, vixi, —, 3. oživjeti
revocabilis, e, adi., koji se može dozvati,
vratiti, opozvati
revocamen, inis, n. opomena na povrat,
odvraćanje
revocatio, onis, /. pozivanje natrag, opo-
zivanje, vraćanje
re-voco 1. n atrag zovnuti, zvati; uzmaći,
odvrnuti; vratiti; obnoviti; odvratiti
( a l q m a b a l q a re ); poreći, stis­
nuti; dovesti u neki odnos, urediti po
čemu ( r e m a d m a n u s r. dati da
dođe do borbe na šake); ponovo poz­
vati, zazvati
re-volo 1. n atrag letjeti
revolubilis, e, adi. koji se može natrag
valjati, odvratiti
re-volvo, volvi, volutum , 3. n atrag va­
ljati, m otati; (knjigu) otvoriti, odmo­
tati; r e v o l v i ponovo u što upasti,
naići n a što (zlo); v ra titi se na što
rč-vomo 230
re-vomo, ui, itum , 3. ponovo izbljuvati
rex, regis, m. k ralj; v ladar
rhapsodia, ae, f. rapsodija (pjev iz ho­
mer skih pjesama)
rheda, v. reda
rhetor, oris, m. retor, učitelj rječitosti
rhetorica, ae ili rhetorice, ces, f. govor-
ništvo, reto rik a
rhetorice, adv. govornički, s govornič­
kim nakitom
rhetoricus, adi. retorski, govornički;
rhetorica, orum, n. retorika; rhetori­
ci, orum, m. knjige o govorništvu
rhinoceros, rotis, m. nosorog
rhombus, i, m. v račarski zvrk; obliš
(riba); romb (geometrijski lik)
rhomphaea, ae, f. rom feja, dugačko ko­
plje
rhythmici, orum, m. ritm ičari, učitelji
ritm a
rica, ae, /. povezača (rimskih žena), ko­
prena, veo
ricinium, ii, n. m ala povezača, m ala ko­
p ren a
rictus, us, m. i rictum, i, n. usta na
sm ijeh razvaljena, zjalo; otvoreno
ždrijelo (životinje
rideo, risi, risum , 2. 1) intr. sm ijati se;
sm iješiti se; veseo se prikazivati, biti
vesela lica. 2) tranz. podsm ijevati se,
podrugivati se (a 1 q m, a 1 q d)
ridicularia, orum, n. lakrdije, šale
ridicule, adv. sm iješno šaljivo
ridiculus, adi. sm iješan; šaljiv; subst.
ridiculum, i, n. i pl. ridicula, orum, n.
šala, dosjetka
rigens, entis, adi. ukočen (od studeni)
rigžo, ui, —, 2. ukočiti se (navlastito od
studeni); stršiti; biti pun
rigesco, ui, —, 3. ukočiti se; stršiti; na-
kostriješiti se
rigide, adv. ukočeno; strogo, oštro
rigidus, adi. ukočen, tvrd; stršeći; stalan,
postojan; okorio; osoran, strog; div­
lji
rigo 1. navraćati; kvasiti, topiti
rigor, oris, m. tvrdoća; ukočenost (od zi­
me); studen; oporost, strogost
riguus, adi. natopljen vodom; koji n a­
tap a
rogo
rima, ae, f. pukotina ( r l m a s a g e r e
ispucati); izgovor
rimor 1. raskoliti; preriti; p retresti, p re ­
tražiti; točno istraživati, uhoditi
rimosus, adi. pun pukotina, raspucan
ringor, —, 3. zube kesiti; srditi se; po­
tajno se lju titi
rlpa, ae, /. obala rijeke; kraj uz rijeku
rlsor, oris, m. smijač, podrugivač
rlsus, us, m. sm ijanje, sm ijeh; predm et
sm ijehu, rug
rite, adv. po obredu, svečano; pravo,
valjano
rltus, us, m. vjerski propis, vjerski ob­
red; r 11 u po običaju, poput, kao (p e-
c u d u m r. poput marve)
rivalis, is, m. suparnik
rivalitas, atis, f. suparništvo, ljubom or-
nost
rivulus, i, m. potočić
rlvus, i, m. potok, rječica
rixa, ae, f. raspra, svađa
rixor 1. p rep irati se, svađati se
rbblgo (rublgo), inis, /. rđa; nerad; snijet
(na žitu)
roboreus, adi. hrastov
roboro 1. snažiti, k rijepiti
robur (robus), oris, n. hrastovina; (tv r­
do) drvo; podzemni zatvor u Rimu
(nazvan također T u l l i a n u m); sna­
ga (tjelesna i duševna), tvrdina; jez­
gra, deblo, stožer; po izbor vojska
robustus, adi. hrastov; tvrd; jak, sna­
žan
rodo, rosi, rosum, 3. glodati, gristi; opa­
dati, klevetati
rogatio, onis, f. zakonski prijedlog; m ol­
ba
rogatiuncula, ae, j. m aleni zakonski p ri­
jedlog; malo pitanje
rogator, oris, m. predlagač; pobirač gla-
sovnica
rogatus, abl. u, m. m olba (samo u abl.
sing.; r o g a t u t ii o na tvoju molbu)
rogito 1. zapitkivati
rogo 1. 1) pitati (a 1 q m — a l q d ) ;
a l q m s e n t e n t i a m r. pitati za
m išljenje; r. p o p u l u m ( l e g e m )
zakon predložiti; r. p o p u l u m m a ­
g i s t r a t u m predložiti narodu izbi-
ran je kojega poglavara. 2) zamoliti
rčgus 231
koga za što (a 1 q d a b a l q o ; a l q m
a l q d ) ; pozvati na što; rogatum, i n.
p itan je
rogus, i, m. lomača; grob
rSrarii, orum, m. čarkaši (vrsta lako-
oružanih vojnika)
roridus, adi. orošen
roro 1. rositi; biti m okar, vlažan; orosi­
ti; učiniti da kaplje
r5s, rSris, m. rosa; r. A r a b u s ili S y ­
r i u s balzam, pom ast; m a r i n u s
r o s , r o s m a r i s ružm arin
rosa, ae, /. ruža; kolekt. vijenci od ru ­
žica, ruže; grm ruža
rosarius, adi. od ruža, ružin; rosarium,
ii, n. ružičnjak
roscidus, adi. rosan; pokvašen
roseus, adi. ružin, od ruža; ružičast;
m ladenački, svjež
rostratus, adi. k lju n at; n a v i s r. brod
kljunaš
rSstrum, i, n. kljun, rilo, gubica; kljun
lađe; p red n ji dio broda; pl. rostra,
orum, n. govornica na forum u u Ri­
m u (nakićena kljunovim a zarobljenih
brodova)
rota, ae, /. kotač; kola; lončarsko kolo;
krug
roto 1. v rtjeti, o kretati; v rtjeti se, okre­
ta ti se
rdtunde, adv. okruglo, zaokruženo
rotundo 1. okružiti, zaobliti
rotundus, adi. obao, okrugao; m oralno
savršen; zaokružen
rube-facio, feci, factum , 3. crveniti, po­
crveniti, rum eniti
rubens, entis, adi. crven, rum en; rum en
od stida
rubeo, ui, — 2. crvenjeti se, rum enjeti
se
riiber, bra, brum , adi. crven, rum en
rubesco, bui, — 3. pocrvenjeti, poru-
m enjeti
rubetum, i, n. kupina
rubeta, ae, (neka otrovna) žaba
rubeus, adi. kupinov
rubicundus, adi. žarkast, crvenkast
rubidus, adi. tam nocrven
rubigo, v. robigo
rubor, oris, m. crven (/.), rum en (f.);
sram ota, stid; stidljivost; pogrda
rupes
rubrica, ae, f. crvena zem lja (za boje­
nje); naslov (crveno napisan)
rubus, i, m. kupina (grm i plod)
ructo 1 . bljuvati, rigati; ructor 1. izri­
gati
ructus, us, m. riganje, bljuvanje
rudens, entis, m. jak konop, brodski ko­
nop
rudimentum, i, n. početak, pokušaj
riidis1, e, adi. sirov, neotesan, neobra­
đen; prost, nevješt
rudis*, is, /. p ru t kojim su se vojnici u
m ačevanju vježbali; počasni p ru t (ko­
ji je dobivao isluženi gladijator pri ot­
pustu)
rudo, ivi, —, 3. rikati; revati; škripati
rudus, eris, n. kom adići m jedi ili kam e­
nja; krhotine; ruševine
rufulus, adi. riđoglav; rufuli, orum, m.
trib u n i koje je vojvoda u taboru im e­
novao
rufus, adi. riđ, riđokos, riđoglav
ruga, ae, /. bora, nabor; nam ršteno lice
rugSsus, adi. sm ežuran; izboran
ruina, ae, f. rušenje, padanje ( r u i n a m
d a r e , t r a h e r e srušiti se); istraga,
propast; (osob. u pl.) razvaline, ru ­
ševine
ruInSsus, adi. trošan; porušen
ruma, ae, /. ili rumen, inis, n. dojka, si­
sa; grkljan, grlo
rumino 1. preživati
rumor, oris, m. žamor, žubor, zujanje;
šaptanje, nepouzdan glas, glasina; ja ­
vno m nijenje
rumpo, rupi, ruptum , 3. lom iti, razbiti,
raskinuti, razlupati, probosti; odsje­
ći; razvaliti; srušiti, provaliti; otvoriti
( v i am ); učiniti da provali; povrije­
diti; uništiti; sm etati, ne dati; r u m ­
p i pucati (od ljutine)
rumusculus, i, m. naklapanje, govorka­
nje
ruo, rui, rutum , (ruiturus), 3. 1) intr.
rušiti se, srušiti se; navaliti, nasrnuti;
bijesno srtati (in a r m a ) ; u propast
srnuti, propasti. 2) tranz. srušiti, obo­
riti; nagrabiti; uzburkati; uzvitlati
rupes, is, /. stijena, litica, greben, hrid,
pećina
ruptor
ruptor, oris, m. narušitelj, povreditelj
ruricola, ae, m. težak, seljak
rurigenae, arum , m. i /. seljaci
rursus i rursum, adv. nazad, natrag;
ponovo, iznova; protivno, a opet
rus, rtiris, n. selo; polje, im anje; r u s
n a selo; r u r e i r u r i s a sela, n a selu
ruscum, i n. veprinac (biljka) (divlja
šparga)
rusticanus, adi. seljački, seoski
rusticatio, 5nis, f. život na selu
232 rutrum
rustice, adv. seljački, prostački
rusticitas, atis, /. seljačka neotesanost,
nespretnost
rusticor 1. boraviti na selu
rusticus, adi. seoski, poljski; prost; n e­
spretan; neotesan, tup; rusticus, i, m.
seljak, težak; seljački klipan; rustica,
ae, j. neotesana seljakinja
rutilo 1. crveniti, rum eniti; sjati se cr­
venkasto
rutilus, adi. crvenkast; rum enkast, žut
riitrum, i, n. lopata, m otika
 s
S. ili Sex. = Sextus. Ser. = Servius.
Sp. = Spurius. S. C. = senatus con­
sultum . S. P. D. = Salutem plurim am
dicit. S. P. Q. R. = senatus populus­
que Romanus. S. V. B. E. E. V. = Si
vales, bene est, ego valeo,
sabbata, orum, n. sabat, židovska svet­
kovina
sabulum, i, n. k ru p an pijesak, šljunak
saburra, ae, f. pijesak ili šljunak za ba-
last brodu
sacculus, i, m. vrećica, kesa
saccus, i, m. vreća; kesa; prosjačka to r­
ba
sacellum, i, n. malo svetište, kapelica
sacer, era, erum, adi. svet, nepovrediv;
određen (za); častan, poštovanja v rije­
dan; proklet
sacerdos, otis, m. i /. svećenik, svećenica
sacerdotalis, e, adi. svećenički
sacerdotium, ii, n. svećeništvo, sveće­
nička čast
sacramentum, i, n. globa, jam čevina;
parnica; zakletva na zastavu ( o b l i ­
gare, a d i g e r e m i l i t e s sac­
r a m e n t o zakleti vojnike); vojna
služba; prisega, zakletva
sacrarium, ii, n. sprem ište za svete stva­
ri; bogomolja, kapelica
sacratus, adi. posvećen, svet
sacricola, ae, m. žrec, svećenik
sacrifer, fera, ferum , adi. koji nosi sve­
tinju
sacrificalis, e, adi. žrtveni
sacrificatio, onis, f. žrtvovanje
sacrificium, ii, n. žrtva; p r o c u r a r e
s a c r i f i c i a obavljati žrtve
sacrifico 1. žrtvovati
sacrificulus, i, m. žrec, svećenik
sacrificus, adi. žrtveni; koji žrtvuje
sacrilegium, ii, n. svetokrađa; svetogr­
đe, oskvrnjivanje vjerskih dužnosti
sacrilegus, adi. svetogrdan; bezbožan, o-
pak
sacro 1. svetiti, posvetiti; prikazati ko­
mu; na propast odrediti, prokleti; kao
sveto poštovati; učiniti besm rtnim
sacrS-sanctus, adi. nepovredljiv, svet;
presvet, častan
sacrum, i, n. svetinja; sveti obred, žrtva;
u pl. svetinje, sveto posuđe; služba
božja, svetkovina; s a c r a f a c e r e
žrtvovati
saecularis, e, adi. stogodišnji, stoljetni
saeculum (saeclum), i, n. ljudski, čov­
ječji vijek; pokoljenje, naraštaj; sto­
ljeće, vijek
saepe, adv. (comp. saeptus, sup. saepis­
sime) često; s a e p e n u m e r o često
puta
saepes (sepes), is, f. plot, zagrada
saepimentum, i, n. obor, ograda
saepio, psi, ptum , 4. ograditi, zagraditi;
opkoliti, opasati; zatvoriti, prepriječiti
saepta, orum, n. ograda, obor
saeta, ae, f. tv rd a dlaka, čekinja
saetiger, gera, gerum, adi. čekinjav
saetosus, adi. čekinjav
saeve, adv. bijesno, žestoko, okrutno
saevio, Ii, Itum, 4. bjesnjeti, goropadi-
ti se, m ahnitati
saeviter, adv. bijesno, žestoko
saevitia, ae, f. bjesnoća, ljutina, o k ru t­
nost
saevus
saevus, adi. bijesan, m ahnit, okrutan,
strašan, nem ilostiv
saga, ae, f. vračara, vještica
sagacitas, atis, f. pasji njuh; oštroum lje
sagaciter, adv. točno, oštro
sagatus, adi. u vojničkoj kabanici, u sa-
gum u
sagax, acis, adi. oštra njuha, osjetljiv;
oštroum an, dom išljat
sagina, ae, /. tovljenje; hrana, krm a,
jelo; pretilina
sagino 1. toviti, gojiti
sagitta, ae, f. strijela, stelica
sagittarius, ii, m. strijelac
sagittifer, fera, ferum , adi. strelonosan;
strijelam a oružan
sagitto 1. strijeljati
sagm ina, um, n. rukoveti posvećene tra ­
ve
sagulum , dem. od s a g u m
sagum, i, n. stru k a od debela sukna;
ra tn a kabanica; i r e a d s a g a dići
se na oružje
sal, salis, m. sol; slana voda, more; oš­
troum lje, lukavština; fina dosjetka,
šala; fin ukus
salaco, 5nis, m. hvališa, hvastavac
salarium , ii, n. solarina; dnevnica; plaća
salarius, adi. solni
salax, acis, adi. pohotljiv, prčevit; n e­
čist
salebra, ae, j. kvrgasto m jesto; zapre­
ka; hrapavost govora
salebrosus, adi. hrapav, neravan
salictum , i, n. vrbik
salignus, adi. vrbov
salinae, arum, f. solara, solana
salinum , i, n. slanik, slanica
salio, lui, (Hi), — 4. skakati, poskakivati
saliva, ae, /. slina, pljuvačka
salix, Icis, /. vrba
salsam entum , i, n. salam ura, rasol; slana
riba
salse, adv. duhovito, dosjetljivo, domi­
šljato
salsus, adi. slan, nasoljen; jedak, ljut;
duhovit, dosjetljiv, dom išljat
saltatio, onis, /. plesanje, ples
saltator, oris, m. i saltatrix , Icis, f. ple­
sač, plesačica
saltatorius, adi. plesački, plesni
234 sanctlmdnia
saltatus, us, m. plesanje, ples
saltem , adv. bar, barem
salto 1. plesati; plešući prikazivati
saltubsus, adi. gorovit, šum ovit
saltus1, us, m. skok; s a l t u m d a r e
skočiti
saltus*, us, m. gorska šuma, planina,
pašnjak
saluber, bris, bre i salubris, e, adi.
zdrav, zdravlju koristan; valjan, ko­
ristan; krepak, snažan
salubritas, atis, f. zdravlje, ljekovitost
salubriter, adv. zdravlju povoljno, zdra­
vo, korisno; pam etno
salum , i, n. burkanje morsko, lju ljan je
broda; debelo more, pučina m orska;
pristanište; m ore
salus, Otis, f. zdravlje; dobro ( r e i p u ­
b l i c a e ) ; spas, čuvanje života; iz—
bavljanje; pozdrav; s a l u t e m n u n ­
t i a r e ( d i c e r e ) a l i c u i pozdraviti
salutaris, e, adi. spasonosan, koristan,
zdrav; a r s s. vještina ljekarska
salu tariter, adv. spasonosno, korisno,
probitačno
salutatio, onis, /. pozdravljanje, poz­
drav; pohod, posjet
salutator, oris, m. posjetilac (koji ujutro
ide odličnijima u pohode)
salutifer, fera, ferum , adi. spasonosan
saluto 1. pozdravljati; pozdravljajući
progovoriti komu, nazvati koga čim
( a l q m p a t r o n u m ) ; pohoditi koga
salve, adv. zdravo, u zdravlju
salveo, —, —, 2. zdrav biti; s a l v e , s a l ­
v e t e , s a l v e t o zdravo; zdrav bio!
zbogom!
salvus, adi. zdrav, čitav, spasen; s a l v o
o f f I c I 6 bez povrede dužnosti
sam bucistria, ae, f. koja u d ara u sam -
buku ( s a m b u c a ) , v rstu harfe
sanabilis, e, adi. izlječiv
sanatio, onis, /. liječenje; ozdravljenje
sancio, sanxi, sanctum , 4. posvetiti; po­
tvrditi, odrediti; priznati, pripoznati
( d i g n i t a t e m a l c i s ) ; zabraniti,
zaprijetiti
sancte, adv. sveto, zdušno, savjesno
sanctim onia, ae, f. svetost; zdušnost, po­
štenje
sanctio 235
sanctio, onis, /. svečana naredba; bilješ­
ka p ri ugovoru
sanctitas, atis, svetost, nepovredlji-
vost; neporočnost; pobožnost
sanctor, oris, to. određivao
sanctus, adi. posvećen, nepovredljiv,
svet; častan, štovan; pobožan; čist, ne-
poročan, nedužan
sandapila, ae, /. nosila (za mrtvace)
sandyx, y d s, f. sandik, rudno crvenilo;
grimiz
sane, adv. pam etno; zaista, jamačno,
upravo, dakako, neka
sanguen = sanguis
sanguinarius, adi. krvoločan
sanguineus, adi. krvav; crven kao krv;
krvoločan
sanguino 1. biti krvoločan, ispijati krv
sanguinolentus i sanguinulentus, adi.
krvav; crven kao krv
sanguis, inis, m. krv; sila, krepost, jači­
na, živac; rod po krvi, pleme, koljeno;
potomak, dijete, unuk
sanies, ei, /. sukrvica; otrov
sanitas, atis, /. zdravlje; pam et, razbori­
tost (a d s a n i t a t e m r e v e r t i
dozvati se k pameti); treznoća, razbo­
ritost, jezgrovitost; zdrav ukus
sannio, onis, m. komedijaš, lakrdijaš
sano 1. liječiti, ozdravljati koga; popra­
viti; opam etiti
sanus, adi. zdrav, čitav ( s a n u m f a c e -
r e ozdraviti); nepokvaren; zdrave p a­
meti, razum an, pam etan; trijezan, ra ­
zborit
sapa, ae, f. ukuhan mošt
sapiens, entis, adi. pam etan, m udar, ra ­
zuman, um an; subst. (pravi) m udrac,
filozof
sapienter, adv. mudro, pam etno
sapientia, ae, f. m udrost, razboritost, p a­
m et; filozofija
sapio, ii, — , 3. im ati tek, m irisati po če­
mu (s ak.); okusom osjećati; biti raz­
borit, pam etno m isliti
sapor, oris, m. ukus, tek; fin način govo­
ra; poslastice
sarcina, ae, f. tovar, teret; u pl. prtljag a
što ju je nosio rim ski vojnik
sarcinarius, adi. prtljažni, tovarni, te ­
retni
satr&pia
sarcinator, oris, m. krpo, krpač
sarcinatus, adi. natovaren
sarcinula, ae, f. .prtljažica. svežnjić
sarcio, sarsi, sartum . 4. krpiti, poprav­
ljati; naknaditi, popraviti: sartus, adi.
u dobru stanju: popravljen: zdrav, do­
bro sačuvan
sarculum, i. n. motičica (za pljetvu)
sarissa, ae. f. sarisa, dugačko m akedon­
sko koplje: sarissophorus, i, m. m ake­
donski kopljanik
sarm enta, orum. n. okresine, grančice,
granje
sat = satis
sat-ago i satis ago, egi, actum , 3. vje­
rovniku zadovoljiti, isplatiti ga; nau-
žiti se straha
satelles, Itis. to. i f. satelit, pratilac; u
pl. p ratnja: ortak, pomoćnik
satias, atis. f. sitost: dosada, gađenje
satietas, atis, f. obilje; sitost, dosada, ga­
đenje od čega (s gen.)
satio' 1. nasititi do volje čim, jelom n a ­
puniti (a 1 q m a l q a r e); zadovoljiti,
nam iriti; dodijati, dosaditi komu
satio!, onis, f. sijanje
satira, v. satu ra 2)
satis ili sat (comp. s a t i u s ) adv. dosta;
dobro, prilično; s a t i s e s s e dosta-
jati; s a t i s h a b e r e zadovoljiti se
čime; satius (comp.) est bolje je (s inf.,
s acc. c. inf.)
satisdatio, onis, f. jam čenje
satis-do, dedi, datum , dare, jam čiti
(alicui)
satis-facio, feci, factum , 3. zadovoljiti
komu ili čemu; učiniti svoju dužnost
prem a komu, dosta učiniti za koga
( a l i c u i ) ; naplatiti, podm iriti (vje­
rovnika) ( a l i c u i d e a 1 q a re ); op­
ravdati se, m oliti za oproštenje (a 1 i-
c u i)
satis-factio, onis, /. zadovoljština; ispri­
čavanje
satius, v. satis
sator, oris, to. sijač; roditelj, začetnik
satrapes, ae, m. satrap, perzijski nam je­
snik
satrapia (satrapea), ae, f. satrapija, p er­
zijska pokrajina
satur 236
satur, ura, urum , adi. sit; pun, obilan,
plodan
satura, ae, f. 1) zdjela puna svakojakoga
voća; karišik; q u a s i p e r s a t u ­
ram sententias exquirere
bez reda dati glasovati. 2) satira
saturitas, atis, j. sitost; obilje
saturo 1. (a 1 q m a 1 q a r e) nasititi, na­
puniti koga; podm iriti, zadovoljiti; do­
dijeliti
satus*, us, m. sijanje, sađenje; ra đ a­
nje; loza
satus2, v. s e r o
satyrus, i, m. satir (drug Bakhov)
sauciatio, onis, f. ranjavanje
saucio 1. raniti; ubiti
saucius, adi. ranjen, izranjen; oštećen;
saucii, orum, m. ranjenici
savior, v. suavior
saxetum , i, n. kam enjak; kam enito m je­
sto
saxeus, adi. kam en, kršan
saxificus, adi. koji u kam en pretvara,
skam enjuje
saxosus, adi. kam enit, kršan
saxulum , dem. od s a x u m
saxum , i, n. stijena, hrid; T arpejska sti­
jen a (u Rimu)
scabellum i scabillum , i, n. klupica; d r­
veni potplat
scaber, bra, brum , adi. hrapav, šugav,
otrcan
scabies, ei, f. hrapavost; svrab, šuga;
svrbež
scabo, scabi, —, 3. grepsti, češati
scaena (scena), ae, /. pozornica u kaza­
lištu; kazalište; svijet; kom edija
scaenicus, adi. kazališni, pozorišni;
scaenici, orum, m. glumci
scaevus adi. lijevi; nesretan, nepovoljan
scalae, arum , /. stube; ljestve
scalmus, i, m. klin na strani broda oko
kojega se okreće veslo, palac
scalpellum, i, n. lanceta, kirurški nož
scalpo, scalpsi, scalptum , 3. grepsti, ko­
pati; rezati, sjeći
scalprum , i, n. nož za reskanje; postolar-
ski nož, dlijeto
scalptura, ae, f. rezbarija
scammonea, ae, f. v rsta slaka (biljka)
scamnum , i, n. klupa, podnožje
scintillula
scando, scandi, scansum, 3. penjati se,
uzlaziti; uspinjati se; penjati se na što
( mur os )
scandula (scindula), ae, f. šindra, letva
scapha, ae, f. čun, čamac
scaphium , ii, n. posuda za piće nalik na
čun
scarus, i, m. lenica (morska riba)
scatebra, ae, f. izviranje (vode), brizga­
nje
scateo, ui, — 2. šikljati, izvirati; vrvjeti,
biti prepun
scaturrigo i scaturigo, inis, /. izvor-voda
scaurus, adi. kvrgavih gležanja
scelerate, adv. zločinački
sceleratus, adi. zločinom okaljan; zloči­
nački, opak; strašan
sceleste, adv. opako: lukavo
scelestus, adi. opak, zao; lopov
scelus, eris, n. zločin, opačina, nedjelo;
zloba; lopov
sceptrifer (scaeptrifer), fera, ferum , adi.
žezlonoša
sceptrum (i scaeptrum ), i, n. žezlo; vla­
da, kraljevska čast
sceptuchus, i, m. žezlonoša, dostojan­
stvenik
scheda ili scida, ae, f. cedulja
schema, atis, n. držanje tijela; obličje
schola, ae, /. predavanje, učeno razlaga­
nje; škola
scholasticus, adi. školski; subst. učeni
govornik, retor
sciens, entis, adi. koji zna; vješt, učen
scienter, adv. vješto, znalački
scientia, ae, /. znanje, poznavanje, v je­
ština
scilicet, adv. dakako, a da kako; žali­
bože; svakako
scilla ili squilla, ae, f. m orski luk; vrsta
morskog raka
scindo, idi, issum, 3. razderati, razrezati,
raskinuti, raščupati ( c o m a m ) ; p re ­
kidati, sm etati; rastavljati, razdvaja­
ti; pas. rastav ljati se, razd v ajati se
scindula, v. scandula
scintilla, ae, f. iskra
scintillo 1. sijevati, krijesiti se
scintillula, ae, f. iskrica
scio
scio, scivi (scii), scitum, 4. znati (a 1 q d);
doznati; um jeti, razum ijevati se u što
(litteras)
scipio, onis, m. štap, palica
scirpeus, adi. od site; subst. scirpea, f.
sitova košara
scirpiculus, i, m. sitova kotarica
scirpus, i, m. sita, rogoz
sciscitor 1. raspitkivati
scisco, scivi, scitum, 3. raspitivati; za­
ključiti, odrediti; glasovati za što
scissus, adi. rascijepljen, razđeran; n a­
bran
sclte, adv. vješto, lijepo
scitor 1. rado saznati, pitati
scitum, i, n. zaključak, naredba
scitus1, m. zaključak, odluka (samo u
abl. sing.: s c i t u )
scitus2, adi. m udar, vješt, lijep
scobis, is, f. piljevine, strugotine
scopae, arum , /. šiblje; m etla
scopulosus, adi. pun stijena, grebena
scopulus, i, m. stijena, greben, hrid;
kamen, klisura; tvrdo srce
scorpio, onis, scorplus, scorpios, ii, m.
štipavac, škorpion; neka m orska riba;
ra tn a sprava kojom se bacalo kam e­
nje i naoštrene strijele; strijela
scortea, orum, n. stvari od kože
scortum, i, n. koža; bludnica
scriba, ae, m. pisar; tajn ik
scribo, scripsi, scriptum , 3. šiljastim
drškom grepsti, risati; narisati; pisati;
napisati, zabilježiti; pismeno im eno­
vati ( a l q m h e r e d e m); popisati; o-
pisati, opjevati
scrinium, ii, n. valjkasta posuda (za
spremanje knjiga, papira); škrinja
scriptio, onis, f. pisanje; pismeno izlaga­
nje; opis; pisana riječ
scriptito 1. često pisati; napisati
scriptor, oris, m. pisar; prepisivač; ta j­
nik; pisac, povjesnik, pjesnik
scriptum, i, n. crta; pismo, sastavak,
spis, pjesm a; pism ena naredba, zakon
scriptura, ae, /. pisanje; pismo, spis;
slovo zakona; trav arin a
scriptus, us, m. pisarska služba
scripulum, v. scrupulum
scrofis, is, /. i m. jam a; grob
237 secessus
scrupulosus, adi. kam enit; pretjerano
brižljiv, sitničav
scrupulum (scripulum), i, n. skrupul,
n ajm an ji uteg od 1,14 gram a
scrupulus, i, m. kam ičak; sum njivost,
oklijevanje, nem ir
scrupus = s c r u p u l u s
scruta, orum, n. star.ež, starudije
scrutator, oris, m. ispitivač, prem etač,
pregledavač
scrutor 1. prem etati, p retražiti; istraži­
vati, uhoditi
sculpo, sculpsi, sculptum , 3. sjeći, re ­
zati, rezuckati, klesati, vajati
sculponeae, arum , /. cokule (vrsta drve­
ne izdubene obuće), nanule
sculptilis, e, adi. izdjeljan, isječen, is­
klesan
sculptor, oris, m. kam enar, klesar, ki­
par; rezbar
sculptura, ae, f. sječenje, rezanje (u dr­
vo, u kamen ili kovinu), kiparstvo
scurra, ae, m. lakrdijaš za stolom
scurrilis, e, adi. lakrdijaški
scurrilitas, atis, /. lakrdijaštvo
scurriliter, adv. lakrdijaški
scurror 1. zbijati lakrdije; ulagivati se
scutale, is, n. štitast rem en na praćki,
štitac
scutatus, adi. dugačkim štitom naoružan
scutella, ae, /. zdjelica, plitica
scutica, ae, /. bič, kandžija
scutula1 (scytala), ae, /. podvalak, v a l­
jak (po kome se pomiče teret)
scutula2, ae, /. plitica; podugačka četvo­
rina
scutulum, i, n. štitac, m aleni štit
scutum, i, n. štit (duguljast, četveroku­
tan štit rimskih pješaka, drven, ko­
žom pokriven i okovan)
scyphus, i, m. čaša, vrč
scytala, v. 1. scutula
se, sui, šibi, pron. reflex, se, sebe
se-cedo, cessi, cessum, 3. otići; u daljiti se
se-cerno, crevi, cretum , 3. razdružiti, ra ­
staviti; razdijeliti, razlučiti; izbaciti,
istrijebiti
secessio, onis, /. odvajanje; odlazak
(plebis)
secessus, us, m. samoća; sam otno i uda­
ljeno m jesto; ljetnikovac
secius 238
secius, adv. drukčije; (s negac.) m anje
secludo, si, sum, 3. zaključati; rastaviti,
razlučiti; c u r a s s. ra stjerati brige
seco, secui, sectum, 1. sjeći, rezati, odre­
zati, rasjeći ( h e r b a s s. kositi travu);
izgrepsti, izraniti ( c o r p u s ) ; prere-
zati, rastaviti; razdijeliti; rasuditi, po­
ravnati
secretio, onis, f. rastavljanje, razdvaja­
nje
secreto, v. secretus
secretus, adi. rastavljen, razdijeljen; u-
daljen, sam otan; tajni, skrovit, sakri­
ven; secretum , i, n. samoća; tajna; (in)
secreto, adv. nasamo, potajno
secta, ae, f. trag, pravac; politička stra n ­
ka; filozofska škola
sectator, oris, m. pristalica, pristaša,
sljedbenik; učenik
sectilis, e, adi. rezan, sječen; koji se mo­
že sjeći
sectio, onis, rezanje, preprodavanje
čitavih dobara na komade, kom ada­
nje
sector1, oris, m. rezač, preprodavač
sector2 1. p ristajati za kim (a 1 q m); p ra ­
titi; ganjati, tjera ti; loviti što, težiti
za čim; izabrati; istraživati
sectura, ae, /. kopaonik, kamenolom;
s e c t u r a e a e r a r i a e rudnici ba­
k ra
secubitus, us, m. spavanje nasamo
se-cubo, ui, itum , 1. sam spavati; samo-
tovati
secundani, orum, m. vojnici druge legije
secundarius, adi. od druge vrste
secundo1 1. zgodno urediti; usrećiti, na-
sporiti
secundo2, adv. num. drugo; po drugi put
secundum 1) adv. straga. 2) p raep. s ak.
za, duž, uz; odm ah za; po, prem a
secundus, adi. 1) slijedeći, drugi; ( p a r -
t e s ) s e c u n d a e druga uloga. 2) n aj­
bliži; najbolji; slabiji, gori. 3) koji
drage volje slijedi; niz ( s e c u n d o
f 1 u m i n e); uz, duž ( s e c u n d o m a ­
r i) ; povoljan ( v e n t u s ) ; prijazan,
milostiv; sretan ( p r o e l i u m )
secure, adv. bezbrižno, bez straha; bez
opasnosti
segnitia
securifer, fera, ferum , adi. koji nosi sje­
kiru
securis, is, /. sjekira: rana, šteta; vlast
rim skih m agistrata
securitas, atis, f. bezbrižnost; nem ar; si­
gurnost
securus, adi. bez brige; pouzdan, bez
straha; veseo; stalan, siguran
secus, adv. obratno, drukčije; n o n
m u l t o s. ne mnogo drukčije; h a u d
s. a c ( q u a m ) ne drukčije nego
secutor, oris. m. progonitelj (gladijator
koji je protivnika progonio)
sed, conict. ali, no, nego, već; n o n s o ­
l u m — s e d e t i a m ne samo — ne­
go i
sedate, adv. mirno, tiho
sedatio, 5nis, f. um irivanje, utišavanje
(uzrujanosti)
sedatus, adi. m iran, tih, lagan
sedecim ili sex-decim, adi. num. card.
šesnaest
sedeo, sedi, sessum, 2. sjediti; biti, bo­
raviti gdje; zapeti; usjeći se (i n a n i ­
m o); uginjati se, uleći se
sedes, is, /. sjedište; stan; zavičaj, po­
stojbina; mjesto
sedile, is, n. stolica, stolac
seditio, onis, f. nesloga, svađa; buna,
ustanak; s e d i t i o n e m facere
pobuniti se
seditiose, adv. buntovnički
seditidsus, adi. nem iran, buntovnički
sedo 1. um iriti, utišati; utješiti; uguši­
ti, ustaviti
se-duco, duxi, ductum , 3. na stran u od­
vesti; rastaviti
seductio, onis, f. odvođenje
seductus, adi. udaljen, dalek
sedulitas, atis, f. m arljivost, pom nja
sedulo, adv. m arljivo, pom njivo; paž­
ljivo; hotimice
sedulus, adi. m arljiv, radljiv, pom njiv;
preuslužan
seges, segetis, f. usjev; posijano polje;
njiva, zemlja
segnis, e, adi. spor, lijen, m litav; polako
tekući ( a q u a ) ; nerodan ( c a m p u s )
segniter, adv. polagano, lijeno, m litavo
segnitia, ae, f. i segnities ei, /. trom ost,
lijenost, m litavost
segrego 239
segrego 1. od stada odijeliti; razlučiti,
razdružiti
se-iugatus, adi. rastav ljen
seiugis, e, adi. šesteroprežan; subst. (sc.
currus) šesteroprežna kola
seiunctio, onis, /. rastavi jan je
se-iungo, iunxi, itinctum , 3. rastaviti,
razlučiti, razdvojiti (se a b a 1 qo);
razlikovati
selectio, onis, /. izbor
se-libra, ae, /. po funte
seligo, legi, lectum , 3. odabirati, izbi-
ra ti
sella, ae, /. stolica, stolac; s. c u r u l i s
ku lu rsk a stolica
sellaria, ae, /. soba sa stolicam a
sellisternium, ii, n. gozba božja (na ko­
joj su kipove bogova postavljali na
stolice)
sellula, ae, f. dem. od sella, m ala stolica
sellularius, ii, m. obrtnik koji sjedeći
radi
semel, adu. jedanput; najednom
semen, Inis, n. sjem e; sađenica; pleme;
potom ak, počelo, začetnik
sementis, is, f. sjetva; usjev; s e m e n ­
t e m f a c e r e sijati
semestris, e, adi. od šest mjeseci, polu­
godišnji
semesus, adi. napola pojeden
seml-, po, napola
seml-ambustus, adi. napola izgorio
seml-anlmis, e ili -animus, adi. poluživ,
polum rtav
seml-apertus, adi. poluotvoren
semi-barbarus, adi. polubarbarski
seml-bos, bovis, m. polubik
seml-caper, pri, m. polujarac
semi-cremus, adi. napola spaljen
seml-crudus, adi. napola prijesan
seml-cubltalis, e, adi. po lak ta dugačak
seml-deus, adi. polubožji; seml-dčus, i,
m., seml-dča, ae, f. polubog, polubo-
žica
sem i-erm is i sem ierm us, adi. napola o ru ­
žan
seml-factus, adi. napola učinjen
seml-fer, fera, ferum , adi. poludivlji;
subst. poluzvijer
seml-germanus, adi. polugerm anski
seml-graecus, adi. polugrčki
sčnaculum
seml-gravis, e, adu napola pijan
se-mlgro 1. odseliti se
semi-homo, Inis, m. polučovjek; adi. po­
ludivlji
seml-hora, ae, f. pola sata
seml-lacer, era, erum , adi. napola raz-
deran
seml-llber, era, erum, adi. napola slobo­
dan
seml-lixa, ae, m. nadrim argetan, loš
vojni živežar; neotesanac
seml-mas, m aris, m. polutan; uškoplje-
nik
seminarium, ii, n. rasadnik
seminator, oris, m. sijač; začetnik, ro ­
ditelj
seml-nex, ecis, adi. polum rtav
semino 1. sijati, rađati
seml-nudus, adi. napola gol
seml-perfectus, adi. napola svršen
seml-plenus, adi. napola pun, napola
potpun
seml-putatus, adi. napola obrezan
seml-rasus, adi. napola obrijan
seml-refectus, adi. napola popravljen
seml-rutus, adi. napola porušen; subst.
semiruta, orum, n. napola porušena
m jesta
semis, semissis, m. polovina asa
seml-sepultus, adi. napola ukopan
seml-somnus, adi. napola spavajući, n a­
pola sanjiv
semita, ae, /. staza, puteljak; pločnik
seml-ustulatus, semiustus (semustus),
adi. napola spaljen
seml-vir, viri, m. polučovjek; pola čov­
jek, pola zvijer; dvospolac, herm a-
frodit; adi. prelac, čovjek ženske ćudi
seml-vlvus, adi. poluživ
semStus, adi. udaljen, dalek
se-moveo, movi, motum, 2. m aknuti na
stranu, odm aknuti (a 1 q m al
semper, adv. uvijek, svagda
sempiternus, adi. svagdašnji, neprestan,
vječit
sem-uncla, ae, /. pola unce, V21 funte
semunciarius, adi. od po unce
semustulatus, semustus v. sem iustulatus
sčnaculum, i, n. senat, zborište senatsko,
dvorana senatska
sen ariu s
senarius, adi. od šest; v e r s u s s. ili
samo s. stih od šest (obično jam pskih)
stopa
senator, oris, m. senator
senatorius, adi. senatorski
senatus, us, m. 1) senat, vijeće; p r i n ­
c e p s s e n a t u s prvak (koga prvo­
ga prozove cenzor); s e n a t u m v o ­
c a r e , c o n v o c a r e , c o g e r e saz­
vati s., (de) s e n a t u m o v e r e iz­
baciti iz s. 2) senatska sjednica, vije­
ćanje; s e n a t u m h a b e r e držati
senatsku sjednicu; s. l e g i t i m u s
redovna sjednica senata; s. d a t u r
a l i c u i pušta se tko pred senat
senatus-consultum, i, n. zaključak senata
senecta, ae, f. starost
senectus, utis, j. starost
senesco, niii, —, 3. starjeti, postarati se,
ostarjeti; oslabiti
senex, senis, (comp, s e n i o r ) , 1) adi.
star, starovječan. 2) subst. m. senex,
starac; subst. senior, starac, stari; s e ­
n i o r e s stariji ljudi (rimski građani
od navršene 45. do 60. godine)
seni, ae, a, adi. num. distr. po šest
senilis, e, adi. starački, starčev
senium, ii, n. nemoć, slabost od velike
starosti; tuga; m rzovolja
sensim, adv. pomalo, lagano
sensus, us, m. osjećanje, ćućenje; sjetilo
(s. v i d e n d i vid); zdrava pam et; du­
ša; ganuće; afekt; način m išljenja, p a­
met, ćud, volja; misao, značenje, pojam
sententia, ae, /. 1) m nijenje, m išljenje,
misao ( s e n t e n t i a m r o g a r e pi­
ta ti za m išljenje; a d s u a m s. p e r ­
d u c e r e predobiti za svoju misao);
odluka; prijedlog; glas ( f e r r e s e n ­
t e n t i a m glasovati); presuda (suda­
ca); s e n t e n t i a m d i c e r e izreći
svoje m nijenje; e x s e n t e n t i a po
volji; d e s e n t e n t i a po m nijenju;
quot homines, tot senten­
t i a e koliko ljudi, toliko ćudi. 2) sm i­
sao, sadržaj, duh; riječim a izrečena
misao, rečenica; znam enita riječ
sententiola, ae, f. m ala rečenica, uzrečica
sententiose, adv. misaono, umno; domi­
šljato
240 sep tem v iralis
sententiosus, adi. misaon, um an
sentina, ae, /. m utež na dnu broda; ta ­
log; izmet, gad
sentio, sensi, sensum, 4. ćutjeti, osjećati,
opaziti; znati za što; m niti, m isliti
(a 1 q d; I d e m s. biti istoga m išljenja;
h u m i l i t e r s. prostački m.; s.
c u m a l q o držati s kim); pom isliti;
svoju misao izgovoriti, kazati, glaso­
vati; subst. sensa, orum, n. misli, m ni­
jenja
sentis, is, m. trn jak ; drač
sentus, adi. dračav, trnovit
seorsum, seorsus, adv. osobito, napose,
odjelito
separabilis, e, adi. rastavljiv, razdvo­
j i _
separate, adv. napose, odijeljeno
separatim, adv. napose, pojedince, za­
sebno
separatio, onis, f. rastavljanje, rastan ak
separatus, adi. odvojen, razdužen, ne-
združen, osobit; udaljen, dalek
se-paro 1. razdružiti, odvojiti, rastav iti
sepelio, pelivi ili pelli, pultum , 4. poko­
pati, sahraniti; spaliti; uništiti, zatrti
sepes, v. saepes
sepia, ae, f. sipa (morska životinja)
se-pono, posui, pSsItum, 3. odvojiti, o-
dlučiti; ostaviti na stranu, zadržati
(si b i a l q d ) ; rastaviti; razlikovati;
udaljiti, odmaći; izgnati (a 1 q m i n
I n s u l a m )
sepositus, adi. izabran, osobit; dalek
septem, adi. num. card, sedam
Septem ber, bris, e, adi. septem barski,
rujanski; kao subst. m. (sc. mensis)
rujan, septem bar
septemfluus, adi. u sedam grana utje-
čući, sa sedam rukava
septem-gemlnus, adi. = septem fluus
septem-pedalis, e, adi. od sedam stopa
septemplex, Icis, adi. sedm erostruk
soptemtrionalla, etc. v. septentrionalia
septem-vlr, viri, m. pl. septemviri, vi­
rum, m. sedm orica (zbor od sedam
ljudi koji vrše zajednički kak vu služ­
bu), septem viri
septemviralis, e, adi. septem virski;
subst. septemvirales, Ium, m. septem ­
v iri
septemviratus
septemviratus, us, m. septem virstvo,
septem virska služba
septenarius, adi. koji se sastoji od se­
dam
septen-decim (septemdecim), adi. num.
card, sedam naest
septeni, ae, a, adi. num. distr. po sedam;
sedam skupa
septennium, ii, n. vrijem e od sedam go­
dina
septentrionalia, ium , n. sjeverne strane,
sjeverni k rajevi
septentriones, um, m. Vlašići; Veliki i
Mali M edvjed; sjever; sjeverni v jetar
septies, adv. num. sedam puta
septimani, orum, m. sedmaci, vojnici
sedm e legije
septimus, adi. num. ord. sedmi; adv.
septimum, sedmi put
septingentesimus, adi. num. ord. sedam-
stoti
septingenti, ae, a, adi. num. card, sedam
stotina
septuagesimus, adi. num. ord. sedam ­
deseti
septuaginta, adi. num. card, sedam de­
set
septunx, uncis, m. sedam dvanaestina
asa; uopće V12
sepulcralis, e, adi. grobni; f a x s. m rt­
vačka luč
sepulcrum, i, n. grobnica, grobni spo­
m enik; grob sa spomenikom (a 1 q m
c o n d e r e s e p u l c r o ukopati); n a­
suti grob; m jesto gdje se m rtvac spa­
lio; sm rt; m rtvac
sepultura, ae, f. ukop, pokop; spaljiva­
nje
sequax, acis, adi. povodljiv; koji bukti
(flammae)
sequester, tra, tru m i sequester, tris, tre,
adi. posredujući; s e q u e s t e r , tri ili
tris, m. posrednik
sequor, cutus sum, 3. slijediti, ići za
kim, p ra titi koga ( a l q m) ; n atisnuti
se za kim ; poći u (na), u d ariti čim;
dopasti komu, p ripasti kom u kao svo­
jina, baština ( g l o r i a s. a l q m ) ; p ri­
stajati uz koga, pokoravati se komu,
povoditi se za kim (a m I c u m); težiti
za čim, nastojati 0 čemu, nam jeravati
ig LA T IN SK O -H R V A T SK I R JE ČN IK
241 serus
što; s e q u e n t i d i e sutradan; f i ­
d e m p o p u l i R o m a n i s. držati
se vjere rim skog naroda = zakloniti
se pod okrilje rim skog naroda; s.
a m i c i t i a m a l i c u i u s p rigrliti
čije p rijateljstvo
sera, ae, f. prijevornica, greda što se
prevuče preko zatvorenih v rata
serenitas, atis, /. vedrina
sereno 1. razvedravati, vedriti
serenus, adi. vedar, bistar, jasan; veseo,
m iran; serenum, i, n. vedrina, vedro
vrijem e
serla, ae, /. bačva, bure
series, ei, f. red, vrsta, povorka; rod,
plem e
serlo, adv. zbiljski, zazbilja
serius, adi. zbiljski, ozbiljan; pl. subst.
s e r l a , 6 r u m, n. zbilja
sermo, onis, m. razgovor; običan, prost
govor, govorni jezik; govor svjetine;
govorkanje ( v e n i r e i n s. h o m i ­
n u m doći na jezike); jezik, narječje
sermbclnor 1. razgovarati se
sermunculus, i, m. zlobno govorkanje,
blebetanje, opadanje
sero1 (serui), sertum , 3. vezati, slagati,
viti, nizati; serta, orum, n. i sertae,
arum f. (sc. c o r o n a e ) vijenci
sero2 sevi, satum , 3. sijati, saditi; posi­
jati, nasaditi; rađati; utem eljiti, uzro­
kovati, zadati; sata, orum, n. usjevi,
njive
sero3, adv. kasno, prekasno; comp. se­
riu s kasnije, pokasno
serpens, entis, f. i m. zm ija; (kao zvi­
ježđe) Zmaj
serpentigena, ae, m. zm ijinji porod
serpentl-pes, pedis, adi. zmijonog
serpo, serpsi, serptum , 3. puzati, plaziti;
gm izati; krivudati
serpyllum (serpullum), i, n. m ajčina du­
šica (trava)
serra, ae, f. pila
serrati, orum, m. (sc. num m i) na rubu
narezucani srebrni denari
serrula, ae, f. pilića
serum, i, n. surutka, sirutka
serus, adi. kasni; s e r u m d i č i kasno
doba dana; koji sporo raste (a r b o r);
dug ( b e l l u m )
serva
serva, v. servus
servabilis, e, adi. koji se može spasiti,
sačuvati
servantissimus, adi. veom a pazeći, briž­
no čuvajući
servator, oris, m. izbavitelj, spasitelj,
spas
servatrix, Icis, /. čuvarica, spasiteljica
servilis, e, adi. ropski
serviliter, adv. ropski
servio 4. robovati; serv itu t na sebi im a­
ti; u po treb ljav ati za što; služiti koga;
biti na službu ( a l i c u i ) ; s velikom
pom njom dati se na što, im ati na um u
( g l o r i a e ) ; vladati se po čemu, po­
voditi se za čim ( a l i c u i r e i )
servitium, ii, n. ropstvo, ropska služba;
podložnost; robovi, roblje
servitudo, mis, /. = servitus
servitus, utis, f. ropstvo, robovanje;
služba; pokornost; servitut; r e d i g e ­
r e i n s e r v i t u t e m učiniti robom
servo 1. 1) paziti, čuvati, m otriti. 2) ču­
vati, obdržavati, ne prestupiti; o r d i ­
n e s s. ostati u redu; s d l e m išče­
kivati dan. 3) boraviti gdje, biti gdje
domaći ( s i l v a s ) . 4) ostaviti za, ču­
v ati za. 5) sačuvati, spasiti
servulus (servolus), i, m. i servula, ae,
/. ropče
servus 1) adi. ropski. 2) subst. servus,
i, m. rob, sluga; serva, ae, f. ropki-
nja, sluškinja
sesamum, i, n. sezam (istočno sočivo)
sescen-, sescent-, v. sexc-
sčselis, is, f. štrbac (biljka)
sesqui, adv. podrugi, polovinom više
sesqul-alter, era, erum, adi. podrug, je­
dan i po
sesqul-modlus, ii, m. podrug vagan, je­
dan i po vagan
sesqul-octavus, adi. nuvn. od devet os­
m ina
sesqul-pedalis, e, adi. stopu i po duga­
čak
sesqul-plaga, ae, /. jedan i po udarac
sesqul-plex, plicis, adi. podrugi, jedan
i po uzet
sesqul-tertlus, adi. num. od četiri tre ­
ćine
sessilis, e, adi. p rik ladan za sjedenje
242 sexta-decimani
sessio, 5nis, /. sjedenje; besposleno sje­
denje na kojem m jestu; sjedište
sessito 1. sjediti, sjedati
sessiuncula, ae, /. malo posijelo za zaba­
vu
sessor, oris, m. sjedilac, m arljiv polaz­
nik; stanovnik
sestertius, ii, m. sesterac, sestercij (sre­
brn novac u vrijednosti od 2'lz asa);
s e s t e r t i u m (zapravo gen. plur.
onda se sklanja kao sing, neutrum)
1000 sesteraca (s glavnim brojem);
100 000 sesteraca (s adverb, num.)
set = sed
seta, v. saeta
setlger, v. saetiger
setius, adv. drukčije; m anje
setosus, v. saetosus
seu, v. sive
severe, adv. ozbiljno, strogo
severitas, atis, /. zbilja, strogost
severus, adi. ozbiljan, strog; opor, t r ­
pak; ljut, okrutan
se-voco 1. odazvati; odlučiti, rastaviti,
odvratiti
sevum, i, n. loj
sex, adi. num. card, šest
sexagenarius, adi. od šezdeset, osobito:
šezdesetogodišn j i
sexageni, ae, a, adi. num. distr. po šez­
deset
sexagesimus, adi. num. ord. šezdeseti
sexagies, adv. num. šezdeset puta
sexaginta, adi. num. card, šezdeset
sex-angulus, adi. šestorokutan
sexcenarius, adi. od šest stotina
sexceni, ae, a i sexcenteni, adi. num.
distr. po šest stotina
sexcentesimus, adi. num. ord. šestoti
sexcenti i sescenti, ae, a, adi. num. card.
šest stotina; nebrojeni
sexcenties i sescentles, adv. num. šest
stotina puta
sexennis, e, adi. od šest godina
sexennium, ii, n. vrijem e od šest godina
sexies, adv. num. šest puta
sex-prlmi, orum, m. p rv a šestorica (u
municipijima)
sexta-decimani, orum, m. šesnaestaci,
vojnici šesnaeste legije
sextans 243
sextans, antis, m. šesti dio asa; šesti
dio baštine
sextarius, i, m. sekstar (šesti dio mjere
koja se zvala: c o n g i u s ) , vrč
sextilis, e, adi. šesti; S e x t i l i s m e n ­
s i s i samo S e x t i l i s kolovoz, au ­
gust
sextula, ae, f. (sc. p a r s ) šest; dio uncije,
sedam deset i drugi dio cjeline
sextus, adi. rium. ord. šesti; sextum,
adv. num. šesti put
sexus, us, m. ili secus, n. indecl. spol, rod
si, conict. 1) ako, da, kad; s i n o n , s i
m i n u s ako ne, ako li ne; s i m o d o ,
s i q u i d e m samo ako; s i f o r t e
ako možda; s i q u a n d o ako kada.
2) (u upitnoj dvojbenoj rečenici) li,
da li, e da li
sibilo 1. šištati; zviždati komu, ispiskati
(a 1 q m)
sibilus1, i, m. zviždanje, šuštanje; zviž­
duk
sibilus2, adi. zviždeći
sic, adv. tako, ovako, onako
sica, ae, /. nož, bodež; ubojstvo iz po­
taje
sicarius, ii, m. ubojica iz potaje, razboj­
nik; a c c u s a r e i n t e r s i c a r i o s
tužiti zbog ubojstva iz potaje
sicce, adv. suho; prosto
siccitas, atis, f. presušivanje, suh zrak,
suša; jedrina; prostota, trijeznost
sicco 1. sušiti
siccus, adi. suh (in s i c c o na suhu);
trijezan, um jeren; prost, bez nakita
sicine, upit. čest. tako li?
sicubi, adv. ako igdje, ako gdje
sicunde, adv. ako otkuda, ako odnekud
sic-ut ili sic-uti, conict. kao što, kako,
kao
sidereus, adi. zvjezdan, osut zvijezdama;
sunčan, sjajan
sido, sedi (sidi), sessum, 3. sjesti; spuš­
tati se; nasjesti, nasukati se; srušiti
se, nestati
sidus, sideris, n. zviježđe; zvijezda, v ri­
jem e; noć; nebo; ljepota, dika
sigillaria, orum, n. svetkovina kipaca
sigillatus, adi. nakićen kipcima
sigillum, i, n. kipac, statueta; pečat
silvicola
signator, oris, m. koji kao svjedok pe­
čati oporuku
signifer 1) adi. fera, ferum , zvjezdast,
nakićen zvijezdama. 2) subst. signifer,
feri, m. zastavnik; vođa
significanter, adv. znamenito, značajno,
razgovijetno, jasno
significatio, onis, /. znamenje, znak; o-
dobravanje; značenje, smisao
significo 1. dati znak, znakom pokazati
(a 1 q d); buduće objavljivati; nazna­
čivati
signo 1. bilježiti, naznačivati; pečatiti;
uglaviti; utisnuti znak, kovati ( p e c u ­
n i a m ) ; obilježiti; opaziti
signum, i, n. biljeg, znak, znam enje; za­
povijed ( s i g n o d a t o ) ; lozinka; za­
stava (a b s i g n i s d i s c e d e r e us­
kočiti; s i g n a s u b s e q u i ostati u
bojnom redu; s i g n a i n f e r r e i n
navaliti, s i g n a c o n f e r r e po­
biti se; s i g n a c o n v e r t e r e nači­
n iti z a v o j ; s i g n a f e r r e , m o v e r e
krenuti vojskom); odio vojske (kohor­
ta, manipul); kip; pečat; nebesko zna­
menje, zvijezda
silentium, ii, n. tišina, m učanje, šutnja
(silentio alqd praeterire,
t r a n s i r e mukom prem učati; p e r
a m i c a s i l e n t i a l u n a e na u-
godnoj tišini po mjesečini); mir, po­
činak, nerad
sileo, ui, —, 2. m ukom m učati; prem u­
čati ( a l q d ) ; ne raditi, prestati; silen­
da, orum, n. što treba prem učati, tajne
siler, eris, n. iva (vrsta vrbe)
silesco, lui, ■ — 3. um uknuti, sm iriti se
silex, Icis, m. krem en; tvrdoća srca;
stijena, hrid
silicernium, ii, n. daća za pokojnika,
karm ine
siliqua, ae, /. m ahuna; sočivo
silus, adi. uzvrnuta, plosnata nosa
silva, ae, f. šuma, gora; perivoj
silvesco,------ 3. jako rasti u drvo; po-
divljati
silvestris, e, i silvester, stris, e, adi. šum ­
ski, gorski; šum ovit; divlji, seoski;
silvestria, Ium, n. šumski, gorski k ra­
jevi
silvicola, ae, m. stanovnik šume, goranin
silvosus
silvosus, adi. šum ovit
simia, ae, /. i simius, ii, m. m ajm un
similis, e, adi. sličan, nalik na (s gen. i
dat.)
similiter, adv. slično, nalik, upravo tako
similitudo, inis, f. sličnost; analogija;
jednoličnost
simplex, icis, adi. prost, jednostavan,
jedan; ne osobit; nekićen; naravan;
iskren, bezazlen, pošten
simplicitas, atis, /. iskrenost, prosto­
dušnost, naivnost
simpliciter, adv. prosto, nekićeno; očito,
iskreno
simplum, i, n. jednostruko
simpulum, i, n. crpaljka
simpuvium, ii, n. žrtvena zdjelica
simul, adv. zajedno, u isto doba; conict.
s i m u l a t q u e (ac) kako, čim; s i ­
m u l — s i m u l koje — koje, i — i
simulacrum, i, n. slika, prilika u snu,
utv ara; opis k arak tera; m aštanje
simulamen, inis, n. nasljedovanje, opo­
našanje
simulate, adv. naoko, prividno, p retva­
rajući se
simulatio, onis, /. p retvaranje, himba,
p rijev ara
simulator, oris, m. oponašatelj, pretvo-
rica
simulo 1. sličnim načiniti; naslikati; p re­
tv a ra ti se, hiniti; b o n u m p u b l i ­
c u m s. izgovarati se na javno dobro;
s i m u l a r e a e g r u m činiti se bo­
lesnim
simultas, atis, /. takm ičenje, natjecanje;
m ržnja; neprijateljstvo
simus, adi. plosnata nosa
sin, conict. ako pak, ako li; s i n m i ­
n u s ako li ne, inače
sinapi, indecl. n. ili sinapis, is, f. goru­
šica
sincere, adv. iskreno, pošteno
sinceritas, atis, j. iskrenost; poštenje
sincerus, adi. čist, nepokvaren, nepo-
vrijeđen; neoskvrnjen; iskren, pošten,
istinit
sinciput, cipitis, n. prednja polovica gla­
ve
sine, praep. s abl. bez
singillatim, v. singulatim
244 sisto
singularis, e, adi. posebni ( c e r t a m e n
s i n g u l a r e dvoboj); napose; jedini;
izvrstan
singulariter, adv. osobito, izvanredno
singulatim ili singillatim, adv. pojedin­
ce, napose
singuli, ae, a, po jedan; posebni, posebi­
ce, jedini
singultim, adv. zapinjući, m ucajući
singulto 1. jecati; hropiti; hropeći iz-
dahnuti
singultus, us, m. jecanje; hropac
sinistra, ae, j. lijeva ruka, ljevica
sinister, tra, trum , adi. lijevi; nesretan,
protivan, zao; nespretan, naopak; (po
rimskom shvaćanju) povoljan, koji na
dobro sluti ( f u l m e n ) ; (po grčkom
shvaćanju) nesretan, nepovoljan
sinisteritas, atis, f. nespretnost
sinistre adv. lijevo; nedrago, neprijazno
sinistrorsum ili sinistrSrsus, adv. na li­
jevu stranu, nalijevo
šino, sivi, situm, 3. dopustiti, dati; osta­
viti se, kaniti se; s i n e neka
sinum, i, n. trbušasta zem ljana posuda,
vrč
sinuo 1. svijati na obluk, uvijati
sinuosus, adi. zavojit
sinus, us, m. nabor; vijuganje (zmije);
široki nabor toge ( s i n u e x t o g a
f a c t č nabravši togu); njedra; džep;
ljubav, pažnja; okrilje, zaklon, skro-
vište; zaliv, zaton, draga; dolina; rt;
gudura
siparium, ii, n. m ala zavjesa u kazališ­
tu
sipho, onis, m. cijev; teglica; štrcaljka
sl-quidem, conict. ako doista, ako nai­
me; jer, budući da
sirius, ii, m. Pas (zvijezda); adi. s I r i u s
a r d o r pasji dani, ljetn a žega
sirus, i, m. žitna jam a, žitnica
sis = si vis; suitis = si vultis
siser, eris, n. m rkva, repušac
sisto, stiti i steti, statum , 3. 1) tranz. po­
staviti; sagraditi; ustaviti ( l e g i o n ­
es); s. g r a d u m stati; pred sud sta ­
viti u određeni rok (a 1 q m); s, s e
doći na sud; postaviti se, naći se gdje.
2) intr. ustaviti se, stati; .opstati; sta­
tus određen ( d i e s )
sistrum 245
\
sistrum, i, n. čegrtaljka
sisymbrium, ii, n. m ajčina dušica (trava)
sitella, ae, f. posuda za glasovnice
siticulosus, adi. sušan; žedan
sitienter, adv. žedno, lakomo; željno
sitio 4. 1) intranz. žedan biti; suh biti,
sasušiti se. 2) tranz. žeđati; biti veoma
pohlepan, lakom iti se na što ( s a n g u ­
i nem)
sitis, is, f. (akuz. s i t i m , abi. s i t i ) že­
đa; suša; požuda, pohlepa ( a r g e n t i )
situla, ae, /. posuda, vedro
situs1, adi. položen, postavljen; sagra­
đen; sahranjen; koji se nalazi, leži;
koji stanuje; ( s i t u m e s s e i n a 1-
q o ili i n a 1 q a r e stoji do koga
ili čega)
situs2, us, m. položaj, m jesto; počivanje;
nem arno obrađivanje; nečistoća, pli-
jesan; duševna trulost
si-ve ili seu, conict. ili ako, ili; s i v e —
s i v e , s e u — s e u ili — ili, budi —
budi
smaragdus, i, m. i /. sm aragd
smilax, acis, tetivika (biljka)
soboles, v. suboles
sobrie, adv. trijezno; razborito
sobrina, ae, f. sestrična, bratučeda; sob­
rinus, i, m. bratučed, bratić
sobrius, adi. nenapit, trijezan; um jeren,
razborit
socculus, i, m. m ali s o c c u s , laka san­
dala
soccus, i, m. niska cipela (što su je Grci
u kući nosili); glum ačka obuća u ko­
m ediji; kom edija, komični stil
socer, eri, m. svekar, tast
socia, v. socius
sociabilis, e, adi. druževan, složan
socialis, e, adi. druževan, složan
socialis, e, adi. ženidbeni; saveznički;
b e l l u m s. ra t sa saveznicima
socialiter, adv. drugarski, kao dobar
drug
societas, atis, f. društvo, zadruga; savez
(societatem facere, habere
c u m a 1 q 6 sklopiti savez, im ati s
kim savez); društvo trgovačko; druš­
tvo glavnih zakupnika poreza u Rim u
socio 1. združiti; s. s e r m o n e m c u m
a 1 q o govoriti s kim
solidus
socius 1) adi. zajednički; saveznički
(u r b s) 2) subst. socius, ii, m. i so­
da, ae, f. drug. drugarica; saveznik;
drug u trgovini
socordia, ae, f. tupoglavost; nem ar, mli-
tavost
socordius, adv. comp. bezbrižnije, ne­
m arni je
socors, cordis, adi. tupoglav, tup; bez­
brižan, m litav
socrus, us, f. svekrva, punica
sodalicius (sodalitius), adi. družben; so­
dalicium, ii, n. družba, pobratim stvo;
tajno društvo
sodalis, is, m. drug (osobito u jelu i pi­
ću); član društva; član svećeničkog
kolegija; drug (u zlu), ortak
sodalitas, atis, /. družba, društvo; b ra ­
tovština (u religioznu svrhu); tajno u-
druživanje
sodes ( = si audes) ako izvoliš, ako ho­
ćeš; molim
sol, solis, m. sunce ( o r i e n s s. istočni
kraj, istok); sunčani bog; vrućina; si­
jan je sunca
solaciolum, i, n. m ala utjeha, melem
solacium, ii, n. utjeha; utočište u nevo­
lji
solamen, inis, n. utjeha, razgovor
sblaris, e, adi. sunčani, sunčev
solarium, ii, n. (sc. horologium) ura
sunčanica; balkon
solator, oris, m. tješitelj
soldurii, orum, m. zatočnici, vjerni d ru ­
govi
soldus, v. solidus
solea, ae, f. sandala
soleatus, adi. u sandalam a
solemnis, etc. v. sollemnis etc.
soleo, solitus sum, 2. običavati, navaditi
se; često se prevodi adverbom: o b i č ­
n o ; partic. solitus običan; solitum, i,
n. običaj
solers, solertia, v. sollers etc.
solide, adv. čvrsto; jamačno, zastalno
soliditas, atis, f. čvrstoća, gustoća
solido 1. učiniti gustim, utvrditi, nabiti
solidus (soldus), adi. čvrst, gust; tvrd,
valjan; postojan; prav, pouzdan; cio,
čitav; a u r u m s o l i d u m suho zla-
so litariu s 246
to; subst. solidum, i, n. tvrdo; tvrda
zemlja; cijelo, cijela svota
solitarius, adi. sam otan, usam ljen, ne-
druževan
solitudo, inis, /. samoća; pustinja; siro-
tovanje
solitum, v. soleo
solium, ii, n. visoko sjedište; prijesto;
kraljevska čast
soli-vagus, adi. sam oskitnica; osamljen
sollemnis (solemnis, solennis), e, adi. 1)
svakogodišnji. 2) svečan; sollemne, is,
n. i pl. sollemnia, ium, svečanost. 3)
običan; subst. sollemne, is, n. običaj,
navada; s o l l e m n e e s t običaj je
sollemniter (solemniter, solenniter), adv.
svečano
sollers, tis, adi. dom išljat, vješt
sollerter, adv. vješto, m udro
sollertia (solertia), ae, f. um ješnost, vje­
ština
sollicitatio (solicitatio), onis, /. uznemi­
rivanje; bunjenje
sollicite, adv. brižno, m arljivo
sollicito 1. silno potresti, ganuti; uzdr­
m ati; uznem iriti, zabrinuti; dražiti,
buniti; podm ititi
sollicitudo, inis, /. briga, nem ir; m arlji­
vost, naporno nastojanje
sollicitus (sSlicitus), adi. posve uzbuđen;
zabrinut, nem iran; što zadaje brigu;
s o l l i c i t u m h a b e r e a l q m za­
b rinuti
solli-ferreum (soli-ferreum), i, n. koplje
(čitavo od željeza)
solor 1. tješiti; blažiti, olakšavati (m e ­
t u m ) ; naknađivati
solstitialis, e, adi. ljetnoga suncostaja
( d i e s s. najdulji); ljetni; sunčani
solstitium, ii, n. suncostaj; ljetno doba,
ljetn a vrućina
solum1, i, n. tlo, dno; pod u sobi; taban;
potplat; zemlja ( a g r i s. polje, n ji­
va); podloga
s5lum!, v. s o l u s
solus, adi. sam, jedini; osamljen, pust
( l o c a); adv. solum samo; n o n s o ­
l u m — s e d e t i a m ne samo — n e - •
go i
solute, adv. prosto, slobodno; lako; ne­
m arno, bezbrižno
sdpdro
solutio, onis. f. razvezanost: isplata
solutus, adi. prost, slobodan, neprije-
čen; raspušten, razuzdan: bezbrižan;
brz, h itar (a d , d i c e n d u m ) ; m litav;
nevezan ( o r a t i o s o l u t a proza);
riješen
solvo, solvi, solutum. 3. 1) riješiti, raz-
vezati, otvoriti; s. a n c o r a m ( n a ­
v e m ) dići sidro, odjedriti. 2) platiti,
nam iriti; izvršiti, ispuniti: s. c a p i t e
p o e n a s glavom platiti. 3) izbaviti,
osloboditi ( a l q m c u r a ) . 4) razrije­
šiti, rastaviti: s o l v i um rijeti. 5) do­
kinuti, odagnati, rastjerati
somniculose, adv. pospano
somniculosus, adi. sanjiv, pospan
somnifer, fera, ferum, adi. koji uspav­
ljuje
somnio 1. sanjati, sniti; buncati
somnium, ii, n. san. sanjanje; spavanje;
tlapnja
somnus, i, m. san; s o m n o s e d a r e
leći spavati; p r o f i c i s c i a d s o m-
n u m ići spavati
sonabilis, e, adi. zvučan
soni-pes, pedis, adi. koji nogom glas
daje; subst. konj
sonans, antis, adi. glasan, zvučan
sonitus, us, m. glas, zveka; zvuk; pra-
skanje; topot
sono, ui, itum , 1. 1) intr. zvečati, ječati,
šum iti; cvrkutati; lajati; škripati; od­
jekivati. 2) tranz. odjeknuti, oglasiti
se čim; glasom odati; pjevati; značiti
sonor, oris, m. zvuk, glas
sonorus, adi. glasan, zvučan, šumeći
sons, sontis, adi. kriv; subst. krivac
sonticus, adi. opasan, štetan
sonus, i, m. glas; šum; jeka; riječ, govor;
način govora
sophistes (ili sophista), ae, m. sofist
sophos i sophus, adi. m udar; subst. m.
m udrac
sopio 4. uspavljivati; um iriti, utješiti;
omamiti
sopor, oris, m. tvrdi san; sm rt; sanlji-
vost, trom ost, nem ar; napitak za us-
pavljivanje
soporifer, fera, ferum , adi. koji donosi
san, koji uspavljuje
soporo 1. uspavljivati
 soporus
soporus, adi. koji uspavljuje
sorbeo, bui, — 2. srkati; gutati
sorbum, i, n. oskoruša
sordeo, ui, — 2. biti prljav; biti loš;
biti malo cijenjen, prezren
sordes, is, /. (ponajviše u pl.) gnus, ne­
čistoća; neuredno odijelo (kao nošnja
žalujućih i optuženih); izmet; skupost,
lakom stvo
sordesco, —, —, 3. u p rljati se; izgubiti
cijenu (o knjizi)
sordidatus, adi. u p rljav u odijelu, u
crnini
sordide, adv. prljavo; prostački; podlo;
lakomo
sordidus, adi. uprljan, gnusan, nečist;
prost, podao; tvrd, lakom; sram otan
sorex, sbricis, m. tekunica (vrsta miša),
rovka
sorites, ae, m. sorit, lažni zaključak
soror, oris, /. sestra
sororicida, ae, m. ubojica sestre
sorSrius, adi. sestrin, sestrinski
sors, sortis, /. 1) ždrijeb, kocka; ždre-
banje; proročanstvo; s o r t e d u c e -
r e izvući kockom; c o n i c e r e p r o ­
v i n c i a s i n s o r t e m ždrijebati za
provincije; s o r t e d u c i ždreba-
njem biti izabran. 2) usud, sreća, slu­
čaj; im utak, rod, stalež, služba, služ­
beni posao; novci što se posuđuju uz
kam ate, glavnica
sortilegus, adi. gatalački; subst. gatalac
sortior 4. ždrebati; kockom određivati
( p r o v i n c i a m ) ; ždrijebom dobiti;
dijeliti; dobiti, zadobiti; izabirati; par-
tic. s o r t i t u s iždreban; s o r t i t o
ždrijebom
sortitio, 5nis, /. ždrebanje, izbor ždrije­
bom
sortito, v. sortior
sortitus, us, m. ždrebanje
sospes, itis, adi. zdrav, čitav; sretan; po­
voljan
sospito 1. spasiti, zakriliti
sospita, ae. f. spasiteljica
soter, eris, m. spasitelj
spadix, icis, adi. d atuljine boje, m rk
spado, onis, m. uškopljenik
spargo, sparsi, sparsum , 3. sipati, p rsk a­
ti; zalijevati ( l a c r i m i s ) ; sijati, b a­
247 spectio
cati; razasuti, raširiti; prosuti; razde-
rati; razdijeliti; uplesti
sparsus, adi. razasut; šaren
spartum, i, n. kovilje (biljka)
sparus, i, m. i sparum, i, n. koplje, su­
lica
spatha, ae, f. mač, sablja
spatior 1. šetati se, hodati; širiti se
spatiose, adv. prostrano; opširno
spatiosus, adi. prostran, širok, dug
spatium, ii, n. 1) prostor, mjesto, obu­
jam , veličina. 2) daljina, razm ak;
a b e s s e a e q u o s p a t i o isto to­
liko biti udaljen. 3) trkalište.4) šetnja,
šetalište. 5) vrijem e, rok, prilika, tra ­
jan je vrem ena, često se i ne prevodi,
s. d i e i ono dana, h o c s p a t i o u
to vrijem e, uto; n u l l u m s. d a r e
a l i c u i u s r e i ne dati vrem ena za
što; s p a t i o i n t e r i e c t o nakon
nekog vrem ena
species, ei, f. 1) gledanje, pogled (p r i-
m a s p e c i e na prvi pogled) 2) po­
jav a (s. p r a e b e r e alicuius
r e i graditi se kao da; s. r i d e n t i s
p r a e b e r e držati se na smijeh);
priviđenje, san; misao, pojam. 3) p ri­
lika, oblik (s. l i b e r t a t i s sloboda
izvana); sjajnost; ljepota, divota; iz­
lika, p e r s p e c i e m , s p e c i e na
izliku, kao da; i n s p e c i e m priči-
njavajući se. 4) prilika, slika. 5) vrsta
specillum, i, n. badalo, pinceta, sonda
specimen, inis, n. pokušaj, prim jer, do­
kaz; uzor, ideal
speciose, adv. lijepo, krasno
speciSsus, adi. lijep, viđen, krasan; zvu­
čan ( n o m i n a ) ; znam enit
spectabilis, e, adi. vidljiv; ugledan; u-
zorit
spectaclum i spectaculum, i, n. prizor,
pogled; glum a u kazalištu, u cirku;
gledalište, kazalište
spectatio, onis, f. gledanje glum e; ogle-
danje, prom atranje
spectator, oris, m. gledalac u kazalištu;
ispitivač, poznavalac
spectatus, adi. prokušan, pouzdan, iz­
vrstan
spectio, onis, f. prom atranje, m otrenje
specto
specto 1. 1) gledati, m otriti; subst.
spectans gledalac; s p e c t a n ­
d u s v rijedan gledanja. 2) ispitivati,
istraživati; suditi; težiti za čim, nasto­
jati o čem ( m a g n a ) ; sm jerati, od­
nositi se na što; stajati, biti okrenut
prem a ( c o l l i s a d m e r i d i e m )
spectrum, i, n. slika u duši, pomisao
specula1, ae, f. slaba nada, tračak nade
specula2, ae, f. čardak (e s s e i n s p e ­
c u l i s paziti, vrebati); svako visoko
mjesto, uzvisica
speciilabundus, adi. koji vreba
specularia, Ium, n. prozor
speculator, oris, m. uhoda; istraživač
speculatorius, adi. uhodni, izvidnički
speculatrix, Icis, f. ženski uhoda; istra ­
živačica
speculor 1. vrebati, ogledati se; uhoditi
speculum, i, n. ogledalo, prilika
specus, us, m. pećina, spilja; šupljina
spelaeum, i, n. pećina, spilja
spelunca, ae, f. pećina, spilja
sperno, sprevi, spretum , 3. ne m ariti,
prezirati; non spernendus
a u c t o r kojem u se može vjerovati
spero 1. očekivati; nadati se čemu
(a 1 q d)
spes, ei, /. 1) nada, ufanje ( a l c i s r e i
u što); s u m i n m a g n a s p e veo­
m a se nadam ; i d i n o p t i m a s p e
pono to mi daje najbolju nadu;
p r a e t e r , c o n t r a s p e m protiv
nade; s c r i b e r e a l q m i n s e ­
c u n d a m s p e m zapisati m u u o-
poruci drugi dio. 2) uzdanje. 3) očeki­
vanje; o m n i u m s p e c e l e r i u s
brže nego su svi očekivali
sphaera, ae, f. kugla; globus
sphaeristerium, ii, n. m jesto za loptanje
spica, ae, f. klas, vlat; klasasta biljka
spiceus, adi. od klasova, klasast
spiculum, i, n. šiljak, r t (osobito željezni
na koplju); žalac; koplje, strelica
splna, ae, /. trn, trn je; bodljika; h rpteni-
ca, leđa; sitnica; pogreška, briga
spinetum, i, n. trn jak , drača
spineus, adi. trnov
spinifer, fera, ferum , adi. trnov, trnovit,
bodljiv
248 spongia
spinosus, adi. pun trnja, bodljiv; lukav,
dom išljat
spinter, eris, n. narukvica
splnus, i, /. crni trn, crni glog
splra, ae, f. zavoj
spirabilis, e, adi. što se može disati
spiraculum, i, n. oduška
spiramentum, i, n. oduška, pukotina;
predah, pauza
spiritus, us, m. duhanje; disanje; zrak,
uzduh; dah, hak ( s p i r i t u m d u c e ­
r e disati); duša, život; duh; v jetar;
uzdisaj; ćud, misao; ushit, zanos; srča­
nost, sam osvijest; oholost, prkos, lju -
tina
spiro 1. 1) intr. duhati, p iriti (s. a l i c u i
u prilog raditi); sukljati; šum iti; m i­
risati; disati; živjeti, 2) tranz. disati,
odisati ( i g n e m ) ; težiti za čim, ra ­
diti oko čega ( t r i b u n a t u m )
spisse, adv. gusto; polako
spisso 1. činiti da zgusne, zgusnuti,
spissus, adi. gust, zbijen; zam ršen; spor
splendeo, ui, — 2. sjati se, b listati se
splendesco, —, —, 3. sinuti, zasjati
splendide, adv. sjajno, krasno; s. s e
g e r e r e gospodski živjeti
splendidus, adi. sjajan, svijetao; krasan,
slavan; ugledan, izvrstan
splendor, oris, m. sjajnost, svjetlost; giz-
da; ugled, slava, krasota, ures
spoliatio, onis, /. plijenjenje, plačka-
nje
spoliator, oris, m. otimač, pljačkaš
spoliatrix, Icis, f. otimačica, pljačkašica
spoliatus, adi. oplijenjen, opljačkan
spolio 1. svlačiti; plijeniti; lišiti koga če­
ga; plijen uzeti
spolium, ii, n. oderana koža; odora što se
s ubijenoga nep rijatelja otme; oteti
plijen; plijen
sponda, ae, f. 1) nogari u postelje. 2)
postelja, divan
spondalia, orum, n. žrtvena pjesm a
spondeo, spopondi, sponsum, 2. zavje-
riti se, obećati; spbnsus, i, m. zaruč­
nik; prosae; sponsa, ae, f. zaručnica;
sponsum, i, n. jam stvo
spondeus (spondius), ei, m. spondej (me­
trička stopa)
spongia, ae, /. spužva
sponsa 249
sponsa, v. spondeo
sponsalia, orum , n. zaruke; vjeridbena
gozba
spčnsio, onis, /. svečano obećanje, obri-
canje, jam čenje, svečani ugovor, po­
godba
spdnsor, oris, m. jam ac
sponsus, v. spondeo
sponte, abl. sing. f. m e a , t u a , s u a ,
etc. sam sobom, svojevoljno; sam na
svoju ruku, bez ičije pomoći
sportella, ae, f. kotarica (za jestvine)
sportula, ae, /. kotarica i u njoj klijen ­
tim a darovano jelo; dar u novcu; dar
sprčtor, oris, m. prezirač
spum a, ae, /. pjena
sp um esco,------ 3. zapjeniti se
spumeus, adi. pjenast, pjeneći se
spum ifer, fera, ferum , adi. pjeneći se,
pjenušav
spumo 1. pjeniti se; zapjeniti
spumbsus, adi. pun pjene, pjeneći se
spuo, spui, sputum , 3. p ljuvati
spurce, adv. gnusno, gadno
spurco 1. poganiti, u p rljati
spurcus, adi. gnusan, uprljan; prost
spurius, adi. vanbračni; subst. vanbrač-
no dijete, kopile
sputalicius, adi. v rijedan da se poplju­
je, vrijedan preziranja
sputum , i, n. pljuvotina, pljuvačka
squaleo, ui, — 2. b iti hrapav, stršiti;
biti gnusan, nečist; žalovati, nositi
crninu
squalide, adv. nekićeno, hrapavo
squalidus, adi. gnusan, gadan; u u p rlja ­
nu odijelu; hrapav, priprost
squalor, oris, m. gnus, gad, nečistoća; u-
prljano odijelo (kao znak žalovanja)
squam a, ae, /. ljuska
squam eus, adi. ljuskav
squam iger, gera, gerum, adi. Ijuskono-
san, ljuskav
squamosus, adi. pun ljusaka, ljuskav
squilla, v. scilla
stabilio 4. u tv rditi, u dariti
stabilis, e, adi. stanovit, stalan, postojan,
tvrd; vječan, neprom jenljiv
stabilitas, atis, /. postojanost, nepomič-
nost; stalnost, neprom jenljivost
stabulo 1. i stabilior 1. biti u staji; b o ­
stellifer
raviti, stanovati
stabulum , i, n. staja, obor; pašnjak, tor
stadium , ii, n. trkalište; stadij (grčka
mjera, didjina od oko 200 metara)
stagno* 1. 1) intr. izići, zaplaviti ( f l u ­
m e n ) ; biti pod vodom, poplavljen.
2) tranz. poplaviti
stagno2 1. učvrstiti; utv rd iti
stagnum , i, n. m rtva voda; jezero, rib ­
njak, m laka; bazen; polako tekuća vo­
da
stam en, inis, n. osnova na tkalačkom
stanu; pređa na vretenu; nit života
(o Parkama); pređa, konac
stam ineus, adi. pun konaca
stannum (stagnum), i, n. sm jesa od sreb­
ra i olova
statariu s, adi. tvrd, stojeći; m i l e s s.
koji u redu boj bije; m iran
statera, ae, f. tezulja, vaga
statio, onis, f. stajanje; boravište, stan;
straža; stražari (in s t a t i o n e e s ­
s e biti na straži); pristanište
stativus, adi. stalan, postojan; c a s t r a
s t a t i v a i samo stativa, orum, n.
stalan tabor
stator, oris, m. 1) sluga prokonzulov u
provinciji. 2) (pridjevak Jupiterov) u-
stavljač; čuvar
statua, ae, /. kip
statum en, inis, n. potporanj; rebro u
broda
statuo, ui, utum , 3. 1) postaviti, u tv rd i­
ti, sagraditi. 2) tvrdo držati, misliti,
u v jeriti se; odrediti, odlučiti, dosuditi;
naum iti; s e v e r e s. strogo suditi
statu ra, ae, /.’stas, rast
status*, adi. određen, ugovoren
statu s2, us, m. stajanje; držanje tijela;
m jesto, položaj (onoga koji se bori);
stanje; stalež; svojstvo (s. c a e l i
doba godine); ustav; bogatstvo
stella, ae, f. zvijezda; s t e l l a e e r ­
r a n t e s prehodnice, planeti; s. c r i-
n 11 a repatica; sunce
stellans, antis, adi. zvjezdast; sjajan
stellatus, adi. zvjezdan, zvijezdam a osut
stellifer, fera, ferum, adi. zvjezdonosan,
zvjezdast
stellio i stelio, onis, m. gušterica zvjez-
dašica
stellio
stemma, atis, n. vijenac kojim su se ki­
tili kipovi pređa; rodoslovlje
stercoro 1. gnojiti
stercus, oris, n. pogan (f.), izmetine, bla­
to, gnojivo
stčrilis, e, adi. neplodan; jalov; prazan,
zaludan
sterilitas, atis, f. nerodica, neplodnost
sternax, acis, adi. koji (jahača) zbacuje
sterno, stravi, stratum , 3. 1) prostirati,
sipati, valjati; s t . s e i s t e r n i p ru ­
žiti se, leći. 2) oboriti, povaliti, posje­
ći; poništiti; um iriti ( v e n t o s ) . 3.
poravnati, ugladiti; potaracati ( v i­
as); subst. strata, ae, /. (sc. via), po-
taracan put, cesta. 4) pokriti, posuti;
s t e r n e r e e q u u m pokrovcem po­
kriti, sedlati konja
sternumentum, i, n. kihanje
sternuo, ui, —, 3. kihati; kišući dati
sternutamentum, i, n. kihanje
sterquilinium, ii, n. sm etište, bunjište
sterto, ui, — 3. h rk ati; tvrdo spavati
stibadium, ii, n. stibađij, počivalo u
obliku polukruga
stigma, atis, n. žig; poruga
stigmatias, ae, m. žigosani rob
stilla, ae, f. kap
stillicidium, ii, n. streha
stillo 1. kapati; p u štati kapi
stilus, i, m. držak, pisaljka; vježbanje
u stilu, način pisanja, stil
stimulatio, onis, /. podbadanje
stimulo 1. ostanom bosti; mučiti, uzne-
m iravati; podbadati, nagoniti
stimulus, i, m. ostan, badalj; ostan ne­
m ira, m uka; ponuka; u pl. pokriveno
kolje sa željeznim šiljastim vrhom
stipatio, onis, /. salijetanje oko koga,
p ra tn ja
stipator, oris, m. pristalica, pratilac, tr a ­
bant
stipendiarius, adi. 1) koji služi za plaću,
najam nički. 2) koji plaća danak
stipendium, ii, n. plaća vojnička (m e-
r e r e , m e r e r i s t i p e n d i a u voj­
sci služiti); služba u vojsci; danak,
prinos; globa
stipes, itis, m. jak kolac; panj; deblo,
drvo; klada; bukvan
250 stramentum
stipo 1. sabiti, nagnjesti; opkoliti, o k ru ­
žiti
stips, stipis, /. novčić, m ilostinja; p ri­
log; plaća (zaslužena)
stipula, ae, f. slam ka; stabljika
stipulatiuncula, ae, f. m alen ugovor
stipulor 1. svečano dati sebi što obreći;
ugovoriti
stiria, ae, /. ledenica, ledena svijeća
stirpitus, adv. iz korijena, stubokom
stirps (stirpis, stirpes), pis, /. deblo s
korijenom ); stabalce; pleme; potomak,
podm ladak, koljeno; plem enjak; grm ;
početak, izvor, tem elj; prvobitna n a ­
rav
stiva, ae, /. ručica (na plugu) —
sto, steti, staturus, 1. 1) stajati; baviti
se, biti gdje; (o brodu) stajati na sid­
ru; ustati, stršiti ( s t a n t c o m a e ) ;
s t a r e a b, c u m a l q o biti na čijoj
strani, p ristajati uz koga; s t. i n a l ­
q o , i n a l q a r e, a l q a r e ostati
na kome; (o cijeni) valjati, vrijediti. 2)
ne m icati se, m irovati; oklijevati; odo­
ljeti; zadjesti se, zabosti se; s t a r e
p e r a l q m biti čija krivnja. 3) ne­
pomično stajati, održati se; držati što,
držati se čega; biti utvrđen, odlučen
Stolce, adv. stoički
Stoicus, adi. stoički; subst. Stblcus, i,
m. stoik
stola, ae, f. stola (dugačka ženska gor­
nja haljina od vrata do gležanja)
stolide, adv. glupo, ludo
stolidus, adi. glup, lud, budalast
stomachor 1. srditi se, biti jadljiv
stomachosus, adi. srdit, zlovoljan, osjet­
ljiv
stomachus, i, m. jednjak, dušnik (ždri­
jelo); želudac; volja, ukus; o sjetlji­
vost, žuč, ljutina, zlovolja
storea (storia), ae, f. rogožina
strabo, onis, m. razroki, škiljavac
strages, is, j. obaranje, ubijanje; pokolj,
poraz; (oborena) gomila, hrpa
stragulus, adi. prostirački; stragulum, i,
n. prostirač; pokrov
stramen, Inis, n. — stram entum
stramenticius, adi. slam nast, od slam e
stramentum, i, n. stelja, slam a; s t r a ­
m e n t a , 5rum, n. sam ari
stramineus 251
stramineus, adi. slam nat, od slame
strangulo 1. zadaviti; m učiti
stratus, v. sterno
strategema, atis, n. ra tn a varka; lukav-
ština
strategus, i, m. vojskovođa, vojvoda; sta­
rješina
stratum, i, n. prostrto; pokrivač (na po­
stelji ili počivaljci); uzglavnica; po­
stelja; sam ar
strena, ae, f. znam enje, kob; dar o No­
voj godini
strenue, adv. hitro, okretno
strenuitas, atis, f. h itrina, brzina, o kret­
nost
strenuus, adi. krepak; živ; brz, okretan,
radin; odvažan; nem iran, buran
strepito 1. veoma šum iti, šuštati; zveke-
tati
strepitus, us, m. štropot, buka, tutnjava,
praska, škripa, šum, zveket, zvuk
strepo, pui, pitum , 3. štropotati; bučati;
šum iti, ječati, praskati, zvečati, oriti
se; dovikivati
strictim, adv. površno
strictura, ae, /. stezanje; kaljenje; usija­
no gvožđe
strictus, adi. stegnut, napet, tijesan, k ra ­
tak
strideo, —, —, 2. i strido, di, —, 3. šk ri­
pati, škrgutati, zujati, sikati; šaputati
stridor, oris, m. piska, škripa, zujanje,
vikanje, lepetanje, psikanje
stridulus, adi. zviždeći, škripajući
strigilis, is, /. stru g (kojim se u vježba­
lištu strugalo ulje s kože)
strigosus, adi. m ršav, suh
stringo, strinxi, strictum , 3. 1) n ateg­
nuti, napeti, stisnuti, svezati; brati,
trg ati; strići; povući, trgnuti. 2) na
površini raniti, ogrepsti; uvrijediti;
ganuti
strix, igis, f. sova
stropha, ae, f. lukavština, hitrina; kitica
strophium, ii, n. pršnjak, grudnjak, stez-
nik
structor, oris, m. graditelj, zidar
structura, ae, f. zidanje; zidovi
strues, is, f. h rp a pravilno naslaganih
stvari, hrpa, gomila
struma, ae, /. guša
suasio
struo, struxi, structum , 3. 1) slagati,
sklapati. 2) zidati, graditi; pripraviti,
3) redati, vrstati. 4) sprem ati, snovati.
5) trpati, gom ilati
studeo, ui, — , 2. tru d iti se, nastojati oko
čega, m ariti za, težiti za čim, dati se
na što (s dat.); p ristajati uz koga;
n o v i s r e b u s s. raditi oko p revrata
studiose, adv. revno, vatreno
studiosus, adi. koji nastoji oko čega; ko­
ji teži za čim; koji se revno bavi čim,
željan; komu ili čemu osobito p rija ­
zan, naklon ( a l i c u i u s ) ; nastojeći
oko nauka, učen; subst. studiosus, i,
m. pristaša, prijatelj
studium, ii, n. težnja, revnost, požuda,
strast; želja; uslužnost, pristajanje,
ljubav; sebično nastojanje, pristranost
(studium p a r t i u m stranačka
pristranost); najm iliji posao; znan­
stveno nastojanje, naučni posao, rad
stulte, adv. ludo, budalasto
stultitia, ae, f. ludost, budalaština, glu­
post
stultus, adi. lud, budalast; subst. stultus,
i, m. luđak, budala
stupa, v. stuppa
stupe-facio, feci, factum , 3. (pas. stupe­
fio, factus sum, fieri) zaglušiti, oma-
m iti; s t u p e f a c t u s u čudu, za­
čuđen
stupeo, ui, —, 2. zapanjiti se, zapeti;
biti zbunjen, čuditi se, diviti se, sne­
bivati se
stupesco, —, —, 3. zapanjiti se
stupiditas, atis, /. bezumnost, ludost
stupidus, adi. om am ljen, zgranut, zbu­
njen; tup, glup
stupor, oris, m. neosjetljivost; tupost;
čuđenje, zapanjenost; ludost, budalaš­
tina
stuppa (stupa), ae, f. kučine
stuppeus, adi. od kučina
stuprator, oris, m. oskvrnitelj
stupro 1. oskvrnuti, obeščastiti, pogrditi
stuprum, i, n. skvrnjenje; blud
suadeo, suasi, suasum , 2. svjetovati, n a ­
govarati, preporučivati- (alicui
a l q d ) ; uvjeravati
suasio, onis, j. nagovaranje; preporučni
govor
suasor
suasor, oris, m. svjetovalac; preporuči-
lac
suasoria, ae, f. govor kojim se što p re­
poručuje
suave-olens, entis, adi. m iom irisan
suaviatio (saviatio), 6nis, /. cjelivanje
suavi-loquens, entis, adi. milo zboreći
suaviloquentia, ae, f. milo zborenje, ugo­
dan govor
suavior (savior) 1. cjelivati
suavis, e, adi. ugodan, sladak, mio, drag,
dražestan
suavitas, atis, f. ugodnost, ljupkost, dra-
žest; ljubaznost
suaviter, adv. milo, ljupko, ugodno, dob­
ro, rado
suavitudo, inis, f. = suavitas
suavium (savium), ii, n. poljubac, cje-
lov
sub, praep. s abi. i ak. pod; ispod, niže;
za, kod, pri ( s u b i p s a p r o f e c t i ­
o n e upravo na odlasku); odm ah pod,
prem a, odm ah za, pred (s. v e s p e ­
rum)
sub-absurde, adv. ponešto nezgrapno
sub-absurdus, adi. nešto nezgrapan
sub-accuso 1. pokuditi
subactio, onis, /. obrađivanje
sub-agrestis, e, adi. nešto seljački
siib-alaris, e, adi. pod pazuhom, potpa-
zušni
siib-am arus, adi. nagrk, nešto gorak
sub-arroganter, adv. podrško
sub-ausculto 1 . prisluškivati
sub-blandior 4. polaskati
subc . . . u. s u c e . . .
sub-deficio, —, — , 3. malo-pom alo iz-
nemoći
sub-difficilis, e, adi. potežak
subditicius, adi. podm etnut, neprav
subditivus, adi. = subditicius
sub-do, didi, ditum , 3. 1) podm etnuti,
podložiti; s. c a l c a r i a e q u o pod-
bosti konja. 2) pokoriti koga. 3) iz­
vrgnuti. 4) nam jesto koga postaviti
subdole, adv. lukavo, podm uklo
sub-dolus, adi. nešto lukav, podmukao
sub-dubito 1 . nešto sum njati
sub-duco, duxi, ductum , 3. ispod čega
odnijeti, odm aknuti, udaljiti; tajom
otprem iti, uzeti, ukrasti; uvis dignuti;
252 su b -in v id eo
na kraj izvući ( c l a s s e m ) ; v e l a
s. skupiti jedra, s e s u b d u c e r e ,
s u b d u c i ukrasti se; uleći se
subductio, onis, /. izračunavanje; izvla­
čenje brodova na kraj
sub-durus, adi. nešto tvrd, otvrd
siib-edo, edi, esum, 3. podjedati
sub-eo, Ii, Itum, ire, 1) ići pod što, unići
u što ( t e c t u m). 2) podvrći se pod,
izvrći se ( p e r i c u l a); p reuzeti, pod­
nositi; prim icati se, približavati se,
uzlaziti; šu ljati se, dokrasti se. 3) iz­
m ijeniti koga ( p r i m a e l e g i o n i
t e r t i a ) . 4) poći pod koga ili pod što.
5) doći komu na pam et
suber, eris, n. pluto
subf . . . , subg . . . , v. suff . . ., sugg . . .
sub-horridus, adi. nešto neotesan, nešto
surov
sub-iaceo, —, —, 2. ležati na podnožju
subicio, ieci, ieetum, 3. podložiti, pod­
m etnuti, podstaviti ( c a s t r a u r b i
s. pod gradom u d ariti tabor); uvis
bacati, dignuti; predati, izručiti; m je­
sto koga postaviti; podjarm iti; izvrći;
podrediti; dodati, pridati; kazati, p ri-
šapnuti komu što; čemu višem u p ri-
približiti, privesti ( a c i e m c o l l i ­
bus)
subiectio, onis, /. postavljanje pod, pod­
m etanje
subiectissime, adv. super, najponiznije
subiecto 1. podm etati; odozdo uvis b a­
cati
subiector, oris, m. podm etač
subiectus, adi. 1) koji leži pod čim, su­
sjedni. 2) podložan; izvrgnut; subst.
subiecti, orum, m. podložnici
subigo, egi, actum , 3. 1) pod što goniti,
uvis tjerati. 2) prinuditi, skloniti ko­
ga na što (a 1 q m a d d e d i t i o -
n e m). 3. obraditi ( t e r r a m); valjano
uvježbati, izučiti. 4) udariti na koga
čim, oboriti na koga; podložiti, svla­
dati
sub-inde, adv. odmah zatim; po više p u ­
ta, uzastopce, katkad
sub-insulsus, adi. nešto bljutav
sub-invldeo, vidi, vlsum, 2. nešto zavi­
djeti komu; subinvisus nešto om ražen
sub-irascor
sub-Irascor, —, 3. srdnuti se, malo se
lju titi
sub-iratus, adi. nešto srdit
subitarius, adi. iznenada učinjen; m i ­
l i t e s s. vojnici popisani u h itnji
subito, adv. iznenada, odjednom, brzo
subitus, adi. neočekivan, iznenadan, b r­
zo nastali; subst. subitum, i, n. nena­
dano, nenadani događaj
sub-iungo, iunxi iunctum , 3. vezati pod
što; pridati; upregnuti; podjarm iti,
podložiti
sub-labor, lapsus sum, 3. dokrasti se, u-
šuljati se; srušiti se, propasti
sublate, adv. uzvišeno; oholo, ponosito
sublatio, onis, /. uzvisivanje
sublatus, adi. ponosit, ohol
sub-lego, legi, lectum, 3. kupiti po; u-
krasti; u h v atiti; m jesto koga izabrati
sublevatio, onis, f. olakšica, ublaženje
sub-levo, 1. 1) uzdići, uspraviti; s. s e
dići se, ustati; i u b i s s u b l e v a t u s
držeći se za grivu. 2) podupirati, tje ­
šiti, pom agati; olakšati, um anjivati. 3)
ukloniti
sublica, ae, /. podvodni kolac, pilot, stup
sublicius, adi. na drvenim stupovim a
građen
subligaculum, i, n. pregača
sub-llgo 1. pripasati, podvezati
sublime, adv. visoko, uvis
sublimis, e, adi. 1) visok. 2) uzvišen,
velik; ponosit
sublimitas, atis, /. uzvišenost
sublimiter, adv. visoko, u visini
sub-llno, levi, litum , 3. podm azati; p re­
v ariti
sub-luceo, —, —, 2. svjetlucati se ispod
sub-luo, lui, lutum , 3. prati odozdo, pla­
kati
sublustris, e, adi. sum račan
submergo, v. sum m ergo
subministro, submisse, submissio, sub­
mitto, v. sum m m istro, sum m isse etc.
sub-moleste, adv. poteško
submoneo, v. summoneo
sub-m5r5sus, adi. nešto zlovoljan
submoveo, submuto, v. summoveo, sum-
muto
sub-necto, nexui, nexum , 3. podvezati,
pripeti; pridati, dovezati
253 subsicivus
sub-nlger, gra, um, adi. crnkast
sub-nlsus ili nixus, adi. uprt, prislonjen
na, o (s abi.); koji se uzda ( a u x i ­
liis)
sub-noto 1. potpisati
sub-nuba, ae, f. suložnica
sub-nubilus, adi. nešto naoblačen
subo, 1. upaliti se, biti obuzet ljubavnom
požudom
sub-obscenus, adi. koji se zanosi na ruž­
no, nešto nem oralan
sub-obscurus, adi. nešto tam an, neraz­
govijetan
sub-oleo, —, —, 2. zaudarati
subdies, is, /. podm ladak, potom ak; ple­
me, loza, naraštaj
sub-olesco, —, —, 3. prirasti
sub-orno 1. 1) potajno nam aknuti, koga
čim snabdjeti, opskrbiti. 2) (potajno
na zlo) podgovoriti
subp . . . u. supp . . .
sub-rancldus, adi. nešto malo sm rdljiv,
pokvaren
sub-raucus, adi. nešto prom ukao
sub-remlgo 1. veslati za kim
subrepo, subrepticius, v. surrepo, sur-
reptlcius
sub-rldeo, risi, —, 2. podsm ijevati se
sub-ridicule, adv. ponešto smiješno
subripio, subrogo, v. surriplo, surrogo
sub-rubeo, —, —, 2. nešto se crvenjeti
sub-ruo, ui, utum , 3. potkopavati, pod­
rivati; uništavati, rušiti
sub-rusticus, adi. malo seljački; malo
nespretan
sub-rutllus, adi. nešto crvenkast
sub-scrlbo, scripsi, scriptum , 3. potpi­
sati, dolje napisati; zabilježiti; s kim
potpisati, tužiti; svojim potpisom p ri­
voljeti na što; odobravati; pom agati;
zapisati
subscriptio, onis, f. potpis; sutužba
subscriptor, 5ris, m. sutužitelj
sub-seco, secui, sectum, 1. podrezivati
subsellium, ii, n. klupa, sjedalo; u plur.
sudovi, parnice
sub-sequor, secutus sum, 3. p ristajati
za kim; slijediti koga; pratiti, povo­
diti se za kim (a 1 q m)
sub-servlo 4. pokoravati se
subsicivus, adi. preostao; sporedan
subsidiarius
subsidiarius, adi. u pričuvi; subst. u pi­
rn. pričuvna vojska, rezervisti
subsidior 1. biti u pričuvi, u rezervi
subsidium, ii, n. 1) stražnja vojska, pri­
čuva, rezerva; vojna pomoć; s u b s i ­
d i o i r e ići u pomoć. 2) pomoć, za­
klon, utočište, pribježište
sub-sido, sedi, sessum, 3. 1) sjesti, spu­
stiti se; zasjedati komu. 2) spuštati se,
uleći se; zaostajati; naseliti se
subsignani, orum, m. pod zastavom
(milites)
sub-signo 1. zapisati; pismeno dati
sub-sisto, stiti, —, 3. 1) intr. ustaviti se,
prestati, ostati; zaostati, zabaviti se;
odoljeti. 2) tranz. (koga ili što) ustaviti
sub-sortior, itus sum, 4. doždrebati, nak­
nadno ždrebati
subsortitio, onis, /. doždrebanje sudaca
substantia, ae, f. im utak; bitak
sub-sterno, stravi, stratum , 3. podasti­
rati, podlagati, davati; prostirati
sub-stituo, ui, utum , 3. staviti pod što;
za kim postaviti; izložiti; m jesto koga
ili čega postaviti; učiniti koga d ru ­
gim baštinikom
substrictus, adi. tanak
sub-stringo, strinxi, strictum , 3. podve-
zati, svezati uvis; naćuliti (uši)
substructio, onis, /. tem elji, zidine
substruo, struxi, structum , 3. podzidati;
taracati
sub-sum, — , subesse, biti pod čim (s
dat.); blizu biti; biti u čemu
sub-suo, —, sutum , 3. podšiti, optočiti
subtemen, Inis, n. potka; tkanje, žica, nit
subter 1) adv. ozdo, pod. 2) praep. s ak.
i abl. pod, ispod
subter-fugio, fugi, —, 3. ispod ruke ute­
ći, um aknuti ( p o e n a m )
subter-labor, lapsus sum, 3. ispod čega
teći ( f l u m l m a m u r o s ) ; um aknuti
subterraneus, adi. podzemni
sub-texo, texui, textum , 3. potkati; za-
strijeti; utkati, uplesti u govor
subtilis, e, adi. fin, tanak; priprost; tan ­
koćutan
subtilitas, atis, f. tankoća; tem eljitost,
točnost; oštroum lje; prosta ljepota go­
vora
254 succidia
subtiliter, adv. tanko; oštroum no; toč­
no, fino; prosto
sub-timeo, —, —, 2. pobojavati se
sub-traho, traxi, tractum , 3. ispod čega
izvući; m alo-pomalo m aknuti, uklo­
niti, odvratiti; a g g e r e m s. potko­
pati nasip
sub-turpis, e, adi. nešto ružan, sram otan
subtus, adv. ispod, ozdo
subucula, ae, f. donja haljina, košulja
suburbanitas, atis, f. podgrađe, pred g ra­
đe, blizina grada
sub-urbanus, adi. u blizini grada
suburbium, ii, n. podgrađe, predgrađe
sub-urgeo, —, —, 2. dotjerati do
sub-uro, ussi, —, 3. opaliti
subvectio, onis, /. dovoz
subvecto 1. donositi, dovoziti
subvectus, us, m. dovoz
sub-veho, vexi, vectum, 3. uz vodu do­
voziti
sub-venio, veni, ventum , 4. u pomoć
priteći, pripomoći; biti od pomoći p ro ­
tiv čega (s dat.)
sub-versor, oris, m. rušilac
sub-verto (sub-vorto), verti, versum , 3.
prevrnuti; oboriti, uništiti
subvexus, adi. uzbrdit
sub-volo 1. uzletjeti, letjeti uvis
sub-volvo, —, —, 3. valjati uzbrdo
succedaneus (succidaneus), adi. u zam ­
jenu, koji zam jenjuje
suc-cedo, cessi, cessum, 3. 1) ići pod,
ulaziti u ( t e c t u m ) ; podlagati se. 2)
dolaziti do, prim icati se pod, dopirati
do čega. 3) doći na čije mjesto, zam i­
jeniti koga ( a l i c u i ) ; ići, dolaziti za
kim, slijediti (in l o c u m a 1 c i s); s.
a l i c u i ili r e g n o ili i n a l c i s
l o c u m r e g n o za kim kraljevati.
4) od ruke ići, uspijevati
succendo, cendi, censum, 3. potpaliti;
strastveno raspaliti ( a m o r e )
succenseo (suscenseo), sui, —, 2. lju titi
se, žestiti se na koga ( a l i c u i )
succenturio, onis, m. podcenturion
successio, onis, f. zam jena; napredak
successor, oris, m. nasljednik
successus, us, m. prim icanje; napredo­
vanje; napredak, uspjeh
succidia, ae, /. slanina
succido1
succido1, eidi, clsum, 3. ( c a e d o ) pod-
sjeći
succido*, idi, —, 3. (c a d o) klonuti, sru ­
šiti se
succiduus, adi. klecajući
suc-cingo, cinxi, cinctum , 3. zapreći;
opasati, opkoliti; naoružati; ogrnuti,
zaodjeti; partic. s u c c i n c t u s za-
pregnuvši skute; opasan, naoružan
succino, —, —, 3. pripjevati; pristajati,
slagati se
succlamatio, onis, /. dovikivanje
succlamo (sub-clamo) 1. dovikivati
succollo 1. u p rtiti za v rat
succresco (sub-cresco), crevi, cretum , 3.
odozdo rasti, uzrasti
succrispus (sub-crispus), adi. kudrast
succumbo, cubui, cubitum , 3. srušiti se;
podleći, popustiti ( a l i c u i ) ; s. a n i -
m o klonuti duhom
succurro (sub-curro) curri, cursum, 3.
trčati pod što; podložiti se, na se uze­
ti; doći, pasti na pam et; u pomoć po­
teći, pom agati (a 11 c u i); koristiti, v a­
ljati
succus = sucus
succutio, cussi, cussum, 3. drm ati, tresti
sucus, i, m. sok; snaga, jedrina
sudarium, ii, n. ubrus (za otiranje zno­
ja), rubac
sudis, is, /. kolac
sudo 1. 1) intr. znojiti se; znojan, mo­
kar biti od čega ( s a n g u i n e ) ; cije­
diti se; napin jati se, m učiti se. 2)
tranz. cijediti, kapati čim
sudor, oris, m. znoj; velik napor
sudus adi. vedar, suh; subst. sudum, i,
n. vedrina nebeska; suho i vedro v ri­
jeme
suesco, evi, etum , 3. 1) intr. naviknuti
se, navaditi se; per/, navikao sam. 2)
tranz. navaditi, n av iknuti koga
suetus, adi. vičan, navikao ( a r m i s ) ;
običan
sufes, etis, m. sufet, najveći poglavar
u K artagi
suffero (sub-fero) —, —, ferre, podm et­
nuti; podnositi, trp jeti
sufficienter, adv. dovoljno, dosta
sufficio, feci, fectum, 3. 1) tranz. posta­
viti pod što, načiniti; davati; m jesto
255 sulco
koga (koji je umro) izborom dopuniti;
potpuniti, naknaditi. 2) intr. dosta-
jati, dotjecati; dovoljan biti; moći,
biti kadar
suffigo (sub-flgo), fixi, fixum , 3. pribiti,
prikovati (a 1 q m c r u c i )
suffimen, Inis, n. kad, tam jan
suffimentum, i, n. kad. tam jan
suffio 4. kaditi, prekaditi. okaditi
sufflo (sub-flo) 1. napuhati: s. s e na-
duti se
suffoco 1. ugušiti, zadaviti
suffodio, fodi, fossum. 3. potkopati, pod-
riti; prosukati, probosti
suffragium, ii, n. 1) glasovanje građa­
na; glas, votum ; s u f f r a g i u m ,
s u f f r a g i a f e r r e d e a 1 q o gla­
sove davati za; s u f f r a g i u m i n i ­
r e glasovati. 2) pravo glasovanja,
izbori. 3) pristajanje, pohvala
suffragor 1. glasovati za koga ( a l i ­
c u i ) ; pomagati, preporučivati, uga­
đati komu (a 11 c u i)
suffugio (sub-fuglo), fugi, —, 3. uteći
pod; um aknuti, pobjeći (a 1 q m)
suffugium, ii, n. utočište; zaklon, obra­
na
suffulcio (subfulclo), fulsi, fultum , 4.
kao potporanj podm etnuti; poduprijeti
suffundo (subfundo), fudi, fusum, 3. pod-
liti ( s a n g u i s c o r d i s u f f u s u s
krv što pod srcem teče; a q u a s u f ­
f u s a vodena bolest; r u b o r e s u f ­
f u n d i zarum enjeti se); odozdo zaliti,
usuti, uliti
suffuscus, adi. gotovo m rk, crnom anjast
suggero (sub-gero), gessi, gestum , 3. pod
što donijeti, položiti; nanositi, navo-
ziti; dom etnuti, napom enuti; privesti,
dati; nabaviti; davati zgodu; prišap-
tavati, savjetovati
suggestum, i, n. i suggestus, us, m. go­
vornica; besjedište, tribina
suggredior, gressus sum, 3. prim icati se
čemu
sugillatio, onis, /. udaranje; grđenje
sugillo 1. daviti, tući; grditi
sugo, suxi, suctum, 3. sisati, usisati
sui, gen. pron. reflex, sebe; njega
suillus, adi. svinjeći, svinjski
sulco 1. brazditi; broditi
sulcus
sulcus, i, m. brazda ( i m p r i m e r e
sulcum brazdu brazditi); oranje
sulpur, sulfur (sulphur), uris, n. sum por
sulpureus, sulfureus (sulphureus), adi.
sum porni
sum, fui, esse, biti (jesam); biti čiji, u
čijoj vlasti ( G a l l i a e s t A r i o v i -
s t i G alija je Ariovistova); s gen. pos.
prevodi se sa: dužnost, posao, stvar,
zadaća itd. ( p a t r i s e s t očeva je
dužnost, stv ar itd.; m e u m e s t mo­
ja je dužnost itd.); biti prikladan,
zgodan za (s gen. gerund.); biti po što,
vrijediti, stajati ( h o r t u s e s t m i ­
l l e s e s t e r t i i s v rt vrijedi 1000
sesteraca); valjan biti čemu, biti, slu­
žiti na što ili za što ( o n e r i fe r e n-
do esse; s o l v e n d o [ aer i a l i ­
e n o ] e s s e moći platiti dug; g a u ­
d i o e s s e b iti na veselje; e x e m ­
p l o e s s e biti, služiti za prim jer);
im ati, nalaziti se, živjeti, dogoditi se;
stajati do čega ( t o t u m i n e o e s t ,
u t cijela stv ar stoji do toga da); pri­
pada komu što, im ati ( a l i c u i e s t
a 1 q d; e s t m i h i l i b e r imam
knjigu); e s t , u t biva, događa se da
summa, ae, /. 1) ukupni broj, zbroj; svo­
ta (novaca); mnoštvo, broj; f a c e r e
s u m m a m zbrojiti svotu. 2) cijelo,
glavno, glavna stvar; prvo mjesto;
s u m m a v i c t o r i a e potpuna po­
bjeda; s. r e r u m c o n s i l i o r u m -
q u e posljednja odluka u zboru i tvo­
ru; s. b e l l i , s. r e r u m , s. i m p e ­
r i i vrhovno zapovjedništvo, vrhovna
ra tn a uprava
summas, atis, m. i f. plem enita roda
summatim, adv. uopće, ukratko, samo
površno
summe, adv. najviše, u najvećem stup­
nju, premnogo
summergo (sub-mergo), mersi, mersum,
3. potopiti
sumministro (sub-ministro) 1. pružati,
podavati, nam icati
summisse, adv. m irno, tiho; sm jerno,
ponizno
summissio, onis, /. spuštanje; prost n a­
čin govora; ponizivanje
256 super
summissus, adi. spušten, pognut; tih,
šapćući; m iran: ponizan, sm jeran
summitto (sub-mitto), misi. missum, 3.
1) postaviti pod što: podložiti. 2) po­
ložiti, spustiti, pružiti; s. a n i m o s
klonuti duhom: s. s e poniziti se. 3)
okaniti se: popustiti. 4) uspraviti; pro­
izvoditi, rađati: pustiti (da raste) (c a-
p i 11 u m); ostaviti (za rasplod) (t a u-
r o s ) . 5) potajno poslati ( s u b s i d i a
a l i c u i )
summopere, adv. veoma silno
summoveo (sub-moveo), m5vi, m5tum,
2. m aknuti, otjerati, potisnuti (s u m-
m o t u s udaljen, dalek); pom aknuti;
s puta micati; izagnati (a 1 q m p a ­
t r i a ) ; zadržati, zastrašiti
summus, v. superus
summuto (sub-muto) 1. izm jenjivati
sumo, sumpsi, sum ptum , 3. 1) uzeti, la­
titi se, zgrabiti; obući; pojesti, popiti;
s. p e c u n i a m (mutuam) ab
a l q o uzajm iti novaca od koga. 2)
prim iti; kupiti, najm iti; laćati se če­
ga, uložiti ( t a n t u m l a b o r e m). 3.
s. s u p p l i c i u m d e a l q o sm ak­
nuti koga; s. a n i m u m ohrabriti se.
4) izabrati, uzeti, odrediti ( d i e m a d
d e l i b e r a n d u m ) ; zam etnuti, za­
početi; prim iti, prisvojiti; drzovito se­
bi prisvajati
sumptio, onis, j. uzim anje; prem isa u
silogizmu
sumptuarius, adi. koji se tiče troška,
raskoši ( l e x s. zakon o raskoši)
sumptuose, adv. što mnogo stoji, skupo
uz velike troškove
sumptuosus adi. skup; rastrošan
sumptus, us, 77i. (rasipni) izdatak, tro ­
šak; s u m p t u m f a c e r e i n r e m
trošiti na
suo, sui, sutum, 3. sašiti; sklapati
suovetaurilia, ium, n. suovetaurilije,
žrtva prilikom lustracija, gdje se k la­
la svinja, ovca i bik (s u s , 6 v i s,
t a u r u s )
supellex, lectilis, f. pokućstvo, nam ještaj
super 1) adv. gore, ozgo; preko toga,
odviše; preostalo; nato. 2) praep. a)
s ak. nad, iznad; povrh; više; za, pri
(s. c e n a m ) ; preko, osim, izvan; od,
superabilis
više nego (od); b) s abl. nad, vrh, po­
vrh; pri, za (s. n o c t e po noći); o,
radi
superabilis, e, adi. prelazan; pobjedljiv
super-addo, addidi, additum , 3. pridati,
dodati
superator, oris, m. pobjednik
superbe, adv. obijesno, oholo
superbia, ae, f. obijest, oholost, ponos;
tiranstvo, despotizam
superbl-loquentla, ae, f. oholo govorenje
superbio 4. dičiti se, oholiti se čim; biti
obijestan
superbus, adi. ponosit, ohol, obijestan;
despotičan, tiranski; strog; razm ažen;
krasan, sjajan, izvrstan
supercilium, ii, n. obrve; ozbiljnost; po­
nos, oholost; najviši vršak
super-emlneo, —, —, 2. nadvisivati
superficies, ei, f. površina; zgrada po­
v rh zemlje
super-flxus, adi. nabijen, n atak n u t
super-fluo, fluxi, —, 3. razliti se; biti
izobilja čega; biti suvišan
siiper-fundo, fudi, fusum, 3. po čemu
politi, posuti; pas. razliti se; raširiti se
supergredior, gressus sum, 3. prekorači­
vati; nadvisiti, preteći
super-iacio, ieci, iectum, 3. na što n ab a­
cati; postaviti; pokriti
super-immlneo, — , — i 2. nadvisiti
super-impono, posui, positum, 3. ozgo
položiti, postaviti
super-incldens, entis, partic. odozgo pa­
dajući
super-incubans, antis, partic. nad čim
ležeći
super- incumbo, cubui, —, 3. odozgo na
što leći
super-inlclo, ieci, iectum, 3. na što b a­
cati
super-insterno, stravi, —, 3. preko čega
p ro strijeti
superior, v. superus
superlatio, onis, f. p retjeriv an je
superlatus, adi. p retjeran
super-mitto, misi, —, 3. bacati odozgo,
n aliti
superne, adv. odozgo; gore
supernus, adi. gornji; nebeski, višnji
17 I.A T IN S K O - H R V A T S K I R JE Č N IK
257 supčrus
supero l.-l) intr. pom aljati se, dizati se,
nadilaziti; biti bolji, pretežniji; izo­
b ilja biti čega, pretjecati; ostati, p re­
teći; biti živ. 2) tranz. prijeći, prevesti
se preko (s. s a l t u preskočiti); nad­
visiti, nadvladati, proći što, mimo vo­
ziti se; p re trp je ti ( l a b o r e s ) ; presti­
ći, n atk riliti ( a l q m a 1 q a re )
super-obruo, —, —, 3. zatrpati
super-occupo 1. zateći, iznenaditi
super-pendens, entis, partic. viseći nad
super-pono, posui, positum , 3. na što po­
staviti
super-scando, —, —, 3. prelaziti preko
super-scrlbo, scripsi, scriptum , 3. pisati
preko, natpisati
super-sedeo, sedi, sessum 2. sjediti na
( e l e p h a n t o ) ; okaniti se, izbaviti se
( l a b o r e ) ; ne h tjeti
super-stagno 1. razliti se
super-sterno, stravi, stratum , 3. poviše
p ro strijeti, po val jati
superstes, Itis, adi. nazočan, svjedok;
koji preživi, nadživi (a 11 c u i i a l ­
ci s)
superstitio, onis, /. 1) zazivanje svjedo­
ka. 2) praznovjerje; kriva vjera; praz­
novjerno štovanje bogova; sveti
strah; u pl. vjerski nerim ski ili praz­
novjerni obredi
superstitiose, adv. praznovjerno
superstitiosus, adi. praznovjeran; proro­
čki
super-sto, —, — 1. stajati na čemu
super-struo, struxi, structum , 3. nado­
graditi
super-sum, fui, esse, ostajati, preostati,
dotjecati; u životu biti ili ostati, nad­
živjeti ( p a t r i ) ; biti izobilja
super-tego, texi, tectum , 3. pokriti odoz­
go
super-urgens, entis, part, zapljuskujući
superus, adi. 1) gornji; s u p e r i s a b
o r i s s gornjega svijeta; m a r e
s u p e r u m Jadransko more; (d I i)
s u p e r i bogovi (prema ljudima), n e­
beski bogovi (prema bogovima pod
zemljom). 2) comp. superior, ius, gor­
nji, viši (s. d o m u s gornji dio kuće);
pređašnji, stariji; odličniji, jači; p r o -
supervacandus
e l l o s u p e r i o r e m e s s e biti po­
bjednik, nadvladati. 3) superi, a) su­
premus, najveći, najviši ( m o n s n a j­
viši dio brijega); krajnji, najgori (s.
s u p p l i c i u m n ajljuća sm rtna kaz­
na); posljednji, s. m a n u m i m p o ­
n e r e o p e r i do k ra ja posao dotje­
rati; s. h o n o r posljednja čast, ukop;
subst. suprema, orum, n. posljednji
časovi života; oporuka; posljednja čast
koja se ukazuje m rtvom u, ukop; adu.
supremum posljednji put. b) summus,
najviši (s. m o n s v rh brijega); po­
sljednji, krajnji, najveći, najviši, naj-
odličniji; v i r s. znam enit čovjek;
d u x s. najizvrsniji vojvoda; s u m-
m o l o c o n a t u s od najplem eniti­
jega roda; s. r e s najznam enitija
stvar; d i m i c a r e d e s. r e b u s
boriti se za najveću vlast; s u m-
m u m i u s n ajtv rđ e pravo; s u m m a
r e s p u b l i c a opće dobro države,
najveći interesi državni; subst. sum­
mum, i, n. najviši vrh; adv. summum
najviše
supervacaneus, adi. suvišan, zaludan;
sporedni
super-vacuus, adi. = supervacaneus
supervado, -—, -—, 3. prijeći, prevaliti
super-vehor, vectus sum, 3. provesti se
mimo što ( m o n t e m )
super-venlo, veni, ventum , 4. doći na;
banuti; navaliti na koga
superventus, us, m. dolazak
super-vlvo, vixi, —, 3. nadživjeti (f I-
1 i i s)
super-vollto 1. lijetati nad čim
super-volo 1. preletjeti preko čega
supino 1. nauznak izvrnuti, natrag sa­
viti
supinus, adi. izvrnut; nauzak ležeći; uz-
brdit; koji natrašk e teče; m litav, ne­
m aran
suppar (sub-par), paris, adi. gotovo jed­
nak
suppeditatio, dnis, /. obilje
suppedito 1. 1) tranz. nabavljati, davati.
2) intr. ima izobilja (s i v i t a e i
s u p p e d i t a s s e t da je još bio u ži­
votu); dotjecati za što
suppetiae, akuz. as, /. pomoć, potpora
258 supputo
suppeto (sub-peto), petivi (petii) p eti­
tum, 3. im ati pripravno, pri ruci, do-
stajati; zadovoljiti, biti dorastao čemu
(s dat.)
suppingo, pegi, pactum , 3. odozdo p rib i­
ti; odozdo potkovati, okovati
supplanto 1. nogu podm etnuti (a 1 q m)
supplementum, i, n. dopunjak; popunja­
vanje vojske; momčad za dopunjava­
nje, novaci
suppleo (sub-pleo), plevi, pletum , 2. do­
puniti, napuniti (a 1 q d a l q a re );
popuniti ( l e g i o n e s ) ; nadoknaditi,
zam ijeniti ( d a m n u m )
supplex, Icis, adi. koji ponizno, sm jerno
moli
supplicatio, onis, /. dan pokore da se
odvrati kakva nesreća; m olitva za­
hvalnosti zbog kakva sretna događaja
suppliciter, adv. sm jerno, ponizno
supplicium, ii, n. 1) ponizna m olitva,
javno štovanje; sm jerno m oljenje;
molba (ljudi). 2) sm rtna kazna, kazna,
muke; s u m e r e s u p p l i c i u m d e
alqo, a l q m s u p p l i c i o a f f i c e ­
r e sm aknuti koga; s u p p l i c i u m
d a r e biti kažnjen
supplico 1. klečati, m oliti se kom u (a 11-
c u i); bogu se moliti, m olitvom zahva­
ljivati ( d i i s )
supplodo, plosi, plosum, 3. toptati, lu ­
pati
supplosio onis, /. lupanje, toptanje
suppono (sub-pono) posui, positum 3. 1)
podm etati ( i g n e m t e c t i s ) ; s. t li­
m u l o ukopati. 2) podložiti, pokoriti;
na m jesto koga ili čega postaviti;
(krivo) podm etnuti
supporto 1. prinositi, privoziti, n abav­
ljati
suppressio, 5nis, /. zatom ljivanje tu đ e­
ga, utaja, pror.evjerenje
suppressus, adi. prigušen, tih, m ukao
supprimo, pressi, pressum , 3. pritisnuti,
potisnuti ( n a v e m s. potopiti lađu);
zaustavljati ( h o s t e m ) ; utajiti, sa­
kriti ( p e c u n i a m ) ; s. v o c e m m u­
čati
suppudet (2.) me alcis rei impers. nešto
me stid čega
supputo 1. izračunati
suprS 259
supra, 1) adv. gore, odozgo; naprijed,
prije; otprije; preko toga, više. 2)
praep. s ak. više, nad; prije; preko
supralatio, 5nis, f. p retjeriv an je
supralatus, adi. p retjeran
supra-scando, — —, 3. prijeći
supremus, v. superus
sura, ae, /. list (u noge)
surculus, i, m. grančica; m ladica, izda­
nak
surdaster, stra, strum , adi. nagluh
surditas, atis, f. gluhoća
surdus, adi. gluh; neosjetljiv; koji ne
daje glasa, nijem
surgo (surrigo), surrexi, surrectum , 3. 1)
tranz. uspraviti, uzdići. 2) intr. dići se,
ustati; ustati iz postelje; k ren u ti se,
poći; n astajati ( d i e s ) ; rasti, uzrasti;
započeti
sur-repo, repsi, reptum , 3. p rik rad ati se,
dovući se; dopuzati, neopažen napasti
surreptlcius, adi. potajni, tajom
surrexe, inf. perf. od s u r g o (mj. s u r -
r e x i s s e )
surrigo, v. s u r g o
surripio, ripui, reptum , 3. kradom uzeti,
oteti, u k rasti (a 1 q d a b a 1 q o)
surrogo (sub-rogo) 1. predložiti koga na
m jesto drugoga, dati koga izabrati
sursum, adv. prem a gore, uvis; gore
sus, suis, m. i f. svinja
susceptio, onis, f. p rim anje na se, p re u ­
zim anje
suscipio, cepi, ceptum , 3. prihvaćati, u-
zim ati na se; podupirati; prim ati se
čega ili koga, uzeti pod okrilje (r e m
p u b l i c a m ) ; novorođenče priznati
za svoje; prim ati m eđu (a 1 q m i n
c i v i t a t e m); priznavati; odlučiti se
(s. c o n s i l i u m odlučiti); trp jeti
( p o e n a m ) ; započeti ( b e l l u m , ta­
kođer: preuzeti vodstvo u ratu); s.
i t e r zaputiti se; s. s a c r a p e r e ­
g r i n a prim iti tuđe bogoslužje
sus-cito 1. 1) uvis dizati; potpiriti ( ig ­
n e s ) ; (iza sna) dizati. 2) dizati, b u ­
niti; uzrokovati, zadavati
suspecto 1. gledati na; sum njati o čemu
ili o kome, zazirati od koga (a 1 q m)
suspectus1, adi. sum njiv ( a l i c u i )
suspectus2, us, m. gledanje uvis; visina;
sustento
poštovanje
suspendium, ii, n. vješanje
suspendo, pendi, pensum , 3. 1) objesi­
ti; dar kojem u bogu na čast u hram u
objesiti, priložiti. 2) načiniti da što
visi, lebdi; s u s p e n s i s a u r i b u s
napetim ušima. 3) ustaviti ( f l e t u m).
4) neodlučeno ostaviti; ostaviti koga
da dvoumi
suspensus, adi. koji visi o čemu, koji
stoji do čega (e x a l q a re ); nesigu­
ran, neodlučan, koji se koleba; bojaž­
ljiv, plašljiv; a l q m s u s p e n s u m
t e n e r e držati nekoga u dvojbi;
r e s s. m učna stvar; r e l i n q u e r e
i n s u s p e n s o ostaviti neodlučeno
suspicax, acis, adi. koji sum nja, sum ­
njičav
suspicio1, exi, ectum , 3. 1) intr. odozdo
gore gledati (in c a e 1 u m). 2. tranz.
gore gledati na ( c a e l u m ) ; m išlju se
uzvisiti do čega; poštovati koga, di­
viti se komu, cijeniti koga; s u s p e c ­
t u s sum njiv; koji sum njiči
suspicio2 i suspitio, onis, f. 1) sum nja;
in s u s p i c i o n e e s s e a l i c u i
biti komu sum njiv; i n s u s p i c i o ­
n e m v e n i r e a l i c u i postati ko­
m u sum njiv; a l q m i n s u s p i c i o ­
n e m a d d u c e r e učiniti sum nji­
vim. 2) slutnja, nagađanje; misao
suspiciose, adv. sum njivo
susplcibsus, adi. sum njičav, sum njiv
suspicor 1. sum njati, nagađati
suspiratus, us, m. predušak; s u s p i r a ­
t i b u s h a u s t i s duboko udahnuv­
ši
suspiritus, us, m. disanje, uzdisanje;
s i n e s u s p i r i t u bez uzdaha
suspirium, ii, n. uzdah, uzdisaj
suspiro 1. uzdisati; čeznuti za
susque deque, adv. gore i dolje; m anje-
-više
sustentaclum i sustentaculum, i, n. pot­
pora, potporanj
sustentatio, onis, /. zaustavljanje, od­
goda
sustento 1. (uvis) držati; ne dati da pro­
padne, podupirati, štititi; hraniti, uz­
državati; podnositi, u stavljati (s. i n o ­
p i a m uraditi da se može oskudica
sustinčo 260
snositi; f a m e m stišati glad); odr­
žati se; odgađati (r e m)
sustineo, tinui, tentum , 2. držati (uvis);
nositi, podupirati; zaustaviti; podno­
siti, odolijevati; održati se, suzbijati
( i m p e t u m ) ; odgađati; uzdržati, sa­
čuvati ( a n i m o s hrabrost); hraniti;
na se uzeti, izdržavati, zadovoljavati
čemu; s. s inf. mogu, kadar sam;
n o n s. ne mogu se odvažiti da
sustollo, —, —, 3. uvis dignuti; oduzeti,
oteti
susurrator, oris, m. šaptač
susurro 1. zujati; šaptati
susurrus1, i, m. šapat ljudski; šum v jet­
ra; zujanje pčela
susurrus2, adi. koji šapće
sutilis, e, adi. sašiven
sutor, oris, m. postolar
sutorius, adi. postolarski
sutrinus, adi. postolarski; sutrina (t a-
b e r n a) postolarska radionica
syugr&pha
sutura, ae, f. šav
suus, pron. poss. 1) svoj. njegov, njezin,
njihov; suum, i, n. svojina; s u 6
a n n o c o n s u l e m f i e r i postati
konzul godine zakonom određene;
t e m p o r e s u o u pravo vrijem e.
2) zgodan, povoljan, koristan; s u o
l o c o p u g n a m f a c e r e na zgodnu
m jestu zam etnuti bitku
sycophanta, ae, m. sikofant; varalica,
klevetnik
syllaba, ae. f. slog
syllogismus, i, m. silogizam, logički za­
ključak
symphSnia, ae. f. sim fonija, skladna gla­
zba
symphSniacus, adi. glazbenički
symposium, ii, n. simpozij, gozba
synedrus, i, m. vijećnik (u Makedoniji)
syngrapha, ae, /. pismo; zadužnica, m je­
nica
 T
T. = Titus. Ti. = Tiberius, tr. pl.
= tribunus plebis
tabella, ae, /. daščica, pločica, tablica;
korito; sličica; pisaća tablica; pismo,
pisamce; dokaznica, spis, ugovor; gla-
sovnica (u komicijama i na sudu)
tabellarius, adi. glasovni, glasački;
subst. listonoša
tabeo, ui, —, 2. ginuti; kapati
taberna, ae, f. daščara; radionica (trgo­
vaca, obrtnika); krčm a
tabernaculum , i, n. daščara; šator
tab ernarii, orum, m. obrtnici, dućan-
džije
tabernula, ae, /. daščarica, kolibica
tabes, is, f. ginućs; trulost; sušica; pre-
lazna, zarazna bolest, kuga; tekućina
koja se rastv ara, osoka
tabesco, bui, —, 3. ginuti, n estajati
tabidus, adi. koji pomalo gine, topi se;
koji se m alo-pom alo uništava
tabificus, adi. koji se malo-pom alo tro ­
ši, ruši
tabula, ae, f. daska, ploča; zavjetna plo­
ča; slika (t. p i c t a ) ; pisaća tablica;
ploča zakona; popis prognanika; spis,
popis; ugovor; zadužnica; m jenjački
stol
tabularium , ii, n. pism ohrana, arhiv
tabulatio, onis, f. kat, sprat
tabulatus, adi. popođen; subst. tab u la­
tum , i, n. pod, sprat, kat
tabum , i, n. sukrvica, gnoj; kuga
taceo, ui, Itum, 2. 1) intr. šutjeti, m uča­
ti; m ukom m učati, tih biti. 2) tranz.
prešutjeti, zam učati
tacite, adv. mučke, tiho; neopaženo
taciturnitas, atis, /. m učaljivost; m uča-
nje, šutnja
taciturnus, adi. šutljiv, m učaljiv; tih,
m iran
tacitus, adi. koji šuti, nijem ; tih, bez b u ­
ke; tajan, skrovit ( a l q d t a c i t u m
t e n e r e p rešu tjeti tajnu); skrom an,
neopažen
tactio, onis, /. diranje; opip, pipanje
tactus, us, m. doticanje, diranje; opip
taeda, ae, j. bor; luč, zublja; svadbena
baklja; pir
taedet, taeduit ili taesum est, 2. impers.
gadi mi se, dodijava, m rzi me (t.
nos vitae)
taedlfer, fera, ferum , adi. zubljonosan
taedium , ii, n. gađenje, dodijavanje
taenia, ae, f. vrpca; povezača
taeter, taetre, v. teter, tetre
tagax, acis, adi. kradljiv
talaris, e, adi. koji seže do gležanja
( t u n i c a ) ; subst. talaria, Ium, n. kri-
late cipele (Minervine i Merkurijeve);
haljina dogležnjica
talea, ae, f. kolac; šipka
talentum , i, n. talen at (grčki uteg i
novac)
talis, e, adi. takav, ovakav, onakav
talpa, ae, f. krtica
talus, i, m. gležanj; peta; kocka
tam , adv. tako, toliko; n o n t a m —
q u a m ne toliko — koliko
tam -dlu, adv. tako dugo, dotle
tam en, ipak, opet; barem ; s i t . ako
inače; n i s i t a m e n ako ne bi mož­
da
t&mSn-etsi 262
tamen-etsi ili (češće) tametsi conict.
prem da, ako i
tamquam, v. tanquam
tandem, adv. napokon, napokon ipak,
najposlije ipak, konačno
tango, tetigi, tactum , 3. taknuti, ticati;
graničiti ( R h e n u m s Rajnom); po­
goditi, dirnuti, udariti ( f u l m i n e
d e c a e l o t a c t u s m unjom ošinu-
t); okaditi; okusiti, piti, jesti (c I b o s);
uzeti, dobiti, prim iti; dirati, dražiti,
djelovati na, obuzim ati; spom enuti
što; prim iti se, latiti se čega (5 p u s)
tanquam (tamquam), conict. tako kako,
kao što; t a n q u a m s i kao da
tantillus, adi. toličak, tolišni
tantisper, adv. tako dugo, dotle; m e­
đutim
tantopere, ili tanto opere, tako jako, ta ­
ko silno
tantulus, adi. toličak, tako neznatan;
subst. tantulum, i, n. takva m alen­
kost, tolišno
tantum, v. tantus
tantum-modo, adv. samo
tantus, adi. toliki, ovoliki, tako velik,
jak; tantum, 1) subst. n. toliko ( t a n ­
t i e s s e toliko vrijediti, cijenjen
biti); samo toliko, tako; samo, jedino;
t a n t u m q u o d n o n samo što ne;
t a n t u m q u o d upravo, samo, baš
tantus-dem, adi. upravo toliki; n. tan-
tundem, upravo toliko, isto toliko, isto
tako
tapete, is, n. sag, čilim
tarde, adv. polagano, sporo; kasno
tardigradus, adi. polagano stupajući
tardl-pes, pedis, adi. sporonog; hram -
ljući
tarditas, atis, /. sporost, trom ost, oklije­
vanje; duševna trom ost, tupost
tardo 1. usporavati, ustavljati, priječi­
ti; oklijevati
tardus, adi. polagan, spor; kasan; opre­
zan, razborit; koji polako prolazi, dug
(n o x ); koji oklijeva ( p o e n a ) ; što
čini čovjeka sporim ( s e n e c t u s ) ;
tup, tupoglav
taureus, adi. bikov; goveđi
tauriformis, e, adi. bikolik
taurinus, adi. bičji, bikov
temperies
taurus, i, m. bik
taxatio, onis, /. procjena
taxus, i, f. tisa (drvo); tisovina
tecte, adv. sakriveno, tajno
tector, oris, m. pokrivač; ukrasivač zida
tectbrlus, adi. pokrivački; što služi za
bijeljenje zidova
tectum, i, n. krov; strop u sobi; kuća,
stan
tectus, adi. pokriven; sakriven, potajan,
skrovit; oprezan
tegillum, i, n. m alen pokrivač
tegimen (tegumen, tegmen), Inis, n. i
tegimentum (tegmentum), i, n. pokri­
valo, odijelo; zastor
tegmen, v. tegim en
tego, texi, tectum , 3. kriti, pokriti, sa­
krivati ( a l q d a l q a re ); ukopati
( t e r r a); zastrijeti; tajiti, kriti; štititi,
čuvati, zaklanjati
tegula, ae, f. crijep krovni; škriljevac
tegiimen, tegumentum, v. tegim en, te ­
gim entum
tela, ae, f. tkanina; tkanje; osnova, na-
vitak, stražnje vratilo
tellus, telluris, /. zemlja; tlo
telum, i, n. oružje (za navalu); koplje,
strelica; mač, buzdovan
temerarius, adi. neoprezan, neprom iš­
ljen, lakoum an
temere, adv. slučajno, nasumce, lako­
umno, prenaglo
temeritas, atis, f. slučajnost; neprom iš-
ljenost, neopreznost, nerazboritost
temero 1. oskvrnuti, okaljati
temetum, i, n. vino, m edovina
temno, —, —, 3. = contemno
temo, onis, ni. rudo; grcdelj (u pluga);
Kola kao zviježđe, Vlašići
temperamentum, i, n. prava m jera, um ­
jerenost, valjan način, sredstvo
temperans, antis, adi. um jeren
temperantia, ae, f. um jerenost, trijez­
nost, vlast nad sobom
temperate, adv. um jereno, trijezno
temperatio, onis, /. prav a m jera, pravo
svojstvo, prava sm jesa; dobar ustroj
temperatus, adi. um jeren, blag; koji se
drži prave m jere, m iran, razborit
temperies, ei, /. blaga toplina, m lakost
tempčro
tempero 1. 1) tranz. svesti što na pravu
m jeru (t. a q u a m I g n i b u s sm la-
čiti vodu vatrom ); m iješati; sniziti;
ublažiti, utišati; urediti, vladati, u p ­
ra v ljati ( r e m p u b l i c a m). 2. intr.
um jeren biti; obuzdati se, vladati nad
čim (si b i); susprezati se, uzdržavati
se (a b i n i u r i a); poštedjeti (h o ­
stibus)
tempestas, atis, f. doba; vrijem e; zlo
vrijem e; oluja; navala ( p e r i c u l i )
tempestive, adv. zgodno, na vrijem e
tempestivitas, atis, f. pravi čas, zgodno
vrijem e
tempestivus, adi. u pravo doba, zgodan,
povoljan; zreo; rani
templum, i, n. m otrilište; posvećeno
m jesto s m otrilištem ; svaki otvoren
prostor; svako posvećeno mjesto; sve­
tište, hram ; kapela
temporarius, adi. k ratkotrajan, prom je­
nljiv; podešen prem a prilikam a
tempto, v. tento
tempus, oris, n. 1) vrijem e, doba; čas;
a d h o c t. dosada; a d, i n t. za
(na) neko vrijem e; i n t. p r a e s e n s
zasada; i n o m n i t e m p o r e za
(na) uvijek; i n t e r i e c t o t. iza ne­
koga vrem ena. 2) zgodno vrijem e, p ri­
lika, pravi čas; (in) t e m p o r e u
dobar čas. 3) prilike vrem ena, okol­
nosti; nevolja, sudbina; i n h o c
t e m p o r e u sadašnjim prilikam a 4)
(pl.) sljepočice; čelo
temulentus, adi. natrušen, pijan
tenacitas, atis, f. čvrsto držanje; škrtost,
tvrdost
tenaciter, adv. čvrsto; postojano
tenax, acis, adi. koji čvrsto drži; žilav,
čvrst, jedar, gust; postojan, ustrajan;
tvrdoglav; škrt, skup
tendicula, ae, f. zamka, petlja
tendo, tetendi, tentum (tensum), 3. 1)
tranz. napinjati, rastegnuti; pružati
(dextram); razapinjati ( v e l a ) ;
upraviti; odapinjati ( s a g i t t a m ) ;
pružati, dati. 2) intr. pružati se; ležati
konakovati; sprem ati se; težiti za čim,
raditi o čemu; opirati se; nastojati da
se što izvede
263 tento (tempto)
tenebrae, arum , f. m rak, tm ina; noć;
sljepoća; nesvijest; sm rt; tam nica; ta­
ma, zabit, prostota
tenebricosus, adi. tam an, tm inom zastrt;
pom račen
tenebricus, adi. tam an, m račan
leneo, tenui, tentum , 2. 1) držati, imati;
shvaćati, razum jeti; doći, pristati uz
( t e r r a m ) ; upravljati, upirati. 2) po­
sjedovati, posjesti, držati, vladati; a b
a l q o t e n e r i biti u čijoj vlasti. 3)
čvrsto držati; privlačiti; boraviti, obi­
tavati, stanovati; braniti, čuvati;
a l q d m e m o r i a t. pam titi, u p a­
m eti držati. 4) zateći; dokazati komu
što; obuzimati; zaplesti; zanim ati; ve­
zati ( l e g e s a l q m ) ; ostati pri če­
mu, tvrditi. 5) trajno držati, zadržati
( a l q d ) ; tra ja ti ( i m b e r ) ; t. c u r ­
s u m držati sm jer. 6) zaustavljati,
zatvoriti, obuzdati ( l a c r i m a s ) . 7)
zaprem ati, sadržavati, opsezati; pas.
sadržavati se u čemu, pripadati čemu
tener, era, erum, adi. nježan, tanak;
m lađahan; mek, ćutljiv; razmažen;
fin, uglađen
tenere, adv. nježno, m ekoputno
teneritas, atis, f. nježnost
tenesmos, i, m. natezavica (kad netko
ima tešku stolicu)
tenor, oris, m. neprekinut tečaj, pravac;
neprekidno trajanje, neprekidnost,
savez, nit; u n o t. neprestano
tensa, ae, f. tenza (kola na kojima su se
vozili u cirkus kipovi bogova)
tentabundus (temptabundus), adi. koji
pipa
tentamen, Inis, n. pokus; kušnja
tentamentum (temptamentum), i, n. po­
kušaj, kušnja
tentatlo (temptatio), onis, f. navala; po­
kušaj, kušnja
tentator (temptator), oris, m. napasnik
tentigo, Inis, f. napetost, ljubavna vatra,
pohota
tento (tempto) 1. dotaknuti se čega; seg-
nuti, težiti za čim ( m a i o r a ) ; istra­
živati, iskušati ( b e l l i f o r t u n a m ) ;
neprijateljski napasti; osvojiti što,
spopasti ( a l q d ) ; predobiti koga, na­
govoriti
tentoriolum
tentoriolum, i, n. m alen šator
tentorium, ii, n. šator, čador
tenuis, e, adi. 1) tanak, nježan, vitak,
uzak; plitak; priprost, prost; točan. 2)
neznatan, kukavan, sirom ašan; prost,
nizak ( t e n u i l o c o o r t u s niska
roda)
tenuitas, atis, f. tankoća, m ršavost; ne-
kićenost; sirom aštvo
tenuiter, adv. tanko; fino; priprosto; ko-
jekako; površno
tenuo 1. tan jiti, m ršavim činiti, suziti;
um anjiti, oslabiti
tenus1, indecl. n. pruglo, napeta uzica,
zam ka
tenus!, praep. s abl. i gen., stoji iza rije­
či na koju se odnosi, do, sve do (T a u-
r o t.); v e r b o t. samo po riječi
tepe-facio, feci, factum , 3. mlačiti, gri­
jati
tepeo, ui, — 2. topao biti; zaljubljen
biti
tepesco, piii, — 3. m lačan bivati, um la-
čiti se
tepide, adv. mlako, mlačno
tepidus, adi. m lak, blag
tepor, oris, m. m lakost, blaga toplota;
m litavost
ter, adv. num. tri puta
ter-decies (ter-deciens), adv. num. tri­
naest puta
terebinthus, i, /. terp en tin (drvo)
terebro 1. pro v rtjeti, probušiti
teredo, inis, f. drvo tok (crv)
teres, čtis, adi. okrugao, obao; vitak;
pun, čvrst; ukusan, fin
ter-geminus, v. trigem inus
tergeo, si, sum, 2. i tergo 3. obrisati; o-
čistiti
tergiversatio, onis, f. oklijevanje, izmi­
canje
tergi-versor 1. u stru čavati se, ne htjeti,
izm icati se
tergum, i, n. 1) leđa, h rb at; a t e r g o
otraga, odzada; v e r t e r e ( c o n v e r ­
t e r e , d a r e ) t e r g a u d ariti u bijeg;
t e r g a d a r e h o s t i pred n ep rija­
teljem bježati. 2) zaleđe; površje;
koža
tergus, oris, n. h rb at, pleće; debela koža
termes, Itis, m. odrezana grančica
264 teruncius
terminatio, onis, f. razm eđavanje, ome-
đavanje; konac; svršetak
termino 1. omeđiti, obilježiti; pregle­
dati; stezati; rasuđivati; zaključiti, za­
vršiti
terminus, i, m. međaš, granica; cilj; kraj,
konac, svršetak
terni, ae, a, adi. num. distr. po tri, svaki
po tri
tero, trivi, tritum , 3. trti; istrošiti, izli-
zati; vršiti (m e s s e m žetvu); tokari-
ti; često ići, voziti se po (v i am ); če­
sto upotrebljavati ( v e r b u m ) ; izm u­
čiti, um oriti; trošiti, tra titi ( t e m p u s )
terra, ae, f. 1) zemlja; t e r r a e m o t u s
potres; t e r r a kopnom; t e r r a m a ­
r i q u e na kopnu i na m oru. 2) kraj,
okolica; svijet, zemlja; o r b i s t e r ­
r a r u m svijet
terrenus, adi. zemljan, od zemlje; kop­
nen;. subst. terrenum, i, n. zemlja,
njiva; zem ljište
terreo, ui, itum , 2. (u)strašiti, plašiti
terrestris, e i terrester, stris, e, adi. ze­
m aljski, kopnen
terreus, adi. zemljan, od zemlje
terribilis, e, adi. strašan, užasan
terriculum, i, n. strašilo
terrifico 1. zastrašiti
terrificus, adi. strašan
terrigena, ae, m. i /. od zem lje rođen
territo 1. strašiti
territorium, ii, n. gradsko zem ljište, po­
dručje
terror, oris, m. 1) strah ( a l c i s r e i od
čega); t e r r o r e m a l i c u i a f f e r ­
r e ( i n f e r r e , i n i c e r e ) zadavati
komu strah. 2) strašilo
tersus, adi. otrt, obrisan; čist, opran; u-
Ijudan
tertia-decimani, orum, m. vojnici trin a ­
este legije
tertianus, adi. trećak, koji pripada tre ­
ćemu; t e r t i a n i , orum, m. trećaci,
vojnici treće legije
tertio, adv. num. po treći put; treće
tertius, adi. num. ord. treći
tertius-decimus, adi. num. ord. trin aesti
teruncius, ii, m. tri dvanaestine asa;
uopće s/i 2 = četv rt (f.), četvrtina
tesca 265
tesca ili tesqua, orum, n. pusta mjesta,
pustare
tessera, ae, /. kocka; daščica s napisom;
lozinka, parola
tesserarius, ii, m. znakonoša, raznosač
lozinke
testa, ae, j. opeka; zem ljana posuda (lo­
nac, vrč); crijep; ljuska; ljušturnjak;
kora
testaceus, adi. od opeke, do crijepa
testamentarius, 1) adi. oporučni. 2)
subst. testamentarius, ii, m. pisac i
podmetač krive oporuke
testamentum, i, n. oporuka, posljednja
volja
testatio, onis, f. pozivanje na svjedo­
čanstvo
testator, oris, m. oporučitelj
testatus, adi. dokazan, očevidan, jasan
testificatio, 5nis, f. dokaz po svjedoci­
ma; očitovanje, izjava
testificor 1. posvjedočiti svojom izja­
vom; izjaviti; pozvati koga za svje­
doka
testimonium, ii, n. svjedočanstvo; svje­
dodžba; dokaz
testis, is, m. i f. svjedok, svjedokinja
testor 1. 1) tranz. posvjedočiti, dokazi­
vati, očitovati; za svjedoka zvati (o m-
n e s d e o s ) . 2) intr. oporuku praviti
ili napisati
testu, indecl. n. zem ljana posuda
testudineus, adi. kornjačevinom u k ra ­
šen, obložen
testudo, inis, f. kornjača; kornjačevina;
svedeno, nalik na kornjaču; kitara;
svod; krov od štitova, štitni krov
testula, ae, f. crepić; ostrakizam
teter (taeter), tetra, tetrum , adi. ružan,
m rzak; sram otan, gnusan
tetradrachmum, i, n. tetrad rah m a (grčki
srebrni novac od četiri drahme)
tetrarches, ae, m. tetrarh , knez koji vla­
da četvrtim dijelom zemlje; knez
tetrarchia, ae, /. tetrarh ija, oblast te tra r-
hova
tetre (taetre), adv. ružno, gadno
tetricus, adi. m rk, strog, ozbiljan, ne-
prijazan
texo, xui, xtum , 3. tkati; splesti, sagra­
diti; prip rav iti
timide
textilis, e. adi. tkan: subst. textile, is,
n. tkanje: (pl.) sagovi s utkanim liko­
vim a
textor, oris. m. tkalac
textrinum, i, n. tkaonica: tkalaštvo
textum, i, n. tkanje: građevina
textura, ae. f. tkanje, tkanina
textus, us, m. tkanje, splet
thalamus, i. m. ženska soba. stan; spa­
vaća soba: bračna postelja: brak, že­
nidba. uopće: soba. odaja, stan
theca, ae, f. kutija, sprem nica
theatralis, e, adi. kazališni, pozorišni
theatrum, i, n. kazalište, gledalište, po-
zorište; gledaoci: skupština; djelokrug
za javne poslove
theologus, i, m. bogoslov
thermae, arum , f. (sc. a q u a e ) toplice
thesaurus (thensaurus) i. m. blago, rizni­
ca; blagajna: žitnica, am bar
tholus, i, m. kupola: okrugla zgrada
thorax, acis, m. oklop; pršnjak (odijelo)
thus, v. tus
thya ili thyia, ae, f. t i j a (miomirisno
drvo)\ adi. thyius tijov
thymbra, ae, f. čubar (biljka)
thymum, i, n. dušica (trava)
thynnus, i, m. tunj (riba)
thyrsus, i, m. stabljika; tirzos (štap ovi­
jen bršljanom i lozovim lišćem što ga
je nosio Bakho); trs; ostan
tiara, ae, f. i tiaras, ae, m. tijara, tu r­
ban; kruna
tibia, ae, /. golijen; svirala
tibicen, inis, m. frulač, svirač; potpo­
ranj, stup
tibicina, ae, f. frulašica, sviračica
tibicinium, i, n. sviranje na fruli
tigillum, i, n. gredica, m ala greda
tignarius, adi. što se greda tiče; f a b e r
t. tesar, drvodjelac
tignum, i, n. greda
tigris, idis, ili is, m. i /. tigar, tigrica
tilia, ae, /. lipa
time-factus, adi. uplašen
timeo, ui, — 2. bojati se, u strahu biti
( a l qm; al qd) ; a l i c u i , a l i c u i
r e i t. bojati se, b rin u ti se za; timen­
dus strašan, užasan
timide, adv. strašljivo, bojažljivo, oprez­
no
tim iditas
timiditas, atis, f. strašljivost, bojažlji-
vost
timidus, adi. bojažljiv, oprezan
timor, oris, m. bojazan, strah; m e t u s
a c t. strah i trepet; t i m o r e m
inicere alicui zadati komu
strah; t i m o r o c c u p a t e x e r c i ­
t u m strah obuzima vojsku
tinctilis, e, adi. za um akanje zgodan,
natopljiv
tinea, ae, f. m oljac; krijesnica
tingo (tinguo), tinxi, tinctum , 3. pokva-
siti, um akati; bojadisati, m astiti; t i n ­
c t u s a l q a r e upućen, nešto vješt
tinnio 4. zveketati, zvečati; vikati, zao-
riti; novcim a zveketati, plaćati
tinnitus, us, m. zveketanje, zveket; praz­
ne riječi
tinnulus, adi. zvonki, zvučan
tintinnabulum, i, n. praporac, zvonce
tintinno 1. zvečati, šum iti
tlnus, i, f. lopočika, crna kalina
tiro, onis, m. novak, početnik
tirScinium, ii, n. novaštvo u ratu, voj­
nička neiskusnost; prvi javni nastup;
nova,ci
tirunculus, i, m. m lad početnik
titillatio, onis, f. škakljanje, draškanje
titillo 1. škakljati, podraživati
titubanter, adv. nestalno, nesigurno
titubatio, onis, /. nesigurnost, kolebanje;
neprilika
titubo 1. kolebati se, posrtati; tepati;
skanjivati se; spotaknuti se, sagri­
ješiti
titulus, i, m. natpis; grobni natpis; oglas;
naslov; slavno ime, počastan naslov;
zasluga; ugled; izlika, izgovor
tSfus (tophus), i, m. tuf, sedra (kamen)
toga, ae, /. toga (odijelo Rimljanina u
miru kad je izlazio u javnost kao gra­
đanin)
togatus, adi. u togi; građanin rim ski (u
opreci s Nerimljaninom); koji u m iru
vrši državnu službu; togata (sc. f a-
b u 1 a), ae, f. kom edija rim ska u ko­
joj su lica bila Italci
togula, ae, /. togica, m ala toga, loša toga
tolerabilis, e, adi. snošljiv
tolerandus, adi. podnošljiv
266 torculum
tolerans, antis, adi. koji podnosi, strp ­
ljiv
toleranter, adv. strpljivo
tolerantia, ae, /. podnošenje, strpljivost
toleratio, onis, f. podnošenje
toleratus, adi. pretrpljen, podnijet; blag
tolero 1. 1) nositi; podnositi; t. t r i b u -
t a smoći poreze. 2) uzdržavati, h ra ­
niti; t. v i t a m p reh ran jiv ati se; ži­
votariti
tolleno, onis, m. greda zamašnica (op­
sadni stroj), sprava za dizanje
tollo, sustuli, sublatum , 3. 1) dići, po­
dići; uvis dizati; prim iti u, uzeti (in
c u r r u m ) ; a l q m i n c r u c e m t.
popeti na križ; t. a n c o r a s dignuti
sidra, t. f r e t a uzburkati more; t.
m e t u m a l i c u i osloboditi koga
straha. 2) podignuti, isticati, uzvisiti
( c l a m o r e m ) ; t. a n i m o s ponijeti
se, naduti se. 3) utješiti, ohrabriti
( a n i m u m ) . 4) dići dijete sa zem lje
(kao znak da je otac pripravan od­
gojiti ga) potom: othraniti, odgojiti.
5) oduzeti, odnijeti, ukinuti, odvesti,
oteti; udaljiti; s i g n a t. k renuti na
polazak. 6) s puta m aknuti, sm aknuti,
upropastiti, istrijebiti; t. a l q m e
(d e) m e d i o ili samo t o l l e r e
s puta m aknuti, ubiti koga
tondeo, totondi, tonsum, 2. strići, b ri­
jati; uglačati; kositi, žeti ( s e g e ­
t e m) ; ubrati, popasti, očupati
tonitrus, us, m. u pl. tonitrua, uum, n.
grom
tono, ui, —, 1. grm jeti ( t o n a t grmi);
oriti se, ječati, tu tn jiti; T o n a n s
Grom ovnik (pridjevak Jupiterov)
tonsa, ae, /. veslo
tonsillae, arum , f. žabice, krajnici, m an­
dule (u grlu)
tonsor, oris, m. brijač
tčnstriciila, ae, /. brijačnica
tonsura, ae, /. šišanje, b rijan je
tonsus, us, m. češljanje, frizura
topiarius, ii, m. v rtla r um jetnik; topia­
ria, ae, /. um jetno vrtlarstvo
tčpica, orum, n. zbirka općenitih misli
toral, alis, n. pokrivač; sag
torculum, i, n. tijesak, preša
toreuma 267
toreuma, atis, n. napola ispupčeno ki­
parsko djelo, polureljef
tormentum, i, n. 1) okretaljka, vitao;
to rtu ra, mučilo; m uka. 2) m etaljka
(baliste i katapulte); hitac, strijela
tormina, um, n. dizenterija, griža
torminosus, adi. koji boluje od dizente-
rije
torno 1. strugati, tokariti
tornus, i, m. strugalo, dlijeto
torSsus, adi. mišićav
torpedo, Inis, f. 1) = t o r p o r . 2) đrh-
tu lja (riba)
torpeo, ui, — 2. ukočen biti; p rotrnuti,
zapanjiti se, iznemoći ( m e t u )
torpesco, pui, — 3. trn u ti, obum irati; u-
kočiti se
torpidus, adi. ukočen, zapanjen, om am ­
ljen ( s o m n o )
torpor, oris, m. protrnuće, ukočenost;
m litavost
torquatus, adi. s vratnom verižicom
torqueo, torsi, tortum , 2. obrtati, okre­
tati, obraćati; svraćati, upravljati, vo­
diti; valjati; svijati; odapinjati, p u ­
stiti; vrteći što učiniti, kretati; kriviti,
prevraćati ( o c u l o s ) ; na m uke uda­
riti, mučiti, uznem irivati
torquis i torques, is, m. i f. v ra tn a veri-
žica; jaram
torrens, entis, 1) adi. gorući, usijan; b u ­
čan. 2) subst. m. bujica
torreo, torrui, tbstum , 2. sušiti, pržiti,
sm uditi; rasplam titi
torridus, adi. osušen, ispržen, vruć; suh;
m ršav; zguren
torris, is, m. ugarak, goruća glavnja
tortilis, e, adi. zavijen
tortor, oris, m. m učitelj
tortuosus, adi. zavojit; zam ršen; n e ra ­
zum ljiv
tortus1, adi. krivuljast, zavojit
tortus2, us, m. zavoj
torus, i, m. naduvenost; mišica; jastuk;
počivaljka, divan; krevet; m rtvački
odar; brežuljak
torvitas, atis, f. m rkost; lju tin a
torvus, adi. m rk, strašan
tot, adi. pl. indecl. toliko; toliki
totidem, adi. pl. indecl. isto toliko (njih);
isto toliki
traductor
totiens (toties), adv. num. toliko puta
totus, adi. gen. t 6 11 u s, dat. t o 1 1,
cio, čitav; potpun; vaskolik; posve, s
dušom i tijelom
toxicum, i, n. otrov za strelice; otrov
trabalis, e, adi. gredni, poput grede
trabea, ae, /. trabea (odijelo kraljeva i
vitezova)
trabeatus, adi. odjeven u trabeu, u tra -
bei
trabs (trabes), trabis, f. greda; spojna
greda; brod; visoko drvo; (pl.) krov,
kuća
tractabilis, e, adi. što se može pipati;
blag, popustljiv
tractatio, onis, f. upotrebljavanje, upo­
treba; zanim anje, posao, rad ( l i t t e ­
rarum)
tractatus, us, m. zanim anje, obrađiva­
nje; raspravljanje
tractim, adv. otegnuto, neprestano
tracto 1. 1) vući. 2) pipati, uzeti u ruku;
obavljati, brinuti se (a 1 q d). 3) zani­
m ati se čim, upravljati, vladati (r e m
p u b l i c a m baviti se državnim po­
slovima); služiti se; postupati s kim,
ponašati se prem a (a 1 q m). 4. raditi
na čemu, istraživati, razm isliti; pred ­
m et kakav obrađivati, sastavljati, pi­
sati. 5) intr. dogovarati se
tractus1, adi. potekao; neprestani, tekući
tractus2, us, m. vučenje; potez; nanoše­
nje; prostor, položaj; kraj, zemlja;
m iran tečaj govora; oklijevanje
traditio, onis, f. predaja; izvještaj
traditor, oris, m. izdajica
trado, didi, dltum , 3. 1) predati, uručiti;
povjeriti, preporučiti ( p r o v i n c i ­
a m a l i c u i ) ; izdati. 2) prepustiti;
dati se na što, posvetiti se čemu; kao
baštinu predati, ostaviti; pripovije­
dati, zabilježiti; predavati, naučati
traduco, duxi, ductum , 3. 1) prebaciti,
prevesti (preko); prem jestiti (u kakav
nov položaj). 2) provesti, voditi. 3)
prevesti mimo. 4) provesti, provoditi,
proživjeti; uložiti, upotrijebiti
traductio, onis, f. prevoženje; razvoj, te­
čaj
traductor, oris, m. prevodilac, prem ješ-
tač
tragice
tragice, adv. tragično
tragicus, adi. tragičan ( p o e t a t r. pje­
snik tragedija); patetičan; strašan, ža­
lostan
tragoedia, ae, /. tragedija; nadut jezik,
prazne riječi; velika vika
tragoedus, i, m. tragični glumac
tragula, ae, /. tragula (galsko i hispan-
sko koplje)
trahea (traha), ae, f. valjak kojim se tre
žito
traho, traxi, tractum , 3. 1) vući; povla­
čiti; poticati, tje ra ti na, skloniti, pri-
voliti; navesti, zavesti; brojiti u što,
pripisivati; tum ačiti; a l q d a d r e ­
l i g i o n e m t. sm atrati što opasnim
događajem ; a u c t o r e s u t r o q u e
t r a h u n t p ristaju jedni uz jednu,
a drugi uz drugu vijest. 2) vući sa so­
bom, voditi sa sobom; vući u se, do­
bivati (a n I m a m t ’ disati); posvo­
jiti, uzeti; prim iti, dobiti, im ati (c o g-
n o m e n e x a l q a re ); uzeti, ote­
ti; odvući, udaljivati, oduzimati;
sm ućivati; izvaditi; rasipati; nepresta­
no razm išljati; duljiti; zatezati, od­
gađati ( b e l l u m ) ; zadržavati; pro­
voditi ( t e m p u s )
traiectio, onis, f. prijelaz, prijevoz
traiectus, us, m. prijevoz
traicio, ieci, iectum, 3. 1) prebaciti, p re­
nijeti, prevesti preko. 2) razvaliti,
probosti; prodrijeti
tralatlclus, adi. v. t r a n s l a t i c i u s
trama, ae, f. osnova u tkanju
trames, Ttis, m. prijeki put, staza, stra n ­
putica
tramigro, tramitto, tranato, v. tra n s­
m igro etc.
trano (trans-no) 1. preplivati; preploviti,
prodrijeti
tranquille, adv. m irno, tiho, blago
tranquillitas, atis, f. mir, pokoj, tišina;
duševni mir, m ir srca
tranquillo1 1. um iriti, tješiti, razvedriti
tranquillo2, adv. mirno, u m iru
tranquillus, adi. m iran, tih, spokojan;
subst. tranquillum, i, n. tišina; mir,
pokoj
268 trans-fuga
trans, praep. s ak. s jedne stran e na
drugu, preko; onkraj, s onu stranu,
za
trans-abeo, ii, itum , Ire, proći kroz, pro­
drijeti
trans-actor, 5ris, m. posrednik
trans-adigo, egi, actum, 3. zatjerati kroz;
probosti
trans-alpinus, adi. zaalpski, transalpin-
ski; subst. Trans-alpini, orum, m. Za-
alpinci
transcendo, cendi, censum, 3. 1) intr. ■
prijeći. 2) tranz. prijeći preko, p re ­
valiti; prestupiti
transcribo, scripsi, scriptum , 3. p repi­
sati; prenijeti, predati
trans-curro, curri ili cucurri, cursum,
3. trčati preko, pretrčati; proći, pro­
laziti; voziti se, jed riti mimo što, brzo
proći ( a e t a s )
trans-cursus, us, m. protrčavanje, p re ­
laženje
trans-danubianus, adi. onkraj Dunava,
zadunavski
trans-do, trans-duco, v. trado, traduco
transenna, ae, f. rešetka, m reža
trans-eo, ii, itum , ire, 1) prijeći, prev e­
sti se; utjecati; v a d o t. pregaziti.
2) prebjeći, pristati (a d a 1 q m). 3.
pretvoriti se, preobraziti se. 4) pro­
laziti, m inuti, izmicati ( d i e s). 5)
proći, prolaziti. 6) prijeći preko (m a-
re ); prekoračiti ( m o d u m ) . 7) m i-
mogred spom enuti. 8) prešutjeti u
govoru, preskočiti; a l q d s i l e n t i o
t. mukom mimoići. 9) vrijem e potra-
titi, provoditi
trans-fero, tuli, latum (i tralatum ), fe r­
re, prenositi, prevesti, prem jestiti (t.
s e a d a r t e s dati se na um jetno­
sti); prenijeti, prepisati; odgoditi, u-
potrijebiti; prevoditi; pretvoriti, p re ­
obraziti; pronositi, voziti mimo koga
trans-figo, fixi, fixum , 3. probosti, pro-
sukati
trans-figuro 1. preobraziti
trans-fodio, fodi, fossum, 3. probosti,
prosukati
trans-formis, e, adi. preobražen
trans-formo 1. preobraziti, pretvoriti
trans-fuga, ae, m. i f. prebjeg, uskok
tran s-fu g lo 269
trans-fuglo, fugi, — 3. prebjeći, uskočiti
trans-fugium, ii, n. prebjegavanje k ne­
p rijatelju
trans-fundo, fudi, fusum, 3. prelijevati,
presipati; isuti, prenijeti
trans-gredlor, gressus sum, 3. 1) intr.
prelaziti; p restu p iti k (a d a 1 q m). 2)
tranz. ići preko, proći, prelaziti
(montem)
trans-gressio, onis, j. prijelaz; prem je­
štanje riječi
trans-gressus us, m. prijelaz
trans-iacio, transiectio, etc. v. traicio,
traiectio etc.
trans-igo, egi, actum , 3. tje ra ti kroz
što; probosti; provoditi, proživjeti v ri­
jeme, svršiti, stvoriti, izvesti, obaviti
( n e g o t i u m ) ; nagoditi se; dogoto­
viti, svršavati
transilio, lui i livi, — 4. preskočiti, sko­
čiti preko ( m u r o s ) ; brzo proći, pro-
hujati; m ukom m inuti, prešutjeti, p re ­
letjeti; prekoračiti, p restupiti
trans-itio, onis, /. prelaženje, prijelaz;
p rijestup (k drugoj stranci); prolaz
trans-itorius, adi. prolazan, prohodan
trans-Itus, us, m. prijelaz; pristup (k
drugoj stranci); prolaz
trans-laticius (tralatlcius), adi. predan
predajom , starinski; običan
trans-latio (tralatio), onis, /. prenošenje,
prijenos; prem ještaj; trop, m etafora
trans-lativus, adi. prijenosan; koji ot­
klanja
trans-lator, oris, m. prenosnik
trans-luceo (traluceo), —, —, 2. prosi-
jevati
trans-marinus, adi. prekom orski
trans-meo (trameo) 1. proći, prolaziti
trans-migro 1. preseliti se
trans-missio, onis, /. i trans-missus, us,
m. prijevoz
trans-mitto (tramitto), misi, missum, 3.
1) poslati, prenijeti, položiti preko;
pustiti preko ili kroz; prepustiti; po­
vjeriti; ustupiti; posvetiti. 2) prijeći,
proći, prebjeći, preplivati, prolaziti;
prebaciti preko; mimoići, ne m ariti za
što, ne obazirati se na što; a l q d
s i l e n t i o t r a n s m i t t e r e m u­
kom m inuti
trčm čb u n d u s
trans-montani, orum, m. zagorči
trans-moveo, movi, motum, 2. prem je­
stiti; prenijeti
trans-muto 1. prom ijeniti
trans-nato (tranato) 1. plivati preko
trans-nomino 1. predijevati ime, dati
drugo ime
trans-padanus, adi. zapadski, s onu stra ­
nu rijeke Pada
trans-pono, posui, positum , 3. prem je­
stiti, prenijeti; prevesti preko rijeke
trans-porto 1. prenositi, prenijeti, p re­
vesti; prognati
trans-rhenanus, adi. prekorajnski; subst.
Transrhenani, orum, m. P rekorajnci
transtrum, ii n. veslačka klupa; greda
na kojoj je paluba (broda)
transulto 1. preskakivati
transuo ili trans-suo, sui, sutum, 3. pro-
šiti, probosti
trans-vectio, onis, /. prevoženje, p rije­
voz
trans-veho (traveho), vexi, vectum , 3.
1) prevesti, prebaciti, prenositi; t r a ­
n s v e h i prevesti se. 2) voziti, nositi
mimo koga; u pas. prolaziti, ploviti,
jezditi mimo; (o vremenu) prolaziti
trans-verbero 1. probiti, probosti
trans-versarius, adi. prijeki, poprečan
trans-versus, (transvorsus traversus),
prijeki, kos (v ia ) ; naprečac; nena­
dan subst. transversum (transvor-
sum), i, n. prečac; d e t r a n s v e r s o
naprečac
trans-verto, verti, versum , 3. zakrenuti
se, okrenuti se
trans-volo 1. preletjeti; p ro ju riti pokraj
trapetus, i, m. pl. trapetes, um, m. ti-
jesak, preša
trapezita, ae, m. m jenjač
travorsus, traversarius, travectio, tra­
veho, travolo, v. transversus, tra n s­
versarius, transvectio etc.
treceni, ae, a, adi. num. distr. po trista
trecentesimus, adi. num. ord. tristoti
trecenti, ae, a, adi. num. card, trista,
tri stotine
trecenties, adv. num. trista puta
tredecim, adi. num. card, trinaest
tremebundus (tremibundus), adi. drh-
ćući, drhtav
treme-faclo 270
treme-facio, feci, factum , 3. učiniti da
što uzdršće, potresti
tremendus, adi. strašan, užasan
tremlsco (tremesco), —, —, 3. zadrhtati,
u zd rhtati; d rh tati od čega ( s o n i ­
t um)
tremo, ui, —, 3. drh tati, tresti se, bojati
se (a 1 q m, a 1 q d)
tremor, oris, m. d rh tanje, trepetanje;
strah
tremulus, adi. dršćući; strašan
trepidanter, adv. od strah a uzrujano,
strašljivo
trepidatio, onis, f. plašljivo trčkaranje,
nem ir, uzrujanost
trepide, adv. žurno, brzo
trepido 1. plašljivo i žurno trkati, uzru­
jan biti, plašiti se; (o vodi) skakutati,
žuboriti; letjeti, hitjeti, bojati se
trepidus, adi. uzrujan, nem iran, zabri­
nu t; t. l i t t e r a e pismo koje jav ­
lja nepovoljne stvari; t. n u n t i u s
zao glas; t. u n d a uzburkani val
tres, tria, adi. num. card, tri
tres-viri, v. triu m v ir
triangulum, i, n. tro k u t
triarii, drum, m. trijaci, vojnici u tre ­
ćem bojnom redu
tribolus v. trib u lu s
tribuarius, adi. tribuski
tribulis, is, m. iz istog tribusa
tribulum, i, n. m latilo
tribulus (tribolus), i, m. babini zubi
(biljka)
tribunal, alis, n. sudačka stolica
tribunatus, us, m. trib u n at, tribunska
služba
tribunicius (tribunitius), adi. tribunski;
subst. tribunitius, ii, m. bivši tribun
tribunus, i, m. tribun; t. p l e b i s puč­
ki t .; t. m i l i t u m , t. m i l i t a -
r i s viši časnik (šest kod svake le­
gije)
tribuo, ui, utum , 3. 1) podijeliti, daro­
vati, dati, pokloniti, dopustiti, ustu­
piti, činiti po volji; ispuniti želju; dati
( s u u m c u i q u e ) ; t. a l i c u i m a ­
g n a m g r a t i a m srdačno zahvaliti
komu; magnopere virtuti
suae t r i b u e r e veom a mnogo
držati do svoje hrabrosti. 2) upisati
trigeminus
kom u u što, ubrojiti, pripisati; upo­
trijeb iti na što. 3) podijeliti na
tribus, us, /. tribus; kotar
tributarius, adi. podložan danku; c i v i ­
t a t e s tr. države porezne (što pla­
ćaju danak)
tributim, adv. po tribusim a
tributio, onis, f. razdioba
tributus, adi. tributski, podijeljen na
tribuse
tricae, arum , f. besposlice; ludorije; n e ­
prilike
triceni, ae, a, adi. num. distr. po trid e ­
set
triceps, cipitis, adi. troglav
tricesimus (trigesimus), adi. num. ord.
trichila, ae, j. sjenica, hladnik
tricies (triciens), adv. num. trid eset puta
triclinium, ii, n. triklinij, počivaljka
blagovališta; blagovalište
tricor 1. tražiti izgovor, oklijevati
tricorpor, oris, adi. od tri tijela
tri-cuspis, idis, adi. trozub
tridens, entis, adi. trozub; subst. m. osti,
trozub
tridentifer, fera, ferum i tridentiger,
gera, gerum , adi. trozubonosan
triduum, ii, n. trodnevlje, tri dana
triennia, lum, n. (sc. s a c r a ) , svetkovi­
na koja se slavila svake treće godine
triennium, ii, n. trogodište, tri godine
trideseti
triens, entis, m. trećina (asa i uopće
cjeline)
trierarchus, i, m. trijera rh , zapovjednik
svetkovina B akhova koja se slavila
svake treće godine
trieris, e, adi. sa tri reda veslačkih k lu ­
pa; subst. f. troveslarka
trietericus, adi. trogodišnji; s a c r a t.
troveslarke
trifariam, adv. trostruko, na tri strane
trifaux, faucis, adi. troždreli, od tri ždri­
jela
trifidus, adi. trocjepan
trifolium, ii, n. djetelina
triformis, e, adi. trolik, sa tri oblika
tri-geminus (tergeminus), adi. troji;
trolik; (fratres) trigemini
trojci; c a n i s t. troglavi pas (Ker-
ber)
trigesimus 271
trigesimus, v. tricesim us
triginta, adi. num. card, trideset
trigon, onis, m. trigon (igra loptom)
trilibris, e, adi. od tri funte
trilinguis, e, adi. trojezičan
trilix, licis, adi. tronit, od tri niti
trimestris, e, adi. trom jesečan
trimeter (trimetrus) adi. trim etarski;
subst. m. trim etar
trimus, adi. trogodišnji
trini, ae, a, adi. num. distr. po tri; tro ­
stru k
trinodis, e, adi. tročvoran
trio, onis, m. vol (vršač); zviježđe Veli­
koga i M aloga m edvjeda
tri-obolus, i, m. tri obola (pola drah-
me)
tripartito (trlpertlto), adv. na tri dijela
trl-partltus (trlpertitus), adi. na troje
razdijeljen, tro stru k
tripedalis, e, adi. od tri stope
tripes, edis, adi. tronog
triplex, Icis, adi. tro struk, od tri dijela
triplus, adi. tro stru k
tripudio, 1. tripudij igrati, plesati u tri
koraka; junački ples plesati, junačko
kolo igrati
tripudium, ii, n. trip u d ij; pobjednički
ples u tri koraka
tripus, odis, m. tronog, tronožac; pro-
ročište
triquetrus, adi. tro k u tan
triremis, e, adi. sa tri reda veslačkih
klupa; subst. triremis, is, /. trirem a,
tro v eslarka (lađa)
triste, adv. bolno, teško; užasno; strogo
tristiculus, adi. ponešto tužan
tristificus, adi. koji prouzrokuje žalost;
tužan
tristis, e, adi. tužan, žalostan; otužan,
opor (o teku i vonju); nesretan; nepri-
jazan, m rk, ljut, oštar, strog
tristitia, ae, f. žalost, tuga; neugodnost;
m rka zbilja; snuždenost
trl-sulcus, adi. od tri brazde, trocjepan,
trošiljast
tritavus, i, m. šukundjeđ
triticeus, adi. pšenični, od pšenice
triticum, i, n. pšenica
tritor, oris, m. drobilac, trljač
tritura, ae, f. m laćenje, vršidba
tubicen
tritus1, us, m. tren je
tritus5, adi. istrt, trošan; u trt; običan,
poznat; izvježban, vješt
triumphalis, e, adi. slavodobitan
triumpho 1. 1) intr. slavlje slaviti (d e
a l q o nad kim); klicati od ( g a u ­
d io ) . 2) tranz. voditi koga u slavlju,
pobijediti, svladati
triumphus, i, m. trijum f; pobjeda, slav­
lje
trlum-vir, viri, m. triju m v ir, član kole­
gija trojice (piše se u plur. i t r e s ­
viri)
triumviralis, e, adi. trijum virski
triumviratus, us, m. triju m v ira t
trivialis, e, adi. koji je na tropuću; obi­
čan, prost
trivium, ii, n. tropuće; javna cesta
trivius, adi. na raskršću, na tropuću
trochaeus, i, m. trohej (metrička stopa)
trochus, i, m. željezni obruč za igru
tropaeum, i, n. znak pobjede; spomenik
pobjede; pobjeda; spom enik
trucidatio, onis, /. klanje, pokolj
trucido 1. klati, posm icati; uništiti
truculenter, adv. m rko, zlovoljno
truculentia, ae, /. neprijaznost; oštrina
( c a e l i podneblja)
truculentus, adi. m rk, neprijazan, ljut;
divlji; bijesan, žestok; surov, prost
trudiš, is, /. m otka
trudo, trusi, trusum , 3. tu rati, gurati,
odbijati; tjerati; činiti da lista, pupa
trulla, ae, /. crpalo; žeravnica u obliku
crpala
trunco 1. okresati, odsjeći; osakatiti
truncus1, i, m. deblo; trup; klada, bukva
(o čovjeku bez razuma i talenta)
truncus5, adi. sakat, krnji; osakaćen; ne­
potpun; okresan ( a r b o r ) ; t. p e ­
d u m bez nogu
trutina, ae, f. vaga, tezulja
trux, trucis, adi. opor, hrapav, strašan,
lju t, m rk; divlji; grozan
tryblium, ii, n. zdjela, plitica
tu, pron. pers. ti
tuba, ae, /. truba
tuber, eris, n. grba, otok; kvrga; velika
pogreška
tubicen, Inis, m. trubač
tubilustrium
tubilustrium , ii, n. svetkovina čišćenja
truba, trubočišće
tuburcinor 1. lakomo gutati, sipati u
sebe
tubus, i, m. cijev
tubulatus, adi. cjevnat, išupljen
tueor, tiiltus i tu tatu s sum, 2. 1) gledati,
prom atrati ( n a t u r a m). 2) paziti
na što; zauzim ati se za, štititi, čuvati;
gojiti; u dobrom stan ju držati (a e-
d e m) ; podržavati, braniti
tugurium , ii, n. koliba
tum, adv. onda, tada; nato, zatim, n a­
kon toga; t u m — t u m sada — sa­
da, koje — koje, i —i; c u m — t u m ,
v. c u m
tum e-faclo, feci, factum , 3. nadim ati;
naduti
tum eo, ui, — , 2. otjecati, pun biti; pla­
nuti, razjariti se; n ad u ti se; gorjeti
(od požude); v reti ( b e l l a )
tumesco, mui, —, 3. otjecati; planuti,
buknuti
tum idus, adi. otekao, nadut, nabujao;
ohol, gizdav, obijestan; nem iran
tumor, oris, m. otjecanje, oteklina; stra ­
stvena uzrujanost duše; žestina
tum ulo 1. ukopati
tum ulosus, adi. hum ovit, bregovit
tum ultuarius, adi. nenadan, brz, na brzu
ru k u sakupljen
tum ultuatio, onis, /. nem ir, buka
tum ultuor 1. bučati, vikati; ne m irovati;
zabuniti se
tum ultuSse, adv. bučno, burno, rogo-
borno
tum ultuosus, adi. nem iran; bučan; koji
uzrokuje nem ir, buku
tum ultus, us, m. nem ir, buka, larm a;
strah; uznem irenost elem enata (t.
a e t h e r i i grm ljavina); zveket oruž­
ja, ustanak, buna; t. s e r v i l i s us­
tan ak robova; t u m u l t u m de­
c e r n e r e naredbom oglasiti da je
nenadan ra t blizu i da svatko na o-
ružje skoči; t u m u l t u m c o n c i ­
t a r e odrediti ustanak
tum ulus, i, m. gomila, hum ; t u m u l o
c o m p o n e r e ukopati; t. i n a n i s
kenotafij (prazan grob)
tune, adv. ( t u m pojačano pokaznim
272 turmales
c e) onda, tada
tundo, tutudi, tusum (tunsum), 3. tući,
udarati; m latiti; navaliti na koga; do­
sađivati
tunica, ae, f. vuneno donje odijelo, tu ­
nika
tunicatus, adi. u tunici
turba, ae, f. sm etnja, nem ir, vreva; vi­
ka, svađa, buna; gomila, rulja, svje­
tina
turbamentum, i, n. sredstvo za bunje-
nje; nered
turbate, adv. neuredno, smeteno
turbatio, onis, f. zabuna, nered, m etež
turbator, 5ris, m. bunitelj, sm utljivac
turbatus, adi. uznem iren, uzrujan, zbu­
njen
turbide, adv. nem irno, bučno; zbunjeno
turbidus, adi. nem iran, bučan; bijesan,
uzburkan; žestok; sm eten; uzrujan;
buntovan; uporan
turbineus, adi. virovit
turbo1, Inis, m. vihar; vir; sm utnja, m e­
tež; zvrčka, zujalica, motovilo, v re­
teno
turbo-’ 1. uznem irivati; uzrujati, u zb u r­
kati; zamrsiti, pom utiti, porem etiti;
plašiti; rasrditi; zabuniti, pobuniti
turbulente i turbulenter, adv. bučno,
nem irno, zbunjeno
turbulentus, adi. nem iran, uzrujan, b u ­
ran; m utan ( a q u a ) ; zbunjen, ne­
uredan
turdus, i, m. drozd; branjug
tureus (thureus), adi. tam janov
turgeo, tursi, —, 2. nabrekao biti, n adi­
m ati se
turgesco, — , — , 3. nabreknuti; razjariti
se
turgidulus, adi. nešto nabrekao, otečen
turgidus, adi. otekao, nabujao
turibulum (thuribulum), i, n. kadionica
turicrem us (thuricremus), adi. paleći
tam jan
turifer, fera, ferum , adi. tam janonosan
turilegus, adi. koji kupi tam jan
turma, ae, f. turm a, odio konjaništva
(trideset i dva momka), deseti dio
ale; konjanici; četa, hrpa
turm ales, lum, m. konjanici jedne tu r-
me
turmatim
turmatim, adv. po turm am a
turpiculus, adi. prilično gadan, ružan
turpificatus, adi. nagrđen
turpis, e, adi. ružan, gadan, nagrđen;
sram otan, pogrdan
turpiter, adv. ružno, gadno; sramotno,
nepristojno
turpitudo, inis, /. ružnoća, rugoba; sra­
mota, prijekor, pogrda
turpo 1. nagrđivati, okaljati
turriger, gera, gerum, adi. s tornjevim a
turris, is, /. (akuz. t u r r i m , abi. t u r ­
r i) toranj; kula, gradina, dvor; (u
ratu) pomičan toranj od drveta; golu-
binjak
turritus, adi. tornjast, s tornjem ; visok
poput to rn ja
turtur, uris, m. grlica
tus (thus), turis, n. tam jan
tussio 4. kašljati
tussis, is,'f. (akuz. t u s s i m , abi. t u s-
s i) kašalj
tutamen, inis, n. i tutamentum, i, n. ob­
rana, sredstvo za obranu, zaštita
13 LA T IN SK O -H R V A TSK I RJEČN IK
273 tyrannus
tute, pojačano tu, baš ti
tutela, ae, /. 1) obrana, zaštita, zakrilje;
konkr. zaštitnik, branič; štićenik. 2)
hranjenje, skrbništvo; i n s u a m
t u t e l a m p e r v e n i r e punoljetan
postati
tuto, adv. sigurno, bez opasnosti
tutor1, 5ris, m. zaštitnik, čuvar; skrbnik
tutor* 1. štititi, čuvati, zakloniti; osigu­
ra ti se protiv
tutus, adi. zaštićen, zaklonjen; bez po­
gibli, siguran; oprezan; subst. tutum,
i, n. sigurnost, sigurno mjesto
tuus, pron. poss. tvoj; svoj
tympanum, i, n. talam bas, tam burin
typus, i, m. kip u zidu
tyrannice, adv. silnički, tiranski
tyrannicida, ae, m. ubilac tiran a
tyrannicus, adi. silnički, tiranski
tyrannis, Idis, /. samosilje, tiranstvo;
država sam osilnikova
tyrannus, i, m. tiranin, sam osilnik; sa-
m ovladar
 u
uber1, eris, n. 1) vime, sisa životinska;
u b e r a p r a e b e r e dojiti. 2) plod­
nost zemlje; plodno polje
fiber2, eris, adi. plodovit, bogat, obilat,
pun
uberius, adv. comp. izdašnije; opširnije
ubertas, atis, f. plodnost, plodovitost;
izobilje, bogatstvo
ubertim, adv. obilno
ubi, 1) adv. gdje. 2) conict. kako, pošto,
kada; u b i p r i m u m kako, čim
ubi-cumque (cunque), adv. gdje god,
gdje mu drago; svagdje
ubl-nam, adv. ta gdje? u b i n a m g e ­
n t i u m gdje u svijetu
ubl-que, adv. svagdje, bilo gdje, gdje
m u drago
ubl-ubl, adv. gdje god, gdje mu drago
ubl-vis, adv. gdje ti drago, svagdje
udus, adi. vlažan, m okar; natapan; mek,
vitak, sočan
ulcero 1. učiniti da se gnoji, ožuljiti
ulcžrSsus, adi. pun čirova; čirovit
ulciscor, ultus sum, 3. osvetiti se komu,
kazniti; osvetiti koga (a 1 q m)
ulcus, eris, n. čir; ranjavo mjesto
uligo, Inis, f. vlaga zemlje
ullus, adi. ikoji, itko, ikakav; (s negaci­
jom) nikoji, nijedan, nitko
ulmeus, adi. brestov
ulmus, i, f. b rijest
ulna, ae, f. lakat; ruka; lakat (mjera)
ulterior, Ius, gen. ioris, adi. comp. 1)
onostran, udaljeniji. 2) prošao, dalji,
ostali; superi, ultimus, 1) krajnji, po­
sljednji, a d u l t i m u m posljednji
put. 2) najviši, najveći, najljući, n a j­
niži, najm anji
ulterius, adv. comp. dalje, više
ultlo, onis, /. osvećivanje, osveta, kazna
ultor, oris, m. osvetnik
ultra 1) adv. s onu stranu, prijeko. 2)
praep. s ak. onkraj, preko, za; nad,
iznad
ultrix, Icis, /. osvetnica
ultro, adv. 1) na drugu stranu, prijeko;
u. c i t r o q u e , u. e t c i t r o onamo
i ovamo, s obje strane. 2) još k tome.
3) od sebe, od svoje volje, hotimice
ulula, ae, /. ćuk
ululatus, us, m. zavijanje, urlikanje,
divlja vika
ululo 1. zavijati, urlikati, tužiti, evilje ti;
tužeći zvati
ulva, ae, /. rogoz
umbilicus, i, m. pupak; sredina; glavica
na štapu oko koga je k n jig a (svitak)
bila omotama; vrsta m orskoga puža
umbo, onis, m. pupak štita, štit
umbra, ae, /. 1) sjena, hlad; m rak, tm i­
na, noć. 2) sjena um rloga, duh. 3) za­
štita, zakrilje, obrana. 4) opsjena, u t­
vara, izlika
umbracfilum, i, n. zahlade, osoje; škola;
hladnik, suncobran
umbraticus, adi. sjenovit, osojan; h o ­
m o u. lijenčina
umbratilis, e, adi. sjenovit, osojan; kuć­
ni; dokolan; školski
umbrifer, fera, ferum, adi. sjenast, oso­
jan
umbro 1. zasjeniti, pokriti
umbrosus
umbrosus, adi. sjenovit, sjenat, osojan;
hladovit
umecto (humecto) 1. ovlažiti, poškropiti
umeo (humeo), —, —, 2. biti vlažan, mo­
kar
umerus, i, m. nadlaktica s ramenom,
pleće, ram e
umesco, umidus, umor, v. humesco etc.
umquam, v. unquam
una, adv. ujedno, zajedno, skupa
unanimitas, atis, f. jednodušnost, sloga
un-animus, adi. jednodušan, složan
uncia, ae, /. uncija, dvanaestina asa;
dvanaestina
unciarius, adi. od jedne uncije, dvanae-
stine
uncinatus, adi. kukast
unctio, onis, f. m azanje, trljan je
uncor, oris, m. mazač, trljač
unctura, ae, f. m azanje (mrtvaca)
unctus, adi. pomazan; om ašten; bogat,
im ućan; subst. unctum, i, n. m asna
gozba
uncus1, i, m. kuka
uncus5, adi. kukast, zavinut
unda, ae, f. val, talas; voda
unde, adv. odakle, otkuda; radi čega;
stoga, i odatle; = u t i n d e da
odatle
undecies (undeclens), adv. num. jeda­
naest puta
undecim, adi. num. card, jedanaest
undecimus, adi. num. ord. jedanaesti
unde-cumque (unde-cunque), adv. odak­
le m u drago
undeni, ae, a, adi. num. distr. po jeda­
naest
un-de-oct5ginta, adi. num. card, sedam ­
deset i devet
un-de-quadraginta, adi. num. card, tri­
deset i devet
un-de-quinquagesimus, adi. num. ord.
četrdeset i deveti
un-de-sexaginta, adi. num. card, pede­
set i devet
undetricesimus, (undetrlgesimus) adi.
num. ord. dvadeset i deveti
unde-unde, adv. otkuda god, odakle god
undevicesimus (undevigesimus), adi.
num. ord. devetnaesti
un-deviginti, adi. num. card, devetnaest
275 upupa
undique, adv. odakle mu drago, oda­
svud, sa svih strana: svuda
undisonus, adi.- koji buči od valova, v a­
lovit
undo 1. talasati se, vreti; valovito se
gibati
undosus, adi. valovit
un-et-viceslmani, orum. m. vojnici dva­
deset i prve legije
un-et-vicesimus, adi. num. ord. dvade­
set i prvi
ungo (unguo), unxi, unctum , 3. mazati,
Učiti, nam azati; pokvasiti
unguen, inis, n. = unguentum
unguentarius, adi. koji se tiče pomasti;
subst. unguentarius, ii. m. trgovac po­
m astim a: unguentarium, ii, n. novae
za pomasti
unguentum, i. n. pomast, balzam
unguiculus, i, m. nokat
unguis, is, m. nokat; pandža; a b i m i s
u n g u i b u s u s q u e ad v e r t i ­
c e m od pete do glave; d e t e n e r o
u n g u i od m alih nogu
ungula, ae, f. kopito; pandža, nokat
unguo, v. ungo
unice, adv. jedino; osobito, izvanredno;
potpuno
uni-color, 5ris, adi. jedne boje, jedno­
bojan
unicus, adi. jedini; izvrstan, osobit
uniformis, e, adi. jednolik, jednostavan
unigena, ae, m. i /. jednoga roda, b rat
ili sestra; jedini
flni-manus, adi. jednori.k
unitas, atis, f. jedinstvo
universalis, e, adi. općenit, opći
universe, adv. uopće
universitas, atis, f. cjelovitost, cijelost;
u. r e r u m svem ir
universus, adi. savkoliki, cio, sav; op­
ćenit, zajednički; u. d i m i c a t i o ,
p u g n a glavna bitka; subst. univer­
sum, i, n. svem ir; i n u n i v e r s u m
uopće, općenito
unquam (umquam), adv. ikada; (uz ne­
gaciju) nikada
unus, adi. (gen. u n I u s, dat. u n I) je­
dan, jedini
unus-quisque, svaki pojedini
upupa, ae, /. pupavac (ptica)
urbane
urbane, adv. gradski; fino, uglađeno, u-
ljudno; dosjetljivo
urbanitas, atis, f. gradski život; izobra-
ženost, fino vladanje; lijep način go­
vora; fina dosjetka, um jesna šala
urbanus, adi. gradski ( e x e r c i t u s u.
vojska od rim skih građana); fin, ugla­
đen; dosjetljiv, šaljiv, oštroum an; d r­
zak; subst. urbani, orum, m. gradski
stanovnici
urbicus, adi. gradski, velegradski
urbs, urbis, f. grad (osob. Rim)
urceus, i, m. krčag
uredo, Inis, /. snijet na žitu
urgens, entis, adi. silan
urgeo, ursi, —, 2. 1) tištati, turati, siliti,
goniti, navaljivati. 2) okupiti koga,
uznem irivati, mučiti, napastovati,
progoniti (a 1 q m a l q a re ); suziti,
stijesniti; u. a l t u m siliti na puči­
nu. 3) nastojati oko čega, baviti se
čim, pomno obrađivati, ne odustati od
čega (a r v a u. svojski obrađivati
_ polja)
urina, ae, f. m okraća
urinator, oris, m. ronac, ronilac
urna, ae, f. vrč, krčag; kao mjera: otpri­
like 24 litre; u rn a
uro, ussi, ustum , 3. paliti, spaliti; sprži-
ti, sušiti ( t e r r a s ) ; žeći, raspaliti,
trošiti koga ( u r i gorjeti ljubavlju);
uznem iravati, dosađivati, mučiti
ursa, ae, f. m edvjedica; Medvjed, zvi­
ježđe sjevernog neba
ursus, i, m. m edvjed
urtica, ae, j. kopriva; pohota
urus, i, m. tu r (dvopapkar)
usitate, adv. na običan način, obično
usitatus, adi. običan, navadan
usquam, adv. igdje, negdje; (uz negaci­
ju) nigdje; (u. g e n t i u m , t e r r a ­
r u m igdje na svijetu, na zemlji);
ikamo; (uz negaciju) nikam o
usque, adv. neprestano, sveudilj; u s ­
q u e a d sve do; u s q u e e o tako
dugo, tako daleko; u s q u e e 6 — u t
tako — da
usque-quaque, adv. uvijek i posvuda
ustor, 5ris, m. sažigač m rtvaca
usu-caplo1, cepi, captum , 3. upotrebom
steći
276 uter-cumque
usu-caplo5, onis, f. pravo vlasništva ste­
čeno zastarom, zastara
usura, ae. f. upotreba, uživanje; uživa­
nje pozajm ljene glavnice; kam ate, do­
bit
flsuarlus, adi. za upotrebu; kam atni
usurpatio, onis. f. upotreba, uživanje
usurpo 1. upotrijebiti, izvršivati, spom i­
njati; pravo zahtijevati
usus, us, m. 1) vršenje, vježba; vještina
dugom upotrebom stečena; praktično
iskustvo, praksa; općenje; običaj go­
vora; a d u s u s za m nogostranu upo­
trebu; u s u s et f r u c t u s , u.
f r u c t u s uživanje; a r s e t u s u s
teorija i praksa: m u l t a r u m r e ­
r u m u s u m h a b e r e vješt biti
mnogo čemu; u s u v e n i r e doga­
đati se u praksi. 2) korist, probitak;
ex u s u a l c i s na čiju korist;
( m a g n o ) u s u i e s s e na (veliku)
korist biti. 3) potreba; s i u s u s v e ­
n i a t ako nastane potreba
usus-fructus, v. usus
ut (uti), adv. i conict. 1) kako, kao što.
2) u t — I ta ( si c) kao što ^ —
tako i, i — i. 3) na prim jer, kao na
prim jer. 4) (dopusno) m akar, neka,
ako i, da i (s konj.). 5) kao ( C a t o ­
n e m u t c l v e m p r o b o ) . 6) bu­
dući da (u t q u i s konj.). 7) u t s i
kao da (s konj.). 8) u t, steže predi­
kat: za koliko može biti, prem a (m a-
gnum, ut in t a n t a c a l a m i ­
t a t e veliko, prem a tolikoj nesreći).
9) kako, pošto ( u t p r i m u m kako,
čim). 10) u nam jernim rečenicam a:
da, neka (s konj.). 11) u posljedičnim
rečenicam a: da, te (s konj.)
ut-cumque (utcunque), adv. kako god,
bilo kako mu drago
utensilia, Ium, n. kućne potrebe, živež;
nam ještaj
utentlor, oris, adi. comp. koji može više
uživati, bogatiji
uter1, utra, utrum , adi. koji od obojice;
koji mu drago od obojice
uter2, tris, m. m ijeh
uter-cumque ili uter-cunque, pron. re-
lat. koji god od obojice
u ter-IIb et
uter-IIbet, pron. indef., koji m u drago
od obojice
uter-que, utraque, utrum que, pron. in­
def. jedan i drugi, svaki od obojice,
obadva
uterus, i, m. m aterica; plod utrobe;
trb u h broda; trb ušina (trojanskoga
konja)
uter-vis, utravis, utrum vis, pron. indef.
koji m u drago od obojice
uti, v. ut
utibilis, e, adi. uslužan, udvoran, kori­
stan
utilis, e, adi. koristan, prikladan, sposo­
ban
utilitas, atis, f. korist; probitačnost;
korisna ustanova
utiliter, adv. korisno, probitačno
utl-nam, conict. za želju (s konj.) o da,
kamo sreće da; u. n e .da ne, o da ne
(s konj.)
utl-que, adv. svakako, na svaki način;
sigurno; osobito, najpače
utor, usus sum, 3. 1) upotrijebiti, služiti
se, koristiti se (a 1 q a re ); u. p a c e
živjeti u m iru; u. a p p a r a t u r e ­
g i o živjeti kraljevski; u. f i n i b u s
ostati u zemlji; u. h o s p i t i o a l c i s
277 ux o riu s
biti s kim u pobratim stvu; u. c o n ­
s i l i o poslušati čiji savjet; u t i
t e m p o r i b u s prilagoditi se p rili­
kam a; a n i m i s u. pokazati se h ra b ­
rim . 2) živjeti, h ra n iti se ( l a c t e ) .
3) družiti se s kim ( f a m i l i a r i t e r
prijateljski). 4. raspolagati čim, im ati
(patre d i l i g e n t i ) ; u. v a l e ­
t u d i n e b o n a biti zdrav
utpote, adv. naime; conict. jer, budući
da
utrarius, ii, m. m jehonoša
utrimque (utrinque), adv. s obje strane
utro, adv. na koju od obje strane, kamo
utrobl-que, adv. na jednoj i na drugoj
strani; u oba slučaja
utroque, adv. na obje strane, na jednu
i n a drugu stranu
utrum, upitna čestica (u prvom članu
disjunkt. pitanja) da li, li
ut-ut, adv. = utcunque, kako god, k a­
ko mu drago
uva, ae, f. grozd; grožđe
uvesco, — — 3. nakvasiti se; opiti se
uvidus, adi. vlažan, m okar; nakvašen,
napit
uxor, oris, f. žena, supruga; u x o r e m
d u c e r e oženiti se
uxSrlus, adi. supružni
 V
vacatio, 6nis, /. oprost, oslobođenje; ot-
kupina
vacca, ae, f. krava
vaccinium, ii, n. resnica, borovnica (bilj­
ka)
vaccula, ae, /. kravica
vacillatio, onis, /. klim anje, klecanje;
kolebanje
vacillo 1. klim ati se, klecati; kolebati se
vacivus i vocivus, adi. = v a c u u s
prazan, bez
vaco 1. prazan, nepopunjen biti ( a g r i
v a c a n t polja su neobrađena i p u ­
sta); prost biti od čega, biti u miru, ne
pačati se; biti bez čega, nem ati, osku­
dijevati ( c u r a ) ; biti dokolan, bez
posla biti; nastojati oko čega, dati se
na ( a l i c u i r e i )
vacue-facio, feci, factum , 3. (pas. va­
cuefio, factus sum, fieri) isprazniti
vacuitas, atis, f. praznoća (d o 1 5 r i s
v. stanje bez boli)
vacuo 1. isprazniti
vacuus, adi. prazan; otvoren, prostran;
nezaprem ljen; ispražnjen, slobodan;
neoružan; besposlen; tašt, ništetan (v.
c u l p a bez krivnje); subst. vacuum,
i, n. praznina, prazan prostor, čistina
vadimonium, ii, n. 1) jam čenje, jam stvo
(da će tko doći na sud). 2) dolazak na
sud; p r o m i t t e r e v. obećati da će
doći na sud. 3) rok suda ( c o n s t i t u ­
e r e odrediti)
vado, —, —, 3. ići, poći; koračati, stu ­
pati
vador 1. ujam čiti se komu da dođe na
sud, pozvati na sud
vadosus, adi. pun pličina, vrlo plitak
vadum, i, n. 1) pličina, gaz (u moru ili u
rijeci)-, brod, prijelaz; ( f l u m e n v a ­
d o t r a n s i t u r može se pregaziti.
2) voda, more, rijeka. 3) dno bunara
vae, interi, aoh! jao! vaj!
vafer, fra, frum, adi. lukav, podmukao,
dom išljat
vafre, adv. podmuklo, lukavo, dom išlja­
to
vage, adv. lutajući, daleko i široko
vagina, ae, /. korice od m ača; m ahuna,
tobolac
vagio 4. cviljeti, drečati
vagitus, us, m. cviljenje, vriskanje
vagor 1. lutati, skitati se, potucati se
vagus, adi. koji luta, koji se skita, ra-
sijan; nestalan, nepostojan; nevezan,
razuzdan; općenit, neizvjestan, neo­
dređen
valde, adv. jako, žestoko, veoma
valedico (pravilnije: »vale« dico), 3.
»zbogom« reći, oprostiti se od koga
valens, entis, adi. jak, krepak; zdrav,
čil; snažan, moćan, silan
valenter, adv. jako, krepko, silno
valeo, ui, iturus, 2. 1) krepak, jak biti;
zdrav biti; v a l e (ostaj) zbogom!
zdravo! 2) moćan, znam enit biti; v ri­
jediti, valjati, moći ( m u l t u m e q u ­
i t a t u v. jak biti konjaništvom ); v.
a d a 1 q d vrijedan sam što učiniti,
sposoban sam za što; m u l t u m v.
a d a 1 q d mnogo pridonositi, pomoći.
3) vrijediti, valjati (novac); sm jerati
na što; značiti ( v e r b u m )
valesco, —, —, 3. jačati, rasti
valetudinarium
valetudinarium, ii, n. bolnica
vžletudo, inis, f. 1) zdravlje, zdravstve­
no stanje; b o n a valetudine
u t i zdrav biti. 2) bolest, boležlji-
v o st; e x c u s a t i o n e v a l e t u d i ­
n i s u t i ispričavati se bolešću; s i ­
m u l a r e v a l e t u d i n e m graditi
se bolesnim
valide, adv. jako, silno, veoma
validus, adi. jak, krepak, čvrst; zdrav,
čil; moćan, silan
vallaris, e, adi. nasipni
vallis (valles), is, /. dolina; šupljina
vallo 1. opkopom i koljem utvrditi; o-
graditi, osigurati
vallum, i, n. palisada, opkop, nasip s
palisadam a
vallus, i, m. kolac, palisada; kolje; n a­
sip s palisadam a
valvae, arum , j. v ratn a krila, v rata
vanesco,-------3. nestajati, prolaziti
vaniloquentia, ae, /. hvastavost, hvali­
sanje
vaniloquus, adi. hvalisav, hvastav
vanitas, atis, /. ispraznost, taština; lice-
m jerstvo; hvastavost
vannus, i, f. vijača (kojom se vije žito)
vanus, adi. isprazan, šupalj, bez tijela;
ništetan, jalov, bez razloga; lažljiv,
tašt, hvalisav
vapor, oris, m. para, dim, vrućina, žar
vaporo 1. parom napuniti; ugrijati
vappa, ae, /. pokvareno vino, bućkuriš;
nevaljalac
vapulo 1. bijen biti, dobivati batine
variatio, onis, f. različnost
varie, adv. različno, izmjenice
varietas, atis, f. šarenilo, šarenost; ra z ­
nolikost; razlika, prom jena; neposto-
janost, prom jenljivost
vario 1. 1) šarati, osjeniti. 2) m ijenjati,
preinačivati, pretv arati. 3) intr. šaren,
različne boje biti; m ijenjati se; biti
različnoga m nijenja, razilaziti se u
m išljenju
varius, adi. šaren, koji se prelijeva, raz­
ličit; izm jeničan; nepostojan, p re v rt­
ljiv, ćudljiv
varix, Icis, m. i f. grčna žila, otečena
žila
279 vectorius
varus, adi. izvijen; krivonog; različit,
protivan
vas1, vadis, m. poruk, jam ac
vas!, vasis, n. (pl. vasa, orum), posuda,
sprava; ra tn a sprava; p rtljag a
vasarium, ii, n. posudarina (novac što
ga je namjesnik polazeći u provinciju
primio od države za kućno uređenje)
vascularius, ii, m. posudar, koji pravi
malo posuđe
vastatio, onis, /. pustošenje
vastator, oris, m. pustošitelj
vaste, adv. na daleko i široko, silno; n e­
spretno, neotesano
vastificus, adi. koji pustoši; nakazan
vastitas, atis, f. praznina, pustoš; pusto­
šenje, h aranje
vasto 1. isprazniti; opustošiti, poharati,
razoriti; pom utiti
vastus, adi. pust, prazan; opustošen, po­
haran; golem; neizm jeran, užasan (v.
a n i m u s neizm jerna pohota); ne­
zgrapan, surov
vates, is, m. i /. prorok, vrač, proročica,
vračarica; pjesnik
vaticinatio, onis, /. proricanje
vaticinator, 5ris, m. prorok
vaticinor 1. proricati, proreći; svjetova-
ti, odvraćati; tlapiti, bulazniti
vaticinus, adi. proročki
-ve, disjunkt. conict. (enklitika) ili; -v e
-----v e ili — ili
vecordia (vaecordia), ae, f. bezumnost,
m ahnitost
vecors (vaecors), cordis, adi. bezuman,
m ahnit, smušen
vectatio, onis, f. jahanje, vožnja
vectigal, alis, n. vozarina; državni da­
nak, porez, daća; porezni kotar; do­
hoci
vectigalis, e, adi. u im e danka plaćen;
porezovni; a l q m vectigalem
s i b i f a c e r e podložiti nekoga (ta­
ko da plaća danak)
vectio, onis, /. vožnja, jahanje
vectis, is, m. poluga; prijevornica
vecto 1. voziti, nositi, doprem ati
vector, oris, m. nosilac; putnik na bro­
du; konjanik
vectorius, adi. prijevozni
vectura 280
vectura, ae, f. vožnja, prijevoz, tran s­
port; vozarina
vegetus, adi. živ, čil, krepak
ve-grandis (vaegrandis), e, adi. silno
m alen; silno velik
vehemens, entis, adi. žestok, vatren, bu­
ran, vrlo strog; jak, silan; neodoljiv,
pun vatre
vehementer, adv. žestoko, vruće, burno;
jako, silno, veoma, vrlo
včhiculum, i, n. kola; lađa; nosiljka
veho, vexi, vectum, 3. 1) tranz. voziti,
nositi, vući, donijeti; pas. vehi voziti
se, jahati, broditi, letjeti; e q u o v.
jahati; c u r r u v. voziti se; n a v e
v. jedriti. 2) intr. dati se nositi, voziti
se, jahati
vel, disj,unkt. conict. 1) ili; v e 1 — v e 1
ili — ili, koje — koje. 2) (sa superl.)
svaki, baš ( v e l potentissi-
mu s ) ; osobito, naj pače
velamen, mis, n. pokrivalo, odijelo; veo
velamentum, i, n. pokrivalo, odijelo; pl.
maslinove grančice om otane vunenim
vezicama (što su ih nosili ljudi moleći
zaštitu i milost)
veles, itis, m. (obično u pl. velites, um)
lako oružani vojnici; čarkaši
velifer, fera, ferum , adi. jedronosan
( n a v i s v e l i f e r a jedrilica)
velifico 1. razapeti jedra, jedriti
velificor 1. 1) = velifico. 2) svojski što
raditi, tru d iti se
velitaris, e, adi. čarkaški
velitor 1. zadirkivati, zagrizati
velivolans, antis, adi. koji jedri
velivolus, hdi. koji jedri; r a t i s v e ­
l i v o l a jedrenjak, jedrilica
vellico 1. štipati; zadirkivati, bockati,
rešetati; v rijeđati
vello, velli, vulsum (volsum), 3. čupati,
skupsti ( a l i c u i b a r b a m ) ; išču­
pati, istrugati
vellus, eris, n. vuna; ovčje runo, runo;
koža životinjska s dlakom
velo 1. zagrnuti, pokriti, oviti; zataji-
vati
velocitas, atis, f. hitrost, brzina, okret­
nost
velociter, adv. brzo, hitro, naglo
veneno
velox, ocis, adi. brz, hitar, okretan
velum, n. 1) jedro; d a r e v e l a jedriti.
2) pokrivač, zastor, platno
vel-ut ili vel-uti, conict. kao, kao što,
upravo kao; kao na prim jer; v e l u t
s i (s konj.) kao da
vena, ae, f. žila, krvna žila, žila kuca­
vica; vodena žila; kovna žila; u n u ta r­
njost, srce; pjesnička nadarenost
venabulum, i. n. lovno koplje, lovačka
sulica
venalicius, adi. na prodaju; subst. trg o ­
vac robljem
venalis, e, adi. 1) na prodaju; subst. ve­
nales, Ium, m. robovi. 2) potkupljiv,
podm itljiv
venaticus, adi. lovni, lovački
venatio, onis, f. lov, hajka; divljač
venator, oris, m. lovac
venatSrius, adi. lovački
venatrix, Icis, f. lovkinja
venatura, ae, /. lov, lovina
venatus, us, m. lov, lovljenje
vendibilis, e, adi. što se lako prodaje;
na prodaju; tražen
venditatio, onis, f. prodavanje; hvalisa­
nje
venditator, oris, m. hvalilac
venditio, onis, /. prodaja; dražba
vendito 1. prodavati; nuditi; nepoštenim
načinom prodavati ( p a c e m ) ; h v a­
liti, preporučivati
venditor, 5ris, m. prodavač; posrednik
za mito
vendo, didi, ditum , 3. prodati, proda­
vati ( a l q m s u b c o r o n a v. kao
roba prodati); prodati dražbom ; u za­
kup dati; hvaliti, razglašivati, prepo­
ručivati (pas. včneo)
venefica, v. veneficus
veneficium, ii, n. trovanje, otrovno piće;
čarolija, opčinjavanje
veneficus, adi. čaroban; subst. ^venefi­
cus, i, m. trovač; čarobnik; venefica,
ae, f. otrovnica; čarobnica, vještica,
vračara
venenarius, ii, m. otrovnik, trovač
venenatus, adi. otrovan; čaroban
venenifer, fera, ferum , adi. otrovan
veneno 1. trovati, otrovati
venenum 281
venenum, i, n. sredstvo za uljepšavanje,
rum enilo; boja, mast; napitak, ljubav­
no piće; čini; škodljivo, otrovno piće;
otrov; propast, nesreća
veneo, ii, —, Ire, biti na prodaju, pro­
davati se; dati se u zakup (akt. vendo)
venerabilis, e, adi. častan, vrlo štovan,
vrijedan poštovanja
venerabundus, adi. pun štovanja, sm je­
ran
venerandus, adi. štovanja dostojan; ča­
stan
veneratio, onis, f. štovanje; poštovanje;
dostojanstvo
venerator, oris, m. štovatelj
veneror 1. pokazivati religioznu boja­
zan, poštovati, k lan jati se; ponizno
m oliti part, veneratus, štovan, pošto­
van; venerandus štovanja dostojan,
častan
venia, ae, f. milost, blagost, dopuštenje;
b o n a (c u m) v e n i a s dopušten­
jem. 2) proštenje, oproštenje, pomilo­
vanje; v e n i a m d a r e alicui
oprosti komu što (i: uslišati koga)
venio, veni, ventum , 4. 1) doći, dolaziti;
v ratiti se; ići, otići; prim icati se; po­
dignuti se na koga; približavati se;
cura venientis a n n i briga
za buduću godinu; veniens
a e t a s potomstvo; v e n t u r a b e l -
1 a budući ratovi. 2) dospjeti, pasti;
i n s a c e r d o t i u m v. postati sve­
ćenik; v. i n d u b i u m sum njivim
postajati; v e n i t i n c o n s u e t u ­
dinem proverbii, in pro­
verbium postalo je poslovica;
re s in religionem venit
stv ar rađa sum nju; r e s a d c e r t a ­
m e n v e n i t došlo je do boja; v e ­
n i r e ad c o n d i c i o n e s a l ci s
p ristati na što. 3) dom isliti se, prijeći
na što. 4) potjecati, lozu vući. 5) do­
goditi se, zbivati se. 6) zapasti komu;
zadesiti koga, stići, snaći
venor 1. loviti, lov loviti; ići u lov na;
goniti koga, pridobivati
venter, tris, m. trb u h
ventilo 1. vijati, m ahati čim; hladiti;
uspiriti, razm ahati
ventito 1. češće dolaziti
verecunde
ventosus, adi. vjetrovit: brz, lak; sla-
vičan. tašt: nestalan, v jetren jast
ventriculus, i. m. m ali trbuh; v. C o r ­
el i s srčana klijetka
ventulus, i. m. vjetrić
ventus, i, m. v jetar: uzduh, zrak; p rili­
ke. neprilike: prijaznost, priznanje
venucula, ae. f. vrsta grožđa
venus1, i. m. prodaja: samo 1) ak. venum
»na predaju«, u frazama: v e n u m
d a r e prodati: v e n u m I r e proda­
vati se. 2) dat. ven5 na prodaju
venus5, eris. f. dražest, m ilina; ljubav
venustas, atis. f. dražest, ljepota, milo-
ta. finoća: fina šala; lijepo vladanje
venuste, adv. dražesno, milo, fino, p ri­
stojno
venustus, adi. dražestan, mio, lijep, Ije-
pušan. nježan
ve-pallldus (vaepallldus), adi. jako bli­
jed
veprecula, ae, f. m alen trn jak
vepres, is, m. trn jak
ver, veris, n. proljeće; v e r e p r i m o
početkom proljeća
verax, acis, adi. prijatelj istine, istinit
verbenae, arum, f. grančice s posvećena
m jesta u religiozne svrhe
verbera, um. n. udarci ( v i r g a e); bi-
čevanje, šibanje; batina, bič
verberatio, onis, f. batinanje, bičevanje,
kazna
verbero1, 5nis. m. vrijedan batina; obje-
šenjak
verbero5, 1. tući, lupati, pogoditi; bi-
čevati; šibati; m učiti; ukrotiti, pokori­
ti
verbose, adv. s mnogo riječi, opširno
verbosus, adi. pun riječi, opširan
verbum, i, n. 1) riječ, izraz; v e r b a f a ­
c e r e govoriti. 2) rečenica, sud, izja­
va, m udra riječ; prazna riječ; tajne
riječi, basme, bajanje. 3) v e r b 5 ri­
ječju, na riječ; usmeno; u n o v e r ­
b o jednom riječi, ukratko; a d v e r ­
b u m riječ po riječ, od slova do slo­
va; v e r b i c a u s a ili g r a t i a na
p rim jer
vere, adv. v. verus
verecunde, adv. bojažljivo, stidljivo
čedno
verecundia
verecundia, ae, f. strah, poštovanje, stid,
čednost; ustručavanje; sram ežljivost
verecundor 1. poštovati, bojati se, stid­
jeti se
verecundus, adi. bojažljiv, čedan, stid­
ljiv
verendus, adi. štovanja vrijedan, pošto­
van
vereor, Itus sum, 2. 1) poštovati od stra ­
ha, bojati se ( a l q m) ; stidjeti se; ne
usuditi se. 2) zabrinut biti
veretrum, i, n. stid, spolni ud
Vergiliae (Virglliae), arum , f. Vlašići
(zviježđe)
vergo, ------ 3. 1) nagibati se, spuštati se,
ležati; prim icati se; prim icati se k ra ­
ju, naginjati. 2) uliti, usuti (a 1 q d)
vergobretus, i, m. vergobret, ime n a j­
višoj oblasti u Heduanaca
veridicus, adi. istinit, istinski
verisimilis, e, adi. vjerojatan
verisimilitudo, inis, f. vjerojatnost
veritas, atis, /. istina, zbilja; istinitost;
iskrenost, pravednost
vermis, is, m. crv
verna, ae, m. kućevno dijete, rob (ro­
đen u kući)
vernaculus, adi. kućevni, ropski; dom a­
ći, rim ski ( l e g l o v e r n a c u l a od
domaćih ljudi sastavljena)
vernilis, e, adi. ropski; obijestan, drzovit
ternlllter, adv. ropski
verno 1. zelenjeti, cvasti
vernus, adi. proljetni
vero, adv. v. verus
verres, is, m. nerast, vepar
verrinus, adi. nerastov, veprov
verro, — versum, 3. vući, potezati; vući
po, tak n u ti se čega (a 1 q d a 1 q a
re ); mesti, izmesti
verruca, ae, f. bradavica; neznatna po­
greška, m ali nedostatak
verrucosus, adi. bradavičav
versatilis, e, adi. pokretan, okretan,
vješt
verrunco 1. okrenuti se
versicolor, oris, adi. različite boje, šaren
versiculus, i, m. redak; k ratak stih
versificator, oris, m. stihotvorac; pjes­
nik
282 verto
verso (vorso) 1. 1) okretati, valjati; p re­
vrnuti, isprem etati; l u m i n a v.
prevraćati oči (o umirućima). 2) obra­
ćati, m ijenjati, goniti. 3) (o sudbini)
titra ti se kim. 4) tum ačiti, izvrtati. 5)
razm išljati. 6) predobiti za se. 7) uz-
nem iravati, ne dati m ira, rušiti, u-
propašćivati
versor 1. k retati se, o kretati se; općiti
s kim; boraviti, nalaziti se, biti (je­
sam); baviti se čim, ticati se čega, za­
pleten biti u što, stegnuti se na što;
v. i n i u r e im ati pravo; v. i n
s u m m a s e v e r i t a t e postupati s
najvećom strogošću
versura, ae, /. zajam ; f a c e r e v e r ­
s u r a m podići zajam
versus1 (vorsus, versum), 1) adv. k, pro­
tiv, prem a (obično s prijedlogom a d
i i n : i n I t ž l l a m v. prem a Italiji).
2) praep. s ak. (obično se zapostavlja)
prem a, k ( R o m a m v e r s u s )
versus2, us, m. red; redak; stih
versus3, v. verto
versute, adv. podmuklo, lukavo
versutia, ae, f. podm uklost, lukavost
versutl-loquus, adi. koji podm uklo go­
vori
versutus, adi. okretan, h itar; podmukao,
lukav
vertex (vortex), icis, m. 1) vir, vrtlog;
vihor. 2) tjem e; glava; stožer na n e­
bu; vrh; brežuljak, brdo
verticosus (vortlcdsus), adi. pun vrtloga,
virovit
vertigo, Inis, f. okretanje, obraćanje;
vrtoglavica, nesvijest
verto (vorto), ti, sum, 3. 1) okretati, o-
braćati, vrtjeti; refleks, s e v. i samo
v e r t e r e i v e r t i okretati se, v rt­
jeti se; teći, prolaziti ( t e m p u s ) ;
t e r g a v. dati pleći, bježati; i t e r
r e t r o v. zakrenuti natrag; v. i n
f u g a m n atjerati u bijeg. 2) upraviti,
upotrijebiti; držati za što; izvrći se,
upisati komu u; i n s u p e r b i a m
v. tum ačiti kao oholost. 3) prom ije­
niti, pretvoriti, preobraziti; s o l u m
v e r t e r e seliti; v e r s o Marte
pošto se prom ijenila bojna sreća. 4)
prevoditi, prevesti (in L a t i n u m).
veru 283
5) v e r t i baviti se, zanim ati se či­
me; nalaziti se; i n m e r c a t u r a
v. bavim se trgovinom
veru, us, n. ražanj; koplje
verus, adi. 1) istinski, istinit, pravi;
subst. verum, i, n. istina. 2) koji istinu
govori. 3) pravedan, pam etan; vere,
adv. uistinu, zaista; razborito, pam et­
no; iskreno; vero, adv. 1) uistinu,
doista,'zbilja; jest uistinu, jest zaista,
dakako; ipak, opet. 2) a, pak, pogotovu
pak! verum, adv. uistinu, doista; ali,
no, nego; verumtamen (piše se i ra­
stavljeno) adv. no, ipak, opet
verutum, i, n. koplje
verutus, adi. kopljem naoružan
vesania (vaesanla), ae, f. m ahnitost, be­
zumlje
ve-sanus (vaesanus), adi. m ahnit, bije­
san; goropadan, ljut, žestok
vescor, — 3. hraniti se, jesti ( l a c t e ) ;
častiti se, blagovati, uživati
vescus, adi. m ršav, slab
vesica, ae, j. m jehur, vesicula, ae, f.
m jehurić na rašću
vespa, ae, f. osa
vesper, eri, m. 1) Večernica (zvijezda).
2) večer (ak. po drugoj, a abl. po tre­
ćoj deklinaciji); s u b v e s p e r u m
podvečer; v e s p e r e i v e s p e r i u-
veče, kasno. 3) zapad
vespera, ae, f. večer, večernje doba
vesperasco, ravi, — 3. m račiti se, sm ra­
čiti se
vespertinus, adi. večernji; zapadni
vespillo, onis, m. m račnjak; pokopač
m rtvaca (ubogih)
vester (voster), stra, strum , pron. poss.
vaš; svoj
vestibulum, i, n. predvorje, m jesto is­
pred kuće; ulaz
vestigium, ii, n. 1) stopa, taban; stopa­
lo, noga. 2) trag, slijed; s e q u i ,
consequi alqm vestigiis
slijedom slijediti; ugledati se u koga;
v. p r e m e r e zaustavljati korak. 3)
mjesto, stajalište, stanovište. 4) časak,
hip ( v e s t i g i o temporis); e viaticus, adi. putni; subst. viaticum, i,
(in) v e s t i g i o sm jesta, odmah
vestigo 1. ići za tragom , tražiti; naći
vestimentum, i, n. haljina, odijelo
viator
vestio 4. odijevati; zaodjeti čim
vestis, is, f. haljina, odijelo, odjeća
vestitus, us, m. odijelo; zaodijevanje;
nošnja
veteranus, adi. star; (m 1 111 e s) v e t e ­
rani vojnici koji su doslužili, vete­
rani
veterator, oris, m. koji je ostario u ne­
čemu; prevejanac
veteratorie, adv. lukavo, prevejano
veteratSrlus, adi. spretan; lukav, preve-
jan
veternus, i, m. starost; m rtvilo; m lita-
vost
vetitum, i, n. zabranjeno, zabrana
veto, tui, tltum , 1. zabraniti, ne dopustiti
vetiilus, adi. poštar, starašan; subst.,1)
vetulus, i, m. starac. 2) vetula, ae, f.
starica
vetus, eris, adi. (superi, v e t e r r i ­
m u s ) ostario, star; nekadašnji, drev­
ni; subst. v e t e r e s stari, pređi
vetustas, atis, f. starost, starina, davni­
na; kasno potomstvo
vetustus, adi. star; starinski, starodavan
vexatio, onis, f. m uka; zlostavljanje,
m učenje
vexator, 5ris, m. zlostavljač, mučitelj
vexillarius, ii, m. 1) zastavnik. 2) pl. a)
za careva: vojnici koji su, odsluživši
službu kod legije, ostajali pod zasta­
vama, v e k s i l a r c i ; b) četa, odio
pod svojom zastavom
vexillum, i, n. 1) zastava. 2) momčad
jedne zastave, četa
vexo 1. 1) drm ati, tresti. 2) pustošiti,
plijeniti; uznem irivati, mučiti, zlo­
stavljati, štetu nanijeti; p e c u n i a m
v. rasipati novac; r e m p u b l i c a m
v. potresti državu. 3) grditi riječim a
via, ae, f. 1) put, cesta, utrenik; ulica;
v i a I r e ići ravnim putem ; d a r e
a l i c u i v i a m dati m jesta. 2) put,
m arš; i n v i a putem , usput, 3) put,
staza ( v i r t u t i s ) ; načm ; sredstvo;
m etoda
viarius, adi. putni
n. putni trošak, putnina
viator, oris, m. putnik, pješak; glasnik
(magistrata)
vibro
vibro 1. 1) tranz. m ahati, vitlati, tresti;
v i b r a r e m e m b r a d rhtati; v.
h a s t a m v itlati kopljem. 2) intr. pa-
lucati; prelijevati se, sjati
viburnum, i, n. udika (biljka)
vicanus, adi. seoski; subst. vicani, orum,
m. seljaci
vicarius, adi. zamjenički; subst. vica­
rius, ii, m. zam jenik, nam jesnik; pot-
činjen rob, rob zam jenik
vicatim, adv. po ulicam a; od sela do sela
vice, vicem, v. vicis
viceni, ae, a, adi. num. distr. po dva­
deset
vices, v. vicis
vicesimani, orum, m. dvadesetaci, voj­
nici dvadesete legije
vicesimus (vigesimus), adi. num. ord.
dvadeseti; subst. vicesima, ae, /. d v a­
deseti dio, dvadesetina
vicia, ae, f. grahorica (biljka)
vicies (viciens), adv. num. dvadeset puta
vicina, v. vicinus
vicinalis, e, adi. susjedni
vicinia, ae, /. susjedstvo; susjedi
vicinitas, atis, /. susjedstvo; susjedi
vicinus, adi. 1) susjedni; subst. vicinus,
i, m. i vicina, ae, /. susjed, susjeda;
vicina, orum, n. susjedstvo. 2) blizak;
sličan
vicis (gen.), em, e; pi. v i c e s i v i c i ­
b u s f. l)_izm jena, m ijena; v e r s a
v i c e obratno; in vicem v. invicem.
2) odvraćanje, uzvraćanje, naplata. 3)
usud, sudbina. 4) m jesto; posao, služ­
ba, uloga; adv. vicem a l c i s um je­
sto, radi, poput koga; vice mjesto, kao
vicissim, adv. naizmjence, obrnuto, n a­
protiv
vicissitudo, inis, f. izm jena; prom jena;
uzajam nost
victima (victuma), ae, /. žrtva
victimarius, ii, m. žrtveni sluga
victor, oris, m. pobjednik; adi. pobjedo­
nosan
victdria, ae, f. pobjeda; v i c t o r i a e
t r i u m p h u s triju m f zbog pobjede;
victoriam reportare,
f e r r e , r e f e r r e e x a l q o , v. p a -
r p ' 3 pobijediti, steći pobjedu
284 v ig ilan tia
victoriatus, i. m. srebrni novac od pola
denara. s likom božice V iktorije
victrix, Icis. f. pobjednica: adi. pobje­
donosna
victus, us. m. 1) živež. hrana. 2) način
života, življenje
viculus, i. m. seoce
vicus, i, m. 1) selo. m jestance; dvorac,
dobarce. 2) kotar, dio grada; ulica
videlicet, ađr. očevidno je; očevidno,
jam ačno: dakako, to se zna
video, vidi. visum. 2. 1) vidjeti, opaziti,
zagledati, poznati. 2) živjeti s kim u
isto doba. doživjeti, iskusiti. 3) m ot­
riti, razm atrati: pohoditi, posjetiti; p a­
ziti na što. pobrinuti se. 4) osjetiti, ra ­
zum jeti, pojm iti: uzeti na um, raz­
misliti, razm otriti. 5) znati; baviti se
čim; nam jeravati, nastojati; pas. vi­
deor, visus sum. 2. 1. vidjeti se, po­
kazati se. opaziti se; očevidan biti ili
bivati: često se prevodi adverbom:
očevidno, bjelodano. 2) činiti se, vid ­
jeti se. držati se za (sa nom. c. inf.).
3) v i d e t u r činiti se pravo, sviđa
se, odlučeno je; s i ( t i b i ) v i d e t u r
ako (ti) je s voljom
vidua, v. viduus
viduitas, atis. f. udovištvo
viduo 1. lišiti, isprazniti; viduata, udo­
vica
viduus, adi. 1) lišen, bez (s abl.). 2) obu-
dovio; sam otan: bez ljubavnika (lju­
bavnice), bez ljubavi; subst. vidua, ae,
/. udovica; neudata
vieo, — , etum, 2. vezati, plesti
vietus, adi. uvenuo, sm ežuran; zguren
vigeo, ui, — 2. 1) krepak, jak biti; u n a­
ponu biti; zdrav biti; v. a n i m o biti
hrabar. 2) ugledan biti, vrijediti, živ­
jeti, gospodovati
vigesco,-------3. krepak postajati
vigesimus, v. vicesimus
vigil, ilis, adi. koji stražari, budan;
subst. m. stražar
vigilans, antis, adi. koji bdi, budan; pa­
žljiv
vigilanter, adv. budno, pažljivo, pom ­
v. njivo
vigilantia, ae, f. budnost, pom nja; n e­
um orna briga
vigilax
vigilax, acis, /. uvijek budan, pažljiv
vigilia, ae, /. 1) bdjenje. 2) straženje,
straža ( a g e r e v i g i l i a s a d stra ­
žu stražariti); vrijem e noćne straže
(straža je u Rimljana četvrti dio noći).
3) budnost, briga
vigilo 1. 1) intr. bdjeti, ne spavati; n eu ­
m orno poslen, rad in biti. 2) tranz.
p rebdjeti ( n o c t e s ) ; pažljivo obav­
ljati
viginti, adi. num. card, dvadeset
vigintiviratus, us, m. vigintivirat, služ­
ba vigintivira
viginti-viri, orum, m. vigintiviri, odbor
dvadesetorice
vigor, oris, m. životna snaga, čilost,
v atra
vilico, vilicus, v. villico, villicus
vilis, e, adi. 1) jeftin. 2) prost, običan;
m ale cijene, bez cijene; neznatan, p re­
zren
vilitas, atis, f. 1) jeftinoća. 2) bescjenje,
nehajstvo
villa, ae, /. seoski dvorac, dobarce, za­
selak, vila
villico (vilico) 1. u p rav ljati
villicus (vilicus), i, m. upravitelj dobar-
ca, gospodar
villosus, adi. rutav, runjav
villula, ae, f. dobarce
villus, i, m. runja, ru ta
vimen, inis, n. gipka šiba, vrba, pleter
vimentum, i, n. pleter
vimineus, adi. vrbov, od vrbe pleten
vin = v i s n e, hoćeš li
vinaceus, i, m. pećka u grozdovoj jagodi;
koštica
vinarius, adi. vinski; vinarius, ii, m.
trgovac vinom; vinarium, ii, n. vinski
vrč
vincio, vinxi, vinctum , 4. 1) vezati, sa-
pinjati; bacati u okove; opasati. 2)
sputati, sapeti; utvrditi, svezati. 3)
obvezati, zadužiti koga čim (a 1 q m
d o n i s ) ; vezati, spajati; stezati, ogra­
ničiti
vinclum, v. vinculum
vinco, vici, victum , 3. 1) pobijediti, s-
vladati, nadvladati; (u parnici) dobiti.
2) um ekšati; nadvisiti, nadići; oče­
vidno dokazati; v i n c i m u s , v i c i ­
285 violentus
m u s dobivamo, postigosmo svrhu;
v i c i s t i pravo imaš; v i c e r i s ne­
ka ti bude pravo
vinculum i vinclum, i, n. 1) konopac;
uzica; pl. okovi, gvožđe; a 1 q m i n
v i n c u l a c o n i c e r e m etnuti u
okove. 2) veze, okovi kojim a se p ri­
ječi, koji vežu, spajaju
vindemia, ae, /. berba; grožđe; vino
vindemiator, oris, m. vinogradar
vindex, icis, m. i f. zaštitnik, izbavitelj;
osvetnik, osvetnica
vindicatio, onis, /. pravo prisvajanja; za-
štićivanje sebe samoga, zaštita
vindiciae, arum , f. plur. sudbeno zahti­
jevanje prava
vindico 1. sudbeno tražiti svoje natrag;
tražiti što, prisvajati sebi, pripisivati
sebi; osloboditi ( a l q m i n l i b e r ­
t a t e m osloboditi); osigurati; zašti­
titi; kazniti, osvetiti (in a l q m )
vindicta, ae, /. 1) oslobođenje, izbav­
ljenje. 2) štap slobode (kojim bi pre-
tor dotakao roba kad se na slobodu
puštao). 3) osveta, kazna
vinea, ae, f. 1) vinograd. 2) trs, čokot.
3) zaštitni krov, bojna koliba kojom
su se prilikom podsjedanja branili od
neprijateljskih strijela ( a g e r e p ri­
micati)
vinetum, i, h. vinograd
vinitor, oris, m. vinogradar
vinolentia, ae, j. pijanost; pijanstvo, o-
pijanje
vinSlentus, adi. pijan, na pijanstvo
sklon
vinosus, adi. napit, pijan; odan vinu
vinum, i, n. vino
viola, ae, f. 1) ljubica. 2) ljubičasta boja
violabilis, e, adi. povredljiv
violarium, ii, n. gredica ljubica, ljubič-
njak
violatio, onis, f. povređivanje, oskvr­
nuće
violator, oris, m. skvrnitelj, sram otitelj
violens, entis, adi. = violentus
violenter, adv. silovito, žestoko, goro­
padno, divlje
violentia, ae, j. silovitost, goropadnost,
žestina
violentus, adi. silovit, goropadan, žestok
vidio
violo 1. povrijediti, zlostavljati, sram o­
titi, oskvrnuti (a 1 q m, a 1 q d)
vipera, ae, f. ljutica; zmija, guja
vipereus, adi. ljutičin, zm ijinji; zmijo-
vit
viperinus, adi. = vipereus
vir, viri, m. muž; suprug; čovjek
virago, inis, f. m uškara, junakinja
virectum i viretum, i, n. zelen (f.), zele­
nilo
virens, entis, adi. zelen; koji cvate, m la­
đahan
vireo, ui, — 2. zelenjeti se; krepak biti
vires, v. vis
viresco, —, —, 3. zelenjeti se
virga, ae, f. m ladica; sađenica; prut,
šiba
virgatus, adi. od pruća spleten; p ru tast
virgetum, i, n. šibljak
virgeus, adi. od šiba, od pruća
virgineus, adi. djevičanski, djevojački
virginitas, atis, f. djevojaštvo, djevi-
čanstvo; nevinost
virgo, inis, f. djevica, djevojka; m lada
žena (udata, ili neudata)
virgula, ae, f. grančica, prutić
virgultum, i, n. grm , grm lje; sađenica
viridarium, ii, n. v rt za zabavu, park
viridis, e, adi. zelen, zelenkast; mlađan,
krepak
viriditas, atis, /. zelen (f.), zelenilo; snaž-
nost, čilost
virido 1. zelenjeti se
virilis, e, adi. 1) m uški. 2) m uževan
( a e t a s ) . 3) osobni, lični; p a r s v.
dio što ga im a pojedino lice; p r o
v i r i l i p a r t e koliko pojedinac u-
činiti može ili m ora. 4) muževan, h ra ­
bar, srčan
virilitas, atis, /. m uževna dob; m užev-
nost
viriliter, adv. muževno, postojano, us­
trajn o
viritim, adv. svaki pojedince, pojedince;
čovjek na čovjeka; posebice
virSsus, adi. koji zaudara, sm rdljiv
virtus, utis, /. 1) hrabrost, postojanost,
odvažnost; pl. junačka djela. 2) snaga,
vrlina, zaslužnost. 3) m uška savrše­
nost, krepost
286 vitiositas
virus, i, n. (obično samo nom. i ak.)
sluz; otrovna sluz, otrov
vis (ak. vim, abi. vi, pl. vires, Ium), f.
1) sila, moć, snaga, jakost; s u m m a ,
m a x i m a v i svom silom, iz petnih
žila. 2) n eprijateljska sila, nasilje, n a ­
vala; p e r v i m na silovit način,
silom; v i m f a c e r e u potrijebiti si­
lu. 3) moć, utjecaj; (duševni) sm jer;
protezanje. 4) pravo biće, značenje,
sadržaj, narav; smisao riječi. 5) m no­
štvo, obilje; pl. vires fizičke sile, sna­
ga; bojne sile, čete, vojska ( r o b u r
v i r i u m jezgra vojske); moć, snaga;
p r o v i r i b u s prem a silam a; o m-
nibus viribus atque opi­
b u s iz svih sila i svim sredstvim a
viscatus, adi. lijepkom nam azan
visceratio, onis, f. razdioba mesa
viscum, i, n. imela; lijepak
viscus, eris, n. (u klas. prozi samo u pl.
viscera, um) utroba, drob (pluća, je t­
ra, srce, želudac, crijeva); meso; plod
utrobe, dijete. 2) jezgra, srce (v. r e i
publicae)
visendus, adi. vrijedan da se vidi, zna­
m enit; visenda, orum, n. znam enitosti
visio, onis, /. pojava, prikaza; p red sta­
va, misao
visito 1. razgledati; polaziti, posjetiti
viso, visi, vlsum, 3. 1) ponovo razgle­
dati, m otriti. 2) posjetiti, pohoditi
vlsum, i, n. viđeno, pojava, prikaza
visus, us, m. vid, viđenje, pogled; po­
java, prilika
vita, ae, /. 1) život; p o n e r e v i t a m
izgubiti glavu. 2) način života; tečaj
života; živež, hrana
vitabilis, e, adi. čega se treb a kloniti
vitabundus, adi. koji se uklanja
vitalis, e, adi. životan; v i s v. životna
' snaga
vitatio, onis, f. uklanjanje, izbjegavanje
vitellus, i, m. žum anjak; tele
viteus, adi. trsov, lozov
viticula, ae, /. m alen trs
vitio 1. izopačiti, pokvariti, oskvrnuti;
iskriviti
vitiose, adv. nevaljalo, pogrešno, isk riv ­
ljeno
vitiositas, atis, j. opakost, poročnost
vitiosus 287
vitiosus, adi. 1) iskrivljen, pogrešan;
protiv auspicija izabran, im enovan
( c o n s u l ) . 2) opak, nevaljao
vitis, is, f. loza; centurionski štap; čo-
kot, trs
viti-sator, oris, m. vinogradar
vitium, ii, n. m ana, pogreška, šteta;
bolest, kuga; greška, krivnja; pogreš­
ka u augurijim a; prekršaj, opačina,
grijeh, k riv n ja
vito 1. kloniti se, bježati od ( l o c u m ) ;
dočekati, suzbiti udarac; uteći ( m o r ­
t e m)
vitreus, adi. staklen; bistar, sjajan; ne­
postojan
vitricus, i, m. očuh
vitrum, i, n. staklo; kristal; biljka ko­
jom se modri, sač
vitta, ae, /. vrpca, povezivač u žena;
povezača u svećenika
vittatus, adi. vrpcom nakićen
vitula, ae, /. telica, tele
vitulinus, adi. teleći; subst. vitulina
(sc. c a r o ) , ae, f. teletina
vitulus, i, rn. tele; m ladunče, mlado ži­
votinje
vituperabilis, e, adi. prijekoran
vipuperatio, 5nis, f. prijekor, ukor
vituperator, oris, m. kudilac
vitupero 1. kuditi, koriti
vivacitas, atis, f. dugovječnost, dug ži­
vot
vivarium, ii, n. zvjerinjak; ribnjak
vivax, acis, adi. dugovječan; dugo svjež;
živahan, krepak
vividus, adi. živahan, životvoran; k re­
pak, živ, v atren
viviradix, icis, f. položnica, korijenak
vivo, vixi, victurus, 3. 1) živjeti; i t a
v i v a m tako mi života, n e v ip
v a m , s i . . . tako ne bio živ ako . . .
2) traja ti, ne propasti, postojati. 3)
živjeti o čemu, h ra n iti se čim (c a r-
n e). 4) živjeti, život provoditi. 5) b a­
viti se, boraviti; drugovati s kim. 6)
zadovoljno živjeti, uživati život
vivus, adi. živ; svjež, trajan , u p riro d ­
nom stanju; subst. vivum, i, n. živo
meso, živo
vix, adv. jedva, jedva jedvice; vixdum,
jedva još
volo4
vocabulum, i, n. riječ, ime; izlika, iz­
govor
vScalis, e, adi. glasan, miloglasan, zvu­
čan
vocatus, us, m. zvanje, poziv; molba
vociferatio, onis, /. vikanje; jaukanje
vociferor 1. zvati, vikati
vocito 1. zvati, nazivati, im enovati; vi­
kati
voco 1. 1) zvati, dozivati, pozivati (v.
i n i t is , i n i u d l c i u m pred (na)
sud zvati); zazvati (na pomoć); zazi­
vati, dražiti, m am iti. 2) (imenom) zva­
ti (a 1 q m h o s t e m). 3) u kakav po­
ložaj staviti, m etnuti; a 1 q m i n 6-
d i u m v. om rznuti na koga; a 1 q m
i n c r i m e n v. okriviti
vocula, ae, f. glasić, slab glas
volaticus, adi. oblijećući; nepostojan,
prom jenljiv
volatilis, e, adi. krilat, leteći; brz; n e­
stalan
volatus, us, m. lijetanje, let
volemus ili volaemus, adi. samo: p i r a
v o l e m a kruške od kojih jedna is­
p unja svu pregršt, batvače kruške
volens, entis, adi. 1) voljan, dobrovoljan,
dobre volje. 2) sklon, povoljan, p rija ­
zan, milostiv, dobro došao
volgaris, volgus, volgo, v. vulgaris etc.
volito 1. lijetati, oblijetati, optjecati
(subst. v o l i t a n s , m. roj); optrka-
vati, lutati; odm arati se; naviše težiti
volnero etc., v. vulnero etc.
volo1 1. 1) letjeti, lijetati; subst. volan­
tes, mm, f. ptice. 2) teći, brzo se k re­
tati, hrliti
volo*, volui, velle, 1) h tjeti, željeti, za­
htijevati; s i s i b i p u r g a t i e s s e
v 51 u n t ako hoće da budu kod nje­
ga ispričani; v e l l e a l q m htjeti
s kim razgovarati, govoriti; q u i d
t i b i v i s? što hoćeš? što n am jera­
vaš? q u i d v i s ? što ti pada na um?
što misliš? što da učinim? q u i d s i ­
b i v u l t (re s )? što će to reći? n u m
q u i d v i s ? izvoliš li još što? e s t
a l i c u i v o l e n t i jest po čijoj vo­
lji; s i s = s i v i s ako ti je s voljom,
izvoli. 2) odrediti, zapovjediti, zaklju­
čiti; m niti, tvrditi, m isliti
volones 288
volones, um, m. dobrovoljci
volpes, volpecula, v. vulpes, vulpecula
volsella, ae, f. čupalica, kliješta (za ču­
panje kose)
voltur, voltus, v. vultur, vultus
volubilis, e, adi. valjajući se, okrećući
se, k o trljajući se; nestalan, prom jen­
ljiv; tečan, okretan
vSlubllitas, atis, f. okretljivost, pomič­
nost; lakoća, okretnost
volubiliter, adv. okretno, vješto
volucer, cris, ere, adi. 1) leteći, krilat;
subst. volucris, is, f. ptica. 2) brz, hi­
tar. 3) prolazan, nepostojan, nestalan
volum en, Inis, n. 1) zavoj, savitak; v.
s i d e r u m tečaj zvijezda. 2) savitak
spisa; knjiga, svezak (dio ovećega dje­
la)
voluntarius, adi. dobrovoljan; koji što
dobrovoljno čini; što se od svoje vol­
je čini ili događa; subst. voluntarii,
orum, m. dobrovoljci
voluntas, atis, f. 1) volja, želja, nam jera;
slobodna volja, revnost, gorljivost; a d
v o l u n t a t e m l o q u i kom u po
volji govoriti; v o l u n t a t e s privo­
lom, drage volje; e x v o l u n t a t e
po volji, po želji; q u i d esset
s u a e v o l u n t a t i s što je zaklju­
čio. 2) sm jer, smisao. 3) m išljenje, do­
bro m išljenje, prijaznost, naklonost,
dobrohotnost
voluptarius, adi. nasladan; zabavan, u-
godan; koji se naslađuje, slastan; odan
putenim nasladam a; razbludan, ras­
košan; za nasladu osjetljiv
voluptas, atis, /. naslada, slast, veselje,
uživanje, radost, zabava; a 1 q d v o ­
l u p t a t i h a b e r e naslađivati se
čime; v o l u p t a t e s zabave, igre
voluptuosus, adi. pun veselja, zabavan
volutabrum , i, n. kaljuža, brlog
volutabundus, adi. koji se valja
volutatio, onis, f. valjanje; nepostoja-
nost
voluto . valjati, kotrljati, v rtjeti; pu­
1 vulgus (volgus), i, n. (m.) 1) svjetina,
stiti glas; razm isliti, razm išljati; za­
bavljati
volva v. vulva
volvo, volvi, volutum , 3. 1) valjati, ko­
trlja ti, okretati; razm otati (knjigu);
v u ln e ra tio
okretom praviti; odm atati (riječi), go­
voriti; pas. v o l v i v aljati se, okre­
tati se, teći i slič., v o l v e n t i b u s
mensibus, volvendis annis
u toku mjeseci, godina. 2) razm išljati,
brinuti se
vom er (vomis), eris, m. raonik, lemeš;
plug
vom ica, ae, /. čir; nesreća, kuga
vom is, v. vSmer
vom itio, 5nis, f. bljuvanje
vom itus, us, m. bljuvanje
vomo, mui, m ltum , 3. bljuvati; izblju-
vati
voraginosus, adi. pun ždrijela, pukotina
vorago, Inis, f. ždrijelo, ponor; vir
vorax, acis, adi. proždrljiv
voro . proždirati, žderati
1
vorso, vorsum, vorsus, v. verso, versum,
versus
vortex, vorticSsus, vorto, v. vertex, v er­
ticosus, verto
voster, v. vester
votivus, adi. zavjetan, posvećen; v.
t a b e l l a zavjetna slika (koja se po
zavjetu vješala u hramu ili na dru­
gom javnom mjestu)
votum , i, n. 1) zavjet; kletva. 2) želja,
žudnja; v 5 t i c o m p o t e m f a c e ­
r e ispuniti komu želju; v o t a f a ­
c e r e željeti što; h o c e r a t i n
v o t i s to je bila m oja želja
voveo, vovi, votum, 2. svečano obećati,
zavjetovati; željeti
vox, vocis, f. 1) glas, ton. 2) riječ, govor,
izraz, razgovaranje; zapovijed, reče­
nica; jezik
vulgaris (volgaris), e, adi. običan, svaki­
dašnji, prost
vulgatus, adi. općenito poznat; razglašen
vu lgo1, adv. pred svijetom, javno; qbič-
no, svaki dan
vulgo- (volgo) 1. 1) donijeti m eđu svje­
tinu, obznaniti, raširiti; svim a p re p u ­
stiti. 2) saopćiti, oglasiti, objaviti
svijet, ljudstvo, prost narod, puk; v.
m i l i t u m prosti vojnici. 2) m nošt­
vo, gomila, hrpa
vulneratio (volneratio), onis, f. ra n ja v a ­
nje; povreda
v ulnero 289 vu lva

vulnero (volnero), . ranjavati,

1 raniti;
uvrijediti, vrijeđati
vulnificus, a d i . koji ranjava
vulnus (volnus), eris, n. 1) rana; v. a d-
v e r s u m rana sprijeda na prsima. 2)
udarac, ubod, zasjek. 3) oružje, kop­
lje. 4) gubitak, šteta, nesreća; uvreda,
žalost, boli duše
vulpecula (volpecula), ae, j. lisičica, li-
jica
vulpes (volpes),. is, f. lisica, lija
vulpinus, adi. lisičji
vulsus, 'adi. očupanih dlaka, golobrad;
razm ažen, m ekoputan
vultuosus, adi. krivoust, pun grim asa
vultur (voltur), uris, m. jastrijeb
vu llu s (voltus), us, m. 1) obraz, lice, po­
gled. 2) izvanje lice, spoljašnost
vulva (volva) ae, f. m aterica

19 LA T IN SK O -H R V A TSK I RJEČN IK
 X

xenia, orum, n. p rijateljski darovi, po­ xystus, i, m. i xystum , i, n. (pokriven)

kloni gostima trijem
xystici, orum, m. atleti, rvači

z
zephyrus, i, m. zapadnjak; (ugodan) vje­ zonula, ae, /. pojasić, mali pojas
tar zotheca, ae, f. soba (za počinak obdan)
zona, ae, /. pojas, pas zothecfila, ae, /. sobičica (za diievni od­
zonarius, ii, m. pojasar mor)
 RJEČNIK
VLASTITIH IMENA
 A Achaem enes, is, to. Ahemen, djed Ki­
Abas, antis, m. Abant, kralj u Argu;
a d i . Abanteus Abantov; Abantiades,
ae, m. potom ak Abantov
Abdera, orum, n . Abdera, grad u Tra-
kiji; A bderites, ae, m . A bderanin
Abella, ae, /. Abela, grad u K am paniji
Aborigines, um, m. Aborižani, Abori-
gini, prvobitni narod u Laciju; p ra­
stanovnici
Absyrtus, i, m. Apsirt, b rat Medejin
Abydus, i, /. Abid, grad na Helespontu
Academia, ae, f. akadem ija, filozofska
škola u Ateni; Academ icus, a d i . aka­
demski ili akaderr/ijski
Academici, erum , m. akademici, pristaše
Platonove filozofije
Academus, i, m . Akadem, grčki heroj
, Acamas, antis, m. Akam ant, sin Tezejev
i Fedrin
Acantho, us, f . A kanta, m ajka Sunčeva
Acanthus, i, /. Akant, grad na Halkidici
Acarnanes, um, to. Akarnanci, stanov­
nici grčke pokrajine A karnanije
Acarnania, ae, f . A karnanija
Acastus, i, m. Akast, b rat Alkestin
Acca, ae, /. Aka, družica K am ilina
Accius, ii, m . Akcije, ime rim skog roda
Ace, es, ,f. Aka, fenički grad
Acerrae, arum , /. Acera, grad u K am ­
paniji
Acesta, ae, f. Acesta ( S e g e s t a ) , grad na
Siciliji
Acestes, ae, m . Acest, kralj sicilski
Achaei, orum, m. Ahejci; Achaeus, a d i .
ahejski; Achaia, ae, f. A haja
rov; Achaem enius, a d i . ahemenski,
perzijski
Achaeus, i, m . Ahej, praotac Ahejaca
Acharnae, arum , f. A harna, m jesto u
Atici; Acharnanus, a d i . aharnski
Achates, ae, m . Ahat, drug Enejin
Achelous, i, m. Aheloj ( d a n a š n j i A s p r o -
p o t a m o s ) , rijeka u Grčkoj; Acheloius,
adi. ahelojski
Acheron, ontis, m. Aheront, rijeka u
podzemlju
A chilles, is, m. Ahilej, grčki junak;
A chilleus, a d i . Ahilejev, Achillides,
ae, potom ak Ahilejev
m.
A chivus, adi. = Achaeus, Achivi,
orum, m. Ahivci, Grci pod Trojcm
A cilius, ii, to. Acilije, ime roda rim sko­
ga; Acilianus, a d i . Acilijev
Acis, Idis, m . Acis, rijeka na Siciliji;
pastir
Acm onia, ae, j . Akmonija, grad u F ri-
giji; Acmdnenses, ium, m . Akmonijci
Acrae, arum, /. Akra, grad na Siciliji
Acraeus, a d i . štovan na vrhovim a, epi­
te t Jupiterov i Junonin
Acragas, antis, m. v i d i : Agrigentum
Acrisius, Ii, to. Akrizije, kralj u Argu;
Acrlsidneus, a d i . Akrizijev; A crisio­
niades, ae, to. potomak Akrizijev
Acroceraunia, orum, n. A krokeraunija,
rt u Egiptu
Acrocorinthus, i, f. A krokorint, tvrđava
korintska
Actaeon, onis, m . Akteon, unuk Kad-
mov
Actaeus, a d i . atički, primorski; Actaei,
orum, m. Atičani; Actaea, ae, /. Ate-
njanka
A ctaeus
A ctium , Ii, n. Akcij, predbrežje i grad
u A karnaniji; A ctiacus i A ctius, adi.
akcijski
Actor, oris, m. Aktor, drug Enejin; Ac-
torldes, ae, m. potom ak Aktorov
Aculeo, onis, m. Akuleon, rim ski nadi­
m ak
Adelphoc, orum, m. Braća, naslov Te-
recijeve kom edije
Adiabene, es, f. A dijabena, pokrajina u
A siriji; Adiabenus, adi. adijabenski
A diatorix, Igis, m. A dijatorig, kralj ko-
m anski
Adm etus, i, m. Admet, kralj u Tesaliji
Adbneus, ei ili Adonis, Idis, m. Adonis
Adram ytteum , i, n. A dram itij, grad u
Mizi j i
Adrana, ae, A drana, rijeka u G erm a-
niji
Adrastus, i, m. A drast, kralj u Argu
Adrla, v. H adria
Adrum etum , i, n. A drum et, grad u sje­
vernoj Africi
Aduatuca, ae, /. A duatuka, tvrđava ebu-
ronska
Aduatuci, 5rum, m. A duatučani, ger­
m anski narod u G aliji
Aeaea, ae, f. Eja, otok čarobnice Kirke;
Aeaeus, adi. ejski
Aeacus, i, m. Eak, k ralj eginski; A eaci­
des, ae, m. potom ak Eakov; A eaci­
deius, adi. koji pripada Eakovi*ćima
Aeas, antis, m. Eant, rijek a u Grčkoj
Aebutlus, Ii, m. Ebucije, ime rimskoga
roda
Aecae, arum , j. Eka, grad u A puliji
Aeculanum , i, n. Ekulan, grad u Sam -
niju
A eetes, ae, m. Eet, otac M edejin; A ee­
tias, adis, /. M edeja
A egae, arum , f. Ega, grad u M akedoniji
A egaeon, onis, m. Egeon, gigant; m orski
bog
A egaeus, adi. egejski; ( m a r e ) Aegaeum
Egejsko more
A egates, lum, f. Egatski otoci
Aegeus, ei, m. Egej, k ralj atenski; A egi­
des, ae, m. potom ak Egejev
A egialeus, i, m. Egialej, b ra t Medejin
294 A equi
Aeglm orus, i, j. Egimor, otok kraj K ar-
tage
A egina, ae, /. Egina, otok izm eđu A tike
i Argolide; Aeglnetae, arum , m. Egin-
jani
A eginium , Ii, n. Eginij, grad u M ake­
doniji
Aegisos, i, /. Egis, grad u Meziji, na D u­
navu
A egisthus, i, m. Egist, sin Tijestov, ubo­
jica Agamemnonov
A egium , Ii, n. Egij, grad u A haji; A eg i­
ensis, e, adi. egijski; A egienses, lum,
m. Egijani
A egle, es, f. Egla, jedna od N ajađa, vo­
denih nim fa
A egos flum en, Egos, rijek a i grad na
Hersonezu
A egyptus1, i, f. Egipat, zem lja; A egy­
ptiacus i A egyptius, adi. egipatski;
A egyptius, Ii, m. Egipćanin
A egyptus2, i, m. Egipat, m itsko lice
A ellus, adi. Elije, rod rim ski
A ello, us, f. Aela, im e jedne H arpije
A em ilius, adi. Em ilije, stari p atric ij­
ski rod rim ski; A em lllanus, ad.i. em i-
lijski; A em lllana, orum, n. Em ili-
jana, predgrađe rim sko
Aem ona, ae, f. L jubljana
Aenaria, ae, f. Enari ja, vulkanski otok
pred Kam panijom
Aenča, ae, /. Eneja, grad na Halkidici;
Aeneates, um, m. Enejani
Aeneas, ae, m. Eneja, sin Anhiza i Ve­
nere; Aeneades, ae, m. Enejević; A e­
neis, Idis, f. Eneida
A enianes, um, m. Enijani, narod u Te­
saliji
Aenona, ae, f. Nin u Dalm aciji
Aenos, i, /. En, 1) grad u T rakiji; 2)
m. rijeka u Reciji (Inn); A enius, adi.
enski; A enli, 5rum, m. Enjani
Aeoles, um, m. Eoljani, jedno od tri
glavna grčka plem ena; Ae51Ia, ae, f.
Eolija
A eolus, i, m. Eol, 1) bog vjetrova; 2)
jedan Trojanae; 3) sin Helenov; A eo­
lides, ae, m. Eolović
Aequi, orum, m. Ekvi, narod italski na
granici Lacija
Aerope
Aerope, es, /. Aeropa, m ajka Agamem-
nona i M enelaja
Aeropus, i, m. Aerop, brdo u Iliriji
Aesar, aris, m. Ezar, rijeka u Italiji
Aeschines, is, m. Eshin, ime nekih G rka
Aeschylus, i, m. Eshil, pisac grčkih tra ­
gedija; A eschyleus, adi. eshilski
Aesculapius, Ii, m. Eskulap, bog liječ-
ništva
Aesernia, ae, f. Ezernija, grad u Sam -
niju
Aesis, is, m. Ezis, rijek a u U m briji
Aeson, onis, m. Ezon, otac Jazonov; A e­
sonides, ae, m. sin Ezonov — Jazon
Aesopus, i, m. Ezop, grčki pisac basana;
Aesopeus i Aesoplus, adi. ezopski,
Ezopov
Aesula, ae, f. Ezula, gradić u Laciju
Aethalia, ae, f. Etalija, grčko im e za
otok liv u (EIbu)
Aethiopes, um, m. Etiopljani (uopće ern ­
ei); Aethiopia, ae, f. Etiopija; crnačka
zemlja
Aethra, ae, f. E tra, m ajka Tezejeva
Aetna, ae, f. Etna, vulkanska gora na
Siciliji *
A etoli, orum, m. E toljani; A etolia, ae, f.
Etolija, pokrajina u Grčkoj; A etoli­
cus, adi. etolski; A etolis, Tdis, f. Etol-
ka; A etolius (heros) = Diomed
Afranius, ii, m. A franije, 1) rim ski pisac
kom edija; 2) p ristaša Pom pejev
Afri, orum, m. Afričani, Afrikanci; Afer,
fra, frum , adi. afrički; Africanus, adi.
afrički; Africus, adi. afrički; Africus,
i, m. v jetar jugozapadnjak
Agamedes, is, m. Agamed, m itsko lice
Agamem non, onis, m. Agamemnon,
kralj m ikenski; A gam em nonius, adi.
Agamemnonov; agamem nonski
Agathocles, is, m. Agatoklo, tiran in si-
rakuški
Agathyrna, ae, f. A gatirna, grad na Si­
ciliji
Agathyrsi, orum, m. A gatiršani, skitski
narod
A gave, es, /. Agava, kći Kadmova, m it­
sko lice
Agedincum , i, n. Agedink, grad u G a­
liji
295 A lcaeus
Agenor, oris, m. Agenor, otac Kadmov;
Agenoreus, adi. Agenorov, agenorski;
A genorides, ae. m. Agenorov poto­
m ak
A gesilaus, i, m. Agezilaj. kralj spar­
tanski
Agis, Idis, m. Agis, ime nekih sp artan ­
skih kraljeva
A glaophon, ontis, rn. Aglaofont, grčki
slikar
Aglaurus, i, /. Aglaura. kći Kekropova
A gnonldes, ae, m. Agnonid, atenski go­
vornik
A gonalia, Ium, n. agonaiije, svetkovina
boga Jana; Agonalis, e. adi. agonalski
A grigentum , i. n. (grčki: Acragas) Agri-
gent, grad na Siciliji
Agrippa, ae, m. Agripa. obiteljsko ime
nekih glasovitih Rim ljana
Agrippina, ae, f. Agripina. 1) m ajka K a-
ligulina; 2) m ajka Neronova
A grippinenses, Ium, m. Agripinci. sta­
novnici grada Colonia A grippinensis
(Kdln)
A gyleus, ei ili eos, m. Agijej. pridjevak
Apolonov
A gyrium , Ii, n. Agirij, grad na Siciliji;
A gyrinenses, Ium, m. Agirijci
Ahala, ae, m. Ahala, rim sko obiteljsko
ime
Aharna, ae, /. A harna, grad u E truriji
A iax, acis, m. Ajaks. Ajant. ime dvojice
slavnih grčkih junaka pod Trojom
Alba, ae. f. Alba. ime nekih gradova;
Alba Longa, grad u Laciju; Albanus,
adi. albanski; Albani, orum, m. Al­
banci
Albania, ae, /. Albanija, pokrajina na
K aspijskom moru, sada Georgija
A lbinovanus, i, m. Albinovan, ime n e­
kih R im ljana
A lbinus, i, m. Albin, rim sko obiteljsko
ime
Albis, is, m. Laba (Elbe), rijeka u G er­
m ani j i
A lbius, ii, m. Albije, ime rim skog roda
Albunea, ae, f. Albunea, ime jedne nim ­
fe i sum pornog vrela
Alburnus, i, m. A lburn, brdo u Luka-
niji
A lcaeus, i, m. Alkej, grčki lirski pjesnik
A lcam enes 296
Alcamenes, is, m. Alkam en, grčki kipar,
učenik Fidijin
Alceus, ei, m. Alkej, djed Heraklov;
Alcides, ae, m. Alkejević = Heraklo
A lcibiades, is, m. A lkibijad, glasoviti
A tenjanin
Alcidamas, antis, m. A lkidam ant, grčki
govornik
Alcinous, i, m. Alkinoj, kralj fegčki
Alcmaeo(n), onis, m. Alkmeon, mitsko
lice
Alcm ena, ae, f. Alkm ena, m ajka H erak-
lova
Alco, onis, m. Alkon, m itsko lice
Alecto, us, f. A lekta, ime jedne F urije
Alem anni, drum, m. Alemani, savez ger­
m anskih plem ena
A lesia, ae, f. Alezija, grad u Galiji
A lexandria, ae, f. A leksandrija, grad u
Egiptu; A lexandrinus, adi. aleksan-
drijski; A lexandrini, drum , m. Ale-
ksandrijci
A lfenus, i, m. Alfen, pravnik rim ski
A lflus, ii, m. Alfije, ime rim skog roda
Algidus, i, m. Algid, brdo u Laciju
Algidum , i, n. Algid, gradić u Laciju
A llla, ae, f. Alija, rijeka u Laciju
Allobroges, um, m. Alobrožani, narod
galski; AllobrdgTcus, adi. alobroški
Almo, onis, m. Almon, potok kod Rima
Aloeus, ei, m. Aloej; gigant; Albidae,
arum , m. Alojevići (Efijalt i Ot)
Alpes, Ium, f. Alpe; Alpici, drum, m.
Alpinci; Alpinus, adi. alpski
Alpheus, i, m. Alfej, 1) rijeka na Pelo-
ponezu; 2) riječni bog
Alsium , Ii, n. Alzij, grad u E truriji;
A lsiensis, e, adi. alzijski
A lyattes, is, rn. A lijat, kralj lidijski, o—
tac Krezov
Am althea, ae, /. A m alteja, nim fa koja je
odgojila Ju p itera
Am arynthis, Tdis, /. A m arinćanka, pri-
djevak Dijanin
Amasis, is, m. Amazis, egipatski kralj
Am athus, untis, m. A m atunt, 1) junak;
2) grad na K ipru
Amazon, onis, f. Amazonka; Amazonius,
adi. amazonski
Ambarri, drum, m. Am bari, galski n a­
rod
A n ax im an d e r
Am biani, orum, m. Am bijanci, belgij­
ski narod
Am biorix, Igis, m. Ambioriks, poglavica
eburonski
A m bivariti, drum, m. A m bivarićani, bel­
gijski narod
Ambracia, ae, f. A m brakija (Arta), grad
u Epiru; Am braciensis, e, adi. am bra-
čki; Ambracienses, ium, m. A m brača-
ni; Ambracius (sinus) A m brački zaton
Ameria, ae, f. Am erija, grad u Um briji;
Am erinus, adi. am erijski
Am inaeus, adi. am inejski, iz Amineje,
k raja u Kam paniji
Am isia, ae, /. Amizija, 1) rijeka u G er-
m aniji (Ems); 2) tvrđava na toj rijeci
Am iternum , i, n. Am itern, grad u sa-
binskoj zemlji; A m iternini, drum, m.
A m iternjani
Ammon, onis, rn. Amon, egipatsko i li­
bijsko božanstvo
Amphiaraus, i, m. A m fiaraj, vrač u
Argu
Am phictyones, num, m. am fiktionci, sa­
vez m anjih plem ena u Grčkoj
Amphion, onis, m. Amfion, muž Niobin;
Am phionius, adi. amfionski, Amfionov
Am phipolis, is, f. Ampfipol, grad u Ma­
kedoniji; Am phipolitanus, adi. am fi-
polski
A m phitrite, es, /. A m fitrita, žena Nep-
tunova, božica mora
Am phitryo, onis, m. A m filrion, kralj
lebanski, muž Alkmenin
Am ulius, Ti, m. Amulije, kralj u Albi
Longi
Am yntas, ae, m. Aminta, ime nekih m a­
kedonskih kraljeva
Anacharsis, Idis, m. Anaharzis, skitski
filozof
Anacreon, ontis, m. A nakreont, grčki
lirski pjesnik
Anas, ae, m. Ana (Guadiana), rijeka u
Hispaniji
Anaxagoras, ae, m. Anaksagora, grčki
filozof
Anaxarchus, i, m. A naksarh, grčki filo­
zof
Anaxim ander, dri, m. A naksim andar,
grčki filozof
A naxim enes
Anaxim enes, is, m. Anaksim en, grčki
filozof
Anchises, ae, m. Anhiz, otac Enejin;
Anchiseus, adi. Anhizov, A nchisiades,
ae, m. potom ak Anhizov, Eneja
AncSna, ae, f. Ankona, grad na Ja d ra n ­
skom m oru
Ancus, i, m. Anko, k ralj rim ski
Ancyra, ae, f. A ncira (Ankara), grad u
G alatiji; A ncyranus, adi. ancirski
Andes, Ium, m. i Andecavi, orum, m.
Andi, galsko pleme
Andriscus, i, m. Andrisko, rob m ake­
donski
Andromache, es, f. Androm aha, žena
Hektorova
Andromeda, ae, /. Androm eda, žena
Perzejeva
Andronicus, i, m. Andronik, grčko ime
Andros, i, f. Andra, jedan od kikladskih
otoka
Anio, onis i enis, m. Anion (Teverone),
rijek a u Laciju
Annius, Ii, m. Anije, ime rim skog roda
Antaeus, i, m. Antej, gigant, sin Zem lje
Antem nae, arum , f. A ntem na, grad sa-
binski
Antenor, oris, m. Antenor, Trojanae
Anticyra, ae, f. A nticira, ime triju grč­
kih gradova
Antigone, es, /. Antigona, kći Edipova
Antigonus, i, m. Antigon, ime nekih
sirijskih i m akedonskih kraljeva
A ntilochus, i, m. Antiloh, sin Nestorov
Antim achus, i, m. Antim ah, grčki epski
pjesnik
Antiochia, ae, f. Antiohija, 1) grad u
Siriji; 2) grad u K ariji; A ntiochen­
ses, Ium, m. Antiohijci
Antiochus, i, m. Antioh, ime mnogih si­
rijskih k raljeva
Antipater, tri, m. A ntipater, 1) m ake­
donski vojskovođa; 2) ime nekih fi­
lozofa
Antiphates, ae, m. A ntifat, 1) kralj le-
strigonski; 2) pratilac Enejin
A ntisthenes, is, m. A ntisten, osnivač ki-
ničke filozofske škole
Antium , Ii, n. Ancij, grad u Laciju
AntSninus, i, m. Antonin, ime rim skih
careva; A ntoninlanus, adi. antoninski
297 A rchias
A ntonius, Ii, m. Antonije, često rimsko
im e' Antonianus, adi. antonijski, A n­
toni jev; Antoniani, orum, m. pristaše
Antoni jevi
A nytus, i, m. Anit, jedan od tužilaca So-
kratovih
A pella, ae, m. Apela, ime mnogih židov­
skih slobodnjaka, kasnije pojam Ži­
dova
A pelles, is, m. Apel, grčki slikar
A pennlnus, i, m. Apenin, gorje u Italiji
Aphareus, ei, m. A farej, 1) kralj u Me-
seniji; 2) jedan kentaur
A piolae, arum , f. Apiola, grad u Laciju
Apis, is, m. Apis, sveti bik u Egipćana
A pollo, Inis, m. Apolon, bog proricanja,
pjesništva i glazbe, sunca
Apollbnla, ae, /. Apolonija, ime nekih
gradova; A pollonlatae, arum , m. Apo-
lonjani
Appius, Ii, m. često rim sko ime; Appius,
adi. Apijev, apijski; Appianus, adi.
Apijev, apijski
A puleius, i, m. Apulej, ime rim skog ro­
da
A pulia, ae, f. Apulija, pokrajina u do­
njoj Italiji
AquIIeia, ae, f. A kvileja (Oglej), grad u
gornjoj Italiji
A quilo, onis, m. Akvilon, m itsko lice,
otac K alaisa i Zeta, muž O ritijin
Aquinum , i, n. Akvin, grad u Laciju
A quitania, ae, /. A kvitanija, pokrajina
u Galiji; Aquitanus, adi. akvitanski;
A quitani, orum, m. A kvitanci
Arabes, um, m. A rapi; Arabs, bis, adi.
arapski; Arabi, orum, m. A rapi
Arachne, es, /. A rahna, m itska prelja
Arar ili Araris, is, m. A rar, rijeka u
G aliji, sada Saone
A ratus, i, m. A rat, grčki pjesnik
A raxes, is, m. Araks, ime dviju rijeka u
Aziji
Arbela, orum, n. Arbela, m jesto u Asi-
riji
Arcadia, ae, /. A rkadija, pokrajina u
G rčkoj; Arcades, um, m. A rkađani
A rcesllas, ae, m. Arkesila, grčki filozof
A rchelaus, i, m. A rhelaj, grčki filozof
A rchias, ae, m. A rhija, grčki pjesnik
A rchilochus
Archilochus, i, m. Arhiloh, grčki pjesnik
Archytas, ae, m. A rhita, grčki filozof
Arctos, i, j. 1) Veliki i Mali m edvjed
(zviježđe); 2) Sjeverni pol
Arcturus, i, m. A rktur, najsvjetlija zvi­
jezda u zviježđu Bootu
Arduenna (silva), ae, /. A rdenska šuma
Aredpagus, i, m. Areopag, 1) brežuljak
u Ateni; 2) vrhovno sudište u Ateni
na tom brežuljku
Arethusa, ae, f. A retuza, 1) vrelo; 2t
nim fa
Areus, i, m. Arej, grčki filozof
A rgiletum , i, n. Argilet, dio grada Rima
Arginusae, arum , f. Arginuze, tri otoka
kod Eolide
Arg5, us, /. Arga, m itski brod; Argo­
nautae, arum, m. A rgonauti
Argos, n. (samo nom. i ak.); pl. Argi,
orum, m. Argos, p o krajina na Pelopo-
nezu; Argivus, adi. argivski; A rgivi,
orum, m. Argivci
Argus, i, m. Arg, m itski stooki čuvar
Ariadna, ae, f. A rijadna, kći Minosa
Ariminum , i, n. A rim in (Rimini); grad u
U m briji; A rim inenses, Ium, m. Ari-
m injani
Ariobarzanes, is, m. A riobarzan, perzij­
sko ime
Arion, onis, m. Arion, grčki pjevač i
kitarač
Aridvistus, i, m. Ariovist, kralj Sueba
Aristaeus, i, m. A ristej, m itsko lice
Aristarchus, i, m. A ristarh, aleksanđrij-
ski gram atičar
A ristides, is, m. Aristid, 1) atenski d r­
žavnik; 2) grčki ljubavni pjesnik
Aristippus, i, m. Aristip, grčki filozof
Aristo, dnis, m. Ariston, ime dvojice
grčkih filozofa
Aristodem us, i, m. Aristodem , 1) tragič-
ki glumac; 2) tiran in u Kumi
A ristogiton, onis, m. Aristogiton, slavni
A tenjanin
Aristophanes, is, m. A ristofan, pjesnik
stare grčke kom edije
A ristoteles, is, m. Aristotel, grčki filozof
Aristus, i, m. Arist, grčki filozof
Armenia, ae, /. A rm enija, pokrajina u
Maloj Aziji; Arm enius, ii, m. Arm e-
nac; Arm enius, adi. arm enski
298 A ttica
Arm inius, Ii, m. Arm inije, poglavica
germ anskog plem ena H eruska
Arnus, i, m. Arno, rijeka u Italiji
Arpi, orum, m. Arpi, grad u Apuliji;
Arpinus, adi. arpski; Arpini, drum, m.
A rpljani
Arpinum, i, n. Arpin, grad u Laciju
Arretium, Ii, n. Arecij (Arezzo), grad
u E truriji; Arretinus, adi. arecijski
Arretini, drum, m. A rećani
A rtaxerxes, is, m. A rtakserkso, ime p er­
zijskih kraljeva
Artem isia, ae, f. A rtem izija, kraljica u
K ariji koja je podigla Mauzolej
A rverni, drum, m. A rvernjani, galski
narod
Ascanius, Ii, m. Askanije, sin Enejin
A sclepiades, ae, m. Asklepijad, liječnik
i učitelj govorništva
Ascra, ae, f. Askra, grad u Beotiji
Asia, ae, f. Azija; Mala Azija; A siaticus,
adi. azijski; m aloazijski
Asinius, Ti, m. Azinije, ime rim skog roda
Aspasia, ae, f. Aspazija, žena P eriklova
Assaracus, i, m. Asarak, kralj trojanski
A ssyria, ae, f. A sirija; A ssyrius, adi.
asirski; Assyrius, Ii, m. Asirac
Astarte, es, f. A starta, fenička božica
Astyages, is, m. Astijag, kralj medski
A styanax, actis, m. A stijanaks, sin Hek-
torov
A tella, ae, f. Atela, grad u K am paniji;
A tellanus, adi. atelski; A tellanus, i,
m. A teljanin
Athenae, arum, f. Atena, grčki grad;
A theniensis, e, adi. atenski; A theni­
enses, Ium, m. A tenjani
Athos ili Athon, dnis, m. Atos, gora na
Halkidici, sada Sveta gora
Atlas, antis, m. Atlas, 1) gora u M aure-
taniji; 2) div koji drži na ram enim a
nebeski svod; A tlanteus, adi. a tla n t­
ski, A tlantov
Atrebates, um, m. A trebati, plem e u
Galiji
Atreus, i, m. A trej, otac Agamemnonov
i M enelajev
A ttalus, i, m. Atal, ime pergam skih
kraljeva
A ttica, ae, f. Atika, pokrajina u G rč­
koj; A ttice, adv. atički
Aufidius
A ufidius, ii, m. Aufidije, ime rimskog
roda
Aufidus, i, m. Aufid, rijeka u Apuliji,
sada Ofanto
Augusta, ae, f. A ugusta, 1) u carsko v ri­
jem e p rid jev ak careve žene; 2) ime
nekih gradova, npr. A ugusta V in d eli­
corum A ugsburg
Augustus, i, m. August, pridjevak rim ­
skih careva; Augustus, adi. augustov-
ski, Augustov
A ulis, idis, /. Aulida, grad u Beotiji
Ausones, um, m. Auzonci, italska ple­
m ena na zapadnoj obali Italije; A u­
sonia, ae, /. Auzonija
Avaricum , i, n. A varik, galski grad
A ventinus, i, m. Aventin, jedan od se­
dam brežuljaka rim skih
Avernus, i, m. Avernsko jezero i ulaz
u podzemlje; A vernus i A vernalis, e,
adi. avernski
Axona, ae, /. Aksona, rijeka u Galiji
(Aisne)
B Bononia, ae, f. Bononija (Bologna)
Babylon, onis, f. Babilon; B abylonia, ae,
/. Babilonija; Babylonius, adi. babi­
lonski; Babylonius, ii, m. Babilonac
Bacchanalia, Ium, n. bakanalije, svetko­
vina Bakhova
Bacchus, i, m. Bakho, bog vina
Bactra, orum, n. B aktra, glavni grad u
B aktrijani
Baetis, is, m. Betis, rijeka u Hispaniji,
danas G uadalkivir
Baiae, arum , f. Baje, kam panski grad;
Baianus, adi. bajski
Balearis, e, adi. balearski; Baleares,
ium , m. B alearci; Balearicus, adi. b a­
learski
Barcas, ae, vi. B arkas, kartaško' ime;
Barcinus, adi. B arkasov; Barcini,
orum, m. potomci B arkasa
Bassareus, i, m. Basarej, pridjevak Bak-
hov
Batavi, orum, m. Batavci, germ anski n a­
rod
299 B ucephalus
B elgae, arum , m. Belgijanci; Belgicus,
adi. belgijski; B elgium , i, n. Belgija
Bellovaci, orum, m. Belovačani, galski
narod
Beneventum , i, n. B enevent, grad u Ita-
Jiji
B erenice, es, f. Berenika, egipatska k ra ­
ljica
Bias, antis, m. Bij ant, grčki m udrac
Bibracte, is, n. B ibrakt, grad u Galiji
B ithyni, orum, m. B itinjani; B ith yn i­
cus i B ithynus, adi. bitinski; Bithynia,
ae, f. B itinija
Biton, onis, m. Biton, grčko ime
Bituriges, um, m. B iturižani, galski n a­
rod
Bocchus, i, m. Bokho, kralj m auretanski
Boeoti, orum, m. Beoćani; Boeotia, ae, f.
Beotija; Boeotius, adi. beotski
Boii, orum, to. Bojani, narod galski
Bom ilcar, aris, m. Bom ilkar, vojskovođa
kartaški
Bona Dea, ae, /. Bona Dea, rim ska bo­
žica plodnosti i čistoće
Bonna, ae, f. Bon, grad u G erm aniji
(Bonn)
Borysthenes, is, m. Boristen, rijeka u
S arm atiji, danas D njepar
Bosporus, i, m. Bospor, m orski tjesnac
između Evrope i Azije
Brennus, i, m. Bren, galski vođa
Briareus, ei, m. B riarej, m itski gorostas
Brigantes, um, m. B riganti, britanski
narod; Briganticus, adi. brigantski
B riseis, idis, f. Brizeida, mitsko lice
Britannia, ae, /. B ritanija (Engleska);
Britannicus, adi. britanski; Britannus,
i, m. B ritanac
Brixia, ae, f. B riksija, grad u Italiji
(Brescia)
Brundisium , ii, n. B rundizij (Brindisi):
Brundisinus, adi. brundizijski; Brun­
disinus, i, m. B rundizijac
Bruttii, orum, m, B rutijci, stanovnici
južne Italije; Bruttius, adi. brutijski
Brutus, i, m. B rut; 1) pridjevak rim ske
porodice u rodu Junija; 2) ime nekih
znam enitih R im ljana
Bucephalus, i, m. Bukefal, konj Ale­
ksandra Velikoga
B u rd ig ala
Burdigala, ae, f. B urdigala, grad u Ga­
liji (Bordeaux)
B usiris, idis, m. Buziris, kralj egipatski
Byzantium , ii, n. Bizant; Byzantius, adi.
bizantski; Byzantius, ii, m. Bizantinac
c Cambyses, is, m. Kambiz, 1) otac K ira
C. = Gaius, Gaj, rim sko ime
Cacus, i, m. Kako, m itsko lice
Cadmus, i, m. Kadmo, osnivač Tebe; Ca­
dmeus, adi. Kadmov, kadm ejski; Cad­
mea, ae, f. tebanska tvrđava
Cadurci, orum, m. K adurčani, galsko
plem e
Caecilius, ii, m. Cecilije, ime rimskog
roda
Caecina, ae, m. Cecina, ime rim ske obi­
telji
Caecubum, i, n. Cekub, vinorodno polje
u K am paniji; Caecubus, adi. cekupski
Caelius, ii, m. Ćelije, 1) ime rim skog ro­
da; 2) brežuljak rim ski; Caelianus,
adi. celijski
Caenina, ae, /. Cenina, grad u Laciju;
Caeninus, adi. ceninski; Caeninenses,
ium, m. C eninjani
Caere, n. indicl. Cera, grad u E tru riji
Caesar, aris, m. Cezar, ime rim ske obi­
telji; Caesarianus, adi. Cezarov, ce­
zarski; Caesariani, orum, m. pristaše
Cezarovi
Caesarea, ae, /. Cezareja, grad u K apa-
dokiji, M auretaniji, P alestini
Caieta, ae, f. K ajeta, grad i rt u Kam ­
paniji (Gaeta)
Calabria, ae, f. K alabrija, pokrajina u
južnoj Italiji
Calchas, antis, m. K alhant, grčki vrač
pod Trojom
Caledonia, ae, f. K aledonija, kraj u
Škotskoj
Cales, ium, f. Kales, kam panski grad;
Calenus, adi. kalski
Caligula, ae, m. K aligula, pridjevak
rim skog cara G aja
Callicratidas, ae, m. K alikratida, vojvo­
da spartanski
300 C assius
Callim achus, i, m. K alim ah, grčki pjes­
nik
Calliope, es, f. Kaliopa, jedna od devet
muza
Calpurnius, ii, m. K alpurnije, ime rim ­
skog roda; Calpurnianus, i Calpurnius,
adi. K alpurnijev
Calypso, us, f. Kalipsa, nim fa
Starijega; 2) sin K ira S tarijega
Camena, ae, /. Kamena, nim fa izvora;
proročica
Camillus, i, m. Kamilo, pridjevak rim ­
skog roda F urija
Campania, ae, f. K am panija, pokrajina
u Italiji; Campanus, adi. kam panski;
Campanus, i, m. K am panac
Canidius, ii, m. Kanidije, ime rim skog
roda
Caninius, ii, m. K aninije, ime rim skog
roda
Cannae, arum, f. Kana, grad u Apuliji;
Cannensis, e, adi. kanski
Cantabria, ae, f. K antabrija, provincija
u Hispanij i
Canuleius, i, m. K anulej, ime rim skog
roda
Capitolium, ii, n. K apitolij, jedan od se­
dam brežuljaka rim skih; C apitolinus,
adi. kapitolijski
Cappadocia, ae, f. K apadokija, zem lja u
Maloj Aziji; Cappadoces, um, m. sta ­
novnici K apadokije
Capreae, arum , /. K apreja (Capri), otok
kod N apulja
Capua, ae, f. Kapua, grad u K am paniji
Capys, yos, m. Kapis, m itsko lice
Caria, ae, f. K arija, zem lja u Maloj Azi­
ji; Caricus, adi. karijski; Cares, um,
m. K arani
Carmentis, is, f. K arm enta, proročica;
Carmentalis, e, adi. K arm entin
Carneades, is, m. K arnead, grčki filozof
Carnutes, um, m. K arnuti, galsko plem e
Carthago, inis, f. K artaga, grad u Africi;
Carthaginiensis, e, adi. kartaški; Car­
thaginiensis, is, m. K artažanin
Cassandra, ae, f. K asandra, kći P rijam o-
va, proročica trojanska
Cassius, Ii, m. Kasije, ime rim skog roda
C astor
Castor, oris, m. K astor, m itsko lice, b ra t
Poluksov
Catilina, ae, m. K atilina, poznati Rim ­
ljanin; C atilinarius, adi. K atilinin
Cato, onis, m. Katon, pridjevak rim skog
roda Porcija
Catullus, i, m. K atul, rim ski lirski pjes­
nik
Caucasus, i, m. Kavkaz, gora u Aziji
Caudium, Ii, n. K audij, sam nitski grad;
Caudinus, adi. kaudijski
Cecrops, opis, m. Kekrops, m itsko lice;
Cecropius, adi. kekropski; CecrSpla,
ae, f, grad Atena; Cecropides, ae, m.
potom ak Kekropov
Celeres, um, m. rim ski konjanici za v ri­
jem e k raljeva
Celtae, arum , m. Kelti, Gali
Centaurus, i, m. K entaur, m itsko lice;
Centaureus, adi. kentaurski
Cephissus, i, m. Kefis, rijeka u Grčkoj
Ceraunii Montes ili Ceraunia, orum, n.
K eraunija, gorje u Epiru
Cerberus, i, m. K erber, troglavi pas u
podzemlju
Ceres, eris, /. Cerera, božica usjeva; Ce­
realis, e, adi. C ererin; Cerealia, ium,
n. svetkovina C ererina
Chaeronea, ae, /. H eroneja, grad u Beo-
tiji
Chalcis, Idis, f. Halkida, grad na Eube-
ji; Chalcidicus, adi. halkidski, Chalci­
densis, is, m. H alkiđanin
Chaldaea, ae, /. H aldeja, južna Babilo-
nija; Chaldaicus i Chaldaeus, adi. hal-
dejski; Chaldaei, drum, m. H aldejci
Charon, ontis, m. Haron, brodar u pod­
zem lju
Charybdis, is, f. H aribda, opasan vir u
sicilskom tjesnacu
Chatti, orum, m. H ati (Hesi), germ ansko
plem e
Cherronesus ili Chersonesus, i, f. H er-
sones, poluotok 1) trački na Helespon-
tu; 2) tau rsk i (današnji Krim)
Cherusci, orum, m. Heruščani, germ an­
sko plem e
Chimaera, ae, f. Him era, m itska nem an
Chius, i, f. Hij, otok u Egejskom m oru
Chiron, onis, m. Hiron, jedan od K en­
tau ra
301 Coellus
Christianus, i, m. kršćanin, Christia­
nus, adi. kršćanski
Christus, i, m. K rist
Chryses, ae, m. Hriz, svećenik Apolo-
nov; Chryseis, Idis, /. Hrizeida, n je­
gova kći
Cicero, onis, m. Ciceron, pridjevak roda
Tulijevaca
Cilicia, ae, /. Kilikija, zem lja u Maloj
Aziji; Cilices, um, m. Kiličani; CI1I-
censis, e, i Cilicius, adi. kilikijski
Cilnius, Ii, m. Cilnije, ime rim skog roda
Cimbri, orum, m. Cimbri, germ ansko
plem e
Cimon, onis, m. Kimon, glasoviti Ate-
njanin
Cincius, Ii, m. Cincije, ime rims'kog roda
Cineas, ae, m. K ineja, Pirov poslanik
Cingetorix, Igis, m. Cingetoriks, galski
knez
Cinna, ae, m. Čina, pridjevak rim ski
Circe, es, /. K irka, čarobnica; Circaeus,
adi. K irkin
Cirta, ae, f. grad u N um idiji
Cithaeron, onis, m. K iteron, gora u Beo-
tiji
Claudius ili Clodius, Ii, m. K laudije,
Klodije, rim ski rod; Clddianus, adi.
K lodijev
Cleanthes, is, m. K leant, grčki filozof
Cleobis, is, m. Kleobis, grčko ime
Cleon, onis, m. Kleon, glasoviti A tenja-
nin
Cleopatra, ae, f. K leopatra, 1) grčko
ime; 2) egipatska kraljica
C1I5, us, f. Klio, jedna od devet muza
Clisthenes, is, m. Klisten, atenski držav­
nik
Clitus, i, m. Klit, vojvoda A leksandra
Velikoga
C loelius, Ii, m. Klelije, rim sko ime
Cl5th5, us, /. Kioto, jedna od tri P arke
(Suđenice)
Clytaem(n)estra, ae, f. Klitem (n)estra,
žena Agamemnonova
Cnidus, i, f. Knid, grad u K ariji; Cnl-
dlus, adi. knidski
Cocles, Itis, m. Koklo, pridjevak rim ­
skog junaka H oracija
Cocytus, i, m. Kokit, rijeka u podzemlju
Codrus, i, m. Kodro, atenski kralj
Coelius, Ii, m. Ćelije, rim ski rod
Colchi
Colchi, orum, m. Kolšani, narod na C r­
nom m oru; Colchicus, adi. kolšan-
ski; Colchis, idis, f. Kolhida
Collatia, ae, f. Kolacija, sabinski grad;
Collatinus, kolacijski
Coloneus, adi. kolonski, koji pripada
brežuljku Kolonu kraj Atene
Conon, onis, m. Konon, glasoviti A ten-
janin
Constantinopolis, is, f. C arigrad
Consus, i, m. Konzus, rim sko božanstvo;
Consualia, ium , n. svetkovina u čast
Konzusu
Corax, acis, m. Koraks, grčki učitelj
govorništva u Sirakuzi
Corcyra, ae, /. K orkira (Krf), otok u
Jonskom m oru x Cupido, inis, m. Kupidon, bog ljubavi,
Corcyra Nigra, K orčula
Corduba, ae, /. K orduba (Cordoba),
grad u H ispaniji
Corinna, ae, /. Korina, grčka pjesniki­
nja
Corinthus, i, K orint, grad na Pelopo-
nezu; Corinthius, adi. korintski; Co­
rinthius, ii, m. K orinćanin
Corioli, orum, m. Koriol, grad volščan-
ski; Coriolani, orum, m. Korioljani
Cornelius, ii, m. K ornelije, rim ski rod
Coronea, ae, f. Koroneja, grad beotski;
Coronensis, adi. koronejski; Coronen­
ses, ium, m. Koronejci
Corsica, ae, }. Korzika, otok u Sredo­
zemnom m oru; Corsus, adi. korzički;
Corsi, orum, m. Korzikanci
Corybantes, um, m. K oribanti, svećenici
Kibelini; Corybantius, adi. koriban-
tski
Co(o)s, i, f. Kos, otok u Egejskom moru;
Cous, adi. koški; Coi, orum, m. Košani
Cotys, yis, tm. Kotis, ime tračkih k ra­
ljeva
Crassus, i, m. Kraso, rim sko ime
Cratinus, i, m. K ratin, atički komedio­
graf
Cratippus, i, m. K ratip, grčki filozof
Cremera, ae, /. K rem era, rijeka u E tru ­
riji
Creon, ontis, m. K reont, m itsko lice
Creta, ae, /. K reta, otok u Sredozem ­
nom m oru; Cres, etis, m. Krećanin;
Cretensis, e i Cretaeus, adi. kretski
302 C yrene
Creusa, ae, /. Kreuza, 1) Jazonova žena;
2) Enejina žena
Critias, ae, m. K ritija, jedna od triđese-
torice tiran a u Ateni
Critobulus, i, m. K ritobul, 1) Sokratov
učenik; 2) liječnik A leksandra Veli­
koga
Croesus, i, m. Krezo, lidijski kralj
Croto(n), onis, m. Kroton, grad u južnoj
Italiji; CrotSniates, ae, m. K rotonja-
nin; Crotoniensis, e, adi. krotonski
Ctesiphon, ontis, m. K tezifont, atenski
državnik
Cumae, arum , /. Kum a, grad u K am -
paniji; Cumanus, adi. kum ski; Cuma­
nus, i, m. Kum anac
V enerin sin
Curiatii, 5rum, m. K urijaciji, albanski
rod
Curius, ii, m. K urije, rim ski rod
Curtius, Ii, m. K urcije, rim ski rod
Cybele, es, /. Kibela, frigijska božica
Cyclades, um, f. Kikladi, skupina otoka
u Egejskom m oru
Cyclops, opis, m. Kiklop, m itsko lice;
Cyclopius, adi. kiklopski
Cyllene, es, f. Kilena, gora u A rkadiji;
C yllenius, adi. kilenski, M erkurijev
pridjevak
Cyme, es, /. Kima, grad u Eolidi; Cy­
maeus, adi. kim ski; Cymaeus, i, m.
K im ljanin
Cynicus, i, m. kinik, pristaša kiničke fi­
lozofije, adi. kinički
Cynosarges, is, n. Kinosarg, atenska
gim nazija
Cynoscephalae, arum , f. Kinoskefale,
dva drežuljka u Tesaliji
Cynthus, i, m. Kint, gora na otoku Delu;
Cynthius i Cynthia, pridjevak Apo­
lona i Dijane
Cyprus, i, f. Kipar, otok u Sredozem ­
nom m oru; Cyprius, adi. kiparski;
Cypria, ae, f. K ipranka = V enera
Cypselus, i, m. Kipsel, korintski tiran in
Cyrene, es, /, Kirena, grad u Africi; Cy­
renaicus, adi. i Cyrenensis, e, adi.
kirenski; Cyrenenses, ium , m. K ire-
njani
Cyrus
Cyrus, i, m. Kir, 1) osnivač perzijske
države; 2) b ra t A rtakserksov
Cythera, orum, n. K itera, otok kraj
Lakonije; Cythereius, adi. kiterski;
Cythereis, Idis, f. K iterka = Venera
Cyzicus, i, f. Kizik, grad na Propontidi;
Cyziceni, drum, m. Kizičani
D Diodotus, i, m. Diodot, grčki filozof
D. = Decimus, Decim, rim sko ime
Dacia, ae, /. Dacija, istočna Ugarska,
Erdelj i R um unjska; Daclus, adi. đač­
ki
Daedalus, i, m. Dedal, grčki um jetnik
iz m itskog doba
Dalmatia, ae, f. Dalm acija; Dalmaticus,
adi. dalm atski; dalm atinski; Dalma­
tae, arum, m. Dalm ati; Dalm atinci
Damascus, i, f. Damask, grad u S iriji
Damocles, is, m. Damoklo, grčko ime
Damon, dnis, m. Damon, grčko ime
Danae, es, f. Danaja, Perzejeva m ajka;
Danaeius, Perzej
Danaus, i, m. Danaj, praotac G rka; Da­
naidae, arum , m. Grci; Danaus, adi.
danajski, grčki
Danuvlus, Ii, m. Dunav (gornji dio)
Daphne, es, /. Dafna, m itsko lice
Dardanus, i, m. Dardan, praotac Troja-
naca; Dardanias, adi. dardanski; Dar­
dani, drum, m. Dardanci
Dareus, ei, m. Darej, perzijski kralj
Datis (ak. -in), m. Datis, perzijski voj­
voda
Decius, ii, m. Decije, rim ski rod
Deianira, ae, f. D ejanira, H eraklova že­
na
Deiotarus, i, m. Dejotar, kralj u G ala-
tiji
Deiphobus, i, m. Dejfob, P rijam ov sin
Delos, i, f. Del, otok u Egejskom m oru
Delphi, drum, m. Delfi, proročište Apo-
lonovo; Delphicus, adi. delfski
Demaratus, i, m. Dem arat, grčko ime
Demetrius, Ii, m. Dem etrije, grčko ime
Democritus, i, m. Dem okrit, grčki filo­
zof
Demosthenes, is, m. Demosten, grčki
govornik
303 Edoni
Deucalion, dnis, m. Deukalion, grčko
m itsko ime
Diana, ae, f. Dijana, rim ska božica lova
i m jeseca
Dicaearchus, i, m. Dikearh, grčki filozof
DIdo, dnis i us, /. Didona, utem eljite­
ljica i kraljica K artage
Dlo(n), dnis, m. Dion, grčko ime
Diocletianus, i) m. Dioklecijan, rim ski
car
Diogenes, is, m. Diogen, grčki filozof
Diomedes, is, m. Diomed, grčki junak
pod Trojom
bionyslus, Ii, m. Dionizije, grčko ime
Dioscuri, drum, m. Dioskuri, braća Ka-
stor i Poluks
Diphilus, i, m. Difil, grčki kom ediograf
Dodona, ae, f. Dodona, grad u Epiru;
Dodonaeus, adi. dodonski
Dolabella, ae, m. Dolabela, rim ska po­
rodica u K ornelijevu rodu
Dolon, dnis, m. Dolon, trojanski uhoda
Domitianus, i, m. Domicijan, car rim ski
Domitius, Ii, m. Domicije, rim ski rod
Dores, um, m. Dorani; Ddrlcus, adi. dor-
ski; Dorice, adv. dorski
Drepanum, i, n. Drepan, grad na Siciliji
(Trapani)
Druidae, arum , m. druidi, galski sveće­
nici
Drusus, i, m. Druzo, rim sko obiteljsko
ime
Dryades, um, /. Drijade, nim fe šuma,
gorske vile
Dubis, is, m. Dubis, rijeka u Galiji
(Doubs)
Duilius, Ii, m. Dulije, rim ski rod
Dyrrachium, ii, n. Dirahij (Drač), grad
u Iliriji
E
Eburones, um, m. Eburonci, galsko ple­
me
Ecbatana, drum, n. Ekbatana, glavni
grad u Mediji
Edoni, drum, m. Edonci, tračko pleme,
Edonus, adi. edonski
Elea 304
Elea, ae, f. Eleja, grad u Lukaniji; Elea­
ticus, adi. elejski; Eleates, ae, m. Ele-
janin
Elicius, ii, m. Elicije (Izvijač), Jupite-
rov pridjevak
Elis, idis, f. Elida, p okrajina u Grčkoj;
Eleus, adi. elidski; Eleus, i, m. Elida-
nin
Elpenor, oris, m. Elpenor, Odisejev drug
Elysium, ii, n. Elizij, boravište blaženih
Endymion, onis, m. Endimion, lijep m la­
dić iz grčke mitologije
Enipeus, i, m. Enipej, rijeka u Grčkoj
Enna, ae, j. Ena, grad na Siciliji; Ennen-
sis, is, m. E njanin
Ennius, ii, m. Enije, rim ski pjesnik
Epaminondas, ae, m. Epam inonda, gla­
soviti Tebanac
Ephesus, i, f. Efez, grad u Maloj Aziji;
Ephesius, adi. efeški; Ephesius, ii, m.
Efežanin
Ephialtes, is, m. E fijalt, grčki izdajica
Epicharmus, i, m. Epiharm o, grčki pisac
kom edija
Epicurus, i, m. Epikur, grčki filozof;
Epicureus, adi. epikurski; Epicurei,
orum, m. pristaše Epikurovi
Epidaurus, i, f. E pidaur (Cavtat)
Epimenides, is, m. Epimenid, glasoviti
K rećanin
Epirus, i, f. Epir, pokrajina u Grčkoj;
Epirensis, e, adi. epirski; Epirotes, ae,
m. E piranin
EratS, us, f. E rata, jedna od devet muza
Eratosthenes, is, m. Eratosten, grčki
m atem atičar
Erebus, i, m. Ereb, bog tm ine; carstvo
m rtvih
Erechtheus, ei, m. E rehtej, m itski aten­
ski k ralj; Erechtheus, adi. Erehtejev
Eretria, ae, f. E retrija, grad na Eubeji;
Eretriensis, e, adi. eretrijski; Eretri­
ensis, is, m. E retrijac
Erichthonius, ii, m. Erihtonije, mitsko
lice
Erinne, es, /. Erina, grčka pjesnikinja
Eriphyla, ae, f. Erifila, m itsko lice
Eryx, y d s, m. Eriks, gora na Siciliji;
Erycinus, adi. erički
F ale rii
Esquiliae, arum . f. Eskvilije, gradska
četvrt u Rimu: Esquilinus, adi. eskvi-
lijski
Eteocles,- is. m. Eteoklo. Edipov sin
Etruria, ae. f. E trurija, pokrajina u Ita ­
liji: Etruscus, adi. etrurski: Etrusci,
orum. m. Etrurci
Euander, dri. m. Euandar, m itsko lice
Euboea, ae. f. Eubeja. otok u Egejskom
moru
Euclides, is. m. Euklid. 1) grčki filozof;
2) m atem atičar iz A leksandrije
Eumenes, is. m. Eumen, ime pergam -
skih kraljeva
Eumenldes, um. f. Eum enide, božice
srdžbe. F urije
Eumolpus, i. m. Eumolp, utem eljitelj
eleuzinskih m isterija: Eumolpidae,
arum. m. Eumolpidi, porodica sveće­
nika u Ateni
Euphorbus, i. m. Euforb. Trojanae
Euphorion, onis. m. Euforion, grčki
pjesnik
Euphrates, is, m. Eufrat, rijeka u Aziji
Eupolis, idis, m. Eupolid. grčki pisac ko­
m edija
Euripides, is. m. Euripid, grčki pisac
tragedija
Europa, ae, /. Europa, 1) kći k ra lja fe-
ničkoga; 2) (Evropa) dio svijeta
EurStas, ae, m. Eurota, rijeka u Lako-
niji
Eurybiades, is, m. Euribijad, kralj lake-
demonski
Eurydice, es, f. Euridika, O rfejeva žena
Euxinus Pontus, Crno more
Euterpe, es, /. Euterpa, jedna od devet
muza
F
Fabius, ii, m. Fabije, rim ski rod
Fabricius, ii, m. Fabricije, rim ski rod
Faesulae, arum , j. Fezule (Fiesole), grad
u E truriji; Faesulanus, adi. fezulski
Falcidius, ii, m. Falcidije, rim ski rod
Falerii, orum, m. Faleriji, grad u E tru ­
riji; Faliscus, adi. fališčanski, fa le rij-
ski
F alern u s
Falernus, adi. falernski; Falernum (sc.
vinum), falernac
Faunus, i, m. Faun, m itsko lice, kasnije
šum ski bog
Faustulus, i, m. Faustul, p astir koji je
odgojio Rom ula i Rema
Favonius, Ii, m. Favonije, 1) topli za­
padnjak; 2) rim sko ime
Ferentinum, i, n. F erentin (Ferento),
grad u Italiji
Feretrius, Ii, m. F eretrije, Jupiterov pri-
djevak
Feronia, ae, j. Feronija, staroitalska bo­
žica
Fescenninus, adi. fesceninski
Fidenae, arum , f. Fidena, grad u Laciju;
Fidenas, atis, m. Fidenae
Fidius, ii, m. Fidije, Jupiterov pridje-
vak
Flaminius, ii, m. Flam inije, rim ski rod;
Flaminianus, adi. flam inijski
Flavius, ii, m. Flavi je, rim ski rod
FlSra, ae, f. Flora, rim ska božica cvije­
ća i proljeća
Florentia, ae, f. F irenca (Firenze)
Flumentana Porta, Riječna vrata, jedna
od v rata grada Rima kroz koja se do­
lazilo na M artovo polje
Fonteius, ei, m. Fontej, rim ski rod
Formiae, arum , j. Form ija, grad u L a­
ciju; Formianus, adi. form ijski
Franci, drum, m. Franci; Francia, ae, f-
zem lja F ranačka; Francus, adi. fra ­
nački
Frisii, orum, m. Frižani, germ ansko ple­
me
Fufius, ii, m. Fufije, rim ski rod
Fulvius, Ii, m. Fulvije, rim ski rod
Furius, Ii, m. Furije, rim ski rod
G gonin
Gabii, orum, m. Gabiji, grad u Laciju;
Gabinus, adi. gabijski; Gabinus, i,
m. Gabijac
Gabinius, Ii, m. Gabinije, rim ski rod
Gades, ium, /. Gad (Cadix), grad u His-
paniji; Gaditani, orum , m. Gaditanci
20 L A T IN S K O -H R V A T S K I R JE Č N IK
305 Gyges
Gaetuli, orum m. Getulci, stanovnici
današnjeg M aroka; Gaetulus i Gaetu­
licus, adi. getulski
Gaius, i, m. Gaj, rim sko ime
Galatae, arum , m. Galaćani, keltsko ple­
me; Galatia, ae, f. G alatija, pokrajina
u Maloj Aziji
Galatea, ae, /. G alateja, grčko ime
Galilaei, orum, m. Galilejci, narod u
Palestini
Gallia, ae, f. G alija (Francuska); Gallus,
i, vn. Gal (Francuz); Gallicus, adi. gal­
ski (francuski)
Gallus, i, m. Gal, rim ski obiteljski na­
dim ak
Ganges, is, m. Ganges, rijeka u Indiji
Ganymedes, is, m. Ganimed, vinotoča
n a Olimpu
Garumna, ae, m. G arum na (Garonne),
rijek a u Galiji
Gemdnlae (sc. scalae), Gemonske stube
n a K apitoliju
Genabum, i, n. Genab (Orleans), grad u
G aliji
Genava, ae, f. G enava (Geneve), grad u
Helveciji
Genua, ae, /. Genua (Genova), grad u
Italiji
Gergovia, ae, f. Gergovija, grad u Ga­
liji (sada C lerm ont-Ferrand)
Germania, ae, f. G erm anija; Germanus
i Germanicus, adi. germ anski; Ger­
mani, orum, m. G erm ani
Geryon, onis, m. Gerion, m itski kralj
Getae, arum , m. Geti, tračko pleme
Gigas, antis, m. G igant; Giganteus, adi.
gigantski
Glaucus, i, m. Glauko, m orski bog
Gordium, ii, n. Gordij, grad u Frigiji
Gorgias, ae, m. Gorgija, grčki sofist
Gorgo, onis, f. (češće u pl.j, Gorgona,
žensko strašilo; Gorgoneus, adi. Gor-
Gracchus, i, m. Grakho, rim sko obitelj­
sko ime
Graecia, ae, f. Grčka; Graecus, i. m.
G rk; Graecus, adi. grčki
Graius = Graecus
Gyas, ae, m. Gijas, storuki div
Gyges, is, m. lidijski kralj
H ad ria 306
H Helle, es, /. Hela, sestra Friksova, m it­
Hadria, ae, f. i Adria, ae, /. H adrija,
grad italski; Hadrianus, adi. had rij-
ski; H adrijan (ime cara); Hadriaticum
(mare), Jadransko more
Haedui, orum, m. Heduanci, galsko ple­
me
Haemonia, ae, f. Hemoni j a, staro ime
za Tesaliju; Haemonius, adi. hem on-
ski, tesalski
Haemus, i, m. Hem, gora u Trakiji, da­
nas B alkan
Halicarnassus, i, f. H alikarnas, grad u
K ariji; Halicarnassensis, is, m. H ali-
karnašanin
Halys, yos, m. Halis, rijeka u Maloj
Aziji
Hamadryas, adis, /. H am adrijada, šum ­
ska nim fa
Hamilcar, aris, m. H am ilkar, kartaško
ime
Hannibal, alis, m. Hanibal, vojskovođa
K artažana (Punjana)
Hanno, onis, m. Hanon, kartaško ime
Harmodius, ii, m. Harm odije, glasoviti
A tenjanin
Harpalus, i, m. H arpal, grčko ime
Harpyia, ae, f. H arpija, m itsko biće,
grabilica
Hasdrubal, alis, m. Hazdrubal, H ani-
balov b rat
Heautontimorumenos = M učitelj samo­
ga sebe, naslov Terencijeve kom edije
Hebe, es, /. Heba, grčka božica m ladosti
Hebraeus, adi. hebrejski, židovski
Hebrus, i, m. Hebar, rijeka u Trakiji,
danas M arica
Hecate, es, f. Hekata, podzemna božica
čarolija
Hector, oris, m. Hektor, P rijam ov sin,
trojanski ju nak
Hecuba, ae, /. Hekuba, Prijam ova žena
Hecyra = Svekrva, naslov Terencijeve
kom edije
Helena, ae, f. Helena, M enelajeva žena
Helenus, i, m. Helen, P rijam ov sin
Helicon, onis, m. Helikon, gora u Beo-
tiji, sjedište m uza i Apolona; Heli­
conius, adi. helikonski
H im era
sko lice
Hellespontus, i, m. H elespont (D arda-
neli); Hellespontius, adi. helespontski;
Hellespontius, Ii, m. Helesponćanin
Helotae, v. Hilotae
Helvetia, ae, f. Helvecija (Švicarska);
Helvetius, adi. helvetski; Helvetius, Ii,
m. Helvećanin
Hephaestion, onis, m. Hefestion, p rija ­
telj A leksandra Velikoga
Heraclea, ae, /. H erakleja, grad u G rč­
koj; Heracleenses, Ium, m. H erakle-
jani
Heraclitus, i, m. H eraklit, grčki filozof
Herculaneum, ei, n. H erkulan, grad u
Italiji, zasut od Vezuva; Herculanen­
sis, e, adi. herkulanski
Hercules, is, m. H erkul (grč. Heraklo),
m itski junak; Herculaneus i Hercu­
leus adi. herkulski, H erkulov
Hercynia silva, H ercinska šuma, skup
njem ačkih gora (Schwarzwald)
Herennius, ii, m. H erenije, rim ski rod
Hermagoras, ae, m. Herm agora, grčki
učitelj govorništva
Hermes, ae ili Herma, ae, m. u pl. H er-
mova poprsja
Hermione, es, f. Hermiona, kći Mene-
laja i Helene
Hermus, i, m. Herm, rijeka u Lidiji
Hernici, orum, m. Hernici (»gorštaci«),
plem e u Laciju
Herodotus, i, m. Herodot, grčki povje­
sničar
Hesiodus, i, m. Heziod, grčki pjesnik
Hesperus, i, m. večernja zvijezda, Ve-
černjača
Hesperia, ae, f. Hesperi ja, zapadna zem­
lja, Italija za Grke, H ispanija za Rim ­
ljane
HIberes, um, m. Iberani, narod u His-
paniji
Hibernia, ae, /. Irska
Hiero, onis, m. H ijeron, sirakuški tira ­
nin; Hieronicus, adi. Hijeronov
Hieronymus, i, m. Hijeronim , grčko ime
Hierosolyma, brum, n. i ae, f. Jeru za­
lem; Hierosolymarius, adi. jeruzalem ­
ski
Himera, ae, f. Him era, grad na Siciliji
H ipparchus
Hipparchus, i, m. H iparh, 1) Pizistratov
sin; 2) grčki m atem atičar i astronom
Hippias, ae, m. Hipija, 1) Pizistratov
sin; 2) sofist
Hippocrates, is, m. H ipokrat, glasoviti
grčki liječnik
Hippocrene, es, f. Hipokrena, izvor koji
je kopitom otvorio Pegaz na H eli-
konu
Hippodame, es, /. Hipodama, grčko m it­
sko lice
Hippolyte, es, f. Hipolita, am azonska
kraljica
Hippolytus, i, m. Hipolit, Tezejev sin
Hipponax, actis, m. Hiponakt, grčki pje­
snik jam ba
Hirpini, orum, m. Hirpinci, plem e sam -
nitsko u Italiji; Hirpinus, adi. h irpin-
ski
Hirtius, Ii, m. Hircije, rim ski rod
Hispalis, is, /. Hispal (Sevilla), grad u
H ispaniji; Hispalienses, Ium, m. His­
pal j an i
Hispania, ae, f. H ispanija (Španjolska);
Hispanicus, adi. hispanski, španjolski;
Hispani, orum, m. Hispanci, Španjolci
Histria, v. Istrla
Homerus, i, m. Homer, grčki pjesnik;
Homericus, adi. hom erski
Horatius, Ii, m. Horacije, rim ski pjesnik
Hortensius, Ii, m. H ortenzije, rim ski go­
vornik
Hostilius, Ii, m. Hostilije, rim sko ime;
Tullus Hostilius, rim ski kralj
Hyacinthus, i, m. H ijacint, m itsko lice
Hyades, um, f. H ijade, im e zviježđa
Hybla, ae, f. Hibla, gora na Siciliji; Hy­
blaeus, adi. hibalski, hiblejski
Hydaspes, is, m. Hidasp, rijeka u Indiji
Hymen i Hymenaeus, i,'m ., 1) Himen,
bog svadbe; 2) himen, svatovska pjes­
ma
Hymettus, i, m. Himet, gora u Atici;
Hymettius, adi. him etski
Hyperborei, orum, m. H iperborejci, m it­
ski narod n a sjeveru; Hyperboreus,
adi. hiperborejski
Hyperides, is, m. Hiperid, grčki govor­
nik
Hyperion, onis, m. Hiperion, m itsko lice,
Helij ev otac
307 Im bros
Hyperm(n)estra, ae, f. Hiperm (n)estra,
D anajeva kći
Hyrcania, ae, f. H irkanija, perzijska
provincija; Hyrcanus, adi. hirkanski;
Hyrcani, orum, m. H irkanci
Hyspaspes, is, m. Histasp, D arijev otac
I
Iacchus, i, m. Ijakho, ime mističnom
B akhu
Iadera, ae, f. Ja d e ra (Zadar), ilirski
grad
Ianlculum, i, n. Janikul, brežuljak u
Rim u
Ianus, i, m. Jan, rim ski bog
Iapetus, i, m. Japet, Titan, otac Prom e-
tejev i A tlantov
Iapyx, ygis, m. Japig, Dedalov sin; Ia­
pygia, Japigija, južni dio Italije
Iarba(s), ae, m. Jarb a, afrički kralj
Iason, onis, m. Jazon, vođa A rgonauta
Iberes, um, m. Iberci, grčko ime Špa­
njolaca; Iberus, adi. iberski; Iberus, i,
m. Iber (Ebro), rijeka; Iberia, ae, f.
Španjolska; Iberlcus, adi. španjolski
Ibycus, i, m. Ibik, grčki pjesnik
Icarus, i, m. Ikar, Dedalov sin
Ida, ae, /. Ida, 1) gora u Troadi; 2) gora
n a K reti; Idaeus, adi. idski
Idalium, Ii, n. Idalij, grad na K ipru; Ida­
lius, adi. idalijski
Idomeneus, i, m. Idom enej, m itsko lice
Ilerda, ae, /. Ilerda (Lerida), grad u
Španjolskoj
Illum, Ii, n. ili Ilius, Ii, f. Ilij, Troja;
Iliacus i Ilius, adi. ilijski; trojanski;
Iliades, ae, m. T rojanae
Illas, adis, f. Ilijada
Ilidneus, ei, m. Ilionej, Niobin sin
Ilithyia, ae, f. Ilitija, božica poroda
Illyria, ae, /. i Illyricum, i, n. Ilirija;
Illyricus i Illyrius, adi. ilirski; Illyrii,
orum , m. Iliri
Ilus, i, m. II, m itsko lice
Ilva, ae, /. Ilva (Elba), otok
Imbros, i, f. Im bro, otok u Egejskom
m oru
In&chus
Inachus, i, m. Inah, m itsko lice; Ina­
chius, adi. argivski ili grčki
India, ae, f. Indija; Indicus, adi. indij­
ski; Indus, i, m. Indijac
Indus, i, m. Ind, rijek a u Indiji
Indutiomarus, i, m. Induciom ar, galski
vođa
Ino, onis ili us, /. Inona, m itsko lice
Interamna, ae, f. Interam na, grad u Um-
b riji; Interamnas, atis, adi. interam -
nijski; Interamnas, atis, m. Interam -
n janin
Io, us ili onis, f. Iona, m itsko lice, žena
pretvorena u kravu
Iones, um, m. Jonjani, jedno od četiri
glavna grčka plem ena
I5nla, ae, f. Jonija, pokrajina u Maloj
Aziji; Ionius, adi. jonski
Iordanes, is, m. Jordan, rijeka u P ale­
stini
Iosephus, i, m. Josip, židovsko ime
Iphicrates, is, m. Ifikrat, atenski vojsko­
vođa
Iphigenia, ae, f. Ifigenija, Agamemno-
nova kći
Iris, Idis, /. Irida, glasnica bogova; duga
Irus, i, m. Ir, prosjak u Odisejevoj kući
Isis, idis, j. Izida, egipatska božica
Isocrates, is, m. Izokrat, grčki govornik
Issa, ae, /. Isa (Vis), otok; Issaeus, adi.
isejski
Ister, tri, m. Istar, donji Dunav
Isthmus, i, m. Istam , K orintska prevla­
ka; Isthmlus, adi. istam ski; Isthmia,
orum, n. Istam ske igre
Istrla, ae, f. Istra; Istrlcus, adi. istarski;
Istri, orum, m. i Istriani, orum, m.
Istran i
Italia, ae, f. Italija; Italicus, adi. i Italus,
adi. italski; Italicus, i, m. i Italus, i,
m. Italac
Ithaca, ae, f. Itaka, otok u Jonskom mo­
ru; Ithacus i Ithacensis, adi. itački
Itys, yos, m. Itis, m itsko lice
lulius, ii, m. Julije, rim ski rod
lunlus, ii, m. Ju n ije, rim ski rod
luno, 5nis, f. Junona, rim ska božica
lu p p lter, gen. loviš, m. Ju p iter, rim ski
bog
308 Ladm čdon
Iura, ae, m. Jura, gorje u Francuskoj
IOturna, ae, /. Juturna, nimfa u Laciju,
Turnova sestra
Ixion, onis, m. Iksion, mitsko lice
L
L. = Lucius, ii, m. Lucije, rim sko ime
Labeo, onis, m. Labeon, rim sko o bitelj­
sko ime
Laberius, Ii, m. Laberije, rim ski rod
Labienus, i, m. Labijen, Cezarov legat
Labyrinthus, i, m. lab irin t
Lacaena, ae, /. Lakedem onka
Lacedaemon, onis, m. Lakedem on ili
S parta; Lacedaemonius, adi. lakeđe-
monski; Lacedaemonius, Ii, m. La-
kedem onjanin, S partanae
Lachesis, is, f. Laheza, jedna od tri P a r­
ke (Suđenice)
Laco, onis, m. Lakonac, Lakedem onac;
Laconicus, adi. lakonski; Laconica, ae,
f. Lakonija
Laelius, Ii, m. Lelije, rim ski rod
Laertes, ae, m. Laert, Odisejev otac;
Laertius, adi. Laertov; Laertiades, ae,
m. Laertović, Odisej
Laestrygones, um, m. Lestrigonci, m it­
sko ljudoždersko plem e
Lalus, i, m. Laj, kralj u Tebi
Laiades, ae, m. Lajev potom ak, Edip
Lalage, es, Lalaga, p rijateljica H ora-
cijeva
Lamla, ae, m. Lam ija, rim sko obiteljsko
ime; Lamianus, adi. lam ijski
Lampsacum, i, n. Lam psak, grad u Mi-
ziji; Lampsaceni, 5rum, m. Lam psa-
čani
Lamus, i, m. Lam, m itski kralj Lestrigo-
naca
Lanuvium , Ii, n. Lanuvij, grad u L a­
ciju; L anuvinus, odi. lanuvijski; L a­
nuvinus, i, m. Lanuvij anin
Laocoon, ontis, m. Laokoont, tro jan sk i
svećenik
Laodamia, ae, f. Laodam ija, m itsko lice
Laomedon, ontis. m. Laom edont, tro ja n ­
ski kralj
L apithae 309
Lapithae, arum , m. Lapiti, m itski n a­
rod; Lapithaeus, adi. lapitski
Lar, Laris, plur. Lares, um, m. Lari,
kućni rim ski bogovi; prenes. kuća
Larissa, ae, j. Larisa, tesalski grad
Latium, ii, n. Lacij, zem lja u Italiji; La­
tinus, adi. latinski; Latinitas, atis, /.
1) dobar latinski jezik, 2) latinsko
građansko pravo
Lato, us, f. ili Latona, ae, f. Latona, grč­
ka božica; Latonia, kći Latonina, Di­
jana
Laurentum, i, n. Laurent, grad u Laci-
ju; Laurens, entis, adi. laurentski
Lavinia, ae, /. Lavinija, druga Enejina
žena
Lavinium, Ii, n. Lavinij, grad u Laciju;
Lavinius, adi. lavinski
Leander, dri, m. Leandar, m itsko lice
Leda, ae, f. Leda, m ajka K astora i Po-
luksa, Helene i Klitem (n)estre
Lemannus lacus, Lem ansko jezero (Že­
nevsko jezero, Lac Leman)
Lemnos, i, f. Lemno, otok u Egejskom
m oru
Lemures, um, m. Lem uri, dusi pokojni­
ka; Lemuria, orum, n. svetkovina u
čast Lem ura
Lenaeus, adi. lenejski; Bakhov
Lentulus, i, m. Lentul, rimsko ime
Leon, ontis, m. Leont, grčko ime
Leonidas, ae, m. Leonida, spartanski
kralj
Leontini, orum, m. Leontini, grad na
Siciliji; Leontinus, adi. leontinski;
Leontinus, i, m. Leonćanin, Leontinae
Lepidus, i, m. Lepid, rim sko obiteljsko
ime
Leptis, is, f. Leptis, dva grada u Africi;
Leptltanus, adi. leptiski; Leptltanus,
i, m. Lepćanin
Lerna, ae, /. Lerna, jezero u Argolidi;
Lernaeus, adi. lernejski
Lesbos, i, /. Lezb, otok u Egejskom mo­
ru; Lesbiacus, adi. lezbijski
Lethe, es, f. Leta, rijeka zaborava u pod­
zemnom svijetu
Leto = Lat5
Leucadia, ae, f. i Leucas, adis, f. Leuka-
da, otok u Jonskom m oru; Leucadius,
adi. leukadski
Lucullus
Leucothea, ae, f. Leukoteja, Kadmova
kći, m orska božica
Leuctra, orum, n. Leuktra. mjesto u Be-
otiji; Leuctricus, adi. leuktarski
Liber, eri, m. Liber, bog plodnosti, kas­
nije Bakho; metom viro
Liberalia, Ium. n. L.beralija. svetkovina
bogu Liberu
Libitina, ae, f. Libitina, m rtvačka bo­
žica
Liburnia, ae, f. Liburnija. ilirska zem­
lja, prim orje od Raše do K rke: Libur­
ni, orum, m. L iburnjani; Libunnus,
adi. liburnski: Liburna (navis) hitro-
plovka
Libya, ae, f. Libija, pokrajina u Africi;
sjeverna Afrika: Libycus, adi. libijski;
LIbyes, um. m. Libijci
Licinius, ii, m. Licinije, rimski rod
Ligarius, Ii, m. Ligarije, rim ski rod
Liger, eris, m. Liger (Loire), rijeka u
Galiji
Ligures, um. m. Ligurani. narod u da­
našnjoj Genovi i Pijem ontu
Lilybaeum, i, n. Lilibej, rt i grad na
Siciliji
Lingones, um, m. Lingonci, galsko ple­
me
LInus, i, m. Lin, m itski pjevač i glaz­
benik
Lipara, ae, f. Lipara, otok kraj Sicilije
(Lipari); LIparensis, e, adi. liparski
Liris, is, m. Liris, rijeka u Laciju
Lissus, i, m. Lješ, grad na Drim u u da­
našnjoj A lbaniji
LIvlus, Ii, m. Livije, rim ski rod
Locri, orum, m. ili Locrenses, Ium, m.
Lokrani; Locris, Idis, f. Lokrida (po­
krajina u Grčkoj)
Lollius, Ii, m. Lolije, prijatelj Horacijev
Londinium, Ii, n. Londinij (Londonl,
grad u B ritaniji
Lucilius, Ii, m. Lucilije, rim ski rod
Lucina, ae, }■ Lucina, rim ska božica po­
roda
Lucretilis, is, m. L ukretil (Monte Gen-
naro), gora u Sabinskoj zemlji
Lucretius, Ii, m. Lukrecije, rim ski pjes­
nik
Lucullus, i, m. Lukul, bogataš i rasip­
nik rim ski
Lucum o
Lucumo, onis, m. Lukum on, naslov et-
rurskih poglavica
Lugdunum, i, n. Lugdun (Lyon), grad u
Galiji
Lupercal, alis, n. spilja posvećena bogu
Luperku; Lupercalia, Ium, n. L uper-
kova svetkovina
Lupercus, i, m. Luperko, rim ski bog
Lusitania, ae, f. Luzitanija (Portugal);
Lusitanus, adi. luzitanski; Lusitanus,
adi. luzitanski; Lusitanus, i, m. Luzi-
tanac
Lutetia, ae, f. L utecija (Paris), glavni
grad Parižana (Parisii), galskog ple­
mena
Lyaeus, i, m. Lijej, Bakhov pridjevak
Lycaeus, i, m. Likej, gora u Arkadiji
Lycia, ae, f. Likija, zemlja u Maloj Azi­
ji; Lycius, adi. likijski, Lycius, Ii, m.
Likijac
Lycurgus, i, m. Likurg, spartanski zako­
nodavac
Lydia, ae, /. Lidija, zemlja u Maloj Azi­
ji; Lydius, adi. lidijski, Lydus, i, m.
Lidijac
Lysander, dri, m. Lisandar, spartanski
vojskovođa
Lysias, ae, m. Lizija, atenski govornik
Lysimachus, i, m. Lizimah, vojskovođa
A leksandra Velikoga
Lysippus, i, m. Lizip, kipar u vrijem e
A leksandra Velikoga
Lysis, Idis, m. Lizid, grčki filozof
M Marathon, onis, m. M araton, m jesto u
M. = Marcus, i, m. Marko, rimsko ime
M’. = Manius, Ii, m. Manije, rimsko ime
Mam. = Mamercus, i, m. Mamerko, rim ­
sko ime
Macedonia, ae, f. M akedonija; Macedo­
nicus, adi. m akedonski; Macedo, onis,
m. Makedonac
Macer, eri, m. Macer, rim sko ime
Machaon, onis, m. Mahaon, m itski liječ­
nik
Macrochir, Iros, m. Dugoruki, pridjevak
k ralja A rtakserksa
310 M&rica
Maeander, dri, m. M eandar, rijek a u
Joniji; Maeandrius, adi. M eandrov
Maecenas, atis, m. Mecenat, zaštitnik
pjesnika, Augustov pouzdanik
Maelius, Ii, m. Melije, rim ski rod; Mae­
lianus, adi. Melijev
Maenius, Ii, m. Menije, rim ski rod
Maeonia, ae, f. Meonija, kraj u Lidiji;
Maeonius, adi. m eonijski
Maeotis, Idis, /. ili Palus Maedtis, Azov-
sko more
Magetobrlga, ae, /. M agetobriga, galski
grad
Magnesia, ae, /. Magnezija, kraj u Te-
saliji; Magnes, etis, adi. m agnetski
Mago, onis, m. Magon, kartaško ime
Magontiacum, i, n. M agontijak (Mainz),
grad u G erm aniji
Maia, ae, f. Maja, rim ska božica, Mer-
kurijeva m ati
Malaca, ae, f. M alaka (Malaga), grad u
Hispaniji
Maliacus sinus, m. Malijski zaton kod
Tesalije
Mamercus, i, m. Mamerko, rim sko ime
Mamertini, orum, m. stanovnici grada
Messane na Siciliji; Mamertinus, adi.
m am ertinski
Manilius, Ii, m. Manilije, rim ski rod
Manlius, Ii, m. Manlije, rim ski rod
Mannus, i, m. Man, germ anski bog
Mantinea, ae, /. M antineja, grad u A r­
kadiji
Manto, us, /. Manta, tebanska proročica
Mantua, ae, f. M antua (Mantova), grad
u Italiji
Atici; Marathonius, adi. m aratonski
Marcellus, i, m. Marcel, rim sko obitelj­
sko ime
Marcius, Ii, m. Marcije, rim ski rod
Marcomani (ili Marcomanni), drum, vri.
M arkomani, germ ansko plem e
Marcus, i, m. Marko, rimsko ime
Mardonius, Ik m. M ardonije, perzijski
vojskovođa
Mareotis, Idis, adi. m areotski, koji p ri­
pada gradu M areoti u Egiptu; Mare­
oticum (sc. vlnum), m areotsko vino
Marica, ae, f. Marika, italska nim fa
M iriu s
Marius, ii, m. M arije, rim ski političar i
vojskovođa
Margus, i, m. Marg (Morava), rijeka u
Meziji
Maro, onis, m. Maron, rimsko obiteljsko
ime
Maroboduus, i, m. Marobod, kralj m ar-
komanski
Mars, M artis,'m. M art, Mars, bog rata;
Martialis, e i Martius, adi. M artov
Marsi, orum, m. Marsi, latinsko pleme;
Marsus i Marsicus, adi. m arsički
Marsonia, ae, /. M arsonija, grad na m je­
stu gdje se danas nalazi Slavonski
Brod
Marsyas, ae, m. M arsija, frigijski satir,
vještak na fruli
Marus, i, m. M ar (Morava), rijeka u
G erm aniji
Masinissa, ae, m. Masinisa, kralj num id-
ski
Massagetae, arum , m. Masagećani, skit-
sko pleme
Massicus, adi. masički, koji potječe s
brda Masika u K am pam ji; Massicum
(sc. vlnum), masičko vino
Massilia, ae, f. M asilija (Marseille), grad
u Galiji
Matinus, adi. m atinski, koji pripada
brdu M atinu u Apuliji
Matrona, ae, f. M atrona (Marne), rijeka
u Galiji
Mattium, ii, n. Matij, glavni grad Hata
(M arburg u Njemačkoj)
Matuta, ae, j. M atuta, rim ska božica
svitanja
Mauretania, ae, ]. M auretanija; Mauri,
orum, m. M auri; Maurus i Mauricus,
adi. m aurski, punski, afrički
Mausdlus, i, m. Mauzol, kralj karijski;
Mausoleus, adi. Mauzolov; Mauso­
leum, i, n. Mauzolej, grobnica Mauzo-
lova
Medea, ae, f. Medeja, kći Eeta, kralja
kolhidskoga, žena Jazonova
Media, ae, /. Medija, pokrajina u Aziji;
Medicus, adi. medski; Medi, orum, m.
Međani
Mediolanum, i, n. Mediolan (Milano),
grad u Italiji
Medusa, ae, /. Meduza, jedna od Gor­
311 M etaurus
gon L
Megat ra, ae, /. Megera, jedna od F urija
Megalopolis, is, }. Megalopol, grad u
A rkadiji; Megalopolitanus, adi. me-
galopolski; Megalopolitanus, i, m. Me-
galopoljanin
Megara, ae, f. Megara, 1) grad u Mega­
ridi; 2) grad na Siciliji; Megarenses,
ium, m. Megarani
Melampus, odis, m. Melampod, 1) pro­
rok i liječnik; 2) pratilac Heraklov
Meleager, gri, m. Meleagar, mitsko lice
Mellissus, i, m. Melis, 1) grčki filozof; 2)
slobodnjak Mecenatov
Melita, ae, /. Melita (Malta), otok u S re­
dozemnom moru; Mljet; Melitensis, e,
adi. melitski
Melpomene, es, f. Melpomena, jedna od
devet muza
Memmius, ii, m. Memije, rim ski rod
Memnon, onis, m. Memnon, mitsko lice;
Memnonius, adi. Memnonov
Memphis, is ili idis, /. Memfis, grad u
Egiptu
Menander, dri, m. M enandar, grčki pje­
snik kom edija
Menapii, orum, m. M enapljani, galsko
plem e
Menedemus, i, m. Menedem, grčko ime
Menelaus, i, m. Menelaj, kralj spartan­
ski
Menon, onis, m. Menon, dijalog Plato­
nov
Mentor, oris, m. Mentor, grčko ime
Mercurius, ii, m. M erkurije, rim ski bog
trgovine i lukavosti; zaštitnik glasni­
ka
Meroe, es, j. Meroja, nilski otok
Merope, es, f. Meropa, kći A tlantova
Mesopotamia, ae, /. Mezopotamija, po­
k rajin a u Aziji
Messala (Messalla), ae, m. Mesala, rim ­
sko obiteljsko ime
Messalina, ae, f. Mesalina, žena cara
K laudija
Messana, ae, f. Mesana (Messina), grad
na Siciliji
Messene, es, /. Mesena, grad na Pelopo-
nezu
Metaurus, i, m. M etaur, rijeka u E m ­
briji
M etellus
Metellus, i, m. Metel, ime rim ske obi­
telji
Methymna, ae, f. M etimna, grad na oto­
ku Lezbu
Mettius, Ii, m. M etije, rim sko ime
Mezentius, Ii, m. Mezencije, mitsko ime
Micipsa, ae, m. Micipsa, kralj num idski
Midas, ae, m. Mida, m itski kralj u F ri-
giji
Miletus, i, f. Milet, grad u K ariji
Milo, 5nis, m. Milon, 1) atlet iz Krotona;
2) rim ski političar
Miltiades, is, m. M iltijad, atenski voj­
skovođa
Mimnermus, i, m. Mimnermo, grčki
pjesnik
Minerva, ae, f. M inerva, rim ska božica
m udrosti
Minos, ois, m. Minos, kralj i zakono­
davac na K reti; Minois, Idis, f. Mino-
sova kći, A rijadna
Minotaurus, i, m. M inotaur, m itska n e­
man, polučovjek i polubik
Minturnae, arum , f. M inturna, grad u
Laciju
Minucius, Ti, m. M inucije, rim ski rod
Misenum, i, n. Mizen, rt i grad u Kam -
paniji
Misenus, i, m. Mizen, pratilac Enejin
Mithras, ae, m. M itra, perzijsko božan­
stvo
Mithridates, is, m. M itridat, kralj pont-
ski
Mnemon, onis, m. Mnemon, pridjevak
perzijskog k ralja A rtakserksa
Mnemosyne, es, f. Mnemozina, m ati m u­
za
Moenus, i, m. Men (Majna, Main), rije­
ka u G erm aniji
Moesia, ae, /. Mezija, pokrajina u d a­
našnjoj Srbiji i Bugarskoj, Moesi,
orum, m. Mežani
Mogontiacum, v. M agontiacum
Molo, onis, m. Molon, pridjevak grčkog
reto ra A polonija iz Roda
Molossi, orum, m. Mološani, plem e u
Epiru; Molossis, Idis, f. zemlja mološ-
ka; Molossicus, adi. mološki
Mona, ae, /. Mona (Man), otok između
Irske i Engleske
Mopsus, i, m. Mops, m itsko lice
312 Naso
Morini, orum, m. M orinjani, plem e u
sjev. P ikardiji
Morpheus, i, m. Morfej, bog sna
Mosa, ae, /. Mosa (Meuse), rijeka u G a­
liji
Mosella, ae, f. Mozela (Moselle), rijeka
u Galiji
Mucius, li, m. Mucije, rim ski rod
Mulvius, adi. M ulvijev; p5ns Mulvius,
M ulvijev most u Rimu
Mummius, Ii, m. Mumije, rim ski rod
Munatius, Ii, m. Munacije, rim ski rod
Munda, ae, /. Munda, grad u H ispaniji
Munychia, ae, f. M unihija, luka atenska
Murena, ae, m. M urena, rim ska obitelj
Musa, ae, /. muza, božica lijepih u m jet­
nosti; ima ih devet
Musaeus, i, m. Muzej, stari grčki pjesnik
Mutina, ae, /. M utina (Modena), grad u
gornjoj Italiji
Mycale, es, f. Mikala, rt u Joniji
Mycenae, arum , f. Mikena, p rastari grad
u Argolidi; Mycenaeus, adi. m ikenski;
Mycenenses, Ium, m. M ikenjani
Myrmidones, um, m. M irmidonci, plem e
tesalsko pod vlašću Ahilejevom
Myrtilus, i, m. M irtil, sin Herm ov
Mysia, ae, /. Mizija; Mysius, adi. m izij-
ski; Mysi, orum, m. Mižani
Mytilenae, arum, f. M itilena, glavni
grad na otoku Lezbu
N
N. = Numerius, N um erije, rim sko ime
Nabis, is, m. Nabis, tiran in spartanski
Naevius, Ii, m. Nevije, rim ski pjesnik
Nai'as, adis, /. Najada, nim fa rijek a i
vrela
Nantuates, um, m. N antuaćani, galsko
pleme
Napaea, ae, /. Napeja, nim fa podolkinja
Narbo, onis, m. Narbon (Narbonne),
grad u Galiji
Našica, ae, m. Nazika, pridjevak obitelji
Scipiona
Nasidius, Ii, m. Nazidije, ime rim skog
roda
Naso, onis, m. Nazon, ime rim ske obi­
telji
N aupactus 313
Naupactus, i, f. N aupakt (Lepanto),
grad u Lokridi
Nazareni, orum, m. Nazarenci
Naxus, i, f. Naks, otok u Egejskom mo­
ru; Naxius, adi. s Naksa
Neaera, ae, f. Neera, grčko ime
Neapolis, is, /. Neapol (Napulj, Napoli),
grad u Italiji
Nearchus, i, m. Nearh, grčko ime
Neleus, i, m. Nelej, kralj u Pilu, otac
Nestorov; Neleius, adi. Nelejev
Nemea, ae, /. Nemea, m jesto u Argolidi;
Nemaeus, adi. nem ejski; Nemea,
orum, n. Nemejske igre
Nemesis, is i eos, f. Nemeza, božica p ra­
vednosti i odmazde
Neocles, is, m. Neoklo, otac Temistoklov
Neoptolemus, i, m. Neoptolem, sin Ahi-
lejev
Nepos, otis, m. Nepot, ime rim ske obi­
telji
Neptunus, i, m. N eptun, rim ski bog mo­
ra; adi. Neptunius, N eptunov
Nereus, ei, m. Nerej, m orski bog
Nero, onis, m. Neron, 1) rim ska obitelj;
2) rim ski car
Nerva, ae, m. Nerva, 1) rim ska obitelj;
2) rim ski car
Nervii, orum, m. N ervljani, galsko ple­
me; Nervicus, adi. nervljanski
Nessus, i, m. Neso, im e jednoga K en­
tau ra; Nesseus, adi. Nesov
Nestor, oris, m. Nestor, ju n ak pod Tro­
jom, govornik
Nicaea, ae, /. Nikeja, grad u B itiniji;
Nicaeensis, is, m. Nikejac
Nicanor, oris, m. Nikanor, vojskovođa
A leksandra Velikoga
Nicias, ae, m. Nikija, 1) atenski govor­
nik, 2) grčko ime
Nicomedes, is, m. Nikomed, kralj bitin-
ski
Nicomedia, ae, /. Nikom edija, glavni
grad bitinski
Nicopolis, is, f. Nikopol, grad u E piru i
u A rm eniji
Nigidius, ii, m. Nigidije, rim ski gram a-
tičar
NIlus, i, m. Nil, rijek a u Egiptu; Nilia­
cus, adi. nilski
NInus, i, f. Nin (Ninive), grad u A siriji
NInus, i, m. Nin, asirski kralj
Oenotria
Niobe, es, i Nioba, ae, /. Nioba, kći Tan-
talova; Niobeus, adi. Niobin
NIsus, i, m. Niz, m itsko lice; Nisaeus i
Niseius, adi. Nizov
NSblllor, oris, m. Nobilior, obiteljsko
ime roda Fulvijeva
Nola, ae, /. Nola, grad u K am paniji;
Nolanus, adi. nolski; Nolanus, i, m.
N oljanin
Nomentum, i, n. Noment, grad blizu Ri­
m a; Nomentanus, adi. nom entski
Noreia, ae, /. N oreja (Neum arkt), norič-
ki grad
Noricum, i, n. Norik, rim ska pokrajina;
NSricus, adi. norički
Noviodunum, i, n. Noviodun, ime više
galskih gradova
Nuceria, ae, /. N ucerija (Nocera), grad
u K am paniji
Numa Pompilius, Num a Pom pilije, d ru ­
gi kralj rim ski
Numantia, ae, /. Num ancija, grad u Hi-
spaniji; Numantinus, adi. num ancij-
ski;Numantinus, i, m. Num ancijac
Numidia, ae, /. N um idija (Alžir); Nu­
mida, ae, m. N um iđahin; Numidi­
cus, adi. num idski
Numitor, oris, m. Num itor, kralj alban­
ski (Alba Longa)
Nysa, ae, f. Niza, grad u Indiji; Nysaeus,
adi. iz Niže; Nysaeus; i, m. Nižanin
o
Oceanus, i, m. Ocean, m ore i m orski bog
Octavius, Ii, m. O ktavije, rim ski rod;
Octavianus, adi. O ktavijev
Odyssea, ae, /. Odiseja, Hom erov ep
Oeagrus, i, m. Eagar, otac O rfejev; Oe­
agrius, adi. orfejski, trački
Oebalus, i, m. Ebal, m itski kralj u
S parti
Oechalia, ae, /. Ehalija, grad na Eubeji
Oeconomicus, Gospodar, naslov djela
K senofontova
Oedipus, i i odis, m. Edip, kralj teban-
ski
Oenotria, ae, f. E notrija, starije ime
jugoistočnog dijela Italije; Oendtrius,
adi. italski, rim ski
O eta 314
Oeta, ae, /. Eta, gora u Tesaliji; Oetaeus,
adi. etski; Oetaeus, i, m. = Heraklo
Oileus, i, m. Ojlej, otac A jantov; Oilides,
ae, m. O jlejev sin = A jant
Olympia, ae, /. Olimpija, kraj u Elidi;
Olympius, adi. olim pijski; Olympium,
Ii, n. hram olimpijskog Zeusa; Olym­
pia, orum, n. O lim pijske igre; Olym­
pias, adis, /. olim pijada
Olympus, i, m. Olimp, gora u Tesaliji,
stan bogova nebesnika
Olynthus, i, j. Olint, grad u Trakiji;
Olynthius, ii, m. O linćanin
Omphale, es, /. Omfala, m itska lidska
kraljica
Opimius, Ii, m. Opimije, im e rimskog
roda
Ops, Opis, /. Ops, božica zemlje, simbol
plodnosti
Opus, untis, f. Opunt, grad u Lokridi;
Opuntius, adi. opuntski; Opuntii,
orum, m. Opunćani
Orchomenus, i, /. Orhom en, grad u Be-
otiji; Orchomenii, orum , m. Orho-
menci
Orcus, i, m. Ork, 1) podzem lje; 2) bog
podzem lja
Oreas, adis, /. Oreada, gorska nim fa
Orestes, is, m. Orest, sin Agamemnonov;
Oresteus, adi. Orestov
Orion, onis, m. Orion, 1) m itski lovac;
2) zviježđe
Orpheus, i, m. Orfej, m itski pjevač
Osci, orum, m. Osci, narod u K am pa-
niji
Osiris, is i Idis, m. Oziris, egipatski bog
Ossa, ae, /. Osa, brdo u Tesaliji
Ostia, ae, /. Ostija, rim ska luka, grad u
Laciju; Ostiensis, e, adi. ostijski
Otho, onis, m. Oton, ime rim ske obitelji
Ovidius, Ii, m. Ovidije, rim ski pjesnik
Oxus, i, m. Oks, rijeka u Aziji
P đu Dunavom i Savom
P. = Publius, Ii, m. Publije, rimsko ime
Pactblus, i, m. Paktol, rijeka u Lidiji
Pacuvius, Ii, m. P akuvije, rim ski tragič-
ki pjesnik
P a n th u s
Padus, i, m. Pad (Po), rijeka u Italiji
Paean, anis, m. Pean, 1) pridjevak Apo­
lona kao boga liječništva; 2) pjesm a
u čast Apolonu
Paeligni, orum, m. Pelignjani, italsko
pleme
Paeonia, ae, /. Peonija, p o krajina u M a­
kedoniji; Paeones, um, m. Peonjani
Pagasa, ae, i Pagasae, arum , /. Pagaza,
grad u Tesaliji; Pagasaeus, adi. iz Pa-
gaze
Palaestina, ae, /. Palestina, pokrajina
u P rednjoj Aziji; Palaestinus, adi.
palestinski; Palaestinus, i, m. P alesti­
nac
Palamedes, is, m. Palam ed, G rk pod
Trojom
Palatinus, adi. palatinski
Palatium, Ii, m. P alatin, jedan od sedam
brežuljaka rim skih
Pales, is, /. Pala, zaštitnica stada i pa­
stira; Palilis, e, adi. Palin; Palilia,
orum, n. Palilije, svetkovina u čast
Pali
Palinurus, i, m. P alinur, 1) korm ilar
Enejin; 2) r t u Laciju
Pallas1, adis, /. P alada = M inerva; Pal­
ladius, adi. Paladin; Palladium, ii, n.
paladij, kip P aladin u Troji
Pallas2, antis, m. P alant, m itsko lice;
Pallanteus, adi. Palantov
Pamphylia, ae, /. Pam filija, pokrajina
u Maloj Aziji; Pamphylius, adi. pam -
filski; Pamphylius, Ii, m. Pam filac
Pan, Panos, m. Pan, šum ski bog
Panaetius, Ii, m. P anetije, stoički filo­
zof
Panathenaicus, i, m. govor Izokratov
izrečen na svetkovini P an aten eja
Pandataria, ae, P an d atarija, otok u
Tirenskom m oru
Pandion, onis, m. Pandion, kralj aten ­
ski, m itsko lice
Pannonia, ae, /. Panonija, pokrajina m e­
Pannonicus i Pannonius, adi. panonski;
Pannonii, orum, m. Panonci
Panormus, i, f. Panorm (Palermo), grad
na Siciliji
Panthus, i, m. Pantoj, m itsko lice
P ap h lag onia 315
Paphlagonia, ae, f. Paflagonija, zemlja
u Maloj Aziji; Paphlago, onis, m. P af-
lagonac
Paphos, i, Palos, 1) m. sin Pigmalionov,
mitsko lice; 2) f. grad na K ipru; Pa­
phius, adi. iz Pafosa, kiparski
Papirius, Ii, m. Papirije, ime rimskog
roda
Parca, ae, f. P arka, Sudenica
Paris, Idis, m. Paris, sin Prijam ov
Parisii, orum, m. Parižani, narod u G a­
liji; glavni grad: Lutecija
Parma, ae, f. Parm a, grad u Italiji; adi.
i subst. Parmensis
Parmenides, is, m. Parm enid, grčki fi­
lozof
Parmenlo, onis, m. Parm enion, vojsko­
vođa A leksandra Velikoga
Parnassus, i, m. ili Parnasus, i, m. P ar-
has, brdo u Fokidi; Parnasius, adi.
P arnaski
Paros, i, /. Par, otok u Egejskom mo­
ru; Parius, adi. parski; Parius, Ii, m.
P aran in
Parrhasius, Ii, m. Parazije, grčki slikar
Parthenope, es, f. P artenopa, staro ime
za N apulj; Parthenopeius, adi. par-
tenopski
Parthia, ae, /. P artija, zem lja na jugo­
istoku od K aspijskog mora; Parthi­
cus ili Parthus, adi. partski; Parthi,
orum, m. P arti
Pasargadae, arum , /. Pasargada, p rije­
stolnica i riznica perzijska
Pasiphaa, ae, /. Pazifaja, m ati M inotau-
ra, m itsko lice
Patavium, Ii, n. P atavij (Padova), grad
u Italiji
Patroclus, i, m. Patroklo, prijatelj Ahi-
lejev
Patulcius, Ii, m. Patulcije, pridjevak
Janov
Paulus i Paullus, i, m. Paulo (Pavao),
rim sko ime
Peducaeus, i, m. Peducej, ime rim ske
obitelji
Pegasus, i, m. Pegaz, k rilati konj, sim ­
bol pjesnika; Pegaseus, adi. Pegazov
Pelasgi, orum, m. Pelazgi, prastanovnici
Grčke
P h aleru m
Peleus, ei, m. Pelej, otac Ahilejev, Pe-
lides, ae, m. sin Pelejev
Pelias, ae, m. Pelija, kralj u Jolku, m it­
sko lice
Pelion, Ii, n. Pelion, gora u Tesaliji
Pella, ae, /. Pela, grad u M akedoniji
Peloponnesus, i, f. Peloponez, grčki po­
luotok, sada Morea; Peloponnesiacus
i Peloponnesius, adi. peloponeski, Pe­
loponnesii, drum, ni. Peloponežani
Pelusium, Ii, n. Peluzij, grad u Egiptu
Penates, Ium, m. Penati, rim ski kućni
bogovi
Penelopa, ae, /. Penelopa, žena Odise-
jeva
Peneus, i) m. Penej, rijek a u Tesaliji
Pentheus, i, m. P entej, kralj tebanski,
m itsko lice
Pergamum, i, n. Pergam , 1) trojanska
tvrđava; 2) grad u Miziji; Pergame­
nus, adi. pergam ski
Peripateticus, i, m. peripatetik; Peripa­
teticus, adi. peripatetski, koji pripada
A ristotelovoj filozofskoj školi
Persa, ae, rn. Perzijanac; Persis, Idis, f-
i Persia, ae, f. Perzija; Persicus, adi.
perzijski
Persephone, es, f. v. Proserpina
Persepolis, is, /. Perzepol, glavni grad
perzijski
Perseus, ei, m. Perzej, sin Ju p itera i Da-
naje; Perseius, adi. Perzejev
Perusia, ae, /. P eruzija (Perugia), grad
u E truriji; Perusinus, adi. peruzijski
Petreius, i, m. P etrej, legat A ntonijev i
Pom pejev
Petronius, Ii, m. P etronije, arb iter ele­
gantiarum (nadstojnik raskoši) za
N erona
Phaeaces, um, m. Feačani, stanovnici o-
toka Sherije (Krfa); Phaeacius, adi.
feački; Phaeacia, ae, f. zem lja feačka
Phaedon, onis, ni. Fedon, učenik Sokra-
tov
Phaedra, ae, {. Fedra, žena Tezejeva,
m itsko lice
Phaedrus, i, m. Fedro, 1) filozof grčki;
2) rim ski pisac basana
Phaethon, ontis, m. Faetont; 1) pridje­
vak Sunca; 2) sin H elijev
Phalerum, i, n. Faleron, atenska luka
P h ao n 316
Phaon, onis, m. Faon, m ladić na Lezbu
Pharnaces, is, m. Farnak, kralj pontski
Pharos, i, f. 1) Faros, otočić kod Alek-
sandrije; Pharius, adi. farski; 2) otok
H var
Pharsalus, i, f. Farzal, grad u Tesaliji;
Pharsalicus, adi. farzalski
Pherae, arum , /. Fera, grad u M eseniji i
Tesaliji; Pheraeus, adi. ferski; Phe­
raeus, i, m. F eranin
Pherecydes, is, m. Ferekid, grčki filozof
Phidias, ae, m. Fidija, atenski kipar
Philemon, onis, m. Filemon; 1) grčki
pisac kom edija; 2) muž B aukidin, m it­
sko lice
Philippi, orum, m. Filipi, grad u M ake­
doniji
Philippus, i, m. Filip, kralj m akedonski;
Philippeus i Philippicus, adi. Filipov,
filipski
Philoctetes, ae, m. Filoktet, drug H erak-
lov
Philolaus, i, m. Filolaj, grčki filozof
Philomela, ae, /. Filom ela, m itsko lice,
p retvorena u slavuja
Philopoemen, enis, m. Filopemen, ahaj-
ski vojskovođa
Phineus, ei, m. Finej, 1) kralj u Trakiji;
2) sin Belov, m itsko lice
Phintias, ae, m. F intija, prijatelj Da-
monov
Phlegethon, ontis, m. Flegetont, ognje­
na rijek a u podzem lju
Phocion, onis, m. Fokion, atenski držav­
nik i vojskovođa
PhScis, idis, f. Fokida, pokrajina u G rč­
koj; Phčcaicus, adi. fokidski; Phocen­
ses, ium , m. Fokiđani
Phoebe, es, /. Feba, 1) D ijana kao boži­
ca m jeseca; 2) žensko ime
Phoebus, i, m. Feb, pridjevak Apolona,
boga sunca; Phoebeus, adi. Febov
Phoenices, um, m. Feničani; Phoenicius,
adi. fenički; Phoenicia, ae, /. Fenikija
Phormio, onis, m. Form ion, čankoliz u
istoimenoj Terencijevoj kom ediji
Phraates, ae, m. F raat, ime nekih p art-
skih kraljeva
Phrixus, i, m. Friks, m itsko lice, b rat
Helin
P lin iu s
Phrygia, ae, f. Frigija, pokrajina u M a­
loj Aziji; Phrygius, adi. frigijski;
Phryges, um, m. Frigijci
Phryne, es, f. Frina, zbog svoje ljepote
poznata hetera u Ateni
Phthia, ae, f. F tija, grad u Tesaliji;
Phthiotis, idis, f. Ftiotida, srednji dio
Tesalije
Picenum, i, n. Picen, pokrajina u Italiji
Pictones, um, m. Piktonci, narod u G a­
liji
Pieros, i, m. P ijer, otac devet muza,
m itsko lice
Pinarius, ii, m. P inarije, ime rim skog
roda
Pindarus, i, m. Pindar, grčki pjesnik;
Pindaricus, adi. pinđarski
Pindus, i, m. Pind, gora u Tesaliji
Piraeus, i, m. P irej, atenska luka
Pirithous, i, m. P iri toj, kralj Lapita,
p rijatelj Tezejev, m itsko lice
Piša, ae, f. Piza, grad u Elidi; Pisaeus,
adi. Pizijski
Pisae, arum , /. Piza, grad u Italiji (Et­
ruriji); Pisanus, adi. pizanski; Pisa­
nus i, m. Pižanin
Pisistratus, i, m. P izistrat, v lad ar aten ­
ski; Pisistratidae, arum , m. sinovi P i-
zistratovi
PIso, onis, m. Pizon, rim sko obiteljsko
ime
Pistorium, Ii, n. Pistorij (Pistoja), grad
u E tru riji
Pittacus, i, m. Pitak, grčki m udrac
Placentia, ae, f. Placencija (Piacenza),
grad u Italiji
Planasia, ae, f. Planazija, otok kraj
Elbe
Plancius, ii, m. Plancije, ime rim skog
roda
Plataeae, arum , j. P lateja, grad u Beo-
tiji; Plataeenses, ium, m. P latejani
Plato, onis, m. Platon, grčki filozof
Plautius, Ii, m. Plaucije, ime rim skog
roda
Plautus, i, m. Plaut, rim ski pisac kom e­
dija
Pleias, adis, /. Plejada, jedna od sedam
kćeri A tlantovih; u plur. zviježđe Vla-
šići
Plinius, ii, m. Plinije, 1) rim ski rod; 2)
dva znatna rim ska pisca
P lu to 317
Pluto, onis, m. Pluton, bog podzemlja;
Plutonius, adi. Plutonov
Poeas, antis, m. Peant, otac Filoktetov;
Poeantiades, ae, m. F iloktet
Poenus, i, m. P unjanin; Punicus, adi.
punski; Punice, adv. punski
Politia, Država, djelo Platonovo
Pollio, onis, m. Polion, ime rim ske obi­
telji
Pollux, ucis, m. Poluks, b ra t Kastorov
Polybius, ii, m. Polibije, grčki povjes­
ničar
Polycrates, is, m. Polikrat, vladar na o-
toku Samu
Polyhymnia, ae, /. Polihim nija, jedna
od devet muza
Polyphemus, i, m. Polifem, jednooki
Kiklop
Pompeii, orum, rn. Pom peji, grad u
K am paniji; Pompeiani, orum, m.
Pom pejanci
Pompeius, i, m. Pompej, ime rim skog
roda
Pompilius, Ii, m. Pom pilije, ime rim skog
roda
Pomponius, ii, m. Pomponije, ime rim ­
skog roda
Pomptinum, i, n. Pom ptin, predio u
Laciju; Pomptinus, adi. pom ptinski
Pontus, i, m. 1) Pont, Crno more; 2) po­
k rajin a Pont; Ponticus, adi. pontski
Popilius, Ii, m. Popilije, ime rim skog
roda
Poplicola, ae, m. Poplikola, prijatelj
naroda, pridjevak G aja V alerija
Poppaeus, i, m. Popej, ime rim skog roda
Porcius, ii, m. Porcije, ime rim skog ro­
da
Porsena (Porsenna), ae, m. Porzena,
kralj etru rsk i
Porus, i, m. Por, kralj u Indiji
PosidSnius, ii, m. Posidonije, grčki fi­
lozof
Postumius, ii, m. Postum ije, ime rim ­
skog roda
P raeneste, is, n. Preneste, grad u L a­
ciju
Praxiteles, is, m. P raksitel, grčki kipar
Priamus, i, m. P rijam , kralj trojanski;
Priameius, adi. P rijam ov; Priamides,
ae, m. potom ak P rijam ov
P yram us
Priapus, i, m. P rijap, bog plodnosti
Procas, ae, m. Prokas, kralj u Albi
Procles, is, m. Proklo, kralj spartanski
Procne, es, j. Prokna, m itsko lice, p re­
tvorena u lastavicu
Procrustes, ae, m. P rokrust, m itski raz­
bojnik
Proculeius, i, m. P rokulej, rim ski vitez
Prodicus, i, m. Prodik, grčki sofist
Prometheus, i, m. P rom etej,- sin Jape-
tov; Prometheus, adi. prom etejski
Propertius, ii, m. Propercije, rim ski pje­
snik
Propontis, idis, /. Propontida, sada M ra­
m orno more
Proserpina, ae, f. Prozerpina, božica
podzem lja
Protagoras, ae, m. Protagora, grčki so­
fist
Protesilaus, i, m. Protezilaj, grčki junak
pod Trojom
Proteus, i, m. Protej, m orski bog
Provincia, ae, j. Provincija, rim. pokra­
jina u Galiji, sada Provence
Prusias, ae, m. Pruzi ja, kralj u B iti-
niji
Pseudolus, i, m. Laža, naslov jedne P la-
utove kom edije
Ptolemaeus, i, m. Ptolem ej, ime nekih
egipatskih kraljeva; Ptolemaeus, adi.
Ptolem ej ev
Publicius, ii, m. Publicije, ime rimskog
roda
Publicola, v. Poplicola
Pupius, ii, m. Pupije, rim ski pisac tra ­
gedija
Puteoli, orum, m. Puteoli, kam panski
grad, danas Pozzuoli; Puteolanus, adi.
puteolski; Puteolanus, i, m. stanovnik
P uteola
Pydna, ae, f. Pidna, grad u M akedoniji;
Pydnaei, orum, m. stanovnici Pidne
Pygmaeus, adi. pigm ejski, patuljasti;
(Pygmaei, m itski narod p atu ljak a u
Africi)
Pygmalion, onis, m. Pigm alion, 1) unuk
Agenorov; 2) b ra t Didonin
Pylades, ae i is, m. Pilad, prijatelj Ore-
stov; Pyladeus, adi. Piladov
Pylus, i, /. Pil, m esenski grad
Pyramus, i, m. Piram , m itsko lice
P y ren aeus 318
Pyrenaeus (saltus), P ireneji
Pyriphlegeton, ontis, m. Piriflegetont,
rijek a u podzemlju
Pyrrha, ae, f. Pira, žena Deukalionova
Pyrrhus, i, m. Pir, 1) sin Ahilejev; 2)
kralj u E piru
Pythagoras, ae, m. Pitagora, grčki filo­
zof; Pythagoricus i Pythagoreus, adi.
Pitagorin, pitagorski; Pythagoricus, i,
m. i Pythagoreus, i, m. Pitagorovac,
p ristaša Pitagorin
Pytho, us, /. Pit, staro ime za Delfe;
Pythicus, adi. pitijski; Pythia, orum.
n. P itijske igre
Q i Rema
Q. = Quintus, i, m. Kvinto, rim sko ime
Quadi, orum, m. Kvadi, germ ansko ple­
me
Quintilianus, i, m. K vintilijan, rimsko
obiteljsko ime
Quintius, Ti, m. Kvincije, ime rimskog
roda
Quintus, i, m. Kvinto, rim sko ime
Quirinalis (collis), is, m. K virinal, ime
brežuljka u Rimu; Quirinalia, Ium, n.
K virinalije, svetkovina u čast Romula
Quirinus, i, m. K virin, ime Rom ula kao
boga
Quirites, Ium, m. K viriti, K virićani, n a­
ziv za rim ske građane u m iru
R Roscius, Ii, m. Rosci je. ime rim skog ro­
R. = Rufus, Ruf, rim ski nadim ak
Rabirius, Ii, m. R abirije, ime rimskog
roda
Racilius, Ii, m. Racilije, ime rimskog
roda
Raeti, orum, m. Rećani, narod u đanaš-
joj ist. Švicarskoj i u Tirolu
Ramnes, Ium, m., Ramnenses, Ium, m.
ili Ramnetes, um, m. Ram ljani, jedan
od tri rim ska tribusa
Ravenna, ae, /. Ravena, grad u Italiji;
Ravennas, atis, m. R avenjanin
R upilius
Regillus, i. m. Regii. 1) grad u zemlji
sabinskoj: 21 jezero u Laciju; Regil­
lensis, e. adi. regilski
Regium, Ii. n. Regij. 1) grad u Galiji
Cispadanskoj (Reggio d' Emilia); 2)
današnji Reggio di Calabria
Regulus, i. m. Regul. rim sko obiteljsko
ime
Remi, orum. m. Remljani. galsko plem e
u okolici Rheimsa
Remus, i. m. Rem. brat Romulov
Rhadamanthus, i. m. Radam ant, sudac u
podzemlju
Rhamnus, untis. f. Ram nunt, m jesto u
Africi
Rhea (Rea), ae. f. Rea. staroitalsko žen­
sko ime: Rea Silvia, m ati Rom ula i
Rhenus, i. m. R ajna
Rhesus, i. m. Rez. trački kralj, mitsko
lice
Rhodanus, i m. Rodan (Rona. Rhone),
rijeka u Galiji (Francuskoj)
Rhodope, es. f. Rodopa, gora u T rakiji
(sada Rodopske planine); Rhodopeius,
adi. rodopski = trački
Rhođus ili Rhodos, i. f. Rod, otok blizu
m aloazijske obale: Rhodius, adi. rođ-
ski; Rhodius, Ii, m. Rođanin, stanov­
nik otoka Roda
Rhoeteum, i. n. Retej, rt i grad u Troadi
Roma, ae. f. Rim: Romanus, adi. rim ski;
Romanus, i. m. Rim ljanin: Romana,
ae. f. R im ljanka
Romulus, i. m. Romul. prvi kralj rim ski
da
Roxane, es, f. Roksana, žena A leksandra
Velikoga
Rubico, onis, m. Rubikon, rijek a u I ta ­
liji
Rtidlae arum, f. Rudi ja, grad u K alab-
riji; Rudinus, adi. rudijski; Rudinus,
i, m. Rudijac
Ruminalis, e, adi. rum inalski, koji p ri­
pada Rumini, rimskoj božici, zaštit­
nici dojenčadi
Rupilius, Ii, m. Rupilije, ime rim skog
roda
R utilius
Rutilius, ii, m. R utilije, ime rimskog
roda
Rutuli, orum, m. Rutulci, stari narod u
Laciju
s Sardes (Sardis), ium, f. Sard, grad u
S. ili Sex. = Sextus, Seksto, rim sko lič­
no ime
Ser. = Servius, Servije, rim sko lično
ime
Sp. = Spurius, Spurije, rim sko lično
ime
Sabaeus, i, m. Sabejac; Sabaeus, adi. sa-
bejski, arapski
Sabelli, orum, m. Sabelci, staro ime za
Sabince; Sabellus, adi. sabelski, sa-
binski
Sabinus, i, m. Sabinae; Sabinus, adi.
sabinski; Sabinum, i, n. sabinsko vino
Saguntum, i, n. Sagunt, grad u Hispa-
niji; Saguntinus, adi. saguntski; Sa­
guntinus, i, m. Sagunćanin
Salamis, inis, f. Salam ina, otok u Sa-
ronskom zalivu u Grčkoj; Salaminius,
adi. salam inski; Salaminius, ii, m. Sa-
lam injanin
Salii, orum, m. Salijci, zbor M artovih
svećenika; Saliaris, e, adi. salijski
Salinator, 5ris, m. Salinator, rim ski pri-
djevak
Sallustius, ii, m. 1) ime rim skog roda;
2) rim ski pisac; Sallustianus, adi. Sa-
lustijev
Salmoneus, ei, m. Salm onej, kralj u Eli­
di, m itsko lice
Salonae, arum i Salona, ae, /. Salona
(Solin), grad u Dalm aciji
Samarobriva, ae, /. Sam arobriva, gal­
ski grad (danas Amiens)
Samnium, ii, n. Sam nij, zemlja u Ita li­
ji; Samnites, ium , m. Sam nićani; Sam­
nis, itis, adi. sam nitski
Samos, i, f. Sam, otok u Egejskom m o­
ru; Samius, ii, m. stanovnik otoka S a­
ma
Samothrace, es, f. Sam otraka, otok u
Egejskom m oru; Samothraces, um, m.
Sam otračani
319 Sena
Santoni, orum, m. Santonci, galsko ple­
me
Sapphd, us, /. Sapfa, grčka pjesnikinja;
Sapphicus, adi. safički
Sardanapalus, i, m. Sardanapal, asirski
kralj
Lidiji; Sardiani, orum, m. stanovnici
S arda
Sardinia, ae, f. Sardinija, otok; Sardi­
niensis, e, adi. sardinski; Sardi, orum,
m. Sardinci
Sarmatae, arum , m. Sarm aćani, stanov­
nici današnje poljsko-ruske nizine
Sarpedon, onis, m. Sarpedon, sin Jupi-
terov, m itsko lice
Saturnus, i, m. S aturn, rim ski bog us­
jeva; Saturnius, adi. Saturnov; Satur­
nius, Ii, m. sin Saturnov, Ju p iter; Sa­
turnalia, orum, n. svetkovina u čast
S aturnu
Scaevola, ae, m. Scevola (Ljevoruki),
pridjevak Mucijev
Scamander, dri, m. Skam andar, rijeka
u Troadi
Scylla, ae. /. Scila, m itska nem an; Scyl­
laeus, adi. Scilin, scilski
Scyrus, i, f. Skir, jedan od Sporadskih
otoka
Scythae, arum , m. Skiti; Scythicus, adi.
skitski
Segesta, ae, /. Segesta, grad na Siciliji;
Segestanus, adi. segestanski; Segesta­
nus, i, m. stanovnik Segeste
Sigusiavi, orum, m. Seguzijavci, narod
galski
Seianus, i, m. Sejan, T iberijev ljubim ac
Seius, i, m. Sej, ime rim skog roda
Seleucia, ae, f. Seleukija, ime više g ra­
dova u Aziji
Seleucus, i, m. Seleuk, vojskovođa A le­
ksandra Velikoga
Semele, es, /. Semela, kći Kadm ova
Semiramis, Iđis, f. Sem iram ida, kraljica
asirska
Sempronius, ii, m. Sem pronije, ime rim ­
skog roda; Sempronius, adi. Sem pro-
nijev, sem pronijski (lex)
Sena, ae, /. Sena (Siena), grad u Um-
b riji
Seneca 320
Seneca, ae, m. Seneka, 1) rim sko obi­
teljsko ime; 2) odgojitelj cara N erona
Senones, um, m. Senonci, narod u G a­
liji
Septimius, Ii, m. Septim ije, im e rimskog
roda
Sequana, ae, m. Sekvana, rijeka u G a­
liji, danas Seina
Sequani, drum, m. Sekvanci, narod gal­
ski
Serapis, is ili Idis, m. Serapis, egipatsko
božanstvo
Seres, um, m. Serani, narod u današnjoj
K ini; Sericus, adi. serski; Serica,
orum , n. svileno tkanje
Sergius, Ii, m. Sergije, ime rim skog roda
Serranus, i, m. Seran, pridjevak rodu
A tili jevu
Sertdrius, Ii, m. S ertorije, pristaša Ma-
rijev; Sertorianus, adi. S ertorijev
Servilius, Ii, m. Servilije, im e rimskog
roda
Servius, Ii, m. Servije, rim sko lično ime
Sesostris, Idis, m. Sezostrid, egipatski
k ralj
Sestius, Ii, m. Sestije, ime rim skog roda
Sestus, i, /. Šest, grad u T rakiji
Severus, i, m. Sever, rim sko ime
Sextius, Ii, m. Sekstije, im e rimskog
roda
Sibylla, ae, /. Sibila, proročica; Sibylli­
nus, adi. Sibilin, sibilinski
Sicani, drum, m. Sikanci, narod n a Si­
ciliji; Sicanius, adi. sikanski
Sicania, ae, f. Sicilija
Siculi, drum , m. Sikulci; Siculus, adi. si-
kulski
Sicyon, dnis, f. Sikion, grad na Pelopo-
nezu; Sicyonius, adi. sikionski
Sidon, dnis, f. Sidon, grad u Fenikiji;
Sidonicus ili Sidonius, adi. sidonski;
Sidones, um ili Sidonii, drum, m. Si-
donci
Sigambri, drum , m. Sigam bri, germ an­
sko plem e
Sigeum, i) n. Sigej, r t i grad u Troadi;
Sigeus, adi. sigejski
Silanus, i, m. Silan, pridjevak obitelji
Junijevaca
S poletium
Silenus, i, m. Silen, 1) pratilac Bakhov;
u pl. = stari satiri; 2) grčki pisac po­
vijesti
Silius, Ii, m. Silije, ime rim skoga roda
Silvanus, i, m. Silvan, rim ski šum ski
bog
Silvia = Rhea
Silvius, Ii, m. Silvije, kralj u Albi
SImo, dnis, m. Simon, poglavica židov­
ski
Slmdis, oentis, m. Simoent, rijek a u
Troadi
Simonides, is, m. Simonid, grčki pjes­
nik; Simonideus, adi. Simonidov, si-
monidski
Sinon, dnis, m. Sinon, G rk pod Trojom
Sinopa, ae, /. Sinopa, grad u Paflagoniji
Sinuessa, ae, j. Sinuesa, grad u Laciju
Sipylus, i, m. Sipil, gora u Lidiji
Sirenes, um, /. Sirene, m itska bića
Sirmio, dnis, /. Sirm ion, poluotok na
G ardskom jezeru
Sirmium, Ii, n. Sirm ij (danas Srijem ska
i Mitrovica)
Sisenna, ae, m. Sizena, rim ski govornik
i pisac
Sisyphus, i, m. Sizif, m itsko lice
Smintheus, ei, m. Sm intej, pridjevak
Apolonov
Smyrna, ae, f. Sm irna, grad u Joniji;
Smyrnaei, drum , m. stanovnici S m irne
Socrates, is, m, Sokrat, grčki filozof;
Socraticus, adi. Sokratov, sokratski;
Socratici, drum, m. pristaše Sokra-
tove
Solon, dnis, m. Solon, atenski zakono­
davac
Sophocles, is m. Sofoklo, grčki pisac
tragedija; Sophocleus, adi. Sofoklov
Sophron, dnis, m. Sofron, grčko ime
Sdracte, is, n. Sorakt, gora u E tru riji
Sosla, ae, m. Sozija, ime roba
Sosius, Ii, m. Sozije, ime rim skog roda
Sparta, ae, /. S parta, glavni grad Lako-
nije; Spartanus, adi. spartanski; Spar­
tanus, i, m. i Spartiates, ae, m. S p ar­
tanae
Spartacus, i, m. S partak, vođa pobu­
njenih robova
Sphinx, gis, f. Sfinga, m itska nem an
Spoletium, Ii, n. Spoleto, grad u Um -
S p u rin n a
briji; Spoletinus, adi. spoletski; Spo­
letinus, i, m. Spolećanin
Spurinna, ae, m. Spurina, haruspeks za
vrijem e Cezarovo
Stagira, orum, n. Stagira, grad u M ake­
doniji; Stagirites, ae, m. Stagiranin
Statilius, Ii, m, Statilije, ime rimskog
roda
Statius, Ii, m. Stacije, ime rim skog roda
Stertinius, Ii, m. Stertinije, stoički fi­
lozof
Stesichorus, i, m. Stezihor, grčki pjesnik
Sthenelus, i, m. Stenel, mitsko lice; avis
Stheneleis = labud
Strophades, um, f. Strofadi, dva otoka
u Jonskom m oru
Strophius, Ii, m. Strofije, otac Piladov
Strymo(n), onis, m. Strim on, rijeka u
T rakiji, danas S trum a
Stymphalus, m. Stim fal, brdo i jezero u
A rkadiji
Styx, ygis, /■ Stiks, rijeka u podzemlju;
Stygius, adi. stigijski; paklen, grozan
Subura, ae, /. Subura, predio u Rimu;
Suburanus, adi. suburski
Suebi, orum, m. Svebi, germ ansko ple­
me; Suebus, adi. svepski; Suebia, ae,
/. Svebija, zem lja Sveba
Suessa, ae, f. Svesa, grad u K am paniji;
Suessanus, adi. svešanski
Suetonius, Ii, m. Svetonije, 1) ime rim ­
skog roda; 2) rim ski povjesničar
Sulla, ae, m. rim sko obiteljsko ime; Sul­
lanus, adi. Sulin; Sullani, drum, m.
pristaše Suline
Sulmo, onis, m. Sulmon, grad u Italiji;
Sulmonenses, Ium, m. stanovnici Sul-
mona
Sulpicius, ii, m. Sulpicije, ime rim skog
roda
Susa, orum, n. Suza, grad u Perziji
Sybaris, is, 1) m. Sibaris, rijeka; 2) f-
Sibaris, grad
Sychaeus, i, m. Sihej, muž Didonin
Syene, es, /. Siena, grad u Egiptu
Symplegades, um, f. Simplegade, dva
otoka na ulazu u Crno more
Syphax, acis, m. Sifaks, kralj num idski
Syracusae, arum , f. Sirakuza, grad na
Siciliji; Syracusanus, adi. sirakuški;
Syracusanus, i, m. Sirakužanin
21 L A T IN S K O -H R V A T S K I R JE Č N IK
321 T au ri
Syria, ae, f. Sirija; Syriacus, adi. sirij­
ski; Syri, orum, m. i Syrii, orum, m.
Sirijci
Syros, i, f. Sir, jedan od K ikladskih oto­
ka; Syrius, adi. sirski
Syrtis, is, /. Sirta, prud na sjevernoj
obali Afrike
T
T. = Titus, i, m. Tito, rim sko ime
Ti. = Tiberius, Ii, m. Tiberije, rimsko
ime
Tacitus, i, m. Tacit, rim ski povjesničar
Taenarus, i, m. i /. Tenar, predgorje i
grad u Lakedem onu; Taenarius, adi.
tenarski
Tagus, i, m. Tag, rijeka u Luzitaniji
(Tajo)
Talassio, svatovski uzvik u Rimu
Tamesis, is, m. Temza (Themse), rijeka
u B ritaniji
Tanais, is, m. Tanais, sada Don, rijeka u
S arm atiji
Tantalus, i, m. Tantal, m itsko lice
Tarentum, i, n. Tarent, grad u južnoj
Italiji; Tarentini, orum, m. Tarenćani
Tarpeius, i, m. Tarpej, ime rim skog roda
Tarpeia, ae, /. Tarpeja, R im ljanka izda­
jica
Tarquinii, drum, m. Tarkvin, grad u
E tru riji; Tarquinius, adi. iz Tarkvina;
Tarquiniensis, e, adi. tarkvinski; Tar­
quiniensis, is, m. čovjek iz T arkvina
Tarracina, ae, /. Taracina, grad u Laciju
Tarraco, dnis, f. T arakon (Tarragona),
grad u Hispaniji; Tarraconensis, e,
adi. tarakonski; Tarracdnensis, is, m.
Tarakonac, T arakonjanin
Tarsus, i, f. Tarz, grad u Kilikiji
Tartarus, i, m. i Tartara, drum, n. dio
podzemnog svijeta za grešnike; Tarta­
reus, adi. tartarsk i; podzemni; užasan
Tatius, Ii, m. Tacije, kralj sabinski
Tauri, drum, m. Tauri, skitsko pleme;
Tauricus, adi. taurski
T au ru s
Taurus, i, m. Taur, 1) gora u Aziji; 2)
rijek a u Aziji
Taygete, es, f. Tajgeta, kći Atlantova,
jedna od Vlašića (Plejada)
Taygetus, i, m. Tajget, gorje među La-
kedemonom i Mesenijom
Tecmessa, ae, f ■ Tekmesa, žena Ajan-
tova
Tegea, ae, /. Tegeja, grad u Arkadiji;
Tegeaeus, adi. tegejski; Tčgeatae,
arum , m. Tegejani
Telamon, 6nis, m. Telamon, otac A jan-
tov; Telamonius, adi. Telamonov
Telegonus, i, m. Telegon, sin Odiseja i
K irke
Telemachus, i, m. Telemah, sin Odise-
jev
Telephus, i, m. Telef, kralj u Miziji
Tempe, n. pl. (indecl.) Tempa, dolina u
Tesali j i
Tencteri, orum, m. T enkteri, germ ansko
pleme
Tenedos, i, Tened, otok kraj Troje;
Tenčdlus, adi. tenedski; Tenedius, ii,
m. Teneđanin
Tenus, i, /. Ten, jedan od K ikladskih o-
toka
Teos, i, f. Tej, grad u Joniji; Teius, adi.
tejski; Teius, i, m. Tejanin
Terentius, Ii, m. Terencije, 1) rim ski
rod; 2) rim ski pisac kom edija
Tereus, i, m. Terej, kralj u Trakiji
Tergeste, is, n. i Tergestum, i, n. Trst;
Tergestinus, adi. tršćanski; Tergesti­
nus, i, m. Tršćanin
Terminalia, Ium, n. Term inalije, svet­
kovina Term inova
Terminus, i, m. Termin, bog međaša
Tethys, yos, f. Tetija, m orska božica,
žena Oceanova
Teucer, eri, m. Teukar, prvi kralj tro ­
janski; Teucrus, adi. trojanski; Teucri,
orum, m. Trojanci; Teucria, ae, f-
Troada
Teutoburglensis saltus T eutoburška šu­
m a u G erm aniji
Teutoni, orum, m. i Teutones, um, m.
Teutonci, germ ansko pleme
Thai's, Idis, /. Taida, grčko ime
Thales, etis ili is, m. Tales, grčki filozof
322 T h essild n ic a
Thalia, ae, /. Talija, jedna od devet m u­
za
Thamyras, ae, m. Tam ira, Tam iris,
trački pjevač
Thapsus, i, f. Taps, grad u Africi
Thasus, i, f. Tas, otok u Egejskom moru;
Thasius, adi. taški; Thasius, Ii, m.
Tašanin
Thebae, arum, f. Teba, grad beotski;
Thebanus, i, m. Tebanac
Themis, Idis, f. Temida, grčka božica
pravde i zakona
Themistocles, is, m. Temistoklo, glaso­
viti A tenjanin; Themistocleus, adi.
Temistoklov
Theocritus, i, m. Teokrit, grčki pjesnik
TheodSrus, i, m. Teodor, grčko ime
Theodosius, Ii, m. Teodozije, 1) grčko
ime; 2) rim ski car
Theophanes, is, m. Teofan, grčki povje­
sničar
Theophrastus, i, m. Teofrast, grčki filo­
zof
Theopompus, i, m. Teopomp, grčki po­
vjesničar; Theopompeus, adi. Teopom-
pov
Theramenes, is, m. Teram en, jedan od
tridesetorice tirana u Ateni
Thermae, arum, f. Terme, grad na Sici­
liji; Thermitanus, adi. term ski; Ther­
mitanus, i, m. T erm ljanin
Thermopylae, arum , f. Termopile, k la­
nac u Lokridi
Thersites, ae, m. Terzit, Ahejac pod
Trojom
Theseus, ei, rn. Tezej, m itski atenski
kralj; Theseius, adi. Tezejev, tezejski
Thespiae, arum, /. Tespija, grad u Beo-
tiji; Thesplenses, ium, m. stanovnici
Tespije
Thespis, is, m. Tespis, osnivač grčke tr a ­
gedije
Thesprotia, ae, f. Tesprotija, pokrajina
u Epiru; ThesprStius, adi. tesprotij-
ski; Thesprotius, ii, m. stanovnik Tes-
protije
Thessalia, ae, f. Tesalija, grčka zemlja;
Thessalus, adi. tesalski; Thessalus, i,
m. Tesalac
Thessalonica, ae, /. Tesalonika, grad u
M akedoniji, danas Solun
T hestorides 323
Thestorides, ae, m. sin Testorov, vrač
K alhant
Thetis, Idis, /. Tetida, m ajka Ahilejeva
Thoas, antis, m. Toant, 1) kralj u Tau-
riji; 2) kralj na Lem nu
Thracia, ae, /. T rakija; Thraces, um.
m. Tračani
Thrasybulus, i, m. Trazibul, glasoviti
A tenjanin
Trasymachus, i, m. Trazim ah, grčki so-
fist
Thucydides, is, m. Tukidid, grčki povje­
sničar
Thurii, orum, m. Turij, grad u Luka-
niji; Thurinus, i, m. Turijac
Thyestes, ae i is, m. Tijest, sin Pelopov
Tiberis, is, m. Tiber, rijeka u Italiji;
Tiberinus, adi. tiberski
Tiberius, li, m. Tiberije, 1) rim sko ime:
2) rim ski car
Tibullus, i, m. Tibul, rim ski pjesnik
Tibur, iiris, n. Tibur, grad u Laciju,
sada Tivoli; Tiburs, rtis, m. T ibura-
nin
Ticinum, i, n. Ticin, grad na rijeci Ti-
cinu
Ticinus, i, m. Ticin, rijeka u Italiji
Tigellius, Ii, m. Tigelije, ime dvaju
m uzičara
Tigranes, is, m. Tigran, kralj arm enski
Tigranocerta, orum, n. Tigranocerta,
glavni grad arm enski
Tigurini, orum, m. Tigurinci, plem e hel-
vetsko; Tigurinus, adi. tigurinski
Timaeus, i, m. Timej, 1) grčki povjesni­
čar; 2) grčki filozof
Timavus, i, m. Timav, rijeka kraj T rsta
Timoleon, ontis, m. Timoleont, korin-
tski vojvoda
Timon, 5nis, m. Timon, poznati atenski
m izantrop
Timotheus, i, m. Timotej, 1) sin Kono­
nov; 2) m uzičar iz M ileta
Tiresias, ae, m. Tirezija, slijepi gatalac
u Tebi
Tiridates, ae i is, m. Tiridat, kralj a r­
m enski
TIryns, nthis, f. T irint, grad u Argolidi
Tisiphone, es, f. Tizifona, jedna od
F u ri ja
T ripolis
Titan, anis. rn. Titan, pi. TItanes, um,
m. i Titani. orum. m. Titani, m itska
lica; Titanius, adi. titanski
Tithonus, i. m. Titon. muž Aurore, pre­
tvoren u čvrčka
Tities, Tum. m. ili Titienses, ium. m. Ti-
ciji. jedan od tri rim ska roda
TItlus, adi. Ticije. ime rim skog roda
Titurius, ii, m. Titurije. legat Cezarov
TItus, i, m. Tito. 1) rim sko ime; 2) rim ­
ski car
Tityos, i. m. Titij. sin Ju p itera i Geje
Tityrus, i. m. Titir. ime pastira
Tm5lus, i. m. Tmol. gora u Lidiji
Toletum, i, n. Tolet. grad u Hispaniji,
danas Toledo: Toletani, orum, m. To-
letanci. Toledani
Tolosa, ae. f. Toloza. grad u Galiji, da­
nas Toulouse: Tolosanus, adi. toloiki;
Tolosates, ium. m. Toložani
Tomis, Idis, f. i Tomi, orum. m. Tomi,
grad na obali Crnoga m ora; Tomita­
nus, adi. tomski; Tomitae, arum, m.
stanovnici Toma
Tomyris, is. /. Tomiris, skitska kraljica
Trabea, ae. m. Trabeja. rim ski pisac ko­
m edija
Trachin, Inis. f. Trahin. grad u Tesaliji;
Trachinius, adi. trahinski: Trachiniae,
arum . f. T rahinjanke. naslov Sofok-
love tragedije
Traianus, i. m. T rajan (Trojan), rim ski
car
Trapezus, untis. f. Trapezunt, grad u
Pontu
Trasimenus (lacus) Trazim ensko jezero
u E tru riji
Trebatius, Ii, m. Trebacije, ime rimskog
roda
Trebia, ae. m. Trebija, rijeka u gornjoj
Italiji
Trebonius, Ii, m. Trebonije, 1) ime rim ­
skog roda; 2) Cezarov legat u Galiji
Trlballi, orum, m. Tribalci, tračko ple­
me
Trldentum, i, ti. Trident, danas Trento
Trinacria, ae, f. T rinakriia, staro ime za
Siciliju; Trinacrius, adi. trin ak rijsk i
Trinobantes, Ium, m. Trinobanti, b ri­
tansko pleme
Tripolis, is, /. Tripolis, ime više gradova
T riptolem us 324
Triptolemus, i, m. Triptolem , otac po­
ljodjelstva i sudac u podzemnom svi­
jetu
Triton, onis, m. Triton, m orski bog, sin
Neptunov
Tritonia, ae, /. = Palada
Troezen, inis, f. Trezen, stari grad u
Argolidi
Troilus, i, m. Troilo, sin P rijam ov
Troiugena, ae, m. i f. u Troji rođeni
Trophonius, Ii, m. Trofonije, proročko
božanstvo u Beotiji
Tros, ois, m. Tros, kralj u F rigiji; Tr5ia,
ae, f. Troja, grad; Troianus, Troius,
Troicus, adi. trojanski; Troiani, orum,
m. ili Troes, um, m. Trojanci; Troas,
adis, f. Troada, zemlja
Tuisco, onis, m. Tuiskon, praotac ljudi,
sin zemlje kod starih G erm ana
Tullius, Ii, m. Tulije, rod rim ski; Tullia­
nus, adi. Tulijev; Tullianum, i, n. donji
dio rim ske državne tam nice
Tullus, i, m. Tulo, rim sko ime
Tunes, etis, m. T unet (Tunis)
Turdetani, orum, m. Turdetanci, his-
pansko plem e
Turius, Ii, m. Turije, ime rim skog roda
Turnus, i, m. Turno, kralj rutulski
Turones, um i Turoni, orum, m. Turonci,
galsko pleme
Turpilius ii, m. Turpilije, ime rimskog
roda
Turranius, Ii, m. T urani je, ime rimskog
roda
Tusci, orum, m. Tusci, Etruščani, sta­
novnici E tru rije; Tuscus, adi. tuščan-
ski, etrurski
Tusculum, i, n. Tuskul, grad u Laciju;
Tusculanus, adi. tuskulski; Tuscula­
nus, i, m. stanovnik Tuskula
Tusculanum, i, n. T uskulan, ime Cicero-
nova im anja
Tydeus, ei, m. Tidej, otac Diomedov
Tydides, ae, m. sin Tidejev, Diomed
Tyndareus, i, m. T indarej, mitsko lice
Tyndarldes, ae, m. sin T indarejev (Ka-
stor i Poluks); Tyndaris, Idis, f. kći
T indarej eva (Helena ili K litem estra)
Typhoeus, ei, m. ili Typhon, 5nis, m.
Tifon, jedan od giganata
Vandali
Tyras, ae, m. Tira. rijeka u Sarm atiji,
danas D njestar
Tyrrheni, orum. m. Tirenci, praoci Et-
ruščana: Tyrrhenus, adi. tirenski
Tyrrhenum mare Tirensko m ore
Tyrus, i. f. Tir. grad u Fenikiji; Tyrius,
adi. tirski; Tyrius, Ii, m. stanovnik
Tira
Tyrtaeus, i, m. Tirtej. grčki pjesnik
U
Ubli, orum, m. Ubijci. germ ansko ple­
me: Ublus, adi. ubijski
Ucalegon, ontis, m. Ukalegon, Trojanae
Ulixes, is, m. Uliks, latinsko im e za
Odiseja
Umbri, orum, m. Um brijci
Umbria, ae. f. Um brija, pokrajina u
srednjoj Italiji; Umber, bra, brum ,
adi. um brijski
Urania, ae, f. U ranija, jedna od devet
muza
Urbinum, i, n. U rbin (Urbino), grad u
Um briji; Urbinas, atis, m. U rbinae
Usipetes, um, m. Uzipećani, germ ansko
pleme
Utlca, ae, f. Utika, grad u Africi; Uti­
censis, e, adi. utički; Uticensis, is, m.
Utičanin
Uxellodunum, i, n. Ukselodun, grad u
Galiji
V
Vacalus i, m. ili Vahalis, is, m. Vahal
(Waal), zapadni rukav Rajne
Vaccaei, orum, m. Vakcejani, hispan-
sko pleme
Vacuna, ae, f. Vakuna, sabinska božica
Vaga, ae, /. Vaga, grad u N um idiji; Va­
genses, Ium, m. stanovnici grada Vage
Valentia, ae, /. Valencija, hispanski grad
Valerius, Ii, m. V alerije, ime rim skog
roda
Vandali, orum, m. Vandali, germ ansko
plem e
Vangiones
Vangiones, um, m. Vangionci, germ an­
sko plem e
Vardaei, orum, m. Vardejci, ilirsko ple­
me u Dalm aciji
Vargunteius, i, m. V arguntej, rim ski
senator
Varius, Ii, m. Varije, ime rim skog roda
Varro, onis, m. Varon, 1) obiteljsko ime
rimsko; 2) rim ski vojskovođa; 3) rim ­
ski učitelj i pisac; Varronianus, adi.
Varonov, varonski
Varus, i, m. Var, 1) obiteljsko ime rim ­
sko; 2) Augustov vojskovođa
Vaticanus, adi. vatikanski
Vatinius, Ii, m. Vatinije, ime rim skog
roda
Veii, orum, m. Veji, grad u E tru riji;
Veiens, entis i Veientanus, adi. vej-
ski; Veiens, entis, m. i Veientanus, i,
m. stanovnik Veja
Veiovis, is, m. Vejovis, staro rim sko bo­
žanstvo
Velabrum, i, n. V elabrum , ulica i tržnica
u Rimu
Veleda, ae, /. Veleda, germ anska pro­
ročica
Vella, ae, f. Velija, 1) predio grada Ri­
ma; 2) grad u Lukaniji; Veliensis, p,
adi. velijski; Veliensis, is, m. stanov­
nik Velije
Velitrae, arum , /. Velitra, grad volščan-
ski; Veliternus, adi. velitrejski; Ve­
liternus, i, m. stanovnik V elitre
Velleius, i, m. Velej, ime rim skog roda
Venafrum, i, n. V enafar, grad u K am -
paniji; Venafranus, adi. vanafarski
Venedi, orum, m. Venedi (Vinidi, Ven­
di), slavensko plem e na srednjoj Visli
Veneti, orum, m. Veneti; Venetus i Ve­
neticus, adi. venetski; Veneticus, adi.
venetski; Venetus, i, m. Venet
Venetia, ae, f. Venecija, pokrajina u
gornjoj Italiji
Venilia, ae, f. Venilija, nim fa, m ajka
Turnova
Ventidius, Ii, m. Ventidije, ime rim skog
roda
Venus, eris, /. Venera, božica ljubavi,
Venerius, adi. V enerin
Venusia, ae, /. Venuzija, grad u A puliji
325 V olaterrae
Vercellae, arum , Vercela, grad u gor­
njoj Italiji
Vercingetorix, igis, m. Vercingetoriks,
vojvoda galski
Vergilius, li, m. Vergilije, rim ski pjes­
nik
Verona, ae, /. Verona, grad u gornjoj
Italiji; VerSnensis, e, adi. veronski;
Verđnensis, is, m. V eronjanin
Verres, is, m. Ver, rim sko Obiteljsko
ime; Verrinus, adi. Verov
Vertumnus, i, m. Vertum no, rim ski bog
prom jene
Veseris, is, m. Vezeris, rijeria u K am -
paniji
Vesontio, onis, m. Vezoncion (Besangon),
grad u G aliji
Vesta, ae, f. Vesta, božica domaćeg og­
njišta; Vestalis, e, adi. Vestin; virgo
Vestalis V estalka
Vesuvius, Ii, m. Vezuv, gora u Italiji
kod N apulja
Vienna, ae, /. V ijena (Vienne), grad u
G aliji
Viminalis collis, Viminal, jedan od se­
dam brežuljaka grada Rima
Vindelici, orum, m. Vindelici, keltsko
plem e na jugu od D unava; grad Au­
gusta Vindelicorum = A ugsburg
Vipsanius, Ii, m. Vipsanije, ime rimskog
roda
Virginius Ii, m. Virginije, ime rimskog
roda
Viriathus, i, m. V irijat, vođa Luzitanaca
VIrIdomarus, i, m. Viridom ar, galski vo­
đa
Vistula, ae, f. Visla, rijek a u današnjoj
Poljskoj
Visurgis, is, m. Vesera (Weser), rijeka u
G erm aniji
Vitellius, Ii, m. Vitelije, ime rim skog
roda; Vitellianus, adi. Vitelijev; Vite­
lliani, 5rum, m. vojnici Vitelijevi
Vocates, Ium, m. Vokati, galsko pleme
VocSnlus, Ii, m. Vokonije, ime rim skog
roda
Vocontii, orum, m. Vokonćani, galsko
plem e
Volaterrae, arum , /. V olatera, grad u
E tru riji; Volaterranus, adi. volaterski;
Volaterranus, i, m. V olateranin
V olcanus 326
Volcanus, v. Vulcanus
Volsci, orum, m. Volščani, plem e u La-
ciju; Volscus, adi. volščanski
Volsinii, orum, m. Volsin, grad u E tru ­
riji; Volsiniensis, e, adi. volsinski;
Volsiniensis, is, m. Volsinjanin
Voltumna, ae, /. Voltumna, božica e tru r­
skog saveza
Vosegus, i, m. Vogezi (Vosges), planin­
ski lanac u Galiji
Vulcanus, i, m. Vulkan, rim ski bog v at­
re; Vulcanius, adi. Vulkanov, vulkan­
ski
Vultur, uris, m. V ultur, brdo u A puliji,
Vulturnus ventus, jugoistočnjak
Vulturnum, i, n. V ulturn, grad u K am -
paniji
Vulturnus, i, m. V ulturn, rijeka u Kam -
paniji
X Zeno, onis, m. Zenon, grčki filozof
Xanthippe, es, /. K santipa, žena Sokra-
tova
Z opyrus
Xanthippus, i, m. Ksantip, grčko ime
Xanthus, i, m. Ksanto, ime više rijeka
Xeno, onis, m. Kserion, grčki filozof
Xenocrates, is, m. K senokrat, učenik
Platonov
Xenophanes, is, m. Ksenofan, grčki filo­
zof
Xenophon, ontis, m. Ksenofont, grčki
pisac
Xerxes, is, m. Kserkso, perzijski kralj,
sin D arijev
z
Zacynthus, i, /. Zakint, otok u Jo n ­
skom m oru
Zama, ae, f. Zama, grad u N um idiji
Zancle, es, f. Zankle, staro im e grada
Mesane
Zeuxis, is ili Idis, m. Zeuksis, grčki sli­
kar
ZSpyrus, i, m. Zopir, ugledan P erzijanac
 ip »Šk o l s k a k n j ig a «
Zagreb, Masarykova 28

Za izdavača
mr. M IU EN K O ŽAGAR

Grafički urednik
2EU K O IVANClC

K orekturu obavio
PAVAO PAUS

Naklada 5 000 prim jeraka

Tisak završen u ožujku 1991.