Download as pdf or txt
Download as pdf or txt
You are on page 1of 2

PRIKAZIVANJE PROCESA RADA TJ.

TAČKE KOJE PREZENTACIJA TREBA DA SADRŽI:

1. Naziv rada: Proces ili šta je stvarno VAŽNO za mene?

2. Koncept: zajednička izjava (statement) – šta radimo i zašto?

3. Uspostavljanje ciklične strukture


* objasniti svaki pojam u cikličnoj strukturi, njihov međusobni tok i cilj
* obrazložiti artefakte kroz prostorne, egzistencijalne i društveno-političke nivoe

Lično-kolektivno susret (kao događaj, odluka i razmena) privatno i javno (uzrokuje materijalizaciju događaja u
prostoru i u međusobnim odnosima) promena evolucija

Vreme se prožima, kao važan segment, tokom celog procesa. Prošlost se vezuje za odnos lično-kolektivno, zatim se
sadašnjost predstavlja kroz susret i materijalizaciju istog i, na samom kraju, promena koja nas usmerava ka evoluciji
biva vezana za budućnost. Prošlost je u ovom procesu prisutna kroz raznovrsne artefakte, objekte koji se mogu
kategorizovati od nivoa ruke, tela, sobe, kuće, susedstva (ulice), grada, regiona i države. Artefakti koji pripadaju do
nivoa kuće spadaju u privatni i lični, te porodični i grupni identitet. Susedstvo, odnosno, ulica predstavljaju javne
artefakte koji spadaju u kolektivni, društveni, nacionalni i državni identitet.

4. Mapiranje prostora Kafkine kuće i razrada uloga artefakata kao potencijala za konstruisanje narativa
*definisati pojam špajz i trpezarija u odnosu na prostor Kafkine kuće i značenje istih
*pojasniti artefakte u kontekstu pojednica (dati nekoliko konretnih primera i priča)
*objasniti proces, tok i gradaciju razmene (opet nekoliko konkretnih primera)

Zavisno od načina mapiranja (telima i artefaktima) Kafkine kuće, zaključak je uvek bio identičan. Mala soba pripada
protagonistima, biva njihovo sklonište i intiman prostor. Velika soba je javna i pripada publici i umetnicima. Isti nivo
važnosti dobija se i mapiranjem artefaktima i to: mala soba – ŠPAJZ, velika soba – TRPEZARIJA.
Artefakti kao pojedinačni, individualni i intimni objekti imaju vrlo emotivno i dramatično značanje, čije prezentovanje
nailazi na prepoznavanje od strane drugih individua. Razmenom istih ovo prepoznavanje se pojačava, akcentira se
priča, mesto priče, ljudi iz te priče, osećanja... Ova razmena direktno uzrokuje rađanje događaja.

5. Scensko-prostorno rešenje špajza i trpezarije u odnosu na događanje


*razraditi scensko-prostorno rešenje mreže u špajzu i pozicioniranje predmeta
*razraditi scensko-prostorno rešenje konzumiranja/DOŽIVLJAVANJA priče i odnosa između protogonista i publike u
trpezariji (definisati tipove konzumiranja/NAČINA PRENOŠENJA PRIČE KOJA RAĐA DOGAĐAJE i u zavisnosti od toga
rešiti ogranizaciju i artikulaciju prostora trpezarije i akcije protagonista u njoj)

U špajz su smešteni lični i kolektivni artefakti. Njihovo postojanje i vezivanje jeste identitet. Identitet u špajzu je
predstavljen kroz tri činioca: vreme, odnos pojedinac-društvo i prostor. Njihovo preplitanje gradi mrežu u špajzu, i u
zavisnosti od tih faktora predmeti su pozicionirani. U trpezariji isti ti predmeti, dobijaju svoju poziciju kao mesto gde
treba da budu konzumirani, preispitani (njihov potencijal za rađanje različitih narativa) u susretu sa publikom.

6. SUSRET - doživljavanje priče


*do pojedinosti razviti sve segmente i mogućnosti susreta između protagonista-publike
*na konkretnim primerima rešenja prostora objasniti i definisati neophodna sredstva i metode kojima se uspostavlja i
postiže željena interakcija
*na osnovu pojedinačnih susreta koncepirati dramaturgiju prostora celokupnog događanja

Susret sa publikom u trpezariji je proces predstavljanja priče koja se krije iza pojedinačnih artefakta, čija kulminacija se
postiže prepoznavanjem, identifikacijom i razmenjivanjem sa publikom na materijalnom i narativnom nivou. Zavisno od
te razmene, susreta i doživljaja, špajz i trpezarija menjaju svoj izgled, ambijent i značaj. Poseban akcenat stavlja se na
špajz koji je direktan materijalni pokazatelj celokupnog događaja i koncepta našeg rada.
7. Evolucija
*jasno definisati cilj
*jasno definisati željene posledice
*jasno definisati dramturgiju koja direktno ukazuje na porukom

Ciklična struktura je uspešna ukoliko promena bude postojala. Ona može biti na duhovnom ili pak na materijalnom
nivou. Cilj je preispitati koliko jako kolektivno utiče na naš individualni, intimni svet? Koliko zapravo gradi ili koliko mu
dozvoljavamo da bude deo našeg identiteta? Koliko se sve ovo direktno reflektuje iz izbora artefakata i njhovog
uparivanja, artikulacije u narativu protagoniste i šta se gradi u susretu sa publikom. Zavisno od dramturgije događanja u
susretu evolucija može biti prisutna i jasno vidljiva, opipljiva samim pogledom na promene koji se dešavaju u prostoru.

Trajanje prezentacije: do 30'

Mentorski tim

You might also like