Srednja mješovita škola Školska godina

"Mladost" Zenica 2021/2022

Završni ispit
Zanimanje: Građevinski tehničar

Tema:Drveni mostovi i razvoj drvenih mostova

Učenik: Mentor:
Andreja Goranović Alma Trakić dipl.ing

Zenica,Juni 2022
Sadržaj:

1.Uvod………………………………………………………………………………..1

2.Pradnosti i nedostaci drvenih mostova…………………………………………2

3. Materijal za izradu savremenih drvenih mostova……………………….…….4

4.Vrste mostova………………………………………………………………….….6

5.Starenje i zaštita drveta………………………………………………………….10

6. Vrste mostova……………………………………………………………………12

7.Trajnost drvenih mostova ………………………………….……………………13

8.Zaključak………………………………………………………….……………….15
1.Uvod

Most je građevina koja prevodi prometnice ili vodi preko neke zapreke. Za
mostovima je čovjek osjećao potrebu od kada postoji. Građenje mostova bilo je
oduvijek, a i danas je,posebno područje graditeljstva. Profesija graĎenja mostova
zahtjevno je i nemilosrdno zanimanje. Most ne gradi samo jedan čovjek, niti su u
procesu graĎenja aktivni samo oni koji ga neposredno izrađuju. Građenje mostova
teklo je stoljećima svojim polaganim razvojem, preteţito na osnovi iskustva s već
izvedenih objekata. U prvom razdoblju zadaci graditelja mostova ograničeni su na
pješačke prijelaze i mostove. Pojava ţeljeznice i razvoj brzog cestovnog prometa
uvjetovali su izgradnju mostova velikih otvora i duljina, koji su trebali biti brzo
sagraĎeni. Graditeljstvo je te zadatke rješavalo novim materijalom i konstrukcijama
raznolikih sistema i oblika. Stalni razvoj i zahtjevi cestovnog i ţeljezničkog prometa
nametnuo je potrebu čvrstog prijelaza često veoma širokih i dubokih vodenih
prepreka. Savremena tehnička i tehnološka dostignuća u graĎenju mostova
omogućila su da nekada ţelje o čvrstom prijelazu velikih usjeka, plovnih kanala,
morskih tjesnaca, uvala, zaljeva danas postanu stvarnost.

1
2.Pradnosti i nedostaci drvenih mostova

Prednosti:

 Povoljan omjer nosivosti i mase

 Estetska svojstva i uklapanje u okoliš
 Jednostavna i brza izvedba (mali utrošak energije pri proizvodnji)
 Predgotovljeni dijelovi
 Mala vlastita težina Povoljan utjecaj na donji ustroj
 Laka mogućnost ojačanja konstrukcije
 Velika trajnost elemenata koji se nalaze stalno u void
 Pozitivna energetska ravnoteža-emisija C02
 Drvo je ekološki i obnovljivi prirodni materijal
 Nisu osjetljivi na kloride iz soli za odleđivanje

Nedostaci:

 Neprikladnost za velika prometna optere ćenja

 Veliki troškovi održavanja
 Brzo smanjivanje čvrstoće s vremenom
 Mala trajnost na dodiru s tlom ili vodom
 Neotpornost spojeva na dinamička djelovanja

2
Drvo se koristi kao građevinski materijal za mostove,prednost je njegova široka
distribucija, mala zapreminska težina i lakoća obrade.

Uz prednosti, drvo ima i ograničenja - predmet propadanje, zbog čega drveni

mostovi brzo propadaju. Vijek trajanja drvenog mosta je 8 - 10 godina, ako se ne
preduzmu posebne mjere protiv propadanja. Dijelovi mosta, koji se nalaze u
uslovima promjenljive vlažnosti, truhnu nakon 5 do 7 godina.

Slika 1.Primjer drvenog mosta

Djelovanja koja je potrebno razmatrati prilikom projektiranja drvenog mosta mogu se

uzeti prema EN 1991:

1. EN 1991-1-1 – Gustoće, vlastite težine i dodatna stalna djelovanja

2. EN 1991-1-3 – Snijeg
3. EN 1991-1-4 – Vjetar
4. EN 1991-1-5 – Temperatura
5. EN 1991-1-6 – Izvedba
6. EN 1991-1-7 – Izvanredna djelovanja
7. EN 1991-2 – Prometno djelovanje na mostovima

3. Materijal za izradu savremenih drvenih mostova

Materijali koji se koriste prilikom izrade mostova:

1. Crnogorica (bor, ariš i duglazija)

2. Bjelogorica (hrast)
3. Tropska drva (ekki, iroko, opepe)

Podjela drva u klase:

1. Meko drvo: C14 – C40

2. Tvrdo drvo: D30 – D70

Materijali na osnovu drva:

1. LLD (lijepljeno lamelirano drvo)

2. LVL (lijepljeno lamelirano drvo od furnira)
3. Furnirske ploče
4. Šperploče, iverice, OSB ploče
5. Ploče vlaknatice
6. PSL (lijepljeno drvo s paralelnim vlaknima)

Lijepljeno lamelirano drvo

Lijepljeno lamelirano drvo je građevinski materijal koji se sastoji od tankih paralelno

lijepljenih lamela međusobno slijepljenih određenim vrstama ljepila pod određenim
uvjetima i predstavlja najčešće štapasti element konstrukcije, prizmatićnog
poprečnog presjeka praktički neograničenih dimenzija poprečnog presjeka i dužine.
Mogućnost izvedbe ravnih, trapeznih i zakrivljenih nosača.

Slika 2.Lamelarno lijepljeno drvo 4

Izbor najpovoljnije strukture mosta ovisi o nekoliko parametara:

1. Topografiji terena i krajoliku

2. Dužini prepreke
 3. Opterećenjima na most (cestovni pješački)
4. Zahtijevanim slobodnim profilima ispod i iznad mosta
5. Nosivosti tla
6. Arhitektonskim značajkama

Poprečni presjeci glavnih nosača:

o Puno drvo (meko ili tvrdo)
o Poprečno prednapete lamelirane ploče
o Križno lamelirane ploče
o Lamelirani nosači raznih oblika
o Mehanički lamelirani nosači
o Lamelirani blok nosači

4.Vrste mostova

4.1 Gredni mostovi

U presjecima rasponske konstrukcije grednih mostova pojavljuju se praktično samo

momenti savijanja i poprečne sile, eventualno momenti torzije, dok su uzdužne sile
male i praktično zanemarive.Osnovna koncepcija formiranja nosivog poprečnog
presjeka ovih konstrukcija sastoji se u izboru dostatno visokog nosača velike krutosti
na savijanje i zadovoljavajuće krutosti na posmik. U tom smislu odabiru se presjeci s
dovoljno širokim pojasevima i relativno uskim rebrom, a sve u cilju manjeg utroška i
racionalnog korištenja gradiva.

Statički sustavi suvremenih grednih mostova:

 Prosta greda
 Konzolne grede
 Virendel
 Sistemi s više prostih greda
 Kontinuirani sistemi
 Poduprti sistemi
 Greda sa zategom
 Gerberovi nosači

Slika 3.Primjeri grednih mostova

Statički sistemi grednih mostova mogu biti lagano zakrivljeni ali ne kao lučni nosači.

4.2.Lučni mostovi

Lučni mostovi su konstrukcije kojima je osnovni nosivi sistem luk ili svod. Iako ne
postoji strogo razgraničenje između luka i svoda, može se reći da je luk male, a svod
veće širine. Općenito, može se reći da su lučni nosači zakrivljeni nosači velikog
radijusa u odnosu na dimenzije poprečnog presjeka. Opterećenje izaziva uzdužnu
tlačnu silu u luku koja dominira u odnosu na momente i poprečne sile. Ta pojava,
tzv. lučno (svodno) djelovanje nastaje zbog fiksnog oslanjanja i zakrivljenosti osi
luka, koja je najčešće oblika kružnog luka, parabole ili polinoma višeg reda. Sama os
luka se određuje iz statičkih uvjeta za određena opterećenja. Kod mostova prijenos
sila na luk vrši se preko kolovozne konstrukcije. Prijenos sila vrši se preko zglobno ili
kruto vezanih štapova ili preko vješaljki. S obzirom na odnos krutosti kolovozne
grede i luka mogu nastati različiti slučajevi prikazani na slici 4. Crteži a i b prikazuju
spregu krutog luka i mekanog kolovoznog pojasa, c i d mekanog (štapnog) luka i
krute kolovozne konstrukcije, e i f krutog luka i krute kolovozne konstrukcije, te g i h
spregu krutog luka i krute kolovozne konstrukcije s krutom vezom stupova/vješaljki.

Slika 4.Sprega luka i kolovozne konstrukcije

Poprečni presjeci:

 Lamelirano drvo (najčešće) – dvostruki presjeci

 Mehanički lamelirano drvo
 Lamelirani blok nosači

Promjenjivi presjeci (po širini ili visini) lako se postižu lameliranjem. Rešetkasti lukovi
su promjenjive visine sa zakrivljenim pojasevima i ispunama od lameliranog drva.
Zatega može biti čelična ili od lameliranog drva.

Moguće forme lukova:

• Lučni nosač izveden kao rešetka

• Zakrivljena prednapeta lamelirana ploča

• Lukovi s malom visinom tjemena iznad kolničke konstrukcije zajedno s kolničkom

konstrukcijom čine rešetku (lukovi često poligonalni)
4.3 Viseči i ovješeni mostovi

Viseći i ovješeni mostovi su nosivi sklopovi s kojima prevladavamo najveće raspone.

Ovješeni (zauzdani) mostovi grade se od raspona koji su granični za ravne gredne
rasponske konstrukcije (150 – 200 m) i racionalna su i uspješna rješenja do cca 700
m. Sustavi visećeg i ovješenog mosta se jednako uspješno može primijeniti i za
manje raspone (50-200 m), posebice za pješačke mostove.Međusobna sličnost ova
dva sustava često dovodi laike u zabunu, pa se i ovješeni i viseći mostovi trpaju pod
zajedničko ime visećih mostova. Razlike ova dva sklopa su i u konstruktivnom i u
statičkom pogledu. Kod ovješenih mostova osnovni elementi sustava su grede za
ukrućenje, piloni i vješaljke. U visećih sustava su grede za ukrućenje, piloni i kabel
kao primarni element te vješaljke kao sekundarni elementi. Razlika je i u
aerodinamičnim svojstvima. Viseći mostovi su mekši i imaju slabiji sustav prigušenja,
stoga moraju imati aerodinamični poprečni presjek. Ovješeni mostovi su znatno
krući, s dobrim sustavom prigušenja (posebno moderni mostovi), pa im
aerodinamični presjek uglavnom nije potreban.

Slika 5.Tipovi ovješenih mostova

Uzdužna dispozicija ovješenih mostova ovisi o vrsti i obliku prepreke, dopuštenim

gabaritima i sl. Razlikuju se četiri osnovna sustava:

− simetričan most s dva raspona,

− nesimetričan most s dva raspona,

− simetričan most s tri raspona,

− nesimetričan most s tri raspona.

Dispozicije s više od tri raspona se vrlo rijetko izvode.

Sustavi visećih (kao i sustavi ovješenih mostova) razvili su se iz sustava lančanih
mostova, gdje su glavni nosivi sustav predstavljali metalni lanci. Razvojem
tehnologije proizvodnje čelika, metalne lance su zamijenila čelična užad. U
zavisnosti o načinu sidrenja krajeva nosivog kabela razlikujemo (crtež 4.28): − Pravi
viseći mostovi kod kojih je kabel sidren u tlo, − Viseći mostovi sidreni u gredi za
ukrućenje (prividni viseći mostovi). Ako su uvjeti za sidrenje dobri (kvalitetno tlo) tada
uvijek treba težiti rješenju s pravim visećim mostom.

Slika 6.Sustavi visećih mostova

5.Starenje i zaštita drveta

Truhlo drvo nije prirodni proces starenja materijala, već bolest koju uzrokuju gljivice.
U uvjetima koji isključuju vitalnu aktivnost gljiva, drvo se može čuvati više od hiljadu
godina.

Potraga za načinima povećanja vijeka trajanja drvenih mostova provodi se

korištenjem konstruktivna i hemijska zaštita drveta. 

Na konstruktivan način – ovo je prijelaz na konstrukcije bez cijevi i mehanička zaštita

elemenata mosta od vremenskih utjecaja nadstrešnicama,itd. 
Hemijska metoda – antiseptička obrada drveta supstancama koje ubijaju gljivice.
Antiseptički tretman može povećati vijek trajanja mosta 2-3 puta (do 30 godina, a pri
korištenju ljepljenih furnirskih konstrukcija do 40 godina i više). Ali treba napomenuti
da su i zeptic skupi. Drvo se prirodno raspada pod uticajem destruktivnih
faktora spoljasnjeg okruženja i mikroorganizmi uključeni u prirodni organsko-
anorganski ciklus. Vatrom je uništen značajan dio drvenih objekata. Konačno,
drvene konstrukcije se relativno lako rastavljaju i zamjenjuju naprednijim i
više savremeni materijalima...Nije iznenađujuće da su se drveni mostovi, čak iz
nedavne prošlosti, sačuvali samo u slikama, skicama i crtežima, historijskim
tekstovima i ostacima okamenjenog bajcanog drveta.

Slika 7.Primjer propadanja mosta

10

Antisepticki omogućavaju povećanje vijeka trajanja drvenih mostova za 2-3 puta,

međutim, njegova uporaba nailazi na određene poteškoće. Uljni aterialc su
najstabilniji, ali su skupi i ne prodiru dobro u drvo. Dubinska impregnacija drva u
autoklavu pod pritiskom, koja se koristi u tvornicama, nezgodna je za duge elemente
mosta.

Kod gradnje mostova bolje je koristiti metodu impregnacije u toplim i hladnim

kupkama. Drveni elementi se uranjaju 3-5 sati u kadu s vrućim antiseptikom (80-
95°C), zatim 1-2 sata u kadu s hladnim antiseptikom (40-50°C). Na vručpk kupki zrak
se uklanja iz drva, a na hladnoći – pore su ispunjene antiseptikom. Kako bi se
olakšala impregnacija, korisno je prethodno probušiti elemente. Gotove elemente
treba impregnirati, jer se tijekom njihove naknadne obrade (obrezivanje, pravljenje
rupa itd.) može ukloniti antiseptički sloj, obično debljine 2-3 cm.
Korištenje antiseptičkog drva i konstrukcija bez rezanja može povećati vijek trajanja
drvenih mostova do 15-20 godina ili više. Još su izdržljivije konstrukcije izrađene od
takozvanog oplemenjenog drva u obliku posebne šperploče visoke čvrstoće – drvo-
plastike.

11

6. Vrste mostova

Po vrstama mostove možemo podijeliti na razne načine; prema svrsi, mjestu,

značenju, veličini, trajnosti ili fiksnosti. Tako se dobivaju ove grupacije mostova:

6.1. Vrste mostova po svrsi ili po prometu na njima:

 Cestovni mostovi
 Ţeljeznički mostovi
 Pješački mostovi
 Mostovi za kombinovani promet
 Mostovi za vodovode i kanale (akvadukti)
  Zaštitni mostovi
 Kranski mostovi
 Mostovi prenosila
 Kombinovani mostovi

6.2. Vrste mostova po mjestu, položaju i vrsti zapreke

 Gradski mostovi
 Mostovi preko rijeka i vodotoka
 Mostovi nad udolinama i obroncima (vijadukti)
 Mostovi preko prometnica (nadvoţnjaci i podvoţnjaci)
 Mostovi na prilazima (rampama)
 Mostovi nad provalijama
 Nadvožnjaci

Nadvožnjak prevodi prometnicu iznad nivoa okolnog terena na kojem se nalazi

druga prometnica. – Podvožnjaci prevodi prometnicu ispod nivoa okolnog terena na
kojem se nalazi druga prometnica. Ponekad se za isti ateri koriste oba termina.

6.3.Vrste mostova po njihovom prometnom značenju

 Lokalni mostovi
 Tranzitni mostovi
 Magistralni most
 Sabirni mostovi
 Industrijski mostovi

12

7.Trajnost drvenih mostova

1. Provizoriji

Provizoriji su privremeni mostovi kod čije izgradnje nije presudna ekonomičnost

u smislu projektiranja i izvedbe. U pravilu, najbržim načinom u posebnim
okolnostima nastojimo omogućiti prijelaz preko zapreke, često gradeći
materijalom koji je trenutno pri ruci. Period eksploatacije takvih mostova je kratak
– u pravilu kraći od vremena trajnosti građe pod najnepovoljnijim okolnostima.

2. Polustalni mostovi
Polustalni mostovi se grade za stanoviti vremenski period nakon kojeg će biti
uklonjeni ili zamijenjeni novim mostom. – Privremeni drveni mostovi grade se
ograničeno vrijeme upotrebe, a to je vrijeme kraće od vremena trajanja građe. –
Polustalni mostovi su građevine koje trebaju trajati što duže. Kod toga će se
trajanje mosta produžavati primjerenim održavanjem i pravodobnom izmjenom
pojedinih dotrajalih elemenata.

3. Stalni mostovi

Stalni mostovi grade se s namjerom da traju, praktički uzeto, vječno. Za takve

mostove upotreba drva dolazi u obzir samo u posebnim okolnostima. Trajanje
dobro zaštićenih drvenih mostova, posebno pokrivenih, izvedenih od dobro
odabranog, zdravog i suhog materija u mnogim slučajevima nije kratko. Postoje
primjeri velikih drvenih mostova iz XIX stoljeća očuvanih do današnjih dana
(Švicarska, Amerika). Da bi se povećala trajnost, donji ustroj se, u pravilu, izvodi
od armiranog betona.

Prema podacima o izvedenim mostovima, trajnost se može ovako ocijeniti:

 Mostovi izvedeni od sirovog drva 3 – 6 godina

 Mostovi izvedeni od prosušenog drva bez posebne zaštite Od mekog drva
8 – 12 godina
 Od hrastovine 10 – 20 godina – Mostovi izvedeni od prosušenog mekog
drva, dobro zaštićeni i održavani 15 – 30 godina
 Mostovi izvedeni od prosušene hrastovine, dobro zaštićeni i održavani 30
– 50 godina
 Mostovi izvedeni od prosušene, impregnirane hrastovine, pokriveni i dobro
održavani do 100 godina

13

Kod drvenih mostova, po povijesnom slijedu, postoje dva načina gradnje, pa ih

možemo dijeliti na: - Klasične drvene mostove – Suvremene drvene mostove
Klasični drveni mostovi odlikuju se time, da je već na manjim i srednjim
rasponima statički sistem višestruk, a ponekad i nejasan. Što je raspon veći to
tok prijenosa sila postaje zamršeniji. Suvremeni drveni mostovi sadrže
 jednostavnije i statički jasne sisteme, sa težnjom da prijenos sila bude čist i
jasan, što omogućava točniju teorijsku interpretaciju konstrukcije.

KLASIČNI DRVENI MOSTOVI

 Pješački
 Cestovni
 Željeznički

MATERIJALI IZVEDBE :

 Hrastovina I kl. – obla, tesana i piljena građa Borovina, ariš (pomost)

 Jela / smreka (rjeđe)

SUVREMENI DRVENI MOSTOVI

 Pješački
 Cestovni

MATERIJALI IZVEDBE :

 Lijepljeni lamelirani nosači I kl.

 Hrastovina I kl.
 Borovina, ariš Furnirske ploče

14

8.Zaključak

Most je građevina koja prevodi prometnice ili vodi preko neke zapreke. Za
mostovima je čovjek osjećao potrebu od kada postoji. Građenje mostova bilo je
oduvijek, a i danas je,posebno područje graditeljstva.

Materijali koji se koriste prilikom izrade mostova:

1. Crnogorica (bor, ariš i duglazija)

 2. Bjelogorica (hrast)
3. Tropska drva (ekki, iroko, opepe)
Prednosti:

 Povoljan omjer nosivosti i mase

 Estetska svojstva i uklapanje u okoliš
 Jednostavna i brza izvedba (mali utrošak energije pri proizvodnji)
 Predgotovljeni dijelovi
 Mala vlastita težina Povoljan utjecaj na donji ustroj
 Laka mogućnost ojačanja konstrukcije
 Velika trajnost elemenata koji se nalaze stalno u void
 Pozitivna energetska ravnoteža-emisija C02
 Drvo je ekološki i obnovljivi prirodni aterial
 Nisu osjetljivi na kloride iz soli za odleđivanje

Nedostaci:

 Neprikladnost za velika prometna optere ćenja

 Veliki troškovi održavanja
 Brzo smanjivanje čvrstoće s vremenom
 Mala trajnost na dodiru s tlom ili vodom
 Neotpornost spojeva na dinamička djelovanja

15

Literatura

1.GRAĐEVINSKO-ARHITEKTONSKI FAKULTET Katedra za konstrukcije i mostove

Kolegij: Mostovi

2. Analiza lučnog drvenog mosta posebne konstrukcije; Daniel Kovačević , Adriana

Bjelanović
Datum predaje rada: ___________.__________.

Datum odbrane rada:___________.__________.

Komentar:___________________________________________________________

__________________________________________________________________

___________________________________________________________________

___________________________________________________________________

___________________________________________________________________

___________________________________________________________________

___________________________________________________________________

___________________________________________________________________

___________________________________________________________________

___________________________________________________________________

___________________________________________________________________

___________________________________________________________________

___________________________________________________________________

___________________________________________________________________

___________________________________________________________________

Ocjena:_________________

Članovi komisije:

1.________________________________

2.________________________________

3.________________________________