August Šenoa

Branka

Bilješka o piscu: August Šenoa (1838. – 1881.) središnja je ličnost

svoga književnog vremena i vrlo plodan pisac, kojega
danas s punim pravom smatraju klasikom hrvatske
književnosti. Po svome zvanju Šenoa je bio pravnik i
zagrebački senator, a po svojim književnim zaslugama
Šenoa je prvi moderni organizator hrvatskog
književnog života, otac hrvatskog romana, umjetnički
prikazivač hrvatske povijesti, pjesnik prošlosti grada
Zagreba, ilirik, kazališni kritičar i dramatarug,
pripovijedač i politički borac za postignuće
južnoslavenskog jedinstva i bratstva. Sa Šenoom
počinje moderna hrvatska književnost. Šenoa je na
juriš osvojio široke mase naših čitalaca. On spada i
danas među najpopularnije i najviše čitane hrvatske
književnike. Najpoznatija djela su: Ljubica, Turopoljski
top, Prijan Lovro Lijepa Anka, Barun Ivica, Mladi
gospodin, Čuvaj se senjske ruke; Ilijina oporuka,
Seljačka buna, Karanfil s pjesnikova groba, Pruski
kralj, Turci idu, Diognes, Vladimir, Zlatarevo zlato,
Kletva I Branka.
O djelu: Šenoina Branka ostat će zauvijek književnim
dokumentom o prilikama i neprilikama školstva na
našem selu u vremenu, kad je plemstvo već izvršilo
svoju ulogu i prodavalo se Pešti ili Beču, građanski
stalež sve više zauzimao svoje mjesto u javnom životu,
a patriotizam se iživljavao u priči o romantičnoj vezi
grofa, koji se vraća “narodu, iz kojega je nikao” i
njegovu braku s poštenom građanskom učiteljicom,
koja je iz iskrenoga idealizma pošla na selo. A sve to,
dano toplinom i snagom Šenoina pera – je razlogom,
da Branka i danas ima mnoštvo svojih zahvalnih
čitatelj.

ELEMENT PRAĆENJA CITAT KOMENTAR

Branka, vanjski i “ Bilo joj je oko Mislim da nam je
unutarnji izgled sedamnaest godina; pjesnik htio dočarati
po jedrini, po licu bi jednu posve
 bio tkogod možda neobičnu djevojku,
rekao, da je starija, koja je znala
ali čovijek se pri “gotovo” sve. Od
takvom računu lako sviranja glasovira pa
prevari. Branka je bila sve do francuskog
gradsko čedo, ali jezika i povjesnica,
nipošto bjedolik ali u to se trebao
drhtav stvor, pun uložiti veliki trud.
migrene i fantastičnih
sanja, već djevica
krepka, jedra i
rumena, glatke crne
kose i osobito sjajnih
vrlo pametnih očiju.
Ona je uistinu bila
neobična djevojka,
gotovo bi se moglo
reći čudo od djevojke,
jer nije bila na ono
brdo tkana, kao što
druge gradske
gospođice.”
Hermina, vanjski i “ Uniđe mlada Pjesnik nam je htio
unutarni izgled plavauša, visoka, vita, poručiti da je
ponešto blijeda, Hermina jedna posve
ponešto uvinuta drukčija ososba od
nosića i drzovita lica, Branke, prikazana je
po tijelu i odijelu, po kao suprotna “slika”
držanju i vladanju Branki. Branka je bila
prava protivština siromašna, a Hrmina
Branki. Domaća iz bogate obitelji,
djevojka bila je imale su čak i
obučena u priprostu drukčija razmišljana
vunenu haljinu, a u vezi njihovih
preko prstiju unakrst zanimanja.
je privezala čipkan
rupčić; kosa joj je
sprijeda glatko
pričešljana uz čelo, a
straga svita u jednu
pletenicu, u kosu je
zataknula cvijet, na
prsima joj visi križić
od bjelkosti. Ni časka
nije mogla mirovati.
Naslonila se leđima na
ormar, bacila svoj
 “Musik” na stolac,
prebacivala stojeći
sad lijevu nogu preko
desne, sda desnu
preko lijeve. Sad je
strugala jednom
peticom po podu, sad
rt druge postolice
zabadala u zemlju.”
Brankina ljubav “ A narodu želim Mislim da je pisac
prema domovini služiti, nato sam se Brankom htio reći,
zaklela, na to me srce
koliko on zapravo
vuče. Hoću da radim voli svoju Hrvatsku,
dva – tri puta više, te da onaj koji se
nego što mi je
rodi u hrvatskoj teba
dužnosti, hoću da
je i poštovati, a ne
radim umjesto drugih da bude poput grofa
žena, koje su žalibože
Belizara koji zaboravi
zaboravile, da su
svoje “korijenje”, ali
hrvatske žene.” ga Branka spasi.
Marić, vanjski i “ Lice mu se uvijek Dobrota,
unutarnji izgled smiješilo, bijela svila
plemenitost, ljubav.
njegova klobuka
Ne, on ništa od toga
bijaše glatka i sjajana
nije pokazao. Mislim
poput zrcala. da tu imamo prikaz
Treba li da ti kažem,jednog, prije svega,
tko mi je umijesio taj
neuljudnog
otrovni kolač? Ta
gospodina, koji se
Marić bio je sa Šilićem
osvećuje iz
i bilježnikom
ljubomore. Nije ovo
Mišocijem cijelu noć.”
baš scakodnevni
prikaz, ali na ovakav
način sigurn ne treba
postupati.
Osnovna misao: Mukotrpni rad naše seoske učiteljice; ljubav prema
svojoj domovini i služiti svom narodu, biti mu uvijek na
usluzi.

http://fellix.cjb.net