Professional Documents
Culture Documents
Lokrum Žile
Lokrum Žile
CAE(S…)
SACER(DOS)
IVLIVS-PV(B?…)
(C)ONIVGI
M2
1
Prvi njegovov navod potječe iz 1. stoljeća u djelu Naturalis historiae rimskog povjesničara Plinija
Starijeg (23.-79.)
2
. Zahvljajem se kolegici Aleksandri Faber koja mi je nesebično ustupila sve podatke o natpisu, kao i
njegovo čitanje. Ulomak natpisa, vapnenac, veličine: 20 x 25 cm deb. 9,5 cm. Ispisan kapitalom na pet
redova teksta s visinom slova 2,2 cm, u prvom redu uz redukciju od 1,8 cm u poslijednjem redu.
366
Slika 1. Brončani nakit
367
Nedavno je pronađen ulomak rimskog nadgrobnog spomenika stele. Natpis je
epigrafski prežitak, a datira se pomoću prvog sačuvanog retka natpisa:
D(is) M(anibus)
kojeg vremenski točno ukotvuje list bršljana (hedera kao disvigens znak je otmjenije
izvedbe tj skuplje narudžbe) uklesan između dvije navedene skraćenice abrevijature
List bršljana u rimskoj funeralnoj ikonografiji (kao i u kasnijim povijesnim
razdobljima) predstavlja motiv smrti, a u ovom slučaju omogućuje točnu dataciju
natpisa u 2. ili 3. stoljeće (sl. 3).
368
navedenog razdoblja s otoka Lokruma. 3 Da li se može promišljati o pretpostavci o
postojanju starokršćanske sakralne građevine na Lokrumu, temeljem
novopronađenoga ulomka skulpture te nalaza iz ranijih kulturnih razdoblja
(željezodobnih i antičkih) omogućuju opravdanost iznesene pretpostavke ( sl.4).
Zaključno
Otok Lokrum smiješten je jugoistočno od Dubrovnika, udaljen od obale oko
800 metara. Naziv otoka dolazi od latinske riječi acrumen, što znači kiselo voće
(agrumi)
3
. Debljina ulomka također ide u prilog predložene atribucije
369
Bez obzira na nesuglasja naših geografa pripada li Lokrum elafitskoj grupaciji
ili dubrovačko-cavtatskoj otočnoj skupini, najstariji arheološki nalazi s njega potječu
iz željeznog razdoblja 6. i 5. stoljeća prije Krista. Njihova provenijencija vezuje se uz
liburnsku i picentsku kulturu. Prije dvadesetak godina na otoku Lokrumu pronađen je
ulomak ranorimske nadgrobne ploče - stele u nasipu puta uz sjeveroistočni zid
Beneditinskog samostana svećenika CAES… koju posvećuje svojoj supruzi.
Južno od renesansnog samostanskog sklopa u ivičnjaku staze koja vodi prema
Mrtvom moru, pronađen je ulomak kamene skulpture. Ulomak je isklesan od
vapnenca, oštećen je po svim stranicama. Na bočnoj stranici ulomka ures je izveden
troprutom pletenicom, obrubljenom jednostavnom rubnicom. Na široj stranici ulomka
isklesana je široka rubnica dok je sačuvano središnje polje neznatno upušteno. Premda
na njemu nije sačuvan ures najvjerojatnije se radi o ulomku starokršćanskog pluteja
koji je oblikovao oltarnu pregradu za sada još nepoznate sakralne građevine iz
navedenog razdoblja s otoka Lokruma.
Tijekom ovogodišnjih arheoloških i konzervatorskih radova koji se izvode već
niz godina na ostatcima Crkve sv. Marije na otoku Lokrumu pod vodstvom
Konzervatorskog odjela u Dubrovniku. Pronađen je ulomak rimskog nadgrobnog
spomenika stele. Natpis je epigrafski prežitak, a datira se pomoću prvog sačuvanog
retka natpisa:
D(is) M(anibus)
kojeg vremenski točno ukotvuje list bršljana (hedera kao disvigens znak je
otmjenije izvedbe tj. skuplje narudžbe) uklesan između dvije navedene skraćenice
abrevijature. List bršljana u rimskoj funeralnoj ikonografiji (kao i u kasnijim
povijesnim razdobljima) predstavlja motiv smrti, a u ovom slučaju omogućuje točnu
dataciju natpisa u 1. ili 2. stoljeće.
Prije benediktinaca na otoku Lokrumu prema podatcima iz starije literature
navodno su na njemu obitavali pustinjaci po pravilu sv. Bazilija, kojima je
dubrovačka komuna ustupila otok već 915. godine (Ostojić, 421). U vezi prethodnog
navedenog nema nikakvih materijalnih dokaza koja bi uputila na istinitost iznesenih
hipoteza, već na insinuacije da su bazilijanci pripadali ortodoksnoj crkvi, što nije
ničim utemeljeno, posebice što se radi o vremenskoj odrednici hipoteze koja
podastire navedeno gotovo prije jednoga stoljeća, 1054. godine, kada nastaje raskol u
kršćanstvu na katolike i ortodoksne.
Literatura
Batović Š. „Osvrt na područje Dubrovnika u prapovijesti“, Izdanje Hrvatskog
arheološkog društva, 12, Zagreb, 1988.
Bogić-Skok, „Elafitski otoci“, Hrvatska enciklopedija, V, Zagreb, 1945.
Ničetić A., „Otok Lokrum – jučer, danas sutra“, Dubrovnik, 1-2/2002,
Dubrovnik 2002.
Žile I., „Predromanička skulptura s Otoka Lokruma, Rožata i Komolca u Rijeci
Dubrovačkoj“, Starohrvatska prosvjeta, 21, Split 1995.
370