TEMELJNA CIVILIZACIJSKA DJELA 

    
-  Najstarije civilizacije poput država Mezopotamije, Egipćana, Židova, Perzijanaca, Indijaca i
Kineza ostavila su mnogobrojna kulturna nasljeđa
-       Kinesko pismo, hijeroglifi, feničko, piktografsko i klinasto pismo prva su pisma
civilizacija
-       Namjena im je bila za komunikaciju i zapisivanje nekih događaja
-       Utemeljena su na papirusu i glinenim i kamenim pločicama
-       Temeljnim civilizacijskim dijelima smatramo Ep o Gilgamešu, Kur’an, Vede,
Mahabharatu te Ramajanu
-       Kur’an -  pripada Islamu, vrijeme nastanka je 610. – 632. g, pisano je arapskim jezikom
-       Vede – pripada Indiji, vrijeme nastanka je između 1500. - 500 g. pr. Kr, pisano na
arapskom jeziku
-       Mahabharata – pripada Indiji, vrijeme nastanka je između 1400. - 1000. g. pr. Kr, pisano
je arapskim jezikom
-       Ramajana – pripada Indiji, vrijeme nastanka 4. - 2. st. pr. Kr, pisano je indoanglijskom
pismom na arapskom jezikom
-       Ep o Gilgamešu - pripada Babilonu, vrijeme nastanka je 2100 g. pr. Kr, pisano klinastim
pismom na akadskom jeziku
-       Junak epa stvarni je lik iz povijesti, kralj Gilgameš, koji je kraljevao nad gradom-
državom Urukom uz rijeku Eufrat. Iako je bio spoj čovjeka i boga njegov najveći strah je bio
strah od smrti. Kroz pjesmu se upoznajemo s njegovim pustolovinama o potrazi za
odgovorima o životu i smrti i borbom sa smrtnošću za koju saznaje da je neizbježna. Enkid je
bio poslan od strane bogova kao protuteža kralju, ali se oni sprijatelje te ga Enkidovo
prijateljstvo smiruje te kad on umre počne žaliti i istovremeno se počinje užasavati svoje
vlastite smrti. On nalazi mudrost i shvaća iako čovjek mora umrijeti da mu život može biti
ispunjen ako iza sebe ostavi nešto te on ostavlja gradske zidine koje su očuvane do danas.
-       Mit o Gilgamešu možemo povezat sa pričom o Noinoj arci zato što se u obje priče
spominje mit o potopu svijeta i umiješanost bogova i borba za besmrtnošću i epskom
pjesmom “Odiseja” koja upisuje pustolovine grčkog junaka Odiseja gdje su također upleteni
bogovi i kraljevi te borba između dobra i zla
ANTIKA
Antika-naziv za povijesno razdoblje koje je obilježila kultura stare Grčke i Rima
            -od pojave Homerovih epova (8.st.pr.kr) do pada Zapadnog Rimskog Carstva (476.g.)
2 razdoblja Antike- grčki polisi i helenizam
Helenizam je obilježen širenjem grčke kulture
 
Antička književnost- grčka i rimska
Grčka književnost- (Homer, Ezop, Sofoklo, Euripid...)
Rimska književnost- (Tit Makcije Plaut, Gaj Valerije Katul, Marko Valerije Marcijal...)
 
Procvat književnosti- epovi, lirske poezije, basne, komedije, tragedije
 
U ljudskom životu zastupljen hedonizam, a vjeruje se i u više bogova

SREDNJI VIJEK U EUROPI 

·        trajanje: 476. g. (raspad Zapadnog Rimskog Carstva) - 1492. g. (otkriće Amerike) 
 
Život ljudi: 
·        poljoprivreda 
·        stočarstvo 
·        prehrana: kruh, meso, povrće 
·        utjecaj vjere i godišnjih doba 
·        održavanje zabava 
·        bolji život na dvoru 
 
·        jezik književnosti i Crkve postaje latinski (do 10. st.) 
·        nastaju crkvene drame 
 
Srednjovjekovna književnost 
JUNAČKA EPIKA: - kršćanski vitez 
                                  - epska djela: Beowulf, Pjesma o Cidu i Kalevala 
CRKVENE DRAME: - Kristova muka, smrt i uskrsnuće 
 
Tiskarstvo: 
·        izum tiskarskog stroja – JOHANNES GUTTENBERG (15. st.) 
·        inkunabule 
·        prva tiskana knjiga: Biblija 
 
Obrazovanje: 
·        otvaranje škola i sveučilišta 
·        prvo sveučilište otvoreno u Bologni (1088. g.) 
 
TRUBADURSKA LIRIKA 
Trubaduri - putujući pjevači 
·        kult dame 
Obilježja trubadurske poezije: 
·        ljubavne teme (neuzvraćena ljubav) 
·        idealiziranje žena 
·        religioznost i poštovanje 
·        motivi iz prirode - romantičan ugođaj 
Izraz: 
·        jednostavnost i razumljivost pjesničkog jezika     
·        ispreplitanje riječi i izraza         
·        često ponavljanje stihova i riječi 
·        pjesnici teže vezanom stihu uz metafore i korištenje usporedbi te retoričkih pitanja    
·        pjevanje iz perspektive žene                     
Usporedba trubadurske lirike i Petrarcine poezije: 
·        Petrarcina poezija nastala je na temelju trubadurske lirike 
·        Petrarca teži modernijem načinu izražavanja, savršenstvu pjesničkog izraza i forme 
·        najveći dio njegove poezije su soneti 
·        stavlja sebe u središte 
Srednji vijek - most između antičke i novovjekovne književnosti: 
·        povezivanje antičkog duha s kršćanstvom 
·        nastaje zajednička književnost - temelj kršćanstvo (zajedničke teme i simboli) 
·        latinski – dominantan jezik kršćanstva 
·        bogata usmena književnost - narodni jezik 
·        kraj srednjeg vijeka – pojava humanizma 
 
HRVATSKO SREDNJOVJEKOVLJE
Srednji vijek u hrvatskoj kulturi
·        srednji vijek → od 476. godine do druge polovice 15. stoljeća.
·        imena hrvatskih vladara zabilježena na kamenim spomenicima i pergameni
·        Ćiril i Metod → slavensko bogoslužje i glagoljičko pismo
·        poticaj i tekstovi i od Istočne crkve → ćiriličko pismo
·        spomenik pripadnosti Hrvata kršćanstvu → Višeslavova krstionica (VIII./IX. st.)
·        osnutak Zagrebačke biskupije (1093./94.) → temelji za razvitak crkvenoga života i
pisane kulture
                                                                             → knjige koje su biskupi darovali sačuvane
do danas
·        tropismenost → latinica, glagoljica, ćirilica
·        trojezičnost → latinski, staroslavenski, starohrvatski

 benediktinski  samostani → bitna uloga u širenju pismenosti

·        počeci tiskarstva → dostupnost knjige širem krugu ljudi

                               → Johannes Guttenberg je 1455. godine tiskao prvu knjigu, Bibliju
·        hrvatski prvotisak → Misal po zakonu rimskog dvora
·        1508. godinu → prestanak rada senjske glagoljičke tiskare
Spomenici
·        latinica → Darovnica kneza Trpimira, Branimirov natpis, Trpimirov natpis, Držislavov
natpis, Nadgrobna ploča kraljice jelene, Šibenska molitva, Red i zakon sestara Dominikanki,
Korčulanski lekcionar
·        glagoljica → Bašćanska ploča, Valunska ploča, Plominski natpis, Krčki natpis,
Grdoselski ulomak, Kločev glagoljaš, Bečki listići, Vinodolski zakonik, Razvod istarski,
Misal Hrvoja Vukčića Hrvatinića, Misal kneza Novaka
·        ćirilica → Povaljska listina, Poljički statut
Srednjovjekovna književnost
·        vrhunac srednjovjekovne književnosti → prvotisak (Misal po zakonu rimskoga dvora,
1483.g.)
·        pripovjedna proza (svetačke legende, viteški romani)
·        srednjovjekovna poezija → duhovne pjesme (Šibenska molitva), 14. i 15. st.
·        srednjovjekovna drama, prvi dramski tekst sačuvan, 15. st. Isusova muka
·        Bašćanska ploča (1100.g.) i Zapis popa Martinca (1495.g.):
sličnosti: pisani glagoljicom u 1. licu, vidljiva važnost crkve i vjere
razlike: različite teme i jezik, Zapis popa Martinca opširniji
·        razvoj pismenosti, književnih djela (molitvenici za potrebe vršenja bogoslužja), uporaba
tri jezika i tri pisma
·        hrvatska drama razvila se pod talijanskim utjecajem (crkvena prikazanja poput Kristova
života i muke)

HUMANIZAM I PREDRENESANSA
Humanizam

 latinski jezik
 proučavanje antičkih djela, traganje za antičkim rukopisima
 oponašanje antičkih uzora
 žarište: Italija (Firenca) – 14. i 15. st. humanizam se širi po Europi
 nositelj je pokreta građanski sloj
 HUMANISTIČKI SVJETONAZOR - pogled na svijet koji u središte svijeta postavlja
čovjeka i ovozemaljski život

(Pred)renesansa

 narodni jezici
 spajanje antike i kršćanstva
 okretanje suvremenoj stvarnosti
 Italija (14. st.)
 svjetovna tematika djela

 
Izum tiskarstva

 prije izuma tiskarskog stroja knjige su se pisale u pisarnicama

 1455. – Johannes Gutenberg izumio tiskarski stroj, knjige dostupne velikom broju ljudi
 prva otisnuta knjiga (ujedno i prva inkunabula) – Biblija (latinski jezik, 1455.)
 tiskarstvo – širilo se po Europi, po Italiji i Njemačkoj osobito
 Venecija (1469.) – središte talijanskog i europskog tiskarstva
 INKUNABULE - sve knjige tiskane od izuma tiskarskoga stroja, 1445. pa do godine
1500.
 prva hr. inkunabula – Misal po zakonu rimskoga dvora (1483.)
 hrvatske tiskare: Senj, Kosinj, Rijeka

 važna djela u predrenesansi i humanizmu te predstavnici: Dante Alighieri –

Božanstvena komedija, Francesco Petrarca – Kanconijer, Giovanni Boccaccio –
Dekameron
 predstavnici hrvatske književnosti: Marko Marulić, Hanibal Lucić, Faust Vrančić, Petar
Zoranić…