VISOKA ŠKOLA IVANIĆ GRAD

STUDIJ FIZIOTERAPIJE

UROĐENI REFLEKSI KOD

NOVOROĐENČADI
Anita Pustahija, Stella Škvorc

SEMINARSKI RAD

Ivanić-Grad, 2022.
 SADRŽAJ

SAŽETAK

1. UVOD.................................................................................................................................. 1
1.1. Definicija rada ................................................................................................................. 1
1.2. Predmet i cilj rada ............................................................................................................ 1
2. NOVOROĐENČE .......................................................................................................... 2
2.1. Fizička obilježja novoroĎenčeta ...................................................................................... 2
2.2. Psihomotorički razvoj ...................................................................................................... 3
2.3. Kognitivni razvoj ............................................................................................................. 4
2.4. Razvoj percepcije............................................................................................................. 4
2.5. Apgar test ......................................................................................................................... 4
3. REFLEKSI ........................................................................................................................ 6
3.1. UroĎeni refleksi ............................................................................................................... 6
3.2. Stečeni refleksi ................................................................................................................ 6
4. NOVOROĐENAČKI UROĐENI REFLEKSI .................................................... 7
4.1. Refleks traženja usnama .................................................................................................. 7
4.2. Refleks sisanja ................................................................................................................. 7
4.3. Refleks hvatanja dlanom i tabanom................................................................................. 7
4.4. Automatski hod................................................................................................................ 8
4.5. Pozitivna potporna reakcija ............................................................................................. 9
4.6. Moroov refleks .............................................................................................................. 10
4.7. Magnusov nesimetrični tonički refleks vrata na ekstremitete ....................................... 10
4.8. Landauova reakcija ........................................................................................................ 11
4.9. Galantov refleks ............................................................................................................. 11
4.10. Babinski refleks ........................................................................................................... 12
6. ZAKLJUČAK ................................................................................................................ 13
LITERATURA ................................................................................................................... 14
ILUSTRACIJE................................................................................................................... 15
SAŽETAK

Tijekom prvog mjeseca života, većina djetetovih radnji je refleksna, što znači da su
njegove reakcije automatske. Kasnije, kako živčani sustav sazrijeva, dijete postaje sposobno
uložiti više misli u svoje postupke. Refleksi su nenamjerni, nesvjesni pokreti ili djelovanja
izazvani nekim vanjskim podražajem. Neki pokreti su spontani, pojavljuju se kao dio
uobičajene aktivnosti djeteta. Drugi su odgovori na odreĎene akcije. Refleksi pomažu u
odreĎivanju normalne aktivnosti mozga i živaca. Neki se refleksi javljaju samo u odreĎenim
razdobljima razvoja. NovoroĎenče počinje učiti odmah nakon roĎenja tako da stvara naviku
prelaženja iz budnog stanja u san i naviku buĎenja nakon nekog vremena spavanja. U
prosjeku novoroĎenče spava dvadeset sati dnevno, a četiri je sata budno. Aktivnost je
novoroĎenčeta za vrijeme njegova budna stanja uglavnom neusmjerena i neodreĎena. Dijete
ne reagira na podražaj kretanjem samo podraženoga dijela tijela, već čitavim tijelom. Jedna od
aktivnosti novoroĎenčeta je i njegovo plakanje. Od samog početka plač ima potencijal
komunikacije, no da bi on to i postao treba postupno i biti prepoznat od okoline, prije svega
majke. Razdoblje novoroĎenčeta, koje traje prva četiri tjedna od roĎenja, treba shvatiti kao
razdoblje u kojem se dijete prilagoĎava na život s vlastitim biološkim funkcijama disanja,
hranjenja i odstranjivanja otpadaka svog metabolizma.

Ključne riječi: novoroĎenče, refleks, razvoj

1. UVOD
1.1. Definicija rada
Već od roĎenja dijete posjeduje odreĎene reflekse, koji se upravo zbog toga nazivaju i
uroĎenim refleksima te su oni znak pravilnog funkcioniranja živčanog sustava. MeĎu njima su
refleks sisanja, refleks hvatanja dlanom i stopalom, Moroov refleks, refleks automatskog
hoda, Galantov refleks i dr. Ukoliko se neki od navedenih refleksa zadrže dulje vremena od
procijenjenog ili u potpunosti izostanu, mogu ukazati na nepravilnosti u razvoju te na
oštećenja središnjeg živčanog sustava djeteta.

1.2. Predmet i cilj rada

U ovom seminarskom radu najprije ćemo približiti razvoj novoroĎenčeta, pojasniti
pojam refleksa te navesti njihovu podjelu, a zatim nabrojati i objasniti koji se to uroĎeni
refleksi javljaju kod novoroĎene djece.

1
2. NOVOROĐENČE
NovoroĎenče je, prema općeprihvaćenom dogovoru, dijete u razdoblju od prva četiri
tjedna (28 dana) života. Razdoblje novoroĎenčeta u biološkom smislu traje od roĎenja do
trenutka kada se dijete prilagodi izvanmaterničnim uvjetima života. (1)

Slika 1.: NovoroĎeče

Preuzeto sa: https://lupilu.hr/porod-i-nakon-poroda/apgar

2.1. Fizička obilježja novoroĎenčeta

Presijecanjem pupkovine započinje adaptacija novoroĎenog djeteta na
izvanmaternične uvjete života. U tom trenutku novoroĎenče samostalno obavlja disanje,
ekskreciju1, eliminaciju i prehranu, dok je tijekom života unutar maternice te funcije obavljala
majka putem posteljice. Zdravo novoroĎenče je ono roĎeno izmeĎu 37. i 42. tjedna trudnoće,
a prosječna težina s kojom se raĎa u prosjeku iznosi 3,4 kg, malo veća za dječake, malo manja
za djevojčice. Duljina donošenog novoroĎenčeta od tjemena do pete iznosi izmeĎu 49 i 51
cm. Mjere tjelesne težine i duljine procijenjuju se prema krivuljama rasta, odnosno centilnim
krivuljama. One su učinjene na temelju statistički i odreĎenih podataka velikog broja zdrave
djece u kordinatnom sustavu u kojem je na apscisi kronološka dob djeteta ili gestacijska dob,
a na ordinati dosegnuta težina ili duljina , odnosno poroĎajna težina (PT) i poroĎajna duljina
(PD). Normalno uhranjeno ili eutrofično novoroĎenče je dijete čija je poroĎajna težina izmeĎu
10 i 90 centila za odreĎeni tjedan trajanja trudnoće.

1
Fiziološko izlučivanje svih nepotrebnih i škodljivih tvari iz žlijezda ili organa (znoj, mokrada, stolica).

2
 Slika 2.: Centilne krivulje za djevojčice i dječake
Preuzeto sa:
https://repository.fzsri.uniri.hr/islandora/object/fzsri%3A1230/datastream/PDF
/view

Tijekom prvog mjeseca života, novoroĎenče se prilagodi na sve funkcije i obveze koje je
dobilo nakon roĎenja. Kod zdravog novoroĎenčea izmjenjuju se tijekom dana i noći razdoblja
spavanja i budnosti. NovoroĎenče najveći dio dana spava, a dio dana u kojem je budno ono
može biti mirno i relaksirano ili motorički vrlo aktivno. U prvim danima života novoroĎenče
spava izmeĎu 20 i 22 sata. Sazrijevanjem i rastom mijenjaju se razdoblja spavanja i budnosti
te se vrijeme spavanja skraćuje. Razdoblje budnosti se produljuje te dijete ostvaruje
komunikaciju sa majkom, a nakon toga sa ocem i drugim članovima obitelji. Budući da
novoroĎenče ne može izreći ono što želi, ono plačem nastoji izraziti svoje potrebe. (2, 3)

2.2. Psihomotorički razvoj

Motorički razvoj odvija se spontano, a može se podijeliti u dvije kategorije, razvoj
grube i fine motorike. Prva kategorija obuhvaća pokretljivost i razvoj tjelesnog držanja, dok
se druga kategorija odnosi na hvatanje, odnosno sposobnost korištenja ruku kao alata u
aktivnostima poput hranjenja, graĎenja i istraživanja.

Razvoj motorike odvija se u proksimodistalnom i cefalokaudalnom smjeru. Proksimodistalni

smjer se odnosi na to da dijete prije nauči kontrolirati dijelovima tijela koji se nalaze bliže
sredini tijela nego onim dijelovima koji su udaljeni od sredine tijela. Cefalokaudalni smjer se
odnosi na upravljanje tijelom od glave prema stopalima. (4)

3
U razdoblju od prvih mjesec dana djetetova života, još uvijek nije vidljiv razvoj motorike,
budući da je novoroĎeno dijete sposobno samo za jednostavne reakcije poput plakanja i
sisanja. Osim toga, aktivnosti novoroĎenčeta svedene su samo na spavanje i hranjenje. (5)

2.3. Kognitivni razvoj

Kada govorimo o kognitivnom razvoju, ispravnije je govoriti o stupnju
senzomotoričkog razvoja koje traje do kraja druge godine djetetova života. Kod novoroĎene
djece ono se odnosi na prepoznavanje igračaka (zvečki).

2.4. Razvoj percepcije

U percepciju ubrajamo dodir, bol, miris i okus, sluh, vid te vestibularnu percepciju.
NovoroĎenče pokazuje refleksne reakcije na dodirom izazvan podražaj. Ono se na dodir lakše
umiri od naleta anksioznosti i plača. NovoroĎenče osjeća bol, a to je vidljivo po reakciji
prilikom vaĎenja krvi (ubod igle). Kada govorimo o mirisu, već u prvim danima života dijete
na neugodne mirise okreće glavu, dok na ugodne mirise pozitivno reagiraju promjenom izraza
lica. Već u prvom tjednu života djeca upotrebljavaju svoju sposobnost razlikovanja mirisa
kako bi razlikovala miris svoje majke. TakoĎer, novoroĎena djeca su osjetljiva i na okus, pa
kako bebi nudimo sve slaĎu hranu, ono siše sve žešće, ima potrebu za većom količinom i brže
se umiri od plača. Vestibularna percepcija odnosi se na sposobnost zamjećivanja sile teže i
kretanja našeg tijela koja pomažu u održavanju tjelesnog položaja. NovoroĎenčad ima
razvijenu vestibularnu osjetljivost, a to pokazuje umirujuće djelovanje ljuljanja i laganog
tresenja kada plaču. Reakcije koje nam pokazuju da novoroĎenče čuje jesu zatvaranje očnih
kapaka, okretanje glave i očiju prema izvoru zvuka, dječja tendencija da se na neke zvukove
umire te promjene u djetetovu pulsu i disanju. Niski su tonovi djelotvorniji u smirivanju
djece, dok ih visoki tonovi više uznemiruju. NovoroĎena djeca često okreću glavu prema
izvoru svjetla. Već u prvim danima života djeca, dok su budna, mogu razlikovati i intenzitet
svjetlosti. Ona u mraku širom otvaraju oči, dok ih pri jakom svjetlu zatvaraju. (4)

2.5. Apgar test

Apgar test (indeks vitalnosti novoroĎenčeta) služi za procjenu stanja novoroĎenčeta
nakon poroda. Test se sastoji od ocjenjivanja bitnih funkcija za život djeteta izvan maternice

4
nakon poroda. Ocjenjuje s pet bitnih životnih funkcija, a to su mišićni tonus, srčana
frekvencija, refleksi, boja kože i disanje. Funkcije se boduju ocjenama 0, 1 i 2, a test se
provodi u prvoj i petoj minuti nakon poroda. Sveukupni Apgar indeks iznosi 10, što je dobar
pokazatelj prilagodbe novoroĎenčeta, dok manji zbroj bodova znači ugroženost
novoroĎenčeta. (6, 7)

Slika 2. Apgar test

Preuzeto sa: https://lupilu.hr/porod-i-nakon-poroda/apgar-test/

Klinička stanja djeteta odreĎena ovom metodom mogu se podijeliti u 3 skupine:

1. Normalan status novoroĎenčeta (8-10 bodova) - koža djeteta je ružičasta uz moguće modre
šake i stopala, disanje je normalno, dijete krepko plače, odgovara urednim refleksima na
podražaje, frekvencija srca je iznad 100 otkucaja u minuti te je uredan mišićni tonus.

2. NovoroĎenče u blagoj do umjerenoj afiksiji (4-7 bodova) – koža djeteta je cijanotična, ima
odreĎen napor prilikom disanja, na podražaj odgovara slabijim refleksima, frekvencija srca je
izmeĎu 90 i 130 otkucaja u minuti te dijete ima oslabljen mišićni tonus.

3. NovoroĎenče s teškom poroĎajnom afiksijom (0-3 bodova) – djetetova koža je cijanotična,

diše usporeno i otežano, srčana akcija je usporena ili je nema, te izostaju refleksi i mišićni
tonus. NovoroĎenčad ove skupine zahtijevaju intenzivnu neonatološku skrb.

5
3. REFLEKSI
Ljudsko tijelo čudesan je mehanizam i tako je od samog roĎenja, pa i prije. Malo dijete
raĎa se s velikim brojem refleksa, od kojih su neki vitalni za preživljavanje, a neki su jaki
kraće razdoblje.
Refleks definiramo kao nesvjesnu ili automatsku radnju koja je posljedica izravnog
prenošenja podražaja na mišić. To je izrazito brzi pokret koji nastaje kao odgovor na odreĎeni
podražaj. Refleksi čine jednu od mnogih vrsta kontrolnih sustava u tijelu. Oni mogu biti
uroĎeni (primitivni) ili stečeni (naučeni).

3.1. UroĎeni refleksi

UroĎeni refleksi su brzi, predvidljivi motorički odgovori na podražaje te su nesvjesni,
nenaučeni i nevoljni. Ovi refleksi pomažu u izbjegavanju boli, održavanju držanja i kontroli
visceralnih aktivnosti. Većina svih uroĎenih refleksa koje nazivamo primitivnim refleksima
nestat će kako će dijete rasti i razvijati se i njihovu ulogu će preuzimati naučena ponašanja.

3.2. Stečeni refleksi

Stečeni refleks se razvija kroz vježbu i ponavljanje, a primjer su aktivnosti potrebne za
vožnju automobila. Proces je uglavnom automatski, a razvija se tek nakon što se dosta
vremena iskoristi za svladavanje povezanih vještina. Razlika izmeĎu uroĎenih i stečenih
refleksa nije jasna.

Prisutnost refleksa vrlo je važna za procjenu psihomotoričkog razvoja. Prisutnost refleksa

govori da je dijete urednog razvoja, a ukoliko su neki od refleksa odsutni ili su prisutni nakon
odreĎenog vremena kad se oni trebaju izgubiti, onda to pobuĎuje sumnju na mogući
neadekvatan razvoj.

6
4. NOVOROĐENAČKI UROĐENI REFLEKSI
Kod novoroĎenčeta se može izazvati niz primitivnih refleksa koji su tipični za
novoroĎenačku dob, a kasnije nestaju.

4.1. Refleks traženja usnama

Refleks traženja usnama javlja se kao posljedica na podražaj lateralnog kuta usana što
rezultira time da dijete okrene glavu u istu stranu i pokuša usnama dohvatiti predmet. Refleks
nestaje oko šestog mjeseca djetetova života. (8)

Slika 4.: Refleks traženja usnama

Preuzeto sa:
file:///C:/Users/Stella/Downloads/zavrsnirad_bla
zenkaspika%20(1).pdf

4.2. Refleks sisanja

Refleks sisanja javlja se već u fetusa od 10 tjedana, a traje sve do četvrtog mjeseca
života kada nestaje kada dijete savlada traženje hrane pogledom i gestama. Ovaj refleks
izaziva se tako što se djetetu u usta stavi prsna bradavica, prst ili duda varalica te ono reagira
intenzivnim pokretima sisanja. Što je dijete gladnije, intenzitet sisanja se povećava. (8)

4.3. Refleks hvatanja dlanom i tabanom

Refleks hvatanja dlanom i tabanom izaziva se tako da se prstom pritisne dlan u visini
metakarpalnih kostiju, odnosno taban u visini glavica metatarzalnih kostiju što izaziva fleksiju

7
prstiju šake, odnosno stopala. Refleks se na šaci gubi oko trećeg do četvrtog mjeseca, a na
stopalu do kraja prve godine djetetova života. (1)

Slika 5.: Refleks hvatanja dlanom

Preuzeto sa:
file:///C:/Users/Stella/Downloads/zavrsnirad_blazen
kaspika%20(1).pdf

Slika 6.: Refleks hvatanja tabanom

Preuzeto sa:
file:///C:/Users/Stella/Downloads/zavrsnirad_
blazenkaspika%20(1).pdf

4.4. Automatski hod

Automatski hod predstavlja refleks koračanja koji se izaziva tako što se dijete iz
vertikalnog položaja nagne malo prema naprijed, dodirujući podlogu stopalima. Prilikom toga
dijete napravi nekoliko naizmjeničnih kretnji poput iskoraka. Refleks nestaje s oko dva
mjeseca djetetova života. (6)

8
 Slika 7. Automatski hod
Preuzeto sa:
file:///C:/Users/Stella/Downloads/zavrsni
rad_blazenkaspika%20(1).pdf

4.5. Pozitivna potporna reakcija

Pozitivna potporna reakcija novoroĎenčeta izaziva se prihvaćanjem djeteta ispod
aksila i postavljanjem u vertikalni položaj, tako da stopalima dodiruje podlogu. Time dolazi
do postupne ekstenzije trupa i donjih ekstremiteta, uz čvrsto podupiranje o podlogu tako da
dijete nekoliko sekundi nosi veći dio svoje tjelesne mase. Pozitivna potporna reakcija najviše
je izražena oko četvrtog tjedna, a nestaje nakon trećeg mjeseca djetetova života. (1)

Slika 8. Pozitivna potporna reakcija

Preuzeto sa:
file:///C:/Users/Stella/Downloads/zavrsnira
d_blazenkaspika%20(1).pdf

9
4.6. Moroov refleks
Moroov refleks se ispituje u supiniranom položaju djeteta, tako da se jedan dlan
postavi djetetu pod zatiljak, a drugi dlan pod leĎa te se gornji dio djeteta podigne u kosi
položaj. Spuštajući brzo dlan pod zatiljkom dolazi do pasivne retrofleksije vrata na koju se
nadovezuje aktivna motorička reakcija koja se sastoji od abdukcije ruku, ekstenzije lakta i
svih zglobova šaka, nakon čega, dijete flektira laktove. Refleks se može izazvati i udarcem o
podlogu na kojoj dijete leži u leĎnom položaju ili bilo kojim drugim mehaničkim podražajem.
Pri izazivanju tog refleksa dijete često zaplače, no to je normalna i očekivana reakcija.
Moroov refleks nestaje nakon trećeg ili četvrtog mjeseca djetetova života. (9)

Slika 9. Moroov refleks

Preuzeto sa:
https://medlineplus.gov/ency/imagepages/17269.htm

4.7. Magnusov nesimetrični tonički refleks vrata na ekstremitete

Magnusov refleks još se naziva i „položaj mačevaoca“, a predstavlja položaj koji
zdravo novoroĎenče često zauzima dok je budno i opušteno ili dok spava. Djetetova glava je
okrenuta na jednu stranu, na strani gdje lice djeteta dodiruje podlogu ruka i noga su
ekstendirane, dok su na suprotnoj strani ruka i noga flektirane. Palac ekstendirane ruke
pokazuje prema van te je šaka otvorena. Ovaj refleks bi trebao nestati do šestog mjeseca
djetetova života. Češće zapaža kod djece s oštećenom funkcijom mozga, a vrlo je važan jer
ometa razvoj antigravitacijskog položaja djeteta te kasnije ometa okulo-manualnu
koordinaciju. (9)

10
 Slika 10. Magnusov refleks
Preuzeto sa: https://mamaonica.com/refleksi-kod-
beba-sve-sto-treba-da-znate/

4.8. Landauova reakcija

Landauova reakcija nastaje kada je dijete u položaju ventralne suspenzije 2, te ono
spontano isteže glavu i vrat, uvlači leĎa, te ekstendira noge u kukovima. Tako djetetovo tijelo
čini luk okrenut prema gore. Pritisnemo li rukom blago djetetovu glavu prema dolje, vrat će se
savinuti, a noge spustiti, pa se tako djetetovo tijelo oblikuje obrnuti luk. Nestaje nakon druge
godine djetetova života. (10)

Slika 11.: Landauova reakcija

Preuzeto sa:
https://repozitorij.unipu.hr/islandora/object
/unipu%3A2678/datastream/PDF/view

4.9. Galantov refleks

Galantov refleks (refleks kralježnice) izaziva se podražajem kože duž kralježnice.
Dijete je položeno u ventralnu suspenziju na dlanu jedne ruke ili se nalazi na podlozi u

2
Ventralna suspenzija izvodi se obuhvadanjem djeteta oko trbuha u horizontalnom položaju, odnosno držanj
djeteta za trup tako da lebdi potrbuške u horizontali.

11
potrbušnom položaju. Podražaj se povlači uz kralježnicu, a dijete reagira uvijanjem trupa
prema strani podražaja. Na suprotnoj strani dijete ekstendira ruku i nogu. Galantov refleks je
jedan od onih kojim se potvrĎuje očuvanost senzornih i motornih puteva. Prisutan je kroz prva
četiri mjeseca djetetova života. (10)

Slika 12.: Galantov refleks

Preuzeto sa: https://tomass2.sg-
host.com/spinal-galantov-reflex/

4.10. Babinski refleks

Babinski (plantarni) refleks pojavljuje se i testira dodirom stopala, odnosno dodirujući
rub djetetova stopala od pete prema prstima. Dijete na takav dodir reagira na suprotan način
od refleksa hvatanja tabanom, tako što širi nožne prste u obliku lepeze. Refleks nestaje do
prve godine djetetova života.

Slika 13.: Babinski refleks

Preuzeto sa:
https://www.medicalnewstoday.com/articles/babin
ski-reflex

12
6. ZAKLJUČAK
Dijete se raĎa se s velikim brojem refleksa koji nakon odreĎenog vremena nestaju te
njihovu ulogu preuzima naučeno ponašanje. Refleksi su ključan dio djetetovog razvoja jer se
njima procjenjuje njihov psihomotorički razvoj. Za normalan razvoj motoričkih aktivnosti
potrebna je prihvatljiva okolina koja će pozitivno utjecati na dijete u tom smjeru. Iako se
motorika ne može uočiti u prvih mjesec dana djetetova života, u tom periodu se uz ispitivanje
uroĎenih refleksa mogu uočiti eventualne nepravilnosti u razvoju djeteta. U slučaju uočavanja
nepravilnosti i odstupanja od normalnog razvoja, potrebno je posavjetovati se sa stručnjacima
te poboljšati i spriječiti daljnje nepravilnosti.

13
LITERATURA

1. Mardešić, D. i suradnici. (2016). Pedijatrija. Školska knjiga.

2. Fruk, N. (2019) Rast i razvoj djeteta predškolske dobi. Završni rad. Čakovec: Sveučiliše u
zagrebu, Učiteljski fakultet.

3. Humski, A. (2014) Fiziološke osobitosti novoroĎenčeta – primaljska skrb zdravog

novoroĎenčeta. Završni rad. Split: Sveučilište u Splitu, Sveučilišni odjel zdravstvenih studija.

4. Pernar M., Frančišković T., Buretić Tomljanović A., Krajina R., Prpić I. (2008) Psihološki
razvoj čovjeka. Rijeka: Sveučilište u Rijeci.

5. Despot Lučanin, J. (2006) Uvod u razvojnu psihologiju. Zagreb: Zdravstveno veleučilište:

Katedra za zdravstvenu psihologiju.

6. Oletić, D. (2021) Patronažna skrb majke i novoroĎenčeta pri povratku iz bolnice. Završni
rad. Sveučilište Sjever: Odjel za sestrinstvo.): 36-42.

7. Zloić, M. (2014). Primaljska skrb majke i novoroĎenčeta. Završni rad. Sveučilište u Splitu.

8. Banoža, D. (2018) Razvoj motorike od roĎenja do polaska u školu. Osijek: Fakultet za

odgojne i obrazovne znanosti.

9. Špika, B. (2014) Sestrinske dijagnoze kod prvorotkinja u skrbi za novoroĎenče pri povratku
kući. Završni rad. Split: Sveučilište u Splitu, Sveučilišni odjel zdravstvenih studija.

10. Mejaški-Bošnjak, V. (2008.) Rani neurološki razvoj djeteta. Paediatr Croat 2008; 52 (Supl

14
ILUSTRACIJE

Slika 1. NovoroĎenče

Preuzeto sa: https://lupilu.hr/porod-i-nakon-poroda/apgar

Slika 2. Centilne krivulje za djevojčice i dječake

Preuzeto sa:
https://repository.fzsri.uniri.hr/islandora/object/fzsri%3A1230/datastream/PDF/view

Slika 3. Apgar test

Preuzeto sa: https://lupilu.hr/porod-i-nakon-poroda/apgar-test/

Slika 4. Utjecaj ozljede na anatomske strukture vratne

Slika 5. Refleks hvatanja dlanom

Preuzeto sa: file:///C:/Users/Stella/Downloads/zavrsnirad_blazenkaspika%20(1).pdf

Slika 6. Refleks hvatanja tabanom

Preuzeto sa: file:///C:/Users/Stella/Downloads/zavrsnirad_blazenkaspika%20(1).pdf

Slika 7. Automatski hod

Preuzeto sa: file:///C:/Users/Stella/Downloads/zavrsnirad_blazenkaspika%20(1).pdf

Slika 8. Pozitivna potporna reakcija

Preuzeto sa: file:///C:/Users/Stella/Downloads/zavrsnirad_blazenkaspika%20(1).pdf

Slika 9. Moroov refleks

Preuzeto sa: https://medlineplus.gov/ency/imagepages/17269.htm

Slika 10. Magnusov refleks

Preuzeto sa: https://mamaonica.com/refleksi-kod-beba-sve-sto-treba-da-znate/

Slika 11. Landauova reakcija

Preuzeto sa:
https://repozitorij.unipu.hr/islandora/object/unipu%3A2678/datastream/PDF/view

15
Slika 12. Galantov refleks

Preuzeto sa: https://tomass2.sg-host.com/spinal-galantov-reflex/

Slika 13. Babinski refleks

Preuzeto sa: https://www.medicalnewstoday.com/articles/babinski-reflex

16