Je li Zemlja i život na njoj u geološkoj prošlosti sličan današnjem, i ako

je, u kojem smislu?

1. UVOD:

1.1. ŠTO JE TO GEOLOŠKA PROŠLOST ZEMLJE?

Geološka prošlost je slijed nekih velikih i bitnih događaja u povijesti Zemlje, a dijeli se
na nekoliko geoloških razdoblja. Geološko razdoblje je određeni vremenski interval u
geološkoj prošlosti Zemlje i ta sva geološka razdoblje čine kontinuirani vremenski
slijed kroz prošlot Zemlje. Geološku prošlost dijelimo na ere, eone, periode, epohe i
doba.

1.2. ZAŠTO SAM IZABRAO OVU TEMU?

Izabrao sam ovu temu kako bih vidio je li Zemlja u prošlosti i život na njoj sličan
današnjem. Zanimao me nastanak svijeta i nekih organizama na Zemlji poput
dinosaura, drvenih papratnjača ili mamuta. Zato bih želio vidjeti koliko su slični pretci
organizama današnjim organizmima. Želio bih vidjeti koliko se Zemlja zapravo
promijenila, u smislu vegetacije, postotak mora i kopna, usporedbu visine planina itd.
Isto tako, želio bih vidjeti utjecaj čovjeka na Zemlju (organizmi, litosfera i atmosfera).
Uzet ću vrijeme od početka nastanka Zemlje, što je bilo prije 4,6 mlrd. godina, do
holocena, koji je počeo prije 11 700 godina.

1.3. POMOĆU ČEGA ĆU PRIKUPITI INFORMACIJE?

Da bih to sve saznao, koristit ću udžbenik Geografije, internet i neke druge knjige.
Također sam pitao 30 ljudi što oni misle na razlike u geološkoj prošlosti i danas. To
će mi isto dobro doći u pisanju i istraživanju o prošlosti Zemlje.

1.4. MOJA HIPOTEZA

Zemlja je dosta slična današnjoj Zemlji. Većina organizama je barem malo slična
današnjim po nekim karakteristikama ili izgledu.

2. RAZRADA

2.1. RASPODJELA KOPNA I MORA

Danas, omjer kopna i mora je 29,2% na prema 70,8%. Prije 4.6 milijardi godina, u
supereonu Prekambrij, je tek nastajalo more. Teorija govori kako su kometi bogati
vodom, to jest, ledom pogodili Zemlju pa je tako došla voda na Zemlju i nastali su
oceani. Isto tako, su se plinovi i vodena para izdizali u atmosferu hlađenjem Zemlje
te su nastale kiše. Za vrijeme Arhaika (i dalje u Prekambriju), prije 3.2 milijardi
godina, tvrdi se da je Zemlja bila prekrivena oceanima, bez i jednog kontinenta.
Kontinenti su se kasnije izdigli zbog gibanja tektonskih ploča. Razlog tome je bio to
što su znanstvenici preko računala vidjeli da je bilo u sedimentima više kisika 18,
nego kisika 16. Time su zaključili, ako je bilo više kisika 18 u oceanu, sigurno nije bilo
kontinenata. Između proterozoika i paleozoika se nalazi vrijeme neoproterozoika.
Tada se oblikovao superkontinent zvan Rodinija. On se razdvojio u osam dijelova i
smatra se da je okupljala većinu ili svu postojeću Zemljinu koru. Pokreti kontinenata
prije Rodinije nisu poznati, ali nakon Rodinije su vrlo pouzdani i poznati. Osam
kontinenata koji su činili Rodiniju su se opet ujedinili i stvorili su Panotiju. Panotija je
superkontinent koji je bio smješten oko današnjeg Južnog Pola, od tuda joj i dolazi
ime „Sva Južna Zemlja“. Nastao je pred kraj neoproterozoika i otvaranjem oceana
Japet se razdvojio. Raspadom Panotije, razina mora se podigla. Nakon Panotije, za
vrijeme paleozoika dolazi nama svima poznata Pangea. Ime je stvorio Alfred
Wegener, a svi znamo za priču kako je shvatio od kuda današnji kontinenti jer je
gledao obrise obala Afrike i Južne Amerike. Zbog spajanja kontinenata u Pangeu su
nastali planinski lanci smješteni u hercinsku orogenezu poput Apalachiannsa. U
sredini Pangee je bilo sušno jer je Pangea bila masivan kontinent, a životinjama je
omogućio lakšu migraciju sa sjevera na jug. Pangea je bila okružena oceanom
zvanim Pantalasa. U periodu jura Pangea se odvojila na Lauraziju i Gondvanu.
Laurazija je obuhvaćala Sjevernu Ameriku, Grenland, Europu i Aziju, a Gondvana
Južnu Ameriku, Afriku, Arabiju, Indiju, Australiju i Antartiku. Laurazija i Gondvana su
se i dalje razdvajale tijekom ere kenozoika. Razdvajale su se i sve više je
raspoređenost kontinenata sličila današnjoj. Isto tako, bilo je zadnje ledeno doba pa
se razina vode podigla.

2.2. OROGENEZE

U vrijeme prekambrija, bilo je puno orogenetskih pokreta. Najveća orogeneza u to

vrijeme je bila bajkalska orogeneza za koju govorimo da su nastali kratoni, jezgre
kontinenata. U njoj su nastali Kanadski štit, Brazilski štit, Afrički štit, Zapadno-
australski štit, Baltički štit i Ruska platforma. Pogotovo su se dešavali u arhaiku.U
Sjevernoj Americi bila je algomanska ili kenoranska orogeneza. Ona je dovršila
kratonizaciju tih područja. U Africi su se desili katarhajiski i glavni arhajski pokreti koji
su proširivali kratonizaciju u područjima Konga, istočne Afrike, Zimbabvea, zapadne
Afrike i južne Afrike. Isto tako, desila se eburnejska orogeneza. Ona je omogućila, u
području zapadne Afrike i Sahare, nagomilavanje novih stijena, boranje tih stijena i
granitizaciju područja Obale slonovače. Granitizacija je stvaranje granita ili
metamorfoza stijene u granit. U doba proterozoika je bilo još puno orogeneza, ali
najviše ih je bilo u Sjevernoj Americi, onih značajnijih. To su bile: hudskonska
orogeneza koja je bila glavni pokretač stvaranja Kanadskog štita, elskonska
orogeneza koja je utjecala na središnju i zapadnu porkajinu Nain Kanadskog štita,
grenvilska orogeneza obuhvaća pojas od Labradora do Meksika te Škotsku i na kraju
se desila avalonska orogeneza koja je utjecala na poluotok Avalona, pomorske
provincije Kande i jugoistočnom obalnom području Nove Engleske. U Africi se desila
katanška orogeneza u kojoj su se dezintegrirali masivi u Mozambiku i u
Madagaskaru te se formiraju bazeni Nama i Taouden. U paleozoiku počinju
kaledonska i hercinska orogeneza. Kaledonska orogeneza označuje nastanak
planina, gorja i brda u Škotskoj, Engleskoj, Irskoj i Walseu te zapadne Norveške.
Hercinska orogeneza završava u mezozoiku. Uključuje planine Portugala,
Španjolske, Ujedinjenog Kraljevstva, Irske, Francuske, Italije, Njemačke, Češkoj i
Sjevernoj Americi. Akadijska orogeneza je dio hercinske orogeneze koja je označuje
nastanak Appalachiansa. U mezozoiku, isto tako, počinje alpska orogeneza koja
uključuje SAD, Južnu Ameriku, Afriku, Europu i područje iznad Indije. Neke planine
alpske orogeneze koje nismo spomenuli na satu su Rif (Moroko), planinski lanac
Balkan(Bugarska i Srbija), Taursko gorje(Turksa), Alborz(Iran), Zagors(najveći masiv
u Iranu). Karpatska i himalajska orogeneza su neke faze alpske orogeneze.
Karpatska orogeneza – Karpati, himalajska orogeneza – Himalaja i područje oko. To
su sve veće orogeneze i primjeri faza orogeneza, manjih orogeneza. Ove planine su
sigurno bilo veće prije. Zbog trošenja stijena kroz milijune godina su sigurno djelovali
neki vanjski uvjeti, poput kiše, ledenjaka, temperature i drugih nepogoda (mehaničko
trošenje stijena). Planine su danas puno manje nego prije. Usporedimo li mladu
nabranu planinu i staru gromadnu planinu vidjet ćemo da su stare gromadne planine
puno manje od mladih. Na primjer, stare planine - Ural – 1895 m, Appalachians –
2037 m, Središnji masiv -1886 m; mlade planine – Alpe - 4809 m, Apenini - 2912 m,
Karakorum – 8611 m. Vidimo da su stare planine znatno manje od mladih. Zato
zaključujemo da su više planine koje su kasnije nastale i da su kada su se prestale
izdizati bile više nego danas.

2.3. USPOREDBA ŽIVOG SVIJETA

Za usporedbu živog svijeta sam uzeo nekoliko organizama iz različith razdoblja.

Uzeo sam darwiniusa i lemura, t-rex i kokoš te mamuta i slona. Darwinius jako priliči
lemurima, ali ima puno razlika koje navode da je darwinius više sličan majmunima i
ljudima. Darwinius je pronađen na prostoru Njemačke, dok današnji lemuri žive na
Madagaskaru i okolnim otocima. Darwiniusi i lemuri imaju nokte, ali lemuri imaju
„kandže za njegovanje“ koje darwiniusi nemaju. Isto tako, darwinius nema „češalj za
zube“. Darwinius se hranio istom hranom kao lemuri danas. Darwinius ima kosti
gležnja sličnije nekim majmunima ili ljudima nego lemurima. Ovako možemo vidjeti
da je darwinius sličniji majmunima i ljudima nego lemurima. Neka teorija je bila da su
dinosauri pretci ptica. Tako je analizom gena T-rexovog fosila i nekih ptica dokazano
da su kokoši i nojevi najsrodniji T-rexu. Pošto su kokoši i nojevi ptice, onda se za T-
rexa smatralo da je i on bio pernat, ali neki su odbili i rekli da je imao ljuske jer bi ga
perje pregrijalo. Moguće je da je T-rex imao samo nekoliko perja na svom tijelu. Ako
bismo pronašli pernati fosil T-rexa, još bi bilo više dokaza za upućivanje da su
potomci T-rexa kokoš i noj. Mamuti i slonovi su dosta slični. Oba dvije životinje
spadaju u porodicu surlaša. Mamuti nisu puno veći od današnjih slonova, oni su
puno dlakaviji. Mamuti su bili na području Sjeverne Amerike, Europe i Azije, dok
današnji slonovi su rasprostranjeni u Africi i Aziji. Slonovi i mamuti su vrlo slični.
Zaključujemo da se većina životinja jako malo promijenila.

2.4. UTJECAJ ČOVJEKA NA PROMJENU ZEMLJE I ŽIVOTA NA NJOJ

Ljudi su svojim radom ugrozili Zemlju i život na njoj. Promjene su bile izumiranje vrsta
i glacijali. Na to nije utjecao čovjek, ali globalnim zatopljenjem koji je uzrok polucije
zraka i okoliša te sječe šuma i ubijanja nekih životinja. Neke životinje, poput dodo
ptice i mamuta su izurmli zbog utjecaja čovjeka, lova. Neke današnje životinje su isto
ugrožene poput vukova i medvjeda na području Hrvatske te nekih afričkih životinja
poput nekih vrsta nosoroga. Zato bismo trebali biti bolji ljudi i reciklirati te što bolje
štititi prirodu. Velika urbanizacija je razlog preseljavanja životinja sa svojih staništa u
bolje krajeve. Neki smatraju da smo mi trenutno u holocenskom masovnom
izumiranju, za to su zaslužni ljudi. Moglo bi polovica današnjih vrsta izumrijeti zbog
čovjeka. Na litosferu nije toliko utjecao, na hidrosferu je (plastika u oceanima) i na
atmosferu je (veći i veći udio CO2 u zraku).

3. ZAKLJUČAK

Zaključujem da se Zemlja i raspodjela kopna i mora puno mijenjala kroz geološka

razdoblja. Nisam potvrdio svoju hipotezu za Zemlju. Zaključujem da se većina
organizama nije puno promijenila. Potvrdio sam svoju teoriju da su barem malo slični.
Zaključujem da su ljudi odgovorni za jedno veliko izumiranje, nisu toliko odgovorni za
promjenu Zemlje, ali jesu odgovorni za promjenu koncentracije CO2 u atmosferi.
Potvrdio sam polovično da su ljudi odgovorni za promjenu Zemlje i života na njoj.