Koje su funkcije mikroprocesora?

Mikroprocesori su prvi uspješni pokušaji "umjetnog mozga". Glavna funkcija

mikroprocesora je upućivanje ili izvršavanje digitalne kontrole nad drugim uređajima.

Zapravo, mikroprocesor je u osnovi mozak širokog spektra elektroničkih uređaja, od

najjednostavnijih kao što su ljeta, ručni satovi, mobiteli, igračke; čak i automobili,
specijalizirana automatizirana oprema i veliki strojevi.

Prvi mikroprocesorski ili višenamjenski čip Intel je pokrenuo 1971., nazvan Intel

4004. Radio je s 4 bita podataka istovremeno s radnom taktom ili frekvencijom od 108
kilograma herca (kHz).

Današnji mikroprocesori djeluju tisućama i milijunima puta većom brzinom, a prema

njihovoj uporabi predstavljeni su u različitim oblicima, veličinama i razinama
sofisticiranosti.

Esej objavljen na UKessays.com odnosi se na ulogu mikroprocesora u

informatizaciji dvadesetog stoljeća i katalogizira ga kao "alat za generiranje mudrosti"
za ovo dvadeset prvo stoljeće.

Analizirajmo glavne funkcije mikroprocesora i pregledajmo njegovu definiciju,

evoluciju i važnost.

Obavezno pročitajte: Osnovni elementi o mikroprocesorima

Što je mikroprocesor?

Mikroprocesor ili jednostavno procesor je procesna jedinica jednog ili više

integriranih krugova (IC) koja ima funkcije procesne jedinice.

Mikroprocesor možemo smatrati integriranim, digitalnim i višenamjenskim krugom

koji prima binarne podatke kao ulaz, obrađuje ih prema pohranjenim uputama i nudi
podatke kao izlaz.

Techwalla.com definira mikroprocesor kao integrirani električni krug koji može

izvoditi upute softvera ili aplikacije. Kao integrirani krug, on prima upute od programa,
obrađuje ili interpretira ove upute i izvršava skup radnji kao izlaz.

Ukratko, mikroprocesor ili višenamjenski čip je programirljivi integralni sklop koji

pohranjuje upute u svoju memoriju, izvršava ih u digitalnim procesima podataka i vrši
kontrolu nad drugim terminalima kao što su ostatak komponenti unutar računala i
njegovih ulaznih i izlaznih uređaja.
Mikroprocesor je programiran da daje i prima upute od drugih komponenti uređaja,
koji djeluju kao umjetni mozak. Nije iznenađujuće u razgovornom smislu to se naziva
"mozak" računala.

Obavezno pročitajte: Prednosti i nedostaci mikroprocesora

Značajke mikroprocesora

Mikroprocesori rade na temelju digitalne logike. Tri komponente koje čine glavne

karakteristike mikroprocesora su niz digitalnih uputa, određena širina pojasa mjerena
u širini riječi ili " veličina riječi " i brzina ili "takt frekvencija" koja mjeri broj uputa
koje mikroprocesor može trčati

Mikroprocesor prima niz digitalnih uputa za stroj. Logička aritmetička jedinica

(ALU) procesora obavlja niz izračuna na temelju dobivenih uputa.

Uz to, jedinica prebacuje informacije iz jedne memorije u drugu i ima mogućnost

prijenosa iz jedne grupe uputa u drugu. Učinkovitost s kojom posluje ovisit će o gore
spomenutim karakteristikama; cijenimo malo više detalja.

Koja je širina riječi procesora?

Procesori se mogu odabrati na temelju širine riječi ili " veličine riječi ", što možemo

vidjeti kao mjeru njezine računarske složenosti.

Podsjetimo da riječ ili riječ u kontekstu računanja predstavlja ograničeni niz bitova,

velika većina modernih mikroprocesora ima širinu riječi od 16 do 64 bita.

Razlog zašto je predstavljen u množini od osam jest taj što bajt sadrži 8 kontinuiranih
bita, pa je riječ skup od 16 bita grupiranih u 2 bajta visokog i niskog reda ( bajt visokog
reda i niski redoslijed reda ).

Riječ dvostruke skupine 32-bitna je riječ, pa veće veličine riječi omogućuju

procesoru da izvrši više izračuna za svaki "satni ciklus".

Što je riječ šire, to je veća učinkovitost mikroprocesora pri primanju, računanju i

vraćanju podataka.

Prije desetljeća, 64-bitna širina rezervirana je za poslužitelje i glavne okvire ili

središnja računala. Danas su 64-bitni sustavi dostupni na bilo kojem računalu.

Kolika je frekvencija takta u procesoru?

Takt ili frekvencija mikroprocesora je frekvencija kojom tranzistori koji ga integriraju

prebacuju otvaranje i zatvaranje strujnih prolaza. Mjeri se u Hertzu i predstavlja
cikluse ili broj oscilacija u sekundi.
Prvi poznati i komercijalno dostupan mikroprocesor je Intel 4004 iz 1971. godine,
imao je frekvenciju između 108 KHz do maksimalno 740 KHz, to je od 108.000 do
740.000 puta u sekundi.

Intel Core i7-7920HQ, pokrenut 2017. godine, primjerice, radi na 4.1 GHz ili
4.100.000.000 ciklusa u sekundi.

Frekvencija sata ne bi trebala biti povezana s brojem operacija

koje mikroprocesor može obaviti u sekundi. Budući da upute ili operacije mogu
uključivati ograničenu količinu logičkih operacija što dovodi do većeg broja prekidača
koje tranzistori moraju izvršiti.

Taktna frekvencija kao mjera performansi procesora dovedena je u pitanje

posljednjih godina, jer iako je frekvencija održavana više od desetljeća, između 1, 5 i
4, 3 GHz je najnovija proizvedena oprema imaju veće prinose od prvih koji su postigli
taj doseg.

Odgovor može biti u praksi ugradnje više " jezgara " ili jezgara unutar iste kapsule,
(Dual-Core ili Muti-Core) paralelne arhitekture koja poboljšava učinkovitost.

Međutim, još je činjenica da što je veća frekvencija takta, veće su performanse

opreme.

Memorija procesora

Mikroprocesor djeluje kroz dvije memorije. Memorija samo za čitanje ili ROM je

program s nizom fiksnih uputa i programiran je nizom fiksnih bajtova.

Drugi je RAM, ili memorija sa slučajnim pristupom (akronim na engleskom). Broj

bajtova u ovoj memoriji je promjenjiv i oni imaju kratko trajanje. Ako nestane struja,
RAM-a se čisti.

ROM ima mali interni program koji se zove BIOS (akronim za Basic Input Output
System). BIOS testira hardver uređaja kad se pokrene. Zatim potražite drugi program
u ROM-u pod nazivom sektor pokretanja.

Sektor za pokretanje izvršava niz uputstava koja pomažu u učinkovitom korištenju

računala.

Obavezno pročitajte: Vrste i brzina procesora

Malo povijesti mikroprocesora

U prethodnim i ranim godinama od 70 komponenti koje su integrirale mikroprocesor

odvojeno su radile, bilo je potrebno tri čipa za konfiguriranje središnje procesne
jedinice:
Jedna aritmetička logička jedinica ili ALU ( aritmetička logička jedinica ) druga
razdvaja upravljačku jedinicu (upravljačka jedinica CU), a pokraj njih registar memorije
banke ( Registriraj banku ).

Tri su tvrtke radile na izazovu konsolidacije triju komponenti u jedan elektronički sklop:
Intel, Texas Instruments i Garrett Air Research . Međutim, utrku je pobijedio Intel koji
je 1971. predstavio mikroprocesor Intel 4004.

Intel 4004 obično se prihvaća kao prvi. Proizvod je puštena u studenom 1971.
Sadržao je 2.600 tranzistora koji su dali maksimalnih 740 KHz. S veličinom riječi od
samo 4 bita.

Prvi mikroprocesori

Procesori pokrenuti između 1971. i 1972. godine predstavili su ove karakteristike i

smatrali su se prvom generacijom mikroprocesora .

1972. pojavila se 8-bitna tehnologija s Intelom 8008, a 1973. u Intelu 8080.

1978. označava ulazak mikroprocesora sa 16-bitnom veličinom riječi, pri čemu su

Intel 8086 i 8088 sadržavali oko 29.000 tranzistora.

Intel 80286 pojavljuje se 1982. godine, s njim govorimo o brzini takta od 16 Mega
Hertza, s oko 130.000 tranzistora još uvijek na 16 bita. Priča se da je za računala
širom svijeta prodano oko 15 milijuna.

Intel 80386 pojavljuje se kao prvi 32-bitni procesor 1985. Već se govorilo o 285.000
tranzistora.

Intel Pentium pojavljuje se 1993. godine i bio je prvi procesor sa 64 bita veličine

riječi,  3, 1 milijuna tranzistora u svom sastavu, dostigao frekvenciju 300 MHz.
Prekinuta prema 1999. godini.

Moderni procesori

Skok na takt frekvenciju Giga Hertz dogodio se s Pentium III 1999. godine s 9, 1
milijuna tranzistora.

Inter Core Duo objavljen je 2006. godine s novinom od dva izvršna jezgra za veću
učinkovitost. Dosegao je 2, 5 GHz sa 151 milionom tranzistora. Prekinuta je dvije
godine kasnije.

Obitelj Intel Core i7 izlazi 2008. godine s četiri x86-64 bitne jezgre arhitekture. Neki od
njegovih članova i danas su na snazi, poput Intel Core i7-7920HQ,
modernog procesora koji dostiže takta takta od 4, 1 GHz.
Nemojte prestati čitati: Objašnjenje o brzini procesora

Funkcije mikroprocesora

Glavna funkcija mikroprocesora je primanje podataka i izvršavanje uputa.

Korisnici računala koriste miš i miša kao osnovne unosne uređaje, svjesni toga ili ne,
unosimo podatke ili upute.

Procesor prima ove upute, prebacuje logičke operacije i izvršava naloge na drugim

uređajima kao što su izlaz, pohrana i također proizvodi obrađene podatke za
korisnika.

Prema Engadget.com, mikroprocesor računala olakšava razvoj tisuća proračuna

odmah i jedan je od razloga zašto će računala uvijek ići korak dalje od ljudskog
dosega.

Mikroprocesor prima glavnu memorijsku upute iz prvog izvora, dekodira ga i određuje

vrstu akcije koju treba izvesti. Zauzvrat, nadzirat će ulazne i izlazne uređaje tijekom
izvođenja.

Računala nisu samo procesori informacija. Mikroprocesori mogu izvršavati upute u

informativnim, audio i video formatima.

Moderni mikroprocesor podržava niz multimedijskih efekata. 32-

bitni procesor neophodan je za podršku multimedijskog softvera.

Prednost Interneta razvijala se mikroprocesori koji podržavaju virtualnu i fizičku

memoriju. Prvi je radio kao digitalni procesor signala (DSP) za obradu formata za
reprodukciju, audio i video koji se prenose u stvarnom vremenu. Najbrži i
najmoderniji mikroprocesori ne zahtijevaju DSP.

Višenamjenski procesor ili čip nije samo stvar računala. U ovom digitalnom dobu
vrlo je malo elektroničkih uređaja koji ne sadrže mikroprocesor .

Napredak medicine, vremenske prognoze, automobila, komunikacija, dizajna i

znanstvenih eksperimenata bili su rezultati razvoja tehnoloških uređaja
s mikroprocesorima .

Automatizacija teškog ručnog rada moguća je zbog mikroprocesora, uz njihovu

podršku izvedene su nano-metričke operacije koje ne podržavaju pogreške.

Digitalna logika mikroprocesora dovela je do velike učinkovitosti i brzine u svim

aspektima života. Mogućnost njegove uporabe mikroprocesora je stoga ogromna.