Professional Documents
Culture Documents
Seminarski Rad ZTD
Seminarski Rad ZTD
PRAVNI FAKULTET
SEMINARSKI RAD
IZMJENE ZAKONA O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA U ODNOSU NA
DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU
2.TRGOVAČKA DRUŠTVA
Dijelimo ih na društva osoba i društva kapitala, tako su javno trgovačko društvo, komanditno
društvo i gospodarsko interesno udruženje društva osoba, a dioničko društvo i društvo s
ograničenom odgovornošću su društva kapitala.
Između društava kapitala postoje jasne razlike koje bitno razlikuju dioničko društvo od
društva sa ograničenom odgovornošću. Obilježja dioničkog društva su da je to pravna osoba,
temeljni kapital mu je podijeljen na dionice, dioničari ne odgovaraju za obveze društva, a
osnovni akt mu je statut. Društvo s ograničenom odgovornošću je pravna osoba kod koje
članovi ne odgovaraju za obveze društva, ima temeljni kapital podijeljen na uloge, a osnovni
akt mu je izjava o osnivanju odnosno društveni ugovor. Tu je dakle bitna razlika, jer je kod
društva s ograničenom odgovornošću temeljni kapital podijeljen na uloge i ne može se izraziti
vrijednosnim papirima, te se osniva društvenim ugovorom, a me statutom kao dioničko
društvo.
Trgovačko društvo se može osnovati za obavljanje gospodarske ili bilo koje druge djelatnosti,
s tim da je ono trgovac neovisno obavlja li gospodarsku ili neku drugu djelatnost.7 Predmet
poslovanja trgovačkog društva može biti obavljanje svake dopuštene djelatnosti, a to je svaka
djelatnost koja nije zakonom zabranjena ili nije suprotna moralu društva.8 Utvrđuje se
izjavom o osnivanju društva ili društvenim ugovorom, odnosno statutom trgovačkog društva.
9
Predmet poslovanja trgovačkog društva se upisuje u sudski registar naznakom djelatnosti
koje ga čine.10 U pravnome prometu trgovačko društvo može stjecati prava i preuzimati
obveze, može biti vlasnikom pokretnih i nepokretnih stvari, te može tužiti i biti tuženo pred
državnim ili izabranim sudom i sudjelovati u drugim postupcima. 11
3.SUDSKI REGISTAR
6 Zakon o trgovačkim društvima čl. 4. (pročišćeni tekst), NN br. 111/93, 34/99, 121/99, 118/03, 107/07, 146/08,
137/09, 125/11, 152/11, 111/12, 68/13, 110/15, 40/19 ( u daljnjem tekstu ZTD)
7 ZTD, čl. 2.
8 ZTD, čl. 32.
9 ZTD, čl. 33.
10 ZTD, čl. 34.
11 ZTD, čl. 5.
2
Sudski registar je javna knjiga koja sadržava podatke i isprave o subjektima upisa za koje je
upis u registar propisan zakonom. 12 Vode ga trgovački sudovi, te se trajno čuva.
Sastoji se od:
glavne knjige
zbirke isprava
Glavna knjiga se vodi u elektroničkom obliku te se povezuju u jedinstvenu bazu podataka za
Republiku Hrvatsku, dok se zbirka isprava vodi na papiru ili u elektroničkom obliku.13
Registar je javan što znači da svatko ima pravo uvida u podatke upisane u glavnoj knjizi, u
isprave na temelju kojih je obavljen upis i u druge isprave i podatke pohranjene u zbirci
isprava, osim onih glede kojih je zakonom isključena primjena načela javnosti registra.14
Za upis u registar je potrebna:
-javnobilježnička isprava ili javno ovjerena isprava- upis u registar provest će se na temelju
isprave koju sastavi javni bilježnik u elektroničkom obliku, koja isprava oblikom redovitog
poslovanja sadržajem odgovara javnobilježničkoj ispravi, odnosno javno ovjerenoj ispravi
sastavljenoj u skladu s propisima o javnom bilježništvu, ako je ispravu javni bilježnik
potpisao elektroničkim potpisom
-potvrđena privatna isprava- upis u registar provest će se na temelju potvrde koju sastavi javni
bilježnik u elektroničkom obliku, koja potvrda oblikom i sadržajem odgovara potvrdi kojom
se potvršuju privatne isprave u skladu s propisima o javnom bilježništvu, ako je sastavni dio
te potvrde privatna isprava koja se potvrđuje i ako je potvrdu javni bilježnik potpisao
elektroničkim potpisom
-vlastoručno potpisana isprava- upis u registar provest će se na temelju :
- potvrde u elektroničkom obliku kojom izdavatelj vlastoručno potpisane isprave
potvrđuje da je ispravu osobno potpisao ili
- potvrde u elektroničkom obliku kojom javni bilježnik, odvjetnik ili druga za to
ovlaštena osoba ili tijelo potvrđuje da je vlastoručno potpisanu ispravu njezin izdavatelj
osobno potpisao ako je ta potvrda potpisana elektroničkim potpisom izdavatelja i ako je uz
potvrdu priložena preslika isprave na kojoj se nalazi vlastoručni potpis izdavatelja vlastoručno
potpisane isprave
-zapisnik ili potvrda koju sastavlja javni bilježnik- upis u registar provest će se na temelju
zapisnika, odnosno potvrde koju sastavi javni bilježnik u elektroničkom obliku, koja isprava
oblikom i sadržajem odgovara zapisniku, odnosno potvrdi sastavljenoj u skladu s propisima o
javnom bilježništvu, ako je ispravu javni bilježnik potpisao elektroničkim potpisom15
12 Zakon o sudskom registru čl. 2. (pročišćeni tekst), NN, br. 1/95, 57/96/, 1/98, 30/99, 45/99, 54/05, 40/07,
91/10, 90/11, 148/13, 93/14, 110/15, 40/19
13 Zakon o sudskom registru čl. 3. (pročišćeni tekst), NN, br. 1/95.
14 Zakon o sudskom registru čl. 4. (pročišćeni tekst), NN, br. 1/95.
15 Zakon o sudskom registru čl. 2.a. (pročišćeni tekst), NN, br. 1/95.
3
1. ukupni iznos temeljnog kapitala, odobreni kapital, njegovo povećanje ili smanjene i s
time povezane odluke,
2. ime i prezime članova uprave, zamjenika članova uprave, predsjednika i članova
nadzornog odbora društva, OIB i njihovo prebivalište za domaće fizičke osobe
odnosno boravište za strane fiziče osobe ako ga imaju,
3. ime i prezime, prebivalište, OIB članova društva, a za pravne osobe tvrtka ili naziv,
sjedište, MBS, OIB i EUID, odnosno odgovarajući podaci za stranu pravnu osobu
4. ako je za očitovanje volje i primanje pismena u ime društva ovlaštena neka osoba
navodi se adresa u Republici Hrvatskoj te njezino ime i prezime, osobni
identifikacijski broj i prebivalište
5. nastavak osnivanja
6. poduzetnički ugovori uz navođenje vrste poduzetničkog ugovora, datuma kada je
sklopljen, imena i prezimena, odnosno tvrtke ili naziva druge ugovorne strane, a kod
ugovora o prijenosu dijela dobiti, sporazum o visini dobiti koja se prenosi, njegove
izmjene i prestanak ugovora
7. priključenje, prestanak priključenja i s tim povezane odluke
8. statusne promjene i s time povezane odluke i upisi
9. ništetnost društva
10. nastavljanje društva
11. drugi popisani podaci16
16 Zakon o sudskom registru čl. 31.c. (pročišćeni tekst), NN, br. 1/95.
17 Zakon o sudskom registru čl. 39. (pročišćeni tekst), NN, br. 1/95.
4
4. ako su uz prijavu priložene propisane isprave u zakonom propisanom obliku i ako nisu
starije od godinu dana
5. ako je u suglasnosti s odredbama akta kojima se određeni podaci ili promjene upisuje
u registra, odnosno ako je u suglasnosti s priloženim ispravama
6. ako sadrži zahtjev s podacima za koje je propisano da se upisuju u registar
7. ako predmet poslovanja nije zakonom zabranjen i nije suprotan moralu društva18
Ukoliko je prijava za upis nepotpuna ili ne sadrži sve što je potrebno da bi se po njoj moglo
postupati, registarski sud će zaključkom pozvati predlagatelja da prijavu ispravi, odnosno
dopuni te će odrediti rok od 8 dana za podnošenje ispravljene ili dopunjene prijave. Ako
prijava ne bude vraćena smatrat će se da je povučena, a ako bude vraćena bez ispravka,
odnosno dopune, odbacit će se ili odbiti.19
18 Zakon o sudskom registru čl. 43. (pročišćeni tekst), NN, br. 1/95.
19 Zakon o sudskom registru čl. 45. (pročišćeni tekst), NN, br. 1/95.
20 Zakon o sudskom registru čl. 53. (pročišćeni tekst), NN, br. 1/95.
21 Zakon o sudskom registru čl. 55. (pročišćeni tekst), NN, br. 1/95.
5
Što se tiče Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudskom registru22 njime se uglavnom
definira provedba odredaba Zakona o izmjenama i dopunama ZTD-a, odnosno način
osnivanja društva na daljinu putem internetske stranice sustava sudskog registra tzv. sustav
START. Pristup sustavu će biti moguć uporabom vjerodajnice Nacionalnog identifikacijskog
i autentifikacijskog sustava (NIAS), i to putem vjerodajnica koje imaju visoku razinu
sigurnosti (putem osobne iskaznice).
Uz to novina je da je adresa elektroničke pošte subjekta upisa postala sastavni dio registarskih
podataka te da se zahtjev za upis barem jedne adrese elektroničke pošte mora podnijeti
najkasnije u roku od tri mjeseca od upisa. Nadalje, ako je subjekt osnovan na određeno
vrijeme, potrebno je dostaviti vrijeme njegovog trajanja.
Novost je da uvid u javne podatke i javno objavljenje isprave u elektroničkom obliku mora
biti omogućen putem internetske stranice registra bez naknade. Također, definirano je da se
podaci o upisu u registar objavljuju u skladu sa zakonom na internetskoj stranici na kojoj se
nalazi registar.
Ubrzan je i proces donošenja rješenja o upisu u registar koje se mora donijeti u roku od pet
radnih dana, a ne više u roku od 15 dana od kada je podnesena prijava za upis.
Društvo s ograničenom odgovornošću je trgovačko društvo u koje jedna ili više pravnih ili
fizičkih osoba unose uloge s kojima sudjeluju u unaprijed dogovorenom temeljnom kapitalu.
Ulozi ne moraju biti jednaki. Osnivač može kod osnivanja društva preuzeti više poslovnih
udjela. Ukupan iznos svih uloga mora odgovarati iznosu temeljnog kapitala društva. Poslovni
udjeli se ne mogu izraziti u vrijednosnim papirima. 23
Društvo sa ograničenom odgovornošću najbrojniji je ustrojbeni oblik preko kojeg se obavlja
gospodarska djelatnost. Poslovni udio nije prometan, pa shodno tome ni založiv, poput
dionice. Zalaganje poslovnog udjela povezano je, međutim, i s brojnim drugim pravnim
problemima, a oni se vežu uz činjenicu da takvo založno pravo zadire u područje prava
društava. Poslovni udio označava članstvo u društvu s ograničenom odgovornoš ću pa je već
utoliko poseban predmet osiguranja. Zalaže se članstvo kao kompleksan skup pojedinih
članskih prava, ali i članskih obveza prema društvu i prema ostalim članovima društva.
Članstvo u društvu sa ograničenom odgovornošću je pravni položaj osobe u privatnopravnoj
zajednici oblikovanoj kao društvo s ograničenom odgovornošću na temelju pripadanja osobe
toj zajednici. Upravo pripadanje društvu čini članstvo trajnim pravnim odnosom i
subjektivnim pravom.
22 Zakon o izmjenama i dopunama zakona o sudskom registru, NN, br. 40/2019, odluka Hrvatskog sabora od
19.04.2019
23 ZTD, čl. 385.
6
Društvo mogu osnovati jedna ili više osoba.24 Osniva se na temelju ugovora kojega sklapaju
osnivači (društveni ugovor). Svi osnivači moraju potpisati društveni ugovor koji se sklapa u
obliku javnobilježničkog ata ili privatne isprave koju potvrdi javni bilježnik. To se ne
primjenjuje u slučaju osnivanja jednostavnog društva sa ograničenom odgovornošću i
osnivanja društva na daljinu. Ukoliko društvo osniva jedan osnivač, društveni ugovor
zamjenjuje izjava osnivača o osnivanju društva s ograničenom odgovornošću dana kod javnog
bilježnika. Sukcesivno osnivanje društva nije dopušteno.25
5.2. START
Postupak osnivanja na daljinu pokreće jedan od osnivača koji se u svojstvu predlagatelja prvi
prijavi u informacijski sustav sudskog registra, započne postupak i popunjava obrazac prijave
za upis u sudski registar i druge potrebne podatke. Radnje koje poduzima osnivač predlagatelj
bez učinka su dok ih ne potvrde ostali osnivači i druge osobe u postupku osnivanja na daljinu.
36
Sve osobe koje sudjeluju u postupku osnivanja na daljinu čiji podaci u OIB sustavu nisu
potpuni ili točni dužne su kod nadležnih tijela zatražiti njihovu dopunu ili ispravak.37
Za naznaku imena tvrtke koja nije na hrvatskom jeziku ili za prijevod tvrtke na strani jezik
predlagatelj je dužan na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu o obrazloženju naznake imena
tvrtke navesti doslovno i preneseno značenje stranih riječi.38
Osnivač koji je pravna osoba koja nije registrirana u Republici Hrvatskoj kao dokaz svog
postojanja dužna je priložiti izvadak iz registra ili drugog upisnika u elektroničkom obliku
potpisan naprednim ili kvalificiranim elektroničkim potpisom. Izvadak mora biti ovjeren od
nadležnog tijela i u trenutku podnošenja prijave za upis u registar ne smije biti stariji od
trideset dana. Uz izvadak mora priložiti i njegov prijevod preveden od strane ovlaštenog
sudskog tumača u elektroničkom obliku potpisan naprednim ili kvalificiranim elektroničkim
potpisom.39
Uplata uloga u temeljni kapital se vrši putem informacijskog sustava sudskog registra na
privremeni podračun Državnog proračuna Republike Hrvatske koji je otvoren za tu svrhu.
Svaki osnivač dužan je izvršiti uplatu, a uloge svih osnivača može izvršiti i jedan od njih ako
ga ostali na to ovlaste, uz naznaku točnog iznosa koji uplaćuje u ime i za račun svakog
osnivača. Sredstva temeljnog kapitala će se prenijeti automatski na poslovni račun društva
kada se utvrdi da je društvo otvorilo svoj poslovni račun.40
Prijava za upis u sudski registar sa svim potrebnim prilozima podnosi se nadležnom
registarskom sudu nakon što su osnivač i drugi sudionici u osnivanju popunili sve tražene
podatke, potvrdili točnost podataka i svoja imenovanja, potvrdili društveni ugovor odnosno
izjavu o osnivanju, priložili potrebne isprave te izvršili uplatu sudske pristojbe i uloga u
skladu sa zakonom. Prijava za upis se smatra zaprimljenom kada sustav registra potvrdi
primitak prijave i dodijeli poslovni broj iz Tt upisnika. U slučaju nepotpune ili neosnovane
prijave sud će zaključkom pozvati osnivače da u određenom roku otkloni nedostatke u prijavi
ili dostavljenim prilozima i upozoriti ga na posljedice, pri čemu ispravak ili dopunu u skladu
sa zaključkom suda vrši predlagatelj putem informacijskog sustava sudskog registra. Tada se
generira nova prijava za upis u sudski registar koju potpisuju osobe koje su zakonski obvezne
potpisati za taj upis. Ukoliko osnivači ne postupe po zaključku suda, registarski će sud
odbaciti prijavu.41
36 Pravilnik, čl. 5.
37 Pravilnik, čl. 6.
38 Pravilnik, čl. 7.
39 Pravilnik, čl. 8.
40 Pravilnik, ćl.9.
41 Pravilnik, čl.11.
10
Sve odluke i potvrde registarskog suda u postupku osnivanja na daljinu dostavljaju se sustavu
START putem informacijskog sustava sudskog registra. Osnivačima će se putem
informacijskog sustava sudskog registra ili sustava START dostaviti i Obavijest o
razvrstavanju Državnog zavoda za statistiku i Potvrda o osobnom identifikacijskom broju
Ministarstva financija, Porezne uprave.
Informacijski sustav sudskog registra će poslati osnivačima obavijest o dostavi pismena na
adresu elektroničke pošte iz prijave o upisu i/ili u osobni korisnički pretinac ako ga imaju.
Osnivač može preuzeti pismena iz ovog članka pristupom informacijskog sustava sudskog
registra na način da dokaže svoj identitet putem Nacionalnog identifikacijskog i
autentifikacijskog sustava i elektronički potvrdi njihov primitak.42
Društvo može prestati po skraćenom postupku bez likvidacije ako svi njegovi članovi
suglasno donesu odluku o takvom prestanku društva. Ovdje je zakonom pojam ništetnosti
društva zamijenjen pojmom prestanka društva po skraćenom postupku. To znači da
društvo može prestati i bez likvidacije ako njegovi članovi tako odluče. Ovime se značajno
olakšava, skraćuje i pojeftinjuje postupak zatvaranja društava koja nemaju nepodmirenih
obveza.
U odluci o prestanku društva se mora navesti, osim navoda da prestaje po skraćenom
postupku bez likvidacije:
tvrtka, sjedište, osobni identifikacijski broj i matični broj subjekta upisa koje na taj
način prestaje
ukupni broj članova društva, uz navođenje imena i prezimena, prebivališta i osobnog
identifikacijskog broja, odnosno tvrtke, sjedišta te osobnog identifikacijskog broja
svakog člana
plan raspodjele imovine društva
Odluka se donosi u obliku javnobilježničkog akta ili privatne isprave koju potvrdi javni
bilježnik. Svi članovi društva su dužni dati izjavu da društvo nema nepodmirenih obveza
prema radnicima i bivšim radnicima, da nema spornih ni nespornih, dospjelih ni nedospjelih
obveza prema drugim vjerovnicima te da se svaki član obvezuje podmiriti sve preostale
obveze društva ukoliko one postoje, solidarno s ostalim članovima. 43
Prestanak društva zbog odluke članova o prestanku po skraćenom postupku bez likvidacije
mora se bez odgađanja prijaviti registarskom sudu radi upisa u sudski registar. Ukoliko su
ispunjene pretpostavke za upis, registarski sud će donijeti rješenje o prestanku društva po
skraćenom postupku bez likvidacije. U tom rješenju će obavezno navesti da će se ono ukinuti
ukoliko protiv njega bude izjavljen osnovan prigovor u roku od 30 dana od dana objave
rješenja.44 Ukoliko takav prigovor nije podnesen, registarski sud će donijeti rješenje o brisanju
5. ELEKTRONIČKI POTPIS
Danas je elektronička komunikacija prisutna gotovo svugdje. U poslovnoj komunikaciji
elektronička pošta gotovo je zamijenila klasičnu poštu na papiru. U takvim uvjetima
postavlja se pitanje kako osigurati vjerodostojnost komunikacije. Jedan od odgovara na ovo
pitanje upravo je institut „elektroničkog potpisa“, koji ukoliko se koristi u zakonom
određenim uvjetima, zamjenjuje tradicionalni potpis na papiru. Prije svega, kada govorimo o
elektroničkim potpisima treba uzeti u obzir da se, sukladno Direktivi EC/1999/93, istim može
potpisati samo i isključivo elektronički dokument, dakle, iz navedenog bi proizlazilo da se
tradicionalni dokument-papirnati, ne može kombinirati s e-potpisom.
Elektronički potpis koristi se za:
ZAKLJUČAK
LITERATURA
15