SVEUILITE JURJA DOBRILE U PULI ODJEL ZA EKONOMIJU I TURIZAM DR.

MIJO MIRKOVI

Emanuela Demirovi

UVOD U EKONOMIJU

SKRIPTA (1.-11. PREDAVANJE)

Akademska godina 2007/2008 EKONOMIJA

Znanstvena disciplina

Prouava kako drutvo koristi oskudne prirodne resurse za proizvodnju dobara i usluga te njihovo raspodjeljivanje meu lanovima drutva. Znanost izbora najpovoljnijih rjeenja u uvjetima postojanja materijalnih ogranienja. SVAKA DEFINICIJA EKONOMIJE MORA SADRAVATI: Oskudnost Izbor meu mogunostima

VRSTE EKONOMIJE: NORMATIVNA kako bi trebalo biti ( etiko vrednovanje) POZITIVNA kako je ( stvarno stanje ) ili MAKROEKONOMIJA prouavanje funkcioniranja gospodarstva kao cjeline. MIKROEKONOMIJA prouava ponaanje pojedinih dijelova gospodarstva. (pojedinci, kuanstvo, ekonomski subjekti, sektori)

METODE U EKONOMIJI
1. PROMATRANJE promatranje ekonomskih dogaaja. 2. EKONOMSKA ANALIZA polazei od neke pretpostavke utvruju se odreena pravila ili zakonitosti ekonomskog ponaanja. 3. STATISTIKA ANALIZA razumijevanje i testiranje ekonomskih zakona na osnovi statistikih podataka. 4. EKSPERIMENI kontrolirani eksperimenti (simulacije, ankete). 5. POST HOC POGREKA nastaje ako se uzronost meu pojavama izvodi iz puke injenice to je jedna pojava prethodila drugoj. 6. VARKA POOPAVANJA krivo shvaanje da je ono to je istinito za dio istinito za cjelinu.

EKONOMSKE POSTAVKE, MODELI, GRAFOVI

Graf - dijagram koji pokazuje kako se dva ili vie skupova varijabli odnose jedan prema drugome. Ekonomski model - matematiki prikaz odnosa izmeu dviju ili vie varijabli. Varijabla - stupanj ili mjera promjena u vremenu ili opaanjima.

VREDNOVANJE EKONOMSKIH ODLUKA VRI SE PREMA:

Naelu efikasnosti - stanje u kojem se ne moe poboljati poloaj jedne osobe a da se ne pogora poloaj druge, Naelu pravednosti - raspodjela bogatstva drutva u skladu sa nekim naelnim, pravednim odrednicama, Rast - porast ukupnog outputa per capita, Stabilnost - stanje u gospodarstvu kada je output stabilan ili rastui u uvjetima niske inflacije i nezaposlenosti.

ZAKON OSKUDNOSTI (TEMELJNI EKONOMSKI PROBLEM) Dobra su oskudna zato to nema dovoljno resursa da se proizvedu sva dobra koja ljudi ele troiti. ( oskudni prirodni resursi ) Prema zakonu oskudnosti dobra se dijele na : - ekonomska(rijetka dobra) i - neekonomska(dobra neograniene ponude). to u proizvoditi? Kako u to proizvoditi? Kada u to proizvoditi?

INPUTI, OUTPUTI I PROIZVODNJA: Inputi - robe i usluge koje koriste poduzea u procesima proizvodnje (zemlja, rad i kapital).

Outputi - razliite korisne robe i usluge koje se troe ili upotrebljavaju za daljnju proizvodnju. Proizvodnja - proces transformiranja resursa u korisna dobra ili usluge. Resursi - sve osigurano od strane prirode ili prijanjih generacija koji se direktno ili indirektno koriste za zadovoljenje potreba (zemlja, bakar, pijesak). Kapital - ve proizvedena dobra ija je namjena proizvodnja drugih dobara (ceste, raunala, automobili, zgrade). Proizvoai - svaka osoba ili grupa ljudi, javna ili privatna koja transformira resurse u upotrebljivi, korisni output.

ZAKON OPADAJUIH PRINOSA NEIZBJENA INJENICA? Dodavanjem dodatnih jedinica outputa uz ostale konstantne inpute, rezultirajui output biti e sve manji.

TO NAM POKAZUJU NAGIBI KRIVULJA ILI PRAVCA

Nagib je mjera odnosa prema kojemu se vrijednost Y mijenja za svaku promjenu od 1 jedinice vrijednosti X. Nagib pravca - veliina za koju se neka varijabla Y mora promijeniti u reakciji na jedininu promjenu X a da bi ostali na istom pravcu. Nagib poprima negativnu vrijednost ako je odnos X i Y obrnuto razmjeran i pozitivan za upravno razmjeran odnos. Nagib krivulje - veliina promjene Y potrebna da zadovolji jedininu promjenu u X varira ovisno o poloaju s kojeg poinje ta promjena. Nagibom krivulje mjerimo smjer u kojem ide, raunajui ga s obzirom na skale na dvjema osima.
Nagib = Y X

OPORTUNITETNI TROAK - vrijednost dobara ili usluge koje nismo koristili a mogli smo koristiti. Stvarni trokovi kolovanja + izgubljena primanja (10 000$ + 16 000$ godinje). VRSTE PRIVREDA: trine - ona u kojoj pojedinci i privatna poduzea donose glavne odluke o proizvodnji. Sustav cijena i trita vlada. komandne - ona u kojoj vlada donosi sve odluke o proizvodnji i raspodjeli. mjeovite - ima elemente trine i komandne. ZAKON OPADAJUIH PRINOSA I EKONOMSKI RAST: Zato dolazi do opadajui prinosa? - svaki radnik radi s razmjerno manje fiksnog ili specijaliziranog resursa. Ekonomski rast - predstavlja porast ukupnog outputa gospodarstva. Do rasta gospodarstva dolazi zbog rasta radne snage ili kapitalnih dobara, tehnologije i proizvodnosti po radniku.

TRGOVINA, NOVAC, KAPITAL: Napredne zemlje se uputaju u specijalizaciju i podjelu rada ime se poveava proizvodnost resursa. Novac - nain plaanja ili sredstvo razmjene. Sastoji se od novca u opticaju i depozita po vienju. Kapital - proizvedeni faktor proizvodnje, trajni input koji je i sam output privrede poput raunala, tvornica. Puno ekonomskih aktivnosti ukljuuje proputanje sadanje potronje (tednja) da bi se poveao kapital. Svaki put kad investiramo - gradei novu tvornicu ili cestu, poveavajui vrijeme ili kvalitetu kolovanja, ili poveavajui koliinu korisnog tehnolokog znanja - poveavamo buduu proizvodnost nae privrede.

TRITE I DRAVA U MODERNOJ PRIVREDI: Laissez-faire - pustite nas na miru XIX st. Trini sistem je razvijeni mehanizam za nesvjesnu koordinaciju ljudi, aktivnosti i poduzea preko sustava cijena i trita. Trite je mehanizam putem kojeg kupci i prodavai meudjeluju da bi nekoj robi odredili cijenu i koliinu: mjesto na kojem se susreu kupci i ponuai da bi razmijenili stvari. Cijene koordiniraju odluke proizvoaa i potroaa na tritu. Vie cijene smanjuju potranju potroaa i potiu proizvodnju. Nie cijene potiu potronju i obeshrabruju proizvodnju. Cijene su ravnoteni kotai u trinom mehanizmu. Trite pronalazi ravnotenu cijenu koja upravo uravnoteuje elje svih razliitih kupaca i prodavaa.

PONUDA
Pod pojmom ekonomske ponude spadaju sva dobra i usluge koje su proizvoai spremni proizvesti po odreenoj cijeni. Zakon ponude - to je vea cijena, ponuda e biti vea. to je manja cijena, ponuda e biti manja. Elementi koji utjeu na ponudu cijena samog dobra (via cijena, vea ponuda automobila) 2. tehnologija 3. cijene inputa (manje nadnice nii trokovi vea proizvodnja) 4. cijene komplementarnih dobara ( dobra koja su povezana) - nia cijena autobusa i kamiona vea ponuda automobila 5. organizacija 6. posebni utjecaji (inovacije, standardi, vrijeme)
1.

ELASTINOST PONUDE Elastinost ponude je jaina reakcije ponuene koliine nekog dobra na promjenu cijene tog dobra uz uvjet da ostale stvari budu nepromijenjene. Elastinost ponude je omjer postotne promjene ponuene koliine i postotne promjene cijene. ako promjena cijene od 1 % uzrokuje promjenu ponuene koliine veu od 1% onda je ponuda elastina ako promjena cijene od 1% uzrokuje promjenu ponuene koliine manju od 1% onda je ponuda neelastina ako promjena cijene od 1% uzrokuje promjenu ponuene koliine jednakoj 1% onda je ponuda jedinino elastina

KRIVULJA PONUDE Krivulja ponude je grafiki prikaz odnosa izmeu odreene koliine proizvoda i usluga koji se nude na odreenom tritu u odreeno vrijeme i po odreenim cijenama. Openito ponuene koliine odgovaraju na promjene cijena tako da se krivulja die gore i na desno.
Slika 1 - Krivulja ponude

POTRANJA
Potranja su koliine nekog dobra ili usluge koje su uz odreenu cijenu potroai spremni kupiti. Zakon potranje ustvruje da ukoliko je cijena nekog dobra ili usluge nia, potranja za tim dobrom biti e vea i obrnuto. Zakon potranje vrijedi za individualnu i trinu potranju. to je dohodak potroaa vei to e i poveati potranju i obrnuto. Elementi koji utjeu na potranju jesu:

cijena proizvoda ili usluga npr. via cijena slatkia znai manju potranju za slatkiima. prosjean dohodak npr. vii dohodak znai i veu potranju. broj stanovnika npr. Vie stanovnika poveava trite te potranju za dobrima. cijene komplementarnih dobara npr. nia cijena benzina poveava potranju za automobilima. ukusi pojedinca posebni utjecaji

ELASTINOST POTRANJE Elastinost potranje jest jaina reakcije traene koliine nekog dobra na promjene cijene tog dobra, uz uvjet da ostale imbenike drimo jednake. Elastinost omjer postotne promjene cijene i postotne promjene traene koliine.

Ako promjena cijene od 1% uzrokuje promjenu traene koliine veu od 1% onda je potranja elastina. Ako promjena cijene od 1% uzrokuje promjenu traene koliine manju od 1% onda je potranja neelastina. Ako promjena cijene od 1% uzrokuje promjenu traene koliine jednakoj 1% onda je potranja jedinino elastina.

Savreno elastina potranja je ona koja iznimno jako (beskonano) reagira na male promjene cijene dok je savreno neelastina potranja ona koja nimalo (nula) reagira na promjene cijena. Kakav je odnos izmeu elastinosti potranje i prihoda? Ako je potranja neelastina, tada poduzee koje sniava cijenu svojih proizvoda gubi dio svojih prihoda budui da potranja na manje cijene nee reagirati poveanjem traene koliine. Elastina potranja poveava ukupne prihode poduzea zbog toga to e eventualni pad

cijena proizvoda poduzea na tritu biti praen poveanjem obima prodaje toga proizvoda na tritu zbog porast potranje.

KRIVULJA POTRANJE Krivulja potranje je grafiki prikaz odnosa izmeu odreene koliine proizvoda i usluga koji se trai na odreenom tritu u odreeno vrijeme i po odreenim cijenama. initelji koji su ukljueni u odnos potranje jesu : cijene slinih dobara potroaki ukusi Ostali initelji

Kada se ti initelji mijenjaju, krivulja potranje e se pomaknuti.

Slika 2 - Krivulja potranje

Utjecaj jedinino-elastine potranje na prihode poduzea je neutralan, smanjenje cijena proizvoda biti e praeno istim poveanjem obima prodaje to e prihode ostaviti nepromijenjenima. Elastinost predstavlja jainu reakcije. Elastinost potranje jest jaina reakcije traene koliine nekog dobra na promjene cijene tog dobra, uz uvjet da ostale stvari drimo jednake. Elastinost potranje je omjer postotne promjene traene koliine i postotne promjene cijene

RAVNOTEA PONUDE I POTRANJE

Trina ravnotea se uspostavlja po onoj cijeni i koliini kod kojih su sile ponude i potranje u ravnotei. Tada je koliina koju kupci ele kupiti upravo jednaka koliini koju prodavai ele prodati. U ravnotei, cijena i koliina tee ostati iste, dok su sve ostale stvari jednake. Trina potranja je suma svih dobara i usluga koja kuanstva potrauju na tritu dobara i usluga. Trina ponuda je suma svih dobara i usluga koje nude svi proizvoai koji proizvode ta dobra i usluge na tritu dobara i usluga. RAVNOTEA NA TRITU

ODSTUPANJE OD RAVNOTEE: Nestaica predstavlja situaciju na tritu u kojoj se potrauje vie dobara i usluga nego to se na tritu nudi. Viak predstavlja situaciju na tritu u kojoj se nudi vie dobara i usluga nego to se na tritu trai. Kada je potranja vea u odnosu na ponudu jaa pritisak na cijene prema gore, to jest, poveanju cijena. Kada je ponuda vea u odnosu na potranju jaa pritisak na cijene prema dole, to jest, smanjenju cijena. Putem mehanizma racioniranja cijena, trite alocira ili racionira oskudna dobra u najbolje mogue naine koritenja, to jest, uspostavlja se nova toka ravnotee.

ZBRAJANJEM 35+39+26 =100 STO BI ZNACILO DA HE KOLIINA PRODANA KROZ OVO RAZDOBLE 100 PO CIJENI OD 3

MEHANIZAM CIJENA

Normalna dobra i superiorna dobra - ona dobra za koja s poveanjem dohotka raste i potranja (odjea,obua,televizori). Inferiorna dobra - ona dobra za koja s poveanjem dohotka opada potranja (kruh, krumpir, salata itd.). Ravnotea na tritu je privremena pojava uslijed velikog broja varijabli koje na nju utjeu. Racionirajua i alokacijska funkcija cijena ima za cilj ienje trita bez vika dobara koja trokovno optereuju ponuae kao i neprimjerenog manjka (nemogunost zadovoljenja potreba za potroae). Slobodnim izborom trinih subjekata, kupaca i ponuaa odreuje se trina cijena koja e osigurati ienje trita, najpovoljniju alokaciju oskudnih resursa i efikasnost privrede bez gubitaka i trokova

KORISNOST
Razlikujemo normalna i inferiorna dobra: Normalna dobra je ono dobro za kojim tranja raste kada i dohodak raste (odjea, obua, televizori). Inferiorna dobra je ono dobro za kojim tranja opada kada dohodak raste. (kruh, krumpir, salata itd.). Potranja za nekim dobrom odreena je njegovom graninom korisnou. Korisnost je zadovoljstvo potroaa kupljenim dobrom ili uslugom. Potroai pojaavaju svoje zadovoljstvo birajui dobra ili usluge koje najvie vole. Granina korisnost je dodatno zadovoljstvo dobiveno z potronje dodatne jedinice nekog dobra. Zakon granine korisnosti granina korisnost dobara opada ukoliko se koliina tog potroenog dobra poveava. Npr. Drugi tanjur torte nee nam biti ukusan kao onaj prvi, trei tanjur torte nee nam biti ukusan kao onaj drugi itd.

PONAANJE POTROAA

Racionalno ponaanje - prosjeni je potroa racionalni pojedinac koji svoj dohodak nastoji alocirati tako da iz njega ostvari najveu korisnost ili zadovoljstvo, maksimiziranu korisnost, Preferencije - potroai imaju jasne preferencije, sklonosti prema odreenim dobrima i uslugama. Svaki potroa zna oekivanu graninu korisnost koju moe ostvariti kupnjom odreenog dobra, Proraunsko ogranienje - potroaev je dohodak ogranien i stoga su svi potroai limitirani proraunskim ogranienje, to jest, raspoloivim dohotkom, Cijene - potroa ne moe kupiti sve to eli kada svaka kupnja troi dio njegova raspoloiva dohotka, mora izvriti izbor.

MAKSIMALIZACIJA KORISNOSTI: Potroa s fiksnim dohotkom koji je sueljen s danim trinim cijenama postii e maksimum zadovoljstva ili korisnosti kada je granina korisnost zadnjeg dolara utroenog za svako dobro jednaka graninoj korisnosti zadnjeg dolara utroenog za bilo koje drugo dobro.
GK dobra 1 GK dobra 2 GK dobra 3 = = = GK P1 P2 P3

Via cijena dobra 1, smanjuje se njegova optimalna potronja, raste GK dobra 1, na novoj smanjenoj razini potronje izjednaava se GK dobra 1, s GK dobra 2, GK dobra 3.

Maksimalizacija zadovoljstva potroaa: - RAVNOTEA::

PROIZVODNJA I ORGANIZACIJA PODUZEA:

Zato postoje poduzea - radi mogunosti odvijanja masovne proizvodnje, organizacija proizvodnog procesa i prikupljanja potrebnih financijskih sredstava. Proizvodnja se organizira u poduzeima budui da efikasnost openito zahtijeva proizvodnju u velikim serijama, pribavljanje znaajnih financijskih sredstava i paljivo upravljanje i nadzor nad tekuim aktivnostima. Vrste poduzea: poduzea u individualnom vlasnitvu mamine i tatine radnje, partnerstva (neograniena odgovornost) korporacija (ograniena odgovornost)

OBLICI PODUZEA U HRVATSKOJ: Drutva osoba javno komanditno Drutva kapitala drutva s ogranienom odgovornou dionika drutva Poduzea prema vlasnitvu: Dravna Privatna Mjeovita Zadruna TEORIJA PROIZVODNJE: Funkcija proizvodnje je odnos izmeu maksimuma outputa ili proizvodnje koja se moe proizvesti i inputa koji se trae da se postigne ta proizvodnja. Ona je definirana za dano stanje tehnikog znanja. Ukupni proizvod - ukupno proizvedene koliina iskazana u fizikim jedinicama. Prosjeni proizvod - ukupni proizvod/jedinice inputa Granini proizvod - ekstra proizvod ili proizvodnja dodana jednom ekstra jedinicom toga inputa dok su ostali inputi nepromijenjeni.

EKONOMIJA RAZMJERA: Prema zakonu opadajuih prinosa granini proizvod svake jedinice inputa e se smanjivati u mjeri u kojoj se taj input poveava, ako ostali inputi ostali nepromijenjeni. Ekonomije razmjera odraavaju reakciju ukupnog proizvoda kada se svi inputi proporcionalno poveavaju. Konstantne ekonomije razmjera - promjena u svim inputima vodi k jednako velikom porastom proizvoda, Opadajue ekonomije razmjera - proporcionalni porast svih inputa vodi manje nego proporcionalnom porastu ukupne proizvodnje, Rastue ekonomije razmjera - dogaaju se kada porast svih inputa dovodi do vie od proporcionalnog porasta proizvodnje

VRIJEME I TEHNOLOKE PROMJENE: Trenutani rok - tako kratko vremensko razdoblje da ne moe doi do nikakve promjene u proizvodnji, Kratki rok - vremensko razdoblje u kojemu varijabilni inputi, poput materijala i rada, mogu biti prilagoeni, ali je prekratak da bi se svi inputi promijenili - fiksni faktori, zgrade i oprema, Dugo razdoblje - razdoblje u kojemu se mogu mijenjati svi fiksni i varijabilni faktori koje poduzee koristi-rad, materijal, kapital. Tehnoloka promjena - odnosi se na promjene u tehnologiji, pronalaske novih proizvoda ili promjene u procesima proizvodnje dobara i usluga.

ANALIZA TROKOVA:

Ukupni trokovi pokazuju najnii ukupni izdatak koji je potreban da se proizvede svaka pojedina razina proizvodnje q. Ukupni trokovi rastu s porastom proizvodnje. Fiksni trokovi pokazuju ukupni izdatak koji se plaa ak i kada se uope ne proizvodi (ugovorna plaanja, plaanje kamata, reijskog osoblja). Nisu pod utjecajem promjena u proizvodnji. Varijabilni trokovi predstavljaju izdatke koji se mijenjaju s razinom proizvodnje (sirovine, nadnice, gorivo). Granini trokovi oznaavaju poveanje ukupnih trokova uvjetovano proizvodnjom dodatne jedinice proizvoda. TC = FC + VC FC = TC - VC VC = TC - FC

UT UKUPNI TROAK, GT GRANINI TROAK, VT VARIJABILNI TROAK, FT FIKSNI TROAK..

KRAJ 5. PREDAVANJA..

EKONOMSKA ANALIZA TROKOVA

Zakon najmanjih trokova: Kombinacija ulaganja koja minimalizira trokove pojavljuje se kad je granini proizovod po dolaru faktora jednak za sve faktore. Uvjeti za najmanje trokove: 1. Odnos graninih proizvoda bilo kojih dvaju faktora mora biti jednak odnosu cijena faktora.
granicni proizvod rada cijena rada = granicni proizvod zemlje cijena zemlje

2. Granini proizvod po dolaru koji se dobije od (zadnjeg) dolara izdatka mora biti jednak za svaki faktor proizvodnje.
granicni proizvod rada granicni proizvod A = cijena rada cijena A

PONUDA U UVJETIMA POTPUNE KONKURENCIJE: b Prihvatilac cijene je poduzee koje je tako malo u odnosu na svoje trite da ono ne moe utjecati na trinu cijenu ve jednostavno prihvaa tu cijenu kao danu. b b Potpuna konkurencija se javlja kad nijedan proizvoa ne moe utjecati na trinu cijenu. U uvjetima potpune konkurencije mnogo je malih poduzea pri emu svaka od njih proizvodi istovjetan proizvodi svako od njih je premaleno da bi moglo utjecati na trinu cijenu. Pod takvim uvjetima svaki je proizvoa suoen s potpuno vodoravnom krivuljom potranje (savreno elastina potranja). Stoga je dodatni prihod steen pri svakoj dodatnoj prodanoj jedinici proizvoda odgovara upravo trinoj cijeni. TOKA POKRIVANJA TROKOVA I ZATVARANJA PODUZEA Poduzee koje maksimalizira profit podesit e svoju proizvodnju na onu razinu kod koje su granini trokovi jednaki cijeni. Kad cijena padne tako nisko da su ukupni prihodi manji od varijabilnih trokova a cijena manja nego AVC, poduzee e minimalizirati gubitke ako prestane s proizvodnjom. Gubici su tada jednaki fiksnim trokovima, prihodi su jednaki varijabilnim trokovima.

TRENUTANA, KRATKORONA i DUGORONA RAVNOTEA

DUGORONA RAVNOTEA SEKTORA Kad u nekom privrednom sektoru u kojemu vlada potpuna konkurencija ponudu tvore poduzea s istovjetnim krivuljama trokova i kad poduzea mogu slobodno ulaziti i izlaziti iz njega, uvjet dugorone ravnotee je jednakost cijene, graninih trokova i minimalnih dugoronih prosjenih trokova za svako od tih istovjetnih poduzea P = MC = min.dugor.AC = cijena pokrivanja trok.

EFIKASNOST TRITA POTPUNE KONKURENCIJE: Alokativna efikasnost je postignuta kad nijedna mogua reorganizacija proizvodnje ne moe nikome poboljati poloaj a da ga nekome drugome ne pogora. Pod uvjetima alokativne efikasnosti zadovoljstvo jedne osobe, njena korisnost, moe biti poveana samo umanjivanjem korisnosti nekome drugome - Pareto efikasnost.

GRANINI PRIHOD I MONOPOL

Nepotpuna konkurencija prevladava u nekom privrednom sektoru kadgod pojedini prodavaoci imaju neku mjeru kontrole nad cijenom proizvoda u tom sektoru. Izvori nepotpune konkurencije pravna ogranienja - patenti, ogranienja ulaska u privredne sektore te carine i kvote u vanjskoj trgovini, diferencijacija proizvoda - fragmentacija velikih trita na mala u kojima nee biti mjesta za velik broj poduzea, postojanje karakteristika koje ine sline proizvode manje savrenim supstitutima, ekonomija razmjera - samo vea poduzea mogu osigurati najefikasniju razinu proizvodnje BROJ PROIZV. I STUPANJ DIFERENCIJE PROIZVODA Mnogi proizvoai istovjetni proizvodi Mnogi proizvoai, stvarne ili prividne razlike u proizvodu nekoliko proizvoaa, mala razlika u proizvodu Jedan proizvoa bez dobrih supstituta DIO PRIVREDE U KOJEM PREVLADAVA STUPANJ KONTROLE CIJENA NAIN PRODAJE PROIZVODA trina razmjena, aukcija

STRUKTURA

POTP.KONK. NEPOTPUNA

penica kukuruz

nikakav

MONOPOLISTIKA

hrana benzin

izvjesni

reklamiranje i konkurencija

OLIGOPOL

elik kemikalije automobil, raunala, HT, Pota elektroprivreda

izvjesni

rekl. i konk. reklama i poboljanje usluga

MONOPOL

znatan ili reguliran

Granini prihod je prirast u ukupnom prihodu do kojeg dolazi kad koliina proizvodnje poraste za 1 jedinicu. MR moe biti bilo pozitivan ili negativan. Granini prihod je pozitivan kad je potranja elastina, nulti kad je potranja jedinino elastina i negativan kad je potranja neelastina. Monopolist e maksimalizirati profit podeavajui svoju koliinu proizvodnje na onu razinu MC = MR. Budui da je monopolist suoen s krivuljom potranje silaznog nagiba, to znai da je P > MR. Cijena i koliina koje monopolistu donose maksimalni profit su tamo gdje je njegovi granini prihod jednak njegovim graninim trokovima

MAKSIMALIZACIJA PROFITA Monopolist e maksimalizirati profit podeavajui svoju koliinu proizvodnje na onu razinu kod koje su MC = MR. Budui da je monopolist suoen s krivuljom potranje silaznog nagiba, to znai da je P > MR. Budui da je monopolistu koji maksimalizira profit cijena iznad graninih trokova, takav monopolist smanjuje proizvodnju ispod razine na koju bi se nailo u privrednom sektoru u kojemu vlada potpuna konkurencija. MODELI NEPOTPUNE KONKURENCIJE:

. Tajni oligopol - sluaj u kojem dva ili vie poduzea zajedniki odreuju svoje cijene ili koliine proizvodnje, dijele trite meu sobom ili donose zajedniki druge poslovne odluke. Kartel -organizacija samostalnih poduzea koja proizvode sline proizvode te djeluju zajedno da bi podigla cijene i ograniila koliinu proizvodnje. Kad su oligopolisti u mogunosti da se, vodei rauna o svojoj meuovisnosti, tajno dogovaraju u svrhu zajednikog maksimiziranja profita, cijena i koliina e biti kao u monopolista.

EKONOMSKI TROKOVI MONOPOLA Monopolisti ine svoju proizvodnju oskudnom te time podiu cijenu i poveavaju profit. Kod monopolistove proizvodnje u toki B drutvena MU je iznad drutvenih MC i potroaev probitak je izgubljen. Zbrajanjem svih izostanaka izmeu Q=3 i Q=6 dolazimo do ukupnog ekonomskog rasipanja (trokut ABE).

EKONOMIJA RIZIKA I NEIZVJESNOSTI

pekulativna trita premjetaju dobra iz vremena ili mjesta u kojima vlada obilje u vremena ili mjesta oskudice. pekulanti - osobe koje kupuju ili prodaju neku robu s namjerom da je kasnije prodaju ili kupuju uz profit. Pri tome trgovci istovremeno kupuju na jednom tritu i prodaju na nekom drugom tritu po vioj cijeni. Takva se aktivnost zove arbitraa i predstavlja pekulaciju bez rizika. Djelotvorna pekulacija zapravo poveava ekonomsku efikasnost. Premjetajui dobra u vremenu iz razdoblja obilja u razdoblje oskudice, pekulant kupuje kad su cijena i granina korisnost dobra niske a prodaje kada su visoke.

POKRIVANJE RIZIKA Proces izbjegavanja rizika putem istovremenog zakljuivanja posla protivnog djelovanja, prodaje ili investicije koja ga otklanja. Kupnja kukuruza - skladitenje (profit) - prodaja pekulantu danas. pekulativna trita slue poboljavanju obrazaca cijena i alokacije u prostoru i vremenu a isto tako omoguuje i premjetanje rizika. Te aktivnosti na pekulativnim tritima potaknuti eljom da kupuju po nioj a prodaju po vioj cijeni realociraju dobra iz vremena obilja (niske cijene) u vrijeme oskudice (visoke cijene).

OSIGURANJE I DIFERENCIJA RIZIKA Trita rukuju rizicima tako da ih diverzificiraju. Procesom diverzifikacije rizika se oni rizici koji bi bili veliki za jednu osobu rasprostiru na velik broj osoba tako da svakoj od njih ostaje samo malen rizik. Glavni oblika diverzificiranja rizika je osiguranje. Diverzificiranjem vlasnitva kapitala ili pojedinih rizinih investicija meu mnotvom vlasnika, trita kapitala mogu tako diverzificirati rizike i omoguiti mnogo vea investiranja i rizike nego to bi to bilo podnoljivo pojedinanim vlasnicima.

TEORIJA IGARA Teorija igara analizira nain kako se dva ili vie igraa, strane u igri, odluuju za djelovanje ili strategije koje zajedniki pogaaju svakog od sudionika.

NASHOVA RAVNOTEA Dominantna strategija - kad najbolja strategija koja je jednom od igraa na raspolaganju ostaje najboljom bez obzira na strategiju drugog igraa. Nashova ravnotea - skup strategija igraa kada niti jedan igra ne moe poboljati svoju zaradu ili rezultat uz danu strategiju drugog igraa.

Suradnika ravnotea - nastaje kada strane u igri djeluju suglasno kako bi nale strategije koje e koristiti njihovim zajednikim rezultatima.

RASPODJELA DOHOTKA

Dohodak se odnosi na sve primitike ili novac koje zaradi neka osoba ili kuanstvo tijekom danog vremenskog razdoblja. Dohodak se sastoji od nadnica, dohotka od imovine (rente, kamate i dividende) i transfernih plaanja (tok). Imetak se sastoji od neto vrijednosti sredstava koje netko posjeduje u jednom trenutku (stanje). Potranja poduzea za inputima je odreena indirektno iz potranje potroaa za njegovim finalnim proizvodom. Poduzee e maksimalizirati profite unajmljujui rad ili bilo koji drugi imbenik proizvodnje sve dok granini prihod toga inputa nadmauje dodatni granini troak (cijenu) toga inputa.

NADNICE I TRITE RADA

Trite rada potpune konkurencije je ono na kojem postoji dovoljno velik broj radnika i poslodavaca, tako da niti jedno pojedinano poduzee ili radnik nema snagu da osjetno utjee na visinu nadnice. Realna nadnica predstavlja kupovnu mo jednog sata rada, tj. nominalna nadnica podijeljena s trokovima ivota. Granina proizvodnost rada ovisi o kvaliteti uloenog rada, koliini i kvaliteti ostalih faktora proizvodnje te tehnikom znanju (obrazovanje, vjetine, infrastruktura, postrojenja i oprema). Ponuda rada predstavlja broj sati koje puanstvo eli raditi na poslovima koji donose zaradu.

DETERMINANTE PONUDE RADA Puanstvo - brojnost puanstva je odreena prirodnim roenjima te migracijama. Efekt dohotka - s viom nadnicom i dohotkom moe se kupiti vie dobara i usluga a eli se i vie vremena za dokolicu. Efekt supstitucije - s porastom nadnice, naknade po sati rada raste ponuda rada i dodatni rad zamjenjuje dokolicu jer se svaki dodatni sat rada vie plaa. Kompenzirajui dodaci - dodaci na plae koji slue kao naknada za relativnu privlanost ili nemonetarne razlike meu poslovima (rizik, obrazovanje, trokovi, noni rad).

RAZLIKE U NADNICAMA Ljudski kapital - oznaava koliinu korisnog i vrijednog znanja stvorenog u procesu odgoja i obrazovanja. Razlike u nadnicama nastaju zbog - kompenzirajuih dodataka na plau zbog neugode, povrat na ljudski kapital, razlike u vjetinama i talentu te segmentacija trita na nekonkurentne grupe. Trite e teiti onoj ravnotei razlika u nadnicama u kojoj je ukupna potranja za svakom kategorijom rada potpuno jednaka njezinoj konkurencijskoj ponudi. Ljudi isti - poslovi isti - nema razlike u nadnicama Ljudi isti - poslovi razliiti - kompenzirajui dodaci Nekonkurentne grupe - ista ekonomska renta Djelomino konkurentne grupe - razlike odreene AS i AD.

ELJEZNI ZAKON NADNICA Malthus - rast nadnica iznad razina za preivljavanje dovodi do rasta puanstva. Marx - rezervna armija nezaposlenih potiskuje nadnice prema egzistencijalnoj razini

DISKIMINACIJA NA TRITU RADA Razlike u nadnicama su univerzalna pojava u trinoj ekonomiji, ali kada razlika u nadnicama proizlazi samo iz beznaajne osobne karakteristike - rasa, spol ili religijska pripadnost, nazivamo diskriminacijom. Diskriminacija ima svoje korijene u ranim vjerovanjima i institucijama drutva (bijelci, crnci, ene). Najvea skupina koja pati od ekonomske diskriminacije su ene koje u prosjeku zarauju svega 65% od onoga to zarauju mukarci sukladnog obrazovanja i porijekla.

SINDIKATI I KOLEKTIVNO PREGOVARANJE Sindikati - pravo zastupanja radnika, Ekonomski paket - osnovna nadnica, naknade za prekovremeni rad, koritenje praznika i pauza za vrijeme rada, COLA - cost of living adjustement, prilagoavanje trokovima ivota, rastu potroakih cijena, Pravila rada - zadataci i obveze na poslu, sigurnost posla i teina posla, Ugovor o radu - pitanje otkaza, postupke albi, nadlenost za rjeavanje sporova. Pregovaraka mo - trajkovi i drugi oblici sindikalne borbe.

ZEMLJA I PRIRODNI RESURSI Svako plaanje na upotrebu fiksnih inilaca jest renta. Vrijednost zemlje se izvodi prvenstveno iz vrijednosti proizvoda a ne obrnuto. Porez na rentu nee dovesti do nikakvih distorzija ili ekonomskih neefikasnosti. Cijene slue kao odrednice oskudnosti razliitih inputa i pomau proizvoaima da odrede drutveno raspoloivu kombinaciju resursa.

KAPITAL, KAMATA I PROFIT

Kapital se sastoji od onih trajnih proizvdenih dobara koja se ponovo koriste kao proizvodni inputi za daljnju proizvodnju (graevine, oprema, zalihe). Naknade za privremeno koritenje kapitalnih dobara nazivaju se rentalima. Stopa prinosa od kapitala je godinji neto prinos (rentali minus trokovi) na dolar investiranog kapitala. To je obini broj, ili postoci na godinu. Profiti predstavljaju rezidualni dohodak koji je jednak razlici ukupnih prihoda i ukupnih trokova. Kamatnjak je financijski prinos na novane fondove ili godinji prinos na pozajmljene fondove - cijena koju banka ili drugi financijski posrednik plaa zajmodavcu za upotrebu novca u nekom vremenskom razdoblju.

SADANJA VRIJEDNOST V = N1 / (1+i) + N2 / (1+i)2 + N3 / (1+i)3... + Nt / (1+i)t Formula sadanje vrijednosti diskontira budua plaanja primjenom diskontnog faktora. Klasina teorija kapitala - Bohm Bawerk, Knut Wicksell, Irwing Show. Investicije u kapitalna dobra ukljuuju odricanje od tekue potronje da bi se uveala budua potronja. Drutva investiraju zato to rtve sadanje potronje omoguuju uveanu potronju u budunosti.

ODREDNICE PROFITA Realni kamatnjak je nominalni kamatnjak minus stopa inflacije. Visoke stope prinosa na rizine stavke imetka ili pothvate ukljuuju u sebi i riziko premije koje investitori zahtijevaju prije nego to e ui u tako rizinu investiciju. Implicitni prinosi - prinos vlasnika poduzea od njihovog rada ili od njihovih vlastitih fondova investiranih u poduzeima. Profiti kao nagrada za snoenje rizika i nagrada za inovatorstvo. Profiti kao monopolska zarada.

FUNKCIJE VLADE
1 2 3 4 Utvrivanje zakonskog okvira za trinu privredu, Utjecanje na alokaciju resursa kako bi se poboljala privredna djelotvornost, Uvoenje programa kako bi se poboljala raspodjela dohotka, Stabiliziranje privrede putem makroekonomskih politika. Zakonski okvir - pravila koja ukljuuju definiciju vlasnitva, zakone o ugovorima i steaju, uzajamne obveze rada i uprave i drugi zakoni. Alokacija resursa - to, kako i za koga. Preraspodjela dohotka Makroekonomska stabilizacija - monetarna i fiskalna politika.

TEORIJA JAVNOG IZBORA Grana ekonomske znanosti koja prouava naine na koji vlade donose odluke. Postavlja pitanja kao to su kako, to i za koga u javnom sektoru. Teorija javnog izbora prouava mehanizme i naine donoenja odluka od strane drava. Ona opisuje naine na koji drave donose odluke o oporezivanju, izdacima reguliranju i drugim dravnim politikama s ciljem ostvarenja cilja pobjede na izborima. Mehanizmi javnog izbora javni izbor je proces u kojem se pojedinane elje kombiniraju u zajednike odluke. jedna osoba, jedan glas kolektivne odluke sadre u sebi nedjeljivost i samo jedan mogui ishod bez obzira na specifinost problema koji se razmatra. Kolektivne odluke mogu biti: tetne, prerazdiobne i efikasne. Teorija javnog izbora opisuje kako vlade donose odluke o oporezivanju, rashodima i reguliranju i drugim politikama. Slino igri trita, igra politike mora usporediti elju naroda da dobije kolektivna dobra s mogunou privrede da ih pribavi. Glavne se razlike nalaze u tome da su glavni igrai u politici - politiari prvenstveno zainteresirani da pobjede na izborima, dok glavni igrai na tritu poduzea - nastoje ostvariti profite. Problem sakupljanja milijuna miljenja u jednu odluku.

DRAVNO OPOREZIVANJE I RASHODI Javna dobra su ona kojih su koristi nedjeljivo rairene meu cijelim puanstvom, bez obzira na to ele li pojedinci ili ne kupiti javno dobro. Privatna dobra su ona koja se mogu podijeliti i pribaviti posebno za razne pojedince, bez ikakvih eksternih koristi i trokova za druge. Djelotvorno pribavljanje javnih dobara esto zahtijeva djelatnost vlade, dok privatna dobra mogu djelotvorno alocirati trita. Kad oporezuju, vlade u stvari odluuju kako da svoja potrebna sredstva povuku iz nacionalnih domainstava i poduzea i uloe ih u kolektivnu potronju i investicije. Novac ubran putem poreza je sredstvo kojim se realni resursi prenose iz privatnih dobara u kolektivna dobra.

NAELA OPOREZIVANJA

Razni pojedinci treba da budu oporezivani razmjerno koristi koje dobijaju od vladinih programa. Jednako kao to ljudi plaaju privatne dolare za potronju privatnog kruha, porezni udio osoba trebalo bi da je razmjeran njegovom ili njezinom koritenju javnih dobara kao to su javne ceste ili parkovi - naelo korisnosti. Iznos poreza koji ljudi plaaju treba da je srazmjeran njihovom dohotku, bogatstvu ili platnoj sposobnosti. Oporezivanje bi trebalo biti organizirano tako da pomae ostvarivanje onog to drutvo smatra ispravnom i pravednom raspodjelom dohotka naelo sposobnosti.

VODORAVNA I OKOMITA PRAVEDNOST Naelo vodoravne pravednosti kae da oni koji su u biti jednaki treba da budu jednako oporezivani - ljudi s jednakim dohocima trebali bi plaati iste poreze. Okomita pravednost se odnosi na oporezivanje ljudi s razliitom razinom dohotka. Porez se naziva proporcionalnim, progresivnim ili regresivnim ovisno o tome uzima li od ljudi s visokim dohotkom isti dio dohotka, vei dio dohotka ili manji dio dohotka nego to ga uzima od ljudi s niskim dohotkom. Neizravni porezi su oni koji se naplauju na dobra i usluge, neizravno od pojedinca troarine, PDV.

POREZI I DJELOTVORNOST Izravni porezi se naplauju izravno od pojedinaca ili poduzea. Primjeri izravnih poreza su porez na dohodak, porezi za socijalno osiguranje, porezi na nasljedstvo i darovanje, porez na dobit korporacija. U nereguliranoj okolini, poduzea e odreivati svoje najprofitabilnije razine zagaivanja izjednaujui granine privatne tete od zagaivanja s graninim trokovima uklanjanja tog zagaivanja. Kada su prelijevanja zagaivanja znaajna, privatna ravnotea proizvest e nedjelotvorno visoke razine zagaivanja i premalu djelatnost na uklanjanju zagaivanja. Djelotvornost zahtijeva da granina drutvena teta bude jednaka graninim trokovima zagaivanja.

EFIKASNOST, PRAVEDNOST, OKOLI I DRAVA

Efikasnost savrene konkurencije PARETO EFIKASNOST Alokacijska ili Pareto efikasnost javlja se kada ne postoji nikakav nain da se proizvodnja ili potronja preustroje tako da se povea zadovoljstvo jedne osobe a da se pri tome ne smanji zadovoljstvo neke druge osobe. Potroaeva ravnotea = odnosi graninih korisnosti dobara ili granine stope supstitucije za dva dobra moraju biti jednaki odnosu njihovih cijena. Proizvoaeva ravnotea = odnosi graninih trokova (granina stopa transformacije) finalnih proizvoda mora biti jednak odnosu njihovih cijena. Opa konkurencijska ravnotea = maksimizacija korisnosti potroaa = maksimizacija profita = minimalni trokovi (pravilo najmanjih trokova). GRANICA KORISNIH MOGUNOSTI Drutvo ostvaruje ekonomsku efikasnost kad se zadovoljstvo neke osobe u drutvu ne moe poveati a da se pri tome ne smanji zadovoljstvo neke druge osobe. Efikasni su ishodi na granici (krivulji) korisnosti drutva.

PROMAAJI TRITA Nesavrena konkurencija diktiranje trinih uvjeta kroz monopolsku mo na tritu i utjecaj na cijene ime se smanjuje zadovoljstvo potroaa. Eksternalije sumporne pare termoelektrana kao primjer tetnih eksternalija, stroj za fotokopiranje pozitivna eksternalije jer predstavlja utedu vremena za puno ljudi. Nesavrena informiranost odstupanja informacija od stvarnog stanja na tritu ima za posljedicu donoenje neefikasnih i neadekvatnih odluka to utjee na financijski i opi poloaj pojedinca.

DRAVA I NJENI MEHANIZMI Porezi utjeu na privatni dohodak a time i na privatne izdatke i ine glavni izvor javnih prihoda. Mogu imati i ulogu korektora i spreavanja odreenih aktivnosti prodaja alkohola i cigareta a potiu manje oporezovane sektore kao to je gradnja stanova. Izdaci transferna (socijalno osiguranje, socijalna plaanja) i druga plaanja (plaanja za proizvodnju tenkova, obrazovanja) koja osiguravaju dohodak pojedincima. Propisi ili nadzori koji usmjeravaju ljude da ostvare ili da se sustegnu od odreenih ekonomskih aktivnosti (propisi oko zagaivanja, reguliranje uvjeta rada). FUNKCIJA DRAVE Unapreivanje ekonomske efikasnosti. Ostvarivanje manje nejednake razdiobe dohotka. Stabiliziranje ekonomije pomou makroekonomskih politika. Meunarodno predstavljanje zemlje. Osiguranje najbolje alokacije resursa. Ispravljanje trinih promaaja: negativnosti nesavrene konkurencije eksternalije i javna dobra nesavrene informacije.

PRAVILA ODLUIVANJA Jednodunost slaganje svakog pojedinca sa kolektivnom odlukom. Pravilo veine prihvaa se odluka koja se donese priznanjem vie od polovice glasaa. Arrowljevo naelo nemogunosti ni jedan program donesen veinom glasova ne moe uvaiti elje pojedinaca i jamiti efikasnost.