UNIVERZITET U SARAJEVU

FAKULTET ZA SAOBRAĆAJ I KOMUNIKACIJE

SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA:

INDUSTRIJSKI TRANSPORT

Tema rada: UTOVARAČI

Predmetni nastavnik: Doc. dr. Ahmed Ahmić

Asistent (saradnik):
Student: Dino Memišević
Broj indeksa: 8349
Usmjerenje: Cestovni saobracaj
Godina studija: 2020/2021
Rezultat rada:

Datum: 23.4.2021
SADRŽAJ
UVOD .................................................................................................................................................. 2
1. UTOVARAČI ............................................................................................................................... 3
2. VRSTE UTOVARAČA ................................................................................................................ 3
2.1 Podjela utovarača s obzirom na način utovara ...................................................................... 3
2.2 Podjela prema masi / snazi / volumenu utovarne kašike ....................................................... 4
2.3 Podjela utovarivača po načinu kretanja ................................................................................. 4
2.4 Podjela po mjestu motora ...................................................................................................... 5
2.5 Podjela po načinu skretanja (s kotačima) .............................................................................. 6
2.6 Podjela po vrsti pogona i prijenosa snage ............................................................................. 6
2.6.1 Hidromehanički prijenosnik ........................................................................................... 7
2.6.2 Hidrostatični prijenosnik ................................................................................................ 7
2.6.3 Električni prijenosnik ..................................................................................................... 7
2.7 Podjela po vrsti polužnih mehanizama .................................................................................. 8
2.7.1 Z mehanizam .................................................................................................................. 8
2.7.2 Paralelni mehanizam ...................................................................................................... 8
3 GEOMETRIJA UTOVARIVAČA ............................................................................................. 10
4 ZAPREMINA UTOVARNE KAŠIKE ....................................................................................... 11
5 POSEBNE VRSTE UTOVARIVAČA ....................................................................................... 12
5.1 Teleskopski utovarivač ........................................................................................................ 12
5.2 Bager-utovarač..................................................................................................................... 12
6 KAPACITET UTOVARAČA .................................................................................................... 17
ZAKLJUČAK .................................................................................................................................... 18
LITERATURA ................................................................................................................................... 19
PITANJA ZA ISPIT: .......................................................................................................................... 20

1
UVOD

Živimo u vremenu kada je gotovo nezamislivo graditi bez građevinske mašine, takodjer bez kojih
građevinarstvo ne bi uopće moglo opstati. Tako da veliku primjenu imaju i utovarači. Primjena
građevinskih mašina zahtijeva temeljito poznavanje njihovih mogućnosti te poznavanje područja u
kojima se radovi obavljaju, vrste radova i tehnologije što će se u radu primjenjivati. Ove radne
aktivnosti najobimnije se odvijaju na površinskim otkopima ruda i na većim kamenolomima, te na
pripremnim zemljanim radovima kod izgradnje većih građevinskih i drugih investicionih
objekata.Pored bušenja i miniranja, utovar i transport su najznaĉajnije radne operacije u ovom
tehnološkom procesu. Proces proizvodnje na površinskim kopovima obuhvata radove na otvaranju
ležišta a to su radovi bušenje i miniranje, utovar i transport stijena koje leţe na rudnom leţištu. Utovar
miniranih materijala na otkrivci vrši se primjenom bagera, a utovar rude na površinskim otkopima
vrše utovaraĉi. To je poluskupina građevinskih mašina za zemljane radove u kojoj su neke najstarije
mašine prošli sve etape razvoja, od pogona na paru i mehaniĉkog upravljanja mašinom, do pogona
najsuvremenijim motorima i upotrebom hidraulike i elektronike. Radovi koji se obavljaju tim
mašinama najbrojniji su u graditeljstvu, a istodobno, u odnosu na veliĉinu i radne uvjete, vrlo
raznoliki, pa stoga na tom podruĉju moraju postojati mali i vrlo veliki strojevi. S obzirom na to da su
svojstva vezanih i nevezanih materijala promjenljiva u odnosu na vlaţnost i koroziju, vrstu strojeva i
njihova radna tijela treba prilagoditi i tim zahtjevima, a budući da se radovi ponekad moraju
obavljati i u vodi, za takve su radove konstruirane posebne vrste strojeva.

2
1. UTOVARAČI

To su građevinski strojevi koji služe pretežno za utovarivanje rastresitog materijala. Sastoje se

od traktora na gusjenicama ili na točkovima s gumama i utovarne kašike s hidrauličkim
upravljanjem. Različitih su veličina, s kašikom od 0,3m3 do 9m3. Utovarači-gusjeničari
upotrebljavaju se za utovare na kamenitom terenu, pa su im utovarne kašike konstruirane od
debljeg lima i s čeličnim zubima. Utovame kašike mogu biti raličitog oblika, ovisno o zadatku koji
obavljaju. Mogu istovarati izvrtanjem s čela, prevrtanjem sa strane, otvaranjem kašike s donje strane
(tada kašika ima dva dijela), mogu istovarivati preko glave, tako da se materijal kašikom prihvati s
prednje strane, a istovaruje se prelaskom kašike iznad traktora sa straţnje strane traktora (pogodan za
rad u tunelu).

Utovarači su najpopogodniji za stalni rad na odlagalištama zbog svoje velike pokretljivosti i

visoke brzine kretanja. Osim kod samog utovara rasutih materijala koriste se, također:
- na prijenosu materijala unutar prostora postrojenja odnosno pripadnih odlagališta ili s
međuodlagališta na veće odlagalište izvan proizvodnog postrojenja
- za punjenje «boksova» ili silosa postrojenja,
- za ĉišćenje prostora odlagališta,
- za stvaranju tijela ili gomila odlagališta u obliku «rampi», itd.

Osnovni sklopovi utovarivača:

• šasija odnosno nosivi okvir
• pogonski motor
• transmisija
• pogonski mostovi
• upravljački uređaj
• uređaj za dizanje tereta(strijela)
• radni organ (kašika ili neki drugi)
• hidraulični radni uređaj
• komandni uređaji i elementi
• kontrolni instrumenti
• kabina
• gusjenice
• kotači
• dodatni uređaji i oprema.

2. VRSTE UTOVARAČA

2.1 Podjela utovarača s obzirom na način utovara

• Utovarači za utovar s čela – kod kojih je kašika i prilikom istresanja materijala u istom
položaju kao i kad je bila prilikom zahvaćanja materijala.
• Utovarači za utovar preko glave – odnosno preko sebe, kod kojih se materijal zahvaća
čeonom kašikom i bez dodatnog namještanja istresa u vozilo koje stoji iza utovarača.
3
 • Utovarači sa istresanjem materijala u stranu – koji predstavljaju modifikaciju čeonih
utovarača. Obično je kašika utovarača podešena tako da može istresati materijal i kao čeoni
utovarač, ali i sa strane.

Utovarač je tipično transportno sredstvo za utovar svih oblika i vrsta sipkih materijala iako se
uglavnom i najčešće u literaturi smješta među građevinske strojeve za zemljane radove.Standardni
građevinski utovarači, koji se koriste za utovar sipkih materijala, uglavnom su zglobni utovarači na
gumenim kotačima. Postoje također, gusjeničari (dozer-utovaraĉi), koji se manje koriste pri
zemljanim radovima

2.2 Podjela prema masi / snazi / volumenu utovarne kašike

• Vrlo laki – do 5 tona / 50kW / 0,6 – 1,5 m3
• Laki – 5 - 10 t / 50-100kW / 2m3 (kašika opće namjene)
• Srednji – 10-25 t / 100-200 kW / 3,5 m3 (kašika opće namjene)
• Teški – 25-30 t / 200-300 kW / 4 m3 (kašika opće namjene)
• Vrlo teški – > 30 t / > 300 kW / > 4 m3

2.3 Podjela utovarivača po načinu kretanja

• Utovarivači na gusjenicama - kretanje je postignuto gusjenicama. Glavna prednost
gusjenica je što ostvaruju manji pritisak na tlo u odnosu na kotače, što znači da su pogodnije
za meko tlo (blato). Skretanje se postiže različitim brzinama lijeve i desne gusjenice.
Skretanje može biti postignuto blokiranjem jedne gusjenice, manjom brzinom jedne
gusjenice u odnosu na drugu ili kretanjem gusjenica u suprotnom smjeru. Kretanjem
gusjenica u suprontom smjeru istim brzinama postiže se tzv. neutralno skretanje gdje stroj
skreće oko osi težišta. Radijus skretanja je tada nula.
• Utovarivači na kotačima - kretanje je postignuto kotačima. Utovarivači na kotačima su brži
u radu od gusjeničara.

Slika 1. Utovarivač sa gusjenicama i utovarivač sa kotačima

4
2.4 Podjela po mjestu motora

• Motor sprijeda

Slika 2. Utovarivači sa motorom na prednjoj strani

• Motor straga (prednost mu je bolja preglednost)

Slika 3. Utovarivači sa motorom na zadnjoj strani

5
2.5 Podjela po načinu skretanja (s kotačima)
• Prednjim kotačima
• Stražnjim kotačima
• Prednjim i stražnjim kotačima
• Zglobna šasija
• Različite brzine kotača

Slika 4. Utovarivači po načinu skretanja točkova

2.6 Podjela po vrsti pogona i prijenosa snage

Gotovo svi utovarivači na tržištu imaju dizelski pogonski motor. Strojevi s električnim pogonskim
motorom s vanjskim izvorom napajanja bi bili neprikladni zbog ograničenog radnog prostora i
manevrisanja. Međutim stavljen je na tržište manji utovarivač koji umjesto dizel motora ima litij-
ionske baterije koje pogone električni motor koji pogoni hidrauličnu pumpu, što znači da je većina
stroja slična prethodnim generacijama s dizeskim motorom.

• Hidrostatički prijenosnik (koristi se najčešće kod malih utovarivača)

• Hidromehanički (automatski) prijenosnik (najzastupljeniji)
• Električni prijenosnik
6
2.6.1 Hidromehanički prijenosnik
Najčeći prijenos kod utovarivača je hidromehaničkim prijenosnikom.
Tok snage kod utovarivača s hidromehaničkim prijenosnikom:
• motor
• hidrodinamički prijenosnik (pretvarač momenta)
• automatski (powershift) mjenjač
• kardansko vratilo za prednji i zadnji pogon ( nema centralnog diferencijala) – na izlazu iz
mjenjača se nalazi parkirna kočnica
• diferencijal – može biti limited slip
• planetarni reduktor u glavini kotača

Slično kao kod automobila hidrodinamički prijenosnik se može kod nekih strojeva spojkom
direktno spojiti na ulaz u mjenjač da bi se smanjili gubici.

2.6.2 Hidrostatični prijenosnik

Hidrostatičnim prijenosnik – energija fluida se prenosi preko pritiska za razliku od hidrodinamičkog
prijenosnika gdje se energija prenosi preko strujanja fluida. Sam hidrostatični prijenos sastoji se od
aksijalne pumpe promjenjivog protoka i aksijalnog motora promjenjivog protoka.
Kod manjih i srednjih utovarivača ovakav pogon omogućava da se motor postavi poprečno u odnosu
na mjenjač jer su motor i mjenjač povezani samo hidraulički. Postavljanjem motora poprečno u
odnosu na uzdužnu os stroja postiže se veća koncentracija mase na zadnjem kraju utovarivača što
znači da je potreban manji protuteg za stabilnost od prevrtanja. Dok kod srednjih i većih utovarivača
koristi se hidrostatični mjenjač u kombinaciji s direktnim prijenosom. Kod takvog načina prijenosa
snage motor je u uzdužnom položaju jer su motor i mjenjač direktno povezani s kardanskim vratilom

2.6.3 Električni prijenosnik

Kod utovarivača Caterpillar 988K XE (55 tona, 432kW) korišten je električni prijenosnik.
Prednosti električnog prijenosnika su :
• Kontinuirano reguliranje brzine do maksimalne brzine na zemlji.
• Implementirane virtualne brzine za upravljivost stroja.
• Kontrola automatskog usporavanja za održavanje brzine na nagibu.
• Produženi intervali održavanja nad mehaničkim mjenjačima.
• Manje pokretnih dijelova od tradicionalnog pretvarača momenta i mehaničkog prijenosnog
sistema
• Ukidanje prebacivanja pojednostavljuje upravljačke kontrole pa ubrzava krivulje učenja
novih operatera.

Ukupna korisnost je povećana za 25% dok je korisnost u teškim uvjetima povećana za 50%.

7
2.7 Podjela po vrsti polužnih mehanizama

2.7.1 Z mehanizam
Najčešći polužni mehanizam kod utovarivača je Z mehanizam.
Karakteristike Z mehanizma su:
• Jednostavna konstrukcija
• Visoka i efikasna najveća sila dizanja
• Najmanji broj svornjaka i poluga
• Slaba vidljivost
• Ne paralelnost kod podizanja tereta

Slika 5. Z mehanizam poluge

Polužni Z mehanizam kod utovarivača se upotrebljava za rad s utovarnom lopatom. Podizanjem

tereta utovarna lopata se naginje prema nazad da nebi došlo do padanja tereta.

2.7.2 Paralelni mehanizam

Glavno svojstvo paralelnog mehanizma je paralelno dizanje tereta. Paralelni mehanizam se
upotrebljava gdje je veća preciznost kod rukovanja teretom npr. premještanje tereta na gradilištu,
montažni radovi itd. Paralelni mehanizam na donjoj slici omogućava odličnu vidljivost tereta iz
položaja operatera iz kabine. Nedostatak ovog mehanizma je više dijelova mehanizma, dva
hidraulična cilindra za naginjanje

8
 Slika 6. Paralelni mehanizam polužnog mehanizma

Takodjer u paralelni mehanizam ubraja se i TP Mehanizam. Ovaj mehanizam je Volvo patentirao i

koristi ga kod dva najveća utovarivača u svojoj ponudi (L260H i L350H). Ovaj mehenizam
minimizira naprezanja usljed uvijanja i smicanja.

Slika 7. Paralelni TP Mehanizam

9
3 GEOMETRIJA UTOVARIVAČA

Važnije dimenzije kod utovarivača su:

• visina dizanja tereta
• dohvat
• gabariti (visina, širina, duljina)
• radijus skretanja
• ugao artikulacije zglobnog mehanizma (obično oko 40 deg)
• međuosovinski razmak
• ugao utovarne korpe kod kipanja

Slika 8. Geometrija utovarivača

10
4 ZAPREMINA UTOVARNE KAŠIKE

Zapremina utovarne kašike računa se prema donjoj skici. Volumen materijala koji se nalazi iznad
stranica računa se pomoću koeficijenata koji ovise o vrsti materijala. Za materijale manje granulacije
volumen iznad stranice je veći. Za nominalnu zapremninu uzima se da je nagib materijala ½ prema
donjoj slici

Slika 9. Skica volumena utovarne kašike (kašike)

Na donjoj slici je vidljiva ovisnost volumena kašike o materijalu. Vidljivo je da kamen ima najmanji
faktor dok materijal s najmanjim česticama, zemlja i glina ima najveći faktor punjenja jer se čestice
materijala vežu.

Slika 10. Faktor popunjenosti kašike

11
5 POSEBNE VRSTE UTOVARIVAČA

5.1 Teleskopski utovarivač

Teleskopski utovarivači posebna su vrsta utovarivača na razmjerno vrlo pokretljivom podvozju s
gumenim kotačima i s okretljivim teleskopskim krakom. Koristi se za utovar, prijenos i
dizanje svih vrsta građevinskih materijala. Također pogodan je kao utovarno sredstvo rasutih
materijala.

Slika 11. Teleskopski utovarivač (sa podesivom kašikom)

5.2 Bager-utovarač

Bager-utovarač je kombinacija bagera i utovarača u jednom stroju. Osnova je traktor na gumenim

kotačima koji sprijeda ima utovarnu lopatu, a straga bagerski krak najčešće sa dubinskom lopatom.
Postoji mnogo različitih tipova navedenih utovarača u smislu njihove veličine, snage te posebice
načina pogona i zakretanja kotača. Mogućnost izmjene raznih alata te moguća logistika njihova rada
daje ovim utovaračima također obilježja univerzalnih građevinskih strojeva. Stoga su također

12
prikladni, osim za izvedbu raznih vrsta zemljanih i ostalih građevinskih radova manjeg obujma, kao
pomoćno radno transportno sredstvo kod nekih oblika montažerskih radova, primjerice pri
montaži cjevovoda u rovovima i sl.

Slika 12. Bagerutovarač

Svi bageri se mogu podijeliti na razliĉite načine, dijelimo ih prema:

• Vrsti konstrukcije: univerzalni, teleskopski, vedričari, rotacioni, tunelski, refuleri
• Donjem stroju: na gusjenicama, na točkovima, šetajući, plovni
• Vrsti pogona: parni, dizel, elektro, dizel-elektro, hidraulični
• Načinu rada: ciklični, kontinuirani
• Vrsti komandi: mehanički, kombinovani, hidraulični
• Načinu iskopa: horizontalni, visinski, dubinski, kombinovani
• Vrsti iskopa: u suhom, u vodi

Bageri su vrsta građevinskih strojeva kojima se može obavljati iskop materijala, iskop s
utovarom u transpormo sredstvo, te samoutovar. Neki se od tih strojeva mogu, uz minimalnu
prilagodbu, koristiti i za dizanje tereta, zabijanje pilota i žmurja, nabijanje tla, razbijanje
kolnika i slično.

13
 Slika 13. Bager sa iskopnom kašikom (lijevo) i bager sa utovarnom (čeonom) kašikom

Temeljni dijelovi bagera s visinskom, povlačnom, zahvatnom i dubinskom kašikom sastoje se od:
• donjeg postolja na gusjenicama ili kotaĉima s gumama
• gornjeg postolja s pogonskim, upravljaĉkim i radnim sklopom, te kućicom s protuutegom
ili stabilizatorima koji se koriste radi bolje stabilnosti stroja.
Donje postolje služi za kretanje bagera, te nošenje i okretanje oko okomite ose gornjeg postolja
sa sklopovima. Kretanje na gusjenicama ima prednost na slabo nosivom tlu. Kretanje bagera na
kotačima s gumama ima prednost u radu u naseljima, lakše se premješta, ne oštećuje kolnik na
cestama, može imati veću brzinu. Najčešće ima četiri kotača, što ovisi o težini stroja i
dopuštenoj sili pritiska na tlo koja ne smije biti viša od 100 N/cm2 (1000 kPa). Okretanje
gornjeg postolja obavlja se uglavnom pomoću velikoga prstenastog zupčanika nazubljenog s
vanjske ili unutarnje strane, smještenog oko okomite osovine i malih zupčanika kojima se
prenosi okretna snaga. Upravljački sklopovi mogu biti mehanički, hidraulički ili miješani,
mehaničko-hidrauličko-zračni. Mehanički se sklopovi sastoje od čelične užadi, koloturnika,
vitla, kvačila i kočnice. Hidraulički upravljački sklopovi imaju prednost, jer su tačniji u radu,
nemaju trzaja. Umjesto užadi imaju cjevovode, tlačne stubline sa štapovima, uljnu pumpu i
regulacijski uređaj. Poluge za stabilizaciju se spuštaju i dižu također pomoću hidraulike. Kućica
u bageru zauzima dominantno mjesto radi bolje kontrole rada, ima osvjetljenje radi rada noću i
grijanje za rad u zimskim uslovima.

14
 Slika 14. Dijelovi bagera-utovarača

Bageri imaju veliku mogućnost podešavanja priključnih uređaja pa samim time imaju veoma široku
primjenu. Pored utovara rasutih materijala utovarači bageri se mogu koristiti za i za utovar trupaca s
tim što im se umjesto kašike postavljaju viljuške sa hidrauličnim cilindrima pomoću kojih se vrši
zahvatanje i podizanje trupaca. Oni se mogu koristiti i umjesto viljuškara kod kojih se također
umjesto kašike postavljaju viljuške. Na slici su prikazane neke od priključnih uređaja.

Slika 15. Razne vrste priključnih uređaja za bager-utovarač

15
Po principu rada bagere djelimo na:
• bagere s neprekidnim radom
• bagere s prekidnim radom

Bagerima s neprekidnim radom zovemo one bagere kod kojih je iskop materijala kontinuiran
(vedričari), dok u drugu grupu ubrajamo bagere kod kojih između dva takta iskopa postoji
vrijeme u kojem je bagerska kašika prazna (dakle prekid u iskopu). U građevinarstvu je daleko
veća primjena bagera ove zadnje grupe,dok se bageri sa kontinuiranim radom najšešće koriste u
proizvodnji građevinskog materijala (opeke, separacije šljunka i sl.)

Slika 16. Bager vedričar

16
6 KAPACITET UTOVARAČA
Kapacitet utovarača se računa po slijedećem izrazu:

𝑻𝒆 ⋅ 𝑽𝒌 ⋅ 𝒌𝒑 𝒎𝟑
𝑸= [ ]
𝑻𝒄 𝒉

Gdje su:
Te - efektivno radno vrijeme
Vk - zapremina kašike utovaraĉa (m3)
Tc - vrijeme jednog radnog ciklusa
k p - koeficijent punjenja kašike

Efektivno radno vrijeme u toku jednog radnog sata zavisi od lokacije materijala koji se utovara,
da li je iz širokog otkopa ili sa deponije. Praksa je pokazala da ako se utovar vrši sa otkopa onda je:

Tef - 50 min/h, a ako je sa deponije tada je Tef - 60 min/h

Vrijeme jednog ciklusa Tc obuhvata vremena konstantnih i promjenljivih vrijednosti. U konstantna

vremena ulaze vremena slijedećih radnih operacija.

tu - vrijeme utovara .............od 20-30 sec

ti - vrijeme istovara..............od 10-20
tm - vrijeme manevra.............od 10-40

Vrijednosti ovih vremena dobijaju se iskustvenim praćenjem utovara, transporta i istovara

određenog tipa utovarno istovarnih mašina. Konstantna vremena se kreću u dosta širokom
dijapazonu od:
Tk = 48 − 90sec/cikl odnosno 0,8 – 1,5 min/cikl
Promjenjljiva vremena su u funkciji brzine kretanja utovarača v i dužine puta L.

𝑳
𝑻𝒑 = 𝟎, 𝟏𝟐 ⋅ [𝒎𝒊𝒏]
𝒗

gdje je:
L – dužina puta u jednom smjeru
v – prosječna brzina kretanja utovarne mašine

Trajanje ciklusa Tc kao što je rečeno iznosit će:

𝑳
𝑻𝒄 = 𝑻𝒌 + 𝟎, 𝟏𝟐 ⋅
𝒗

𝟓𝟎 ⋅ 𝑽𝒏 ⋅ 𝒌𝑷
𝑸𝒉 =
𝑳
𝑻𝒌 + 𝟎, 𝟏𝟐 ⋅ 𝒗

17
ZAKLJUČAK

Na osnovu svega navedenog može se zaključiti da je upotreba ovih mašina neizbježna.

Utovarivač je usko specijalizirani radni stroj koji služi za utovarivanje materijala
te se njime ne mogu obavljati iskopi. Najćešča primjena utovarivača je u građevinarstvu i
poljoprivredi! Transport utovarivača kao i ostalih radnih strojeva (bagera, dozera, valjaka...)
obavlja se specijalnim kamionima tegljačima, labudicama, Za transport je često
potrebna specijalna odnosno policijska pratnja zbog većih gabarita nego što imaju cestovna vozila!
Bageri su vrsta građevinskih strojeva kojima se može obavljati iskop materijala, iskop s utovarom u
transpormo sredstvo, te samo utovar! Neki se od tih strojeva mogu, uz minimalnu prilagodbu,
koristiti i za dizanje tereta,zabijanje pilota i žmurja, nabijanje tla, razbijanje kolnika i slično.
Utovarači se mogu podijeliti na mnogo vrsta, sve zavisi od okolnosti radnog područja.

18
LITERATURA
1. Transportni uređaji, Nedžad Repčić, Mirsad Čolić, Zahid Pita, Alija Zuko, IPSvjetlost dd.
Sarajevo 1998
2. Građevinske konstrukcije , Biljana Blagojević
3. Industrijski transport Skripta, Doc, dr. Ahmed Ahmić, Univerzitet u Sarajevu, Fakultet za
Saobraćaj i komnunikacije
4. Građevinski strojevi, Sveučilište u Zagrebu Fakultet strojarstva i brodogradnje Katedra za
motore i vozila

19
PITANJA ZA ISPIT:
1. Pojam utovarivača.
2. Nabrojati podjele utovarivača.
3. Objasniti podjelu utovarivača obzirom na način utovara.
4. Tok snage kod utovarača sa hidromehaničkim prenosom.
5. Objasniti geometriju utovarivača
6. Bager-utovarivač (osobine, podjela i dijelovi)
7. Šta spada u sklop utovarivača?

20