1.Što je sociologija?

Sociologija je znanost o društvu. Ona se temelji na onome što jest, što se može empirijski, iskustveno provjeriti
(provjeravati) pritom izbjegavajući svako njezino (moguće) normiranje... i njeno istraživačko polazište nisu pojedinci
nego društvene grupe.
2.Da li je sociologija normativna znanost?
Kao znanost sociologija nema nakanu biti normativna znanost kao što ne želi propisivati norme uređivanja društvenih
odnosa.
3.Da li sociologija kao znanost postoji prije Comtea?
Sociologija kao znanost ne postoji prije Comtea. Počela se razvijati unutar prethodno nastalih spoznajnih disciplina
filozofije, povijesti i politike.
4.Razlozi kasnog nastanka sociologije.
Postoje 3 razloga. Prvi razlog tomu vidimo u činjenici što je prvobino društvo bilo nerazvijeno, nepovezano i
autakrično. Prvobitna su društva imala daleko manji broj članova, primitivan način proizvodnje, nerazvijen duhovni
život i opću kulturu, a odnosi među ljudima i društvenim skupinama bili su vrlo jednostavni. Drugi razlog relativno
kasnoj pojavi sociologije vidimo u dugotrajnu i pogrješnu izjednačivanju društva i države. Često ni najveći umovi
ranije nisu uviđali, a mnogi obični ljudi ni danas ne uviđaju, jednostavnu činjenicu da država i društov nisu isto, bez
obzira na mnoge sličnosti. Treći razlog je to što se do svih spoznaja o društvu u početku dolazilo u okvirima religije,
filozofije, povijeseti i znanosti o politici. Njihove djelomične spoznaje smatrane su na tom stupnju razvitka
znanostima dovoljnima da popune spoznajnu radoznalost tadašnjeg čovječka. Te su znanosti u početku i same bile
nedovolno razvijene. Tek kada se e one dovoljno razile i postale pretijesne za nagomilna znanja javiti će se potreba za
posebnom, integralnom znanosti o društvu.
5.Što je politea (država) za Platona?
Njegova idealna država zapravo je idealizirana vizija grčkoga polisa, grada, državice, u kome i dalje dominiraju
društveni odnosi utemljeni na državnom obliku vlasništva
6.Tko treba vladati državom prema Platonu?
Prema Platonu državnom trebaju vladti namudrji, najplemenitiji, hrabri, moćni, promišljeni i pravedni.
7.Kastinska podjela društva (navedi).
Kaste su iznimno zatvorene društvene skupine u čijoj osnovi je odgovarajuća društvena podjela rada. Podjela:
1. kasta filozofa (umni, mudri ljudi)
2 .kasta ratnik (herkoji)
3. kasta obrtnik (oni koji hrane prethodne dvije kaste)
8.Klasna podjela društva (navedi).
Dijeli se na 2 klase: 1) klasa siromašnih; 2) klasa bogatih
9.Na čemu se temelji kastinska podjela društva, a na čemu klasna?
Kastinska podjela se temelji po osnovi podjele rada, a klasna po osnovi imovinskog stanja.
10.Što Aristotel kaže u Politici? (to je njegovo djelo)
U svome djelu politika on je pisao da je svaka zajednica nastala radi nekoga dobra, a da je država takva zajednica koja
teži dobru najvišem od svih.
11.Vrsta vladavina po Aristotelu.
Pozitvini oblici: kraljevstvo, aristrokracija, politija; negativni oblici: tiranija, oligarhija, demokracija.
12.Što je država za Aristotela?
- Glede države, Aristotel drži kako ona ima osobito značajnu ulogu u odgoju. Odgojnu zadaću promiče zakonodavac,
naglašavajući potrebu trajne diobe na one dobre i one zle. Osim toga potiče se i zajedništvo i ni jedan pojedinac nije
sam sebi svrhom, već naprotiv treba njegovati du zajedništva koji pripada državi.
- Ona koja je sama sebi dovoljna, prostorno je ograničena, utemeljena je na pravednosti , živi i razvija se u miru.
13.Koje su temeljne teze kršćanskog učenja o društvu?
1. društvo je u skladu s Aristotelovim i stoičkim idejaam "prirodni proizovd"
2. senekino "zlatno stanje prirode" bez prisilne vlasti jednako je stanju čovjeka prije prvog grijeha
3. vlast države postala je nužna zbog "grijeha"
4. država je božanska institucija namijenjna za spriječavanje zla
5. podležna je "nebeskom izvoru"
14.Novovjekovno učenje o društvu.
- ovdje dominiraju tzv. socijal - utopistička učenja (Hobbes, Rousseau)
- temeljene pretpostavke su:
- opća dobrobit
- utilitarstička osnova
- jednakost
15.Koje su glavne teme novovjekovnog promišljanja o društvu?
1. mjesto i uloga države u društvu
2. koje su to pokretačke snage društvenog razivitka (tim pitanjima se sociologija i danas bavi)
3. pitanje progresa i napretka
4. o zakonitosti društvenog kretanja
16.Hobbesova teorija društvenog ugovora.
Čovjek je egoistično i zlo biće iz kojeg proizlae stalni sukobi i ratovi. To je dovelo d sklapanja društvenog
ugovorakoji j trebao prenjeti prirodna čovječkova prava na zajedničko tijelo koje treba osigurati društvenu harmoniju i
jednaka prava na sve to zajedničko tijelo s ciljem osiguranja društvene harmonije i jednakih prava na sve.
17.Rousseau teorija društvenog ugovora.
Također je pristaša teorije društvenog ugovora. Međutim razlikuje se od Hobbesa što prvobitno stanje objašnjava
posve suprotno. U svom djelu O podrijetlu nejednakosti on zastua tezu da je prirodno stanje upravo stanje jednakosti i
sklada, dakle neka vrsta zemaljskog raja. Prem tome, priroda ljude stvara dobrim i jednakim, a društvo ih kvari.Izlaz
ih kriznog društvenog stanja borbi jest u razrješvanju nejednakosti. To osigurava društveni ugovor kojim se postiže
nadvladanje kaosa, čime se ponovno uspostavlja društveni sklad.
18.Temeljna pitanja sociologije. (to su ona tri)
Što je ljudska priroda?; Zašto je društvo takvo kakvo jest?: Zašto se i kako društva mijenjaju?
19. Koje su zasluge Comtea?
Sociološka koncepcija opterećna i određenim nedostatcima. Oni se prije svega očituju u njegovu naglšavanju
sociološkog pozitivizma, a zanemarivanju sociološkog realativizma.Sociologiju je pogrješno izjednačavao s
pozitivnom filozofijom. Uzdižući je na stupanj temeljne filozofije i usmjerivši njezinu pozornost na moral, politiku,
religiju, on joj umanjuje vlastitu samostalnost.
21. Comteova klasifikacija znanosti, razlikovao je?
Comte je razlikovao sociologiju i biologiju (tj. sociologiju je uvrstio u svoju klasifikaciju znanosti gdje joj je odredio
mjesto do biologije)
22. Kako Comte dijeli sociologiju i objasni svaku?
Comte dijeli sociologiju na na socijalnu statiku (red) i socijalnu dinamiku (progres).
Socijalna statika ima zadaću prikazivanja anatomije društva u mirovanju i otkrivanja neophodnih uvjeta za
održavanje skladnih odnosa u društvu, pa na taj način i jedinstva društva kao cjeline. Prema Comte-u, temeljna
jedinica društva je porodica jer ona predstavlja prirodno stanje čovjekove aktivnosti i u njoj vladaju odnosi koji čine
prirodni temelj svih odnosa u društvu. To su odnosi nejednakosti i odnosi podređenosti.
Socijalna dinamika prema Comte-u treba biti opća teorija prirodnog napretka čovječanstva. Ona treba izučavati
uzroke i zakonitosti društvenih promjena.
23. Razvitak društva je Comte razdvajao na tri doba, koja?
1. Teološko doba, u kojemu kao osnovni oblik svijesti dominira religija pa su u toj etapi, koja odgovara vremenu
udruživanja plemena u narode, društvom vladali uglavnom svećenici i ratnici.
2. Metafizičko doba, gdje u domeni svijesti dominiraju filozofija i pravo i kada su vladari u prvom redu, filozofi i
pravnici.
3. Pozitivno doba u kojem domiira primjena pozitivnih znanja, pa su vladari znanstvenici, inženjeri, poduzetnici i
indusrijalci.
Drugim riječima on je mislio da je otkrio zakon prema kojemu sva ljudska društva prolaze kroze tri tazvojna stupnja,
teološki, metafizički i pzitivni. U prvome stadiju ljudi misle kako događaje uzorkoju Božja djelovanje; u drugome
smatra se kako događaje uzrokuju apstraktne sile, ali u trećmu trijumfira znanstvena realnost, tako da su znanstveni
zakoni temelj objašnjenja.
24. Najveći Marxov doprinos.
Najvažnije značajke Marxova učenja o društvu sadržane su u njoegovj podjeli ustrojstva društva na društvenu osnovu
i nadogradnju, klasnom ustroju i klasnim brobama, radničkoj klasi i komunističkoj partiji kao njezinoj avangardi,
revoluciji kao obliku društvenog kretanja, društveno-ekonomskim formacijama i socijalizmu kao prvoj fazi budućega
besklasnog komunistčkog društva koje je zamišljeno kao zajednicu konačne uspostave jednakosti među ljudima.
25. Koji su glavni koncepti Marxove misli?
Aristrokracija, materijalizam, način proizvodnje, proizvodne snage, proizvodni odnosi, ekonomska osnova i društvena
nadgradnja, klase, klasna svijest, otuđenje.
26. Otuđenje (alijenacija) kod Marx.
Posljedica ljudskog djelovanja koje je u suprotnosti s ljudskom prirodom. Izvori otuđenja: privatno vlasništvo,
proizvodnja za tržište. Aspketi otuđenja u kapitalističkom društvu: otuđenje od proizvodnje rada, od samog rada, od
drugih ljud, od sebe samog i svoje ljudske biti.
27. Što Marx kritizira?
Marx kritizira ondašnje kapitalistčko društvo i kapital, težak položaj siromašnih slojea, privatno vlasništvo (stvare
klase i klasnu podjelu unutar društva)
28. Koji je Marxov doprinos nastanku sociologije?
Parcijalna učenja o pojedinim društvenim pojava.
Najvažniji doprinosi su:
- podjela društva na društvenu osnovu i društvenu nadogradnju
- važnost klasa i klasnih podjela u društvu
- odnos između rada i kapitala, te društvenih nepravdi zbog kapitala
29. Koja su dva smjera sociologije?
Nakon Comtea sociologija nije imala jednosmjeran razivat, nego društveno-povijesni, teorijski i ideološki uvjeti
dovesli su do njezina dva smjera - građanski i marksistički
30. Koja su četiri razloga dvosmjernog razvoja sociologije?
Četiri razloga dvosmjernog razvoja sociologije su:
1. podjela na dvije suprotstvaljene klase - radničku i buržoarsku
2. utjecaj ideoloških i političkih strujanja
3. isključivost i težnja pojedinih sociologa da budu originalni (favoriziraju vlastiti stav)
4. različita metodologija istraživanja društva
31. Darvinistička varijanta naturalističkog smjera.
- proizlazi od bioloških koncepcija i spoznaja biologa i prirodoslovaca
Charlesa Darwina - njegovo učenje o prirodi prenosi se na učenje o drutšvu.
- osnovna teza je imzeđu indvidua i društvenih skupina, kao što su pojedine klase, države ili cijela društva gdje se
nepresano vodi borba, revolucije i razovi u kojima pobjeđuju i opstaju samo najsposobniji
32. Teorija elita.
- polazi od činjenica nejednakosti ljudi u društvu i podjeli toga društva na manjinu i društvene mase
- u svakom društvu postoje elite (kao manjina izabranih) i mase, ali elite su sposobne upravljati društvom, a masa to
nije sposobna učiniti
- vrste elite - lavovi (snagom); lisice (lukavstvom)
33. Što je to pozitivizam?
Pozitivizam je takav sociološki smjer koji metodološki nastoji sociologiju razviti kao pozitivnu znanost čije se
spoznaje temelje na egzaktnim, pozitivno utvrđenim činjnicama.
34. Koja su tri bitna elementa Marksističke teorije?
1. jedinstvo teorije i metode
2. materijalistička koncepcija strukture i dinamike društva
3. dijalektičko kretanje društva
35. Četiri razine istraživačkih pitanja?
1.Činjenična
2. Komparativna
3. Razvojna
4.Teorijska
36. Empirijsko i metodološko istraživanje.
Empirijsko istraživanje usredotočeno je na opsi i mjerenje pojedinih činjenica i događaja.
Metodološko istraživanje bavi se samim tim istraživačkim postupkom i nastoji pronaći najbolje i natočnije način,
pravila i procedure, odnosno metode i tehnike istraživanja činjenica
37. Koja su dva dijela sociološkog istraživanja?
Teorijski dio
- uočiti istraživački problem
- pogledati (već postojeće) podatke
- odrediti problem= hipoteza (misaona pretpostavka ili niz postavljenih pretpostavki kako bi se empiriski
testirale)
Praktični dio
- izraditi plan istraživanja
- provesti istraživanje
- protumačiti rezultate
- izvijestiti o rezultatima
38. Koja su dva glavna zadatka sociološkog istraživanja?
1. teorijski promišljati
2. utvrditi uzroke i posljedice određeni pojava
39. Koje su dvije vrste istraživačkih metoda i objasni.
1. metoda prikupljanja činjenica 2. posebne analitičke metode
- upitnik, intervju, anketa - povijesna metoda
- analiza sadržaja - statistička metoda
- promatranje - poredbena ili komparativna metoda
- upit
- sociometrija
- studiji slučaja
- ispitivanje javnog mijenja
40. Značenje društvene strukture.
- društvena struktura u sociologiji je ukupnost društvenih karakteristička, društvenih skupina i pojava
- društvo je složena stvarnost koja se ne da obuhvatiti, objasniti i shvatiti kao cjelina
- tu se društvo nužno dijeli na zasebne cijeline
41. Što društvenu strukturu čini?
Društvenu strukturu čine društvene skupine i društvene pojave
42. Što je društvena skupina?
To je skupian ljudi koji su povezani obavljanjem određenih društvenih djelatnosti i procesa pomoću određenih
sredstava zbog zadovoljenja svojih potreba
43. Bitni elementi definicije (društvena struktura).
- mnoštvo ljudi
- međusobna povezanost tih ljudi
- zajednička djelatnost
- sredstva
- potrebe /(zajednički ciljevi)
44. Koji su oblici društvene skupine?

45. Oblici društvene skupine.

46. Obilježja globalnih društvenih skupina.
1. relativna samodovoljnosti. To znači da one mogu egzistirati i zadovoljavati temeljne potrebe neovisno o drugima,
dok se pracijalne skupine moraju udruživati u osnovne kako bi uopće ostale.
2. u pravilu, osnovne skupine su velike. One su znatno bolje struktuirane jer su sastavljene iz većeg broja drugih
skupina, kao i velikoga, neodređenoga broja pojedinaca.
3. raspolažu resursima i uvjetima da mogu zadovoljiti i kontrolirati potrebe svojih članova, osobito one potrebe koje se
tiču fizičke reprodukcije.
4. članovi skupine osjećaju veliku ovisnost o temljenoj skupini, ali i strah ako ona u svojoj egistenciji bude ugrožena.
Zato su joj mnogo privrženiji, rado participiraju, dobrovoljno preuzimaju i obavljaju povjere uloge i spremniji su na
žrtve zbog njezinog opstanka.
5. osnovne skupine imaju selektivne kriterije pripadnosti skupini, a osim toga manje su propusne za učlanjenje
pojedinaca iz drugih skupina.
6. između pripadnika osnovne skupine postoji veći stupanj međusobne svijesti o pripadnosti i međusobnoj solidarnosti
članova nego je to kod sekundarnih, parcijalnih skupina.
7. globalne skupine se javljaju u funkciji zaštitnika svojih pripadnika u slučaju da njihove pripadnike ugrožavaju
pripadnici druge skupine.
47. Što je nacija?
Nacija je narodna zajednica ljudskog života jer u pravilu nastaje objednjavanjem više naroda, ili nacionalim
osvješćivanjem pojedinoga naroda. (definicija iz knjige)
Nacija to je najrazvijeniji i viši oblik ljudske skupine koju karakteriziraju zajedničke posebnosti njezinih pripadnika
koji u svojoj ukupnosti formiraju nacionalni identite (defincija iz skripte)
48. Što je nacionalizam?
Nacionalizam nije isto što i nacija, mada je u svojoj genezi na određen način s njom povezan; prvobitno nastao kao
oblik osvješćivanja malih naroda i njihove opravdan brobe za opstanak.
Nacionalizam označava svjetonazor koji polazi od pretpostavke da postoje nacije. Prema tim svjetonazoru svaki narod
ima svoja obilježja,nacionalne kulturne značajke, zajednički jezik i povijest.
49. Što su to „Nacije bez države“?
Populacija ljudi koja po podrijetlu ima istu povijest, kulturu, jezik, ali nema svoju legitimnu državu.
Npr. akcija bez države su indijanci koji su smješteni po rezervatima u Kanadi, SAD-u, itd.
Nacija bez države su bili Židovi prije službenog osnutka Izraela 1948. godine.
50. Obilježja sela.
Ruralna sredina (selo) pokazuje stanovita sociološka obilježja, karakteristična i specifična za njih, a koja bi se ukratko
mogla izložiti kao: veća ovisnost o prirodnoj sredini zbog ovisnosti poljoprivredne djelatne proizvodnje od prirodnih i
klimatskih uvjeta, veći stupanj religioznosti seoskoga stanovništva, nizak stupanj podjele rada, veći stupanj
međusobno solidarnosti, veliko značnje obitelji i srodstva, malen broj stanovnika; zatim veći stupanj međusobnog
poznavanja, neformalna socijalna kontrola i prinuda, velika uloga tradicije i poštivanja običaja, moralna postojanost i
prilično ograničena društvena mobilnost stanovništva.
51. Obilježja grada.
Urbana sredina (grad) očituje se u slijedećem: gusta naseljnost i velik koncentraija ljudi na malom prostoru, razvijena
podjela rada i međusobona komunikacija kao i veoma izražena heterogenost stanovništva.
52. Koje su vrste društvenih pojava?
Društveno korisne i društveno štetne pojave. Društveno korisne su one koje su protkane određenim progresivnim
procesima i odnosima,a to su biološko društvena reprodukcija, materijalna proizvodnja i materijalno i duhovno
stvaralaštvo, društvene tvorevine, odgoj, obrazovanje i dr. U društveno štetne pojave ubrajamo društvene sukobe i
asocijalna društvena ponašanja: kriminalitet, alkoholizam, narkomanija, kriminal, prostitucija, skitnice, prosjašenje i
sl. pojave.
53. Vrste društvenog stvaralaštva.
- je stvaranje novih vrijednosti i novih tvorevina, kojem svaka individua i svaka generacija ljudi daje svoj prilog
ukupnom društvenom razvitku društva u progresivnom smjeru.
Vrste društvenog stvaralaštva su duhovno i materijalno.
54. Što je to odgoj?
Odgoj je takav proces u kome stariji svjesno utječu na mladu generaciju kako bi prenijeli na nju svoje iskustvo i
znanje i time kod nje stvorili određene vještine i navike potrebne za održavanje u životu.
55. Koja su tri važna čimbenika odgoja?
- obitelj (primarna socijalizacija, prvi susret s kulturom, norme i pravila ponašanja)
- vršnjaci (sekundarna socijalizacija, vrtić)
- škola (odgojno-obrazovna ustanova: spoj iskustva i drugih generacija)
56. Što je to obrazovanje?
Obrazovanje (nastava) je proces institucionaliziranog prenošenja društveno formiranih znanja na pojedinca. Ono je
uže od pojma odgoja ili socijalizacije, a osnovna mu je svrha stjecanje znanja potrebnog za obavljanje onih društvenih
funkcija kojima će se netko baviti kao svojom strukom.
57. Što je obitelj?
Obitelj je skupina ljudi izrazvno povezana rodbinskim vezama, pri čemu odrasli pripadnicu preuzimaju odgovornost
za brigu o djeci. Srodničke veze su veze među pojedincima, uspostavljene brakom ili srodničkim linijama koje
pvoezuje krvne srodnike.
58. Što je to nuklearna obitelj?
Nuklearna obitelj je suvremeni monogamni oblik obitelj koja se sastoji od supružnika, muža i žene, te njihovih
potamaka. Takav tip obitelji dominira u suvremenom svijetu i može se, u pravilu, smatrati univerzanlnim.
59. Što je to proširena obitelj?
Proširena obitelj, za razliku od nuklearne, nije univerzalna, ali se ipak može i danas susrestim u nekim društvima.
Podrazumijeva razne oblike proširenja bračnih veza na više osoba, što se u stručnoj literaturi naziva poligamija. Ona
se očiteje u dva mogućim oblicima. Prvi poliginija, kao oblik bračen veze muškarca s dvijema ili više žena.
Poliandrija je oblik bračne veze žene s dvojicom ili više muškaraca. Ona je mnogo rjeđa ali se i danas može sresti u
nekim zajednicama.
61. Što je to rekonstruirana obitelj?
Pojam rekonstruirane obitelji odnosi se na obitelj u kojoj barem jedan od partnera ima djecu iz prethodnog braka ili
veze. Roditelji u takvim obiteljima obično se nazivaju poočimima i pomajkama.
62. Što je to fenomen odsutnih očeva?
Od 1930-1970 razdoblje se također naziva i razdobljem "odsutnih očeva" Tijekom Drugog svjetskog rata mnogi su
očevi rijetko viđali svoju djecu jer su bili u ratu. U razdoblju nakon rata u mnogim obiteljima žene nisu radile, nego su
ostajale kod kuće i brinule se za djecu. Otac je bio glavni hranitelj i stoga je po cijeli dan izbivao na poslu; svoju djecu
viđao je samo vikendom.
63. Kojih su pet funkcija obitelji?
- reprodukcijska
- odgojno - obrazovna
- ekonomska društvu
- zaštitna
- religijska
64. Što su srodničke veze?
Srodničke veze su veze između pojedinaca, uspostavljene brakom ili srodničkim linijama povezuju krune srodnika
65. Što je brak?
Brak se najčešće definira kao zajednica muškarca i žene zbog stvaranja obilteji i zadovoljenja brojih drugih
supružničkih potreba. Zbog njegova velika značenja u modernom društvu brak je, u pravilu, raeguliran i zaštićen
zakonskim propisima, pa se on s pravnog gledišta često definira i kao na zakonu osnovana zajednica muškarca i
žene.Sa sociološkog gledišta, brak je nezamjenjiv primjer najmanje društvene skupine sastavljenje od dviju osoba.
66. Koji su oblici braka?
- poliandrija (jedna žena ima dva ili više muškaraca)
- polinadrija (jedan muškara ima više žena)
67. Koje su alternative braka?
Kohabitacija- situacija kad par živi zajedno u spolnoj vezi, a pritom nije vjenčan - sve je proširenija u većini zapadnih
društava.
Homoseksualne veze - povezan s pojmom "obitelj po vlastitom izboru" u kojoj žive pripadnici istog spola
68. Što je znanstveni zakon?
To je iskaz, stav, koji izražava odnosno iskazuje utvrđuje objektivno postojeću vezu izmđu pojava.
69. Koja su tri bitna svojstva zakona?
1. Uopćenost (zakon vaći za sve pojave iste vrste)
2. Stalnost (stalno djelovanje zakona, što znači da će njegovog utjecaja na zbivanja doći uvijek kada se steknu
odgovarajući uvjeti)
3.Predvidljivost (zakon objašnjava uzrok pojava tako da s velikom sigurnošću možemo predvidjeti natanak istih
pojava i procesau budućnosti)
70. Društvena pokretljivost?
- kretanje pojedinca i skupina među različitim socioekomskim položajima
- vetikalna pokretljivost (prema gore ili prema dolje) - npr. ako je netko bio tajnik udruge i sada je dobio promaknuće i
sada je posato predsjednik
- lateralna pokretljivost - zemljopisno kretanje; pr. gradovi, regije, županije
71. Koji su oblici društvene pokretljivosti?
Društveni procesi, društveni odnosi, evoulcija i revolucija
72. Što su društveni procesi i vrste?
- su povezano djelovanje ljudi odnosno njihovih radnji, akata i ponašanja.
- to je osnova na kojoj nastaju društvene pojave
- vrste društvenih procesa su:
- materijalni i idejni
- stvaralački i destruktivni
- procesi suradnje i sukoba
- jednostanvni i složeni
- pojedinačni i skupni
- voljni i stihijski
74. Što je to evolucija?
Evolucija je takav oblik društvenog kretanja kada se društvo razvija kroz postupne kvalitativne i kvantitativne
promjene u jednom dugom vremenskom razdoblju.
75. Što je to revolucija?
Revolucija je bitno različit oblik društveog kretanja. Tu se radi o radikalnoj kvalitativnoj promjeni stanja nekog
drutšva koja se događa u kratkom vremenomskom razdoblju.
76. Što je društvena interakcija?
- je proces u kojem djelujemo i reagiramo na ljude oko nas
77. Što je interakcija i na koga se odnosi?
Interakcija je međudjelovanje, međuodnošenje pojedinca ili skupina u durštvu (ponašanje jednog subjekta utječe na
ponašanje drugoga i obrnuto), čime se u nekim sociloškim teorijama objašnjavaju društvene pojave.
Podrazumijeva se recipročna aktivnost, odnosno međuutjecaj jednog ili više subjekata, društvenih skupina i dr.
dijelova složene društvena strukture.
78. Oblici interakcije prema Jhonu Thompsonu.
- licem u lice (razgovor na nekoj zabavi)
- posredovna interakcija (uporaba medijske tehnologije - telefon)
- posredovna kvanzunterakcija (društveni odnosi koji stvaraju masovni mediji - TV)
79. Koje su vrste interakcije?
1. individualne interakcija
- pojedinac se rađa i živi u stanovitoj skupi kakva je obitelj
- on se tijekom svog života učlanjuje u mnoge skupine, on utječe na skupinu, kao što i skupina utječe na njega
2. skupna interakcija
-oblici skupne interakcije su:
- procesi surdanje (kooperacija, akomodacija, scimilacija)
- procesi sukoba (natjecanje, konflikt, rat)
80. Što je socijalizacija, vrste, čimbenici?
- proces uklapanja pojedinca u skupinu, njegovo prilagođavanje i identificiranje sa skupinom
- bitni čimbenici socijalizacije:
- obitelj
- škola
- vršnjaci
- društvene skupine
- društvene zajednice
81. Što je neuspješna socijalizacija?
Nesposobnost adaptacije u skupinu vodi u konflikt na relaciji pojedinac, skupina, društvo.
Posljedice trpe svi, ali ponajviše "asocijalne" osobe. Zbog teških posljedica svako se društvo trudi nizom socijalnih
mjesta postići želje ciljeve socijalizacije.
82. Što je cilj socijalizacije?
Socijalizacija je proces kultivacije. To je proces usvajanja normi i obrazaca već prisutnih u društvu u kojem živimo.
Socijalizacijam ima konačan cilj stvaranje "zdrave ljudske osobe" integirane u postojeće društvo
83. Koji su uzroci devijantnog ponašanja?
Uzroci devijanta ponašanja dvojaka su karaktera. Oni mogu biti prirodni, tako što se neki pojedinci rađaju s takvim
genetskim osobinama i sklonostima devijantnu ponašanju da teško ili nikako ne prihvaćaju društvene norme i pravila
ponašanja. A drugi kompleks uzorka jesu razni društveni činitelji. Odsutnost pravodobna i pravilna odgoja, obiteljske
sreće i harmonije, druženje s asocijalnim osobama, život u neimaštini, težnja za životom iznad materijalnih
mogućnosti, izostanak zaslužena i očekivana društvenog priznanja za učinjena korisna djela i brojni dr. društ. činitelji.
84. Što je to Asocijalno ili devijantno ponašanje?
Asocijalno ili delikventno ponašanje je djelovanje koje razorno djeluje na društvenu koheziju jer predstavlja
odstupanje od normi koje ustanovljava društvena zajednica.
85. Što je delinkvencija?
- je pojam koji pokriva širok raspon kršenje pravila i društvenih normi od nepristojana ponašnja do krimnialnih djela.
86. Što je društvena kontrola?
Društvena kontrola devijantnosti - polazi od nedvojbena stajališta prema kojemu se društvene devijacije u cjelini
društveno štetne pojave koje treba raznim društvenim mjerama i aktivnostima suzbijati. Kako bi bile suzbijene
društvene devijacije moraju biti kontrolirane.
87. Vrste društvene kontrole.
- formalna (manje grupe, bez izrazitih pravila)
- neformalna (izražene norme u složenijim skupinama)
- pozitivna (odobravanje, nagrađivanje)
- negativna (zapovijedi, prisle, prijetnje kaznom)
- skupna kontrola (skupina u kojoj se krećem ovrši kontrolu)
- institucionalan kontrala (institucije nas prisiljavaju na željeno ponšanje)
88. Sprečavanje devijantnog ponašanja?
- preventivno (sustav mjera kojima se unaprijed i nenasilnim putem djeluje na pojedince i društvene skupine)
- represivno ( asocijalnim osobama se izriču različite sankcije)
89. Devijantnos VS. Zločin.
- devijantno ponašanje nije ujedno i zločin
- devijantnost je puno širi pojam
- devijantnost je odstupanje od općeprihvaćenih društvenih normi, a zločin se definira kao nekonformističko
ponašanje koje krši zakon
90. Teorija razbijenih prozora.
Dopustimo li da jedan razbijeni prozor ostane nepopravljen negdje, šaljemo direktnu poruku potencijalnim
pristupnicima da nitko ne namjerava ništa poduzeti. S vremenom će se razbijenom prozoru pridružiti drugi znakovi
nereda. To je poslužilo kao osnova tzv. poltike nulte tolerancije
91. Zločin bijelih ovratnika ili Zločin moćnih.
- to je iskorištavanje profesionalnog položaja ili položaja u srednjoj klasi
92. Vrste društvenih promjena.
- poželjne (razvitak, modernizacije)
- nepoželjne (nezadovoljstvo, stagnacija, društvena kriza)
93. Koja su tri glavna čimbenika koji utječu na društvene promjene?
- fizički okoliš
- često utječe na organizaciju društva
- najjasnije je vidljivo tamo gdje prevladavaju ekstremni prirodni uvjeti
- društva koja su razdvojena od rugih, planiskim lancima, prašumama, pustinjama često se ne mijenjaju dugo
vremena
- politička organizacija
- u lovačkim i sakupljačkim društvima utjecaj ovih organizacija je minimalan, jer u njima nema naglašenog
politčkog autoriteta
- postojanje izrazitih političara snažno utječe na razvoj društva
- važan utjecaj vrši i vojna moć
- kulturni čimbenici
- podrazumijeva se djelovanje religije, komunikacijskih sustava i vođa
- izum pisma = velika komunikacijska promjena
- individualne vođe snažno utječu na svijetsku povijest (Isus, Julije Cezar)
94. Što je društvene stratifikacija i sve o njoj.
- je poseban oblik društvene nejednakosti između pojedinaca i društvenih skupina rangiranih na temelju različitih
sposobnosti, znanja, osobina, društvenog statusa, moći, bogatstva, i ugleda kojim raspolažu.
Oblici stratifikacije: ropstvo, kaste, staleži, klase.
95. Koja su tri temeljna pojma političkog uređenja društva i objasni svaku?
- vlast (svakodnevna provedba politike, odluka i državni poslova)
- politika (sredstva koja se koriste kako bi utjecale na doseg i sadržaj aktivnosti vlasti)
- moć (sposobnost provođenja vlastitih interesa ili ciljeva)
97. Koji su tipovi političke vladavine?
- monarhija (mo se prenosti s naraštaja na naraštaj unutar jedne obitelj)
- autoritativni sustavi (potrebe i interesi države su iznad prava pojedinca)
- demokracija (politička nejednakost, zaštita sloboda i neovisnost, opći interes svih građana)
98. Politika i moć.
Moć je sposobnost pojedinaca i skupina da provedu vlastite interese ili ciljeve čak kad im se drugi protive. Ona
katkaad uključuje izravnu uporabu sile. Moć je element u gotovo svim društvenim odnosima, uključujući one između
poslodavaca i zaposlenih. Politička vlast je izvorište političke moići. Ona se osvaja mirnim i demokratskim putem na
izborima, ili nasilnim pute: državnim udarom, vojnim pučem, pobjedom u rat.
99. Moderna državna vlast počiva na tri autoritete, a to su?
- legitimitet (određenje institucija vlasti su prihvaćene od građana)
- legalitete (vlast je izabrana na temelju Ustava i Zakona je legalna)
- lojalnost građana (iskazuje odnos prema postojećoj vladi, građani se moraju pridržavati i ponašti u skladu s Zakonom
i Ustavom)
100.Koja su tri shvaćanja izvora legitimiteta po Maxu Weberu?
- racionalna umjetnost
- temelji se na jednakoim općim pravilima ponašanja za sve članove društva i za sve predstavnike Vlade
- tradicionalna umjetnost
- vlast se ne osvaja na izborima, već konsenzusom
- primjeri su tzv. monarhije
- karizmatska umjetnost
- zasniva se na odanosti podanika vođi, za kojeg se vjeruje da posjeduje iznimne sposobnosti
101.Što je politička stranka?
- je dobrovoljna organizacija ljudi jednake političke ideologije, ustrojenih po posebnim načelima o cilju osvajanje
političke vlasti, te zaštiti i realizacije svojih ukupnih interesa
102.Koji su bitni elementi definicije političke stranke?
- dobrovoljna organizacija ljudi
- iste političke ideologije
- ustrojenih po posebnim načelima
- s ciljem osvanjanja političke vlasti
- zaštite i realizacije svojih ukupnih interesa
103.Što je politička participacija?
- sudjelovanje građana u političkim procesima
104.Koji su elementi političke stranke?
To su organizacija, ideologija i politička vlast. Organizacija podrazumijeva cjelokupan sustav organizacijskih oblika i
načela, od načina učlanjivanja i reguliravanja položaja člana, preko utvrđivanja hijerarhijskog položaja.
Ideologija je skup programskih načela, ideja i ciljeva za čije ostvarivanje se partija, odnosno stranka zalaže. Ona se
izlaže, također u posebnom aktu, što se najčešće naziva programom političke stranke.
Politička vlast je treći bitan element. Svaka politička stranka želi osvojit vlast za sebe i svoje pristaše. Ako ne uspije
sama obnašati vlast, onda bar nastoji sudjelovati u njezinoj podjeli. Znači, ući u koaliciju s nekim drugim partijama
(strankama).
105.Vrste političkih stranaka?
1. prema članstvu
- kadrovske
- u sebi sakupljaju stranke istih kadrova
- tradicionalni tipovi kadrovskih stranaka su:konzervativne, liberalne i radikalne europske
- masovne
- dobile su ime prema velikom broju pristaša učlanjenih u stranku
- tipovi masovnih stranki: socijalistička, komunistička, fašistička
2. prema utemeljenosti političke ideologije
- religijske
- etničke
- regionalne
- ekološke i sl.
106.Koja su četiri smjera čovjekove ekspanzije?
- u prirodni prostor (priroda kao neiscrpni resurs)
- u socijalni prostor (razvoj različitih kultura)
- u makroprostor (upoznavanje i upoznavanje svemira)
- u mirkoprostor (genetički inžinjering, razvoj biotehnologij)
107.Koji su osnovni demografski pojmovi?
- stopa nataliteta (godišnji broj rođenih na 1000 stanovnika)
- fertilitet (godišni broj rođenih na 1000 žena)
- reprodukitvnost broj (broj djece koju žene mogu roditi)
- stopa mortaliteta (godišnjih broj umrlih na 1000 stanovnika)
- moratalitet (ukupni broj umrlih)
-infantilni mortalitet (broj umrle djece mlađe od 1. g. na 1000 stanovnika)
- očekivana životna dob (prosjek očekivanih godina)
108.Što je to koncept održivog razvoja?
- zadovoljava potrebe sadašnjosti, a potom neugrožava sposobnost budućih generacija da zadovolje svoje potrebe
109.Koji su izvori prijetnji?
- onečišćenje zraka (vanjska industrija)
- onečišćenje voda (onečišćenje vode, bacanjem raznih kemikalija, neočišćene kanalizacije..itd)
- čvrsti otpad (društvo koje baca otpad)
- iscrpljenje resursa (voda, degradacija tla, dezertifikacija
110.Koja su dva obilježja ekološke krize?
- ona je globalna
- njezine posljedice su totalne
111.Što je društvena norma?
- je pravilo, naputak, propis za ponašanje i djelovanje ljudi u društvu i društveim skupianam i skupinama između sebe.
112.Koje su tri funkcije normi i pravila?
- zaštita sustava društvenih vrijednosti (najvećih vrijednosti određenog društva)
- održavanje društvenog poretka (štiti uređeni društveni poredak)
- omogućuju progresivan društveni razvitak (kriza morala, kriza je progresa)
113.Što je moral?
Moral je takav sustav društveih normi u kome su obuhvaćeni oni propisi društvenog ponašanja koji određuju koja je
vrsta ponašanja dobra, a koja je zla s gledišta dtočine društvene skupine. Naravno, i sa stajališta globalnog, odnosno
društvene zajednice kao cjeline.
114.Koja su tri bitna elementa morala?
- moralna norma (pravilo kako se treba ponašati u skladu s postojećim moralom)
- moralni sud (prosuda nekog čina, zauzimanje pozitivnog ili negativnog stava o tom činu)
- moralna sankcija (kazna koju društvo ili pojedicni izriču prekršitelju moralne norme
115.Što je običaj?
- je sustav normi dugotrajnog ponašanja ljudi koji se smatra obveznim u određenim prilikama
116.Koji su izvori običaja?
- postojanje lokalnih normi
- dragovoljno prihvaćanje
- dugotrajno ponavljanje
117.Što je običajno pravo?
- skup običaja koji u nekom društvu ili sredini dobije pravnu snagu
118.Podrijetlo i bit prava.
- ugovorna teorija (pravo je rezultat društvenog ugovora)
- teološka teorija (pravo svoj izvor ima u nadnaravnom, u Bogu)
- realistička toerija (država pravom štiti interese svojih građana)
- moralistička teorija (moral određuje pravo)
119.Razlika između morala i prava.
MORAL PRAVO
- sustav nepisanih pravila - sustav pisanih pravila
- moralne norme su nenametnute od države - pravo i pravni propisi su nametnuti od države
- sankcije su osobnije naravi - sankcije su teže i kontrolirane od strane države
120.Kako glasi sociološka definicija prava?
121.Što je kultura?
- je složena cjelina koja obuhvaća znanja, vjerovanja, moral, umjetnost, pravo, običaje i sve ostale sposobnosti i
navike koje je čovjek stekao kao član društva.
- dolazi od latinske riječi culture, što znači uzgajanje, njegovanje
122.Što je kultivacija?
Kultivacija pojedinca je učenje kulturi, kulturnim standardima i tradijcii, te konačnu prihvaćanju dane kulture i njezina
vrijednosnog sustava. Kao takva, ona je prepostavka socijalizacije i prihvaćanja društva, njegovih pravila i normi
ponašanja.
123.Koje su vrste religije?
1. po izvorištu
- prirodne (totemizam, animizam)
- objavljene religije (židovstvo, kršćanstvo, islam)
2. po objektu
- politeizam (mnogoboštvo)
- monoteizam (jednoboštvo)