Načela u nastavi geografije

Nastavna načela ili principi predstavljaju polazišta, nepisani zakon kojeg se

učitelji i ostali subjekti nastavnog procesa trebaju držati prilikom planiranja,
organizacije i izvođenja nastavnog procesa u svrhu što kvalitetnije nastave. Za
nastavu su geografije važna sljedeća opća načela: od lakšeg prema težem, od
jednostavnijeg prema složenijem, od poznatog prema nepoznatom te od
konkretnog prema apstraktnom. Nadalje, to su načela: primjerenosti, zornosti,
znanstvenosti, sistematičnosti, postupnosti, individualizacije, interesa,
svjesnosti i aktivnosti, povezanosti nastave sa životom, povezanosti teorije i
prakse, trajnosti znanja, korelacije te domovinsko načelo. Osim toga, razlikuju
se i izvorna geografska načela, a to su načela: regionalne geografije,
egzemplarnosti, usmjerenosti prema ciljevima, kompleksnosti, životne blizine
(aktualizacije), opće geografsko načelo, socijalno-geografsko načelo, tematsko
regionalno načelo te ekološko načelo. U nastavu će ovoga rada biti riječi o
pojedinim načelima u nastavi geografije.
Zornost podrazumijeva ono što je očito, opipljivo i vidljivo. U nastavi je
geografije izuzetno važno načelo zornosti (i apstraktnosti). Naime, zornost
osigurava usvajanje činjenica, a apstraktnost usvajanje generalizacija. Ovo
načelo ima ulogu razviti kod učenika apstraktno mišljenje, potaknuti ga na
aktivnost i kreativnost. Osim toga, njegova se funkcija može odnositi na
poticanje diskusije, otkrivanja i zaključivanje te motivacije i prikazivanje
sadržaja na zanimljiv način. Na taj način učenik može cjelovito doživjeti
određenu temu. Prema pedagogu Pestalozziju da bi se razvilo apstraktno
mišljenje kod učenika potrebno je usvojiti sadržaj pomoću što više osjetila. Sve
što se može praktično prikazati ili nacrtati ima veću vrijednost od usmenog
prepričavanja. U nastavi geografije to se može postići na mnoštvo načina, a
najčešće se koriste: skice ili crteži, karikature, geografske karte, dijagrami,
fotografije, tablice, filmovi te terenska nastava.
Načelo znanstvenosti opće je didaktično načelo od kojeg se u nastavi ne
može odstupiti. Potkrijepljenost činjenicama mora postojati. Ante Bežen ističe
da se u udžbenicima nalaze znanstvene istine koje su pojednostavljene s
obzirom na dob i sposobnosti učenika. Međutim, treba paziti da da se te istine
ne pojednostave previše kako se ne bi izgubio karakter znanstvenosti, tj.
vjerodostojnost znanstvene istine.
Važno geografsko načelo jest načelo kompleksnosti. S obzirom da je
geografija interdisciplinarna znanost koja proučava interakciju prirodne osnove
i društvenih aktivnosti, nameće se mnoštvo pitanja koja valja objasniti s
kompleksnog stajališta. Stoga se prilikom obrade prirodno-geografskog sadržaja
veća važnost daje onom koji ima utjecaja na ljudsko društvo. To posebno vrijedi
za peti razred kada su izrazito zastupljene teme iz prirodoslovnog područja. Isto
pravilo vrijedi i za regionalno-geografske sadržaje sedmog i osmog razreda.
Već u nižim razredima osnovne škole učenici se upoznaju s određenim
geografskim sadržajem. Prije svega, to se odnosi na predmet priroda i društvo.
U tom se predmetu primjenjuje načelo životne blizine (aktualizacije). Naime,
učenici obrađuju sadržaj koji se odnosi na školu, dom i obitelj. Potom se
upoznaju s geografskim obilježjima mjesta i užeg zavičaja, a kasnije šireg
zavičaja te naposlijetku domovine. Matas ističe da se u višim razredima
osnovne škole te u srednjoj školi ovo načelo ne primjenjuje zbog dubine
nastavnog sadržaja u pojedinim razredima. Ipak, to nije u potpunosti točno.
Prema novom kurikulumu geografije, učenici se već u petom razredu susreću s
mnogim primjerima iz Hrvatske (reljef, vode), a onda se kroz ostale razrede
upoznaju s primjerima iz svijeta koji su geografski udaljeniji. Učitelj treba voditi
računa o tome da aktualizira podatke iz udžbenika koji s vremenom
zastarijevaju. U svakom slučaju, razvojem digitalnih sredstava učitelju je
omogućeno da mnoge geografske pojave, procese i mjesta može učenicima
prilično približiti.
Načelo sistematičnosti i postupnosti posebno je važan dio u retorici
učitelja. Naime, prilikom obrade određenog sadržaja učitelj treba njegove
pojedine dijelove razdvojiti, ali ih prikazati povezanim i logičnim slijedom. Treba
krenuti od onoga što je učenicima bliže, jednostavnije, lakše i konkretno. Potom
se prelazi na dalje, složenije, teže i apstraktne primjere. Kada se učitelj ne bi
držao toga načela, učenici bi mogli imati dojam nesređenosti i konfuznosti
činjenica i zakonitosti.
Na to se načelo nadovezuje načelo diferencijacije i integracije, a odnosi se
na analizu i raščlanjivanje nastavnih sadržaja, kao i na njihovo sintetiziranje i
povezivanje.
Načelo primjerenosti odnosi se to da sadržaj treba biti prilagođen uzrastu i
predznanju učenika. Stoga i učitelj treba voditi računa o tome kome predaje.
S obzirom na zahtjeve suvremenog obrazovanja da su učenici subjekti
odgojno-obrazovnog procesa, a učitelj samo vode i koordiniraju, vrlo je važno
koristiti načelo individualizacije i socijalizacije. Prema tom načelu učenicima se
treba dati što više prilika da rade samostalno ili u paru.
Posebno u suvremenoj nastavi veliku važnost ima načelo aktivnosti i
razvoja. Naime, učenik je subjekt nastavnog procesa i kao takav stječe znanje i
sposobnosti vlastitom aktivnošću na nastavnom satu.
Načelo korelacije neizbježno je u nastavi geografije, a odnosi se na
povezivanje sadržaja s drugim nastavnim predmetima. Najčešće su to
priroda/biologija, povijest, matematika i sl.
Načelo egzemplarnosti odnosi se na proučavanje jednog krajolika koji služi
kao tipski egzemplar. U novije se vrijeme ovo načelo poima po principu pars
pro toto odnosno dio predstavlja cjelinu. Zbog mnoštva sadržaja suvremeni
didaktičari ističu kako je ovo načelo izuzetno važno. Konkretno, u nastavi se
geografije detaljno obrađivala Sahara kao tipski egzemplar, dok su se ostale
pustinje obradile samo pregledno. Osim toga, Italija se obrađivala detaljno kao
sredozemna država, dok su se Grčka i Španjolska obradile pregledno.
Ekološko je načelo primjenjivo u mnogim predmetima, pa tako i u nastavi
geografije. Naime, ekološki odgoj i obrazovanje važna su pretpostavka u
razumijevanju uzroka, posljedica i mogućih rješenja ekoloških kriza koje
poprimaju globalne razmjere. Prije svega, to se odnosi na globalno zatopljenje,
promjene klime i sl. Prema tome, u kurikulum su geografije uključene teme
održivoga razvoja, očuvanja i zaštite prirode, sadržaj o različitim problemima
onečišćenja i zagađenja okoliša i sl. Vrlo je važno povezati sadržaj geografije s
međupredmetnom temom Održivi razvoj.
Načelo regionalne geografije dominantno je bilo prije više od 100 godina
kada su se pojedine države tek otkrivale. Nastavne su jedinice bile definirane
prema određenim krajolicima koji su se detaljno obrađivali. Zagovornici ovoga
načela ističu da je regionalna geografija kruna geografskoga rad i najteži
geografski rad zbog kompleksnog pristupa prostoru. Međutim, protivnici
navode kako ovakav pristup smanjuje interes učenika te zbog svoje
kompleksnosti otežava učenje, što je za posljedicu imalo smanjivanje satnice
geografije u 20. st.
Opće-geografsko načelo temelji se na proučavanju fizičkih, društvenih i
funkcionalnih geografskih struktura na Zemlji. To načelo zastupa pristup
općenitog proučavanja koji je drugačiji od onog regionalno-geografskog. Glavni
je nedostatak ovog načelo njegova usmjerenost na sadržaj umjesto na ishode
(ciljeve) učenja.
Socijalno-geografsko načelo proizlazi iz definicije socijalne geografije kao
znanosti o prostornim oblicima organizacije i osnovnim funkcijama postojanja
ljudskih skupina i društava. Ovo načelo promatra prostor kroz procesno
djelovanje socijalnih skupina koja ga mijenjaju. To djelovanje podrazumijeva
život u zajednici, stanovanje, rad, opskrba, obrazovanje, rekreacija,
sudjelovanje u prometu. Sve su to oblici izmjene prostora. Kritičari tvrde da ovo
načelo odstupa od klasične geografije te se previše približava sociologiji.
Načelo usmjerenosti prema ciljevima učenja (kurikulumu) podrazumijeva
da se umjesto nabrajanja ciljeva, sadržaja i metoda učenja, kurikulumom ti
ciljevi i sadržaji sistematiziraju i međusobno povežu da bi olakšali rad učitelju.
Tematsko-regionalno načelo temelji se na obradi pojedinih tematskih
cjelina koje se prikazuju kao dio cijeloga sustava. Ovo je načelo primjenjivije u
višim razredima, dok se u nižim regionalno-geografsko, barem zasada, ne može
izbjeći.
Sva navedena načela imaju svoju ulogu i značenje za nastavu geografije.
Učitelj toga mora biti svjestan te se treba primjereno pripremiti za provođenja
svakoga od njih. Provođenjem načela dobiva se na kvaliteti nastavi, učenicima
se olakšava učenje te se na koncu mogu očekivati i bolji rezultati kod njih.