Download as docx, pdf, or txt
Download as docx, pdf, or txt
You are on page 1of 5

Mihael Dekleva 31.10.2020.

1.PROJEKTNI ZADATAK
Gubici poluvodičkih sklopki

1) Uvod
Tema ovog projektnog zadatka je izračun gubitaka poluvodičkih sklopki. Projektni zadatak
sastoji se od dva dijela: teorijske obrade i zadatka. U teorijskoj obradi opisani su ispravljači, a
posebno poluvalni ispravljački sklopovi čiji primjer možemo vidjeti i na riješenom zadatku.

2) Teorijska obrada
Izmjenično-istosmjerni pretvarači su najrasprostranjenija vrsta sklopova u učinskoj
elektronici, ne uzimajući u obzir smjer toka energije. Ispravljači su vrsta sklopova koji pretvaraju
izmjenični napon u istosmjerni(AC-DC). Ispravljači se dijele na poluvalne i punovalne. Razlika
je u tome što punovalni ispravljači za vrijeme trajanja negativne poluperiode izmjeničnog
napona omogućuju konstantan smjer struje kroz trošilo, dok je to kod poluvalnih ispravljača
nemoguće, odnosno struja u negativnoj poluperiodi ne teče kroz trošilo.
Ovdje se konkretno radi o poluvalnom ispravljačkom sklopu opterećenom djelatnim trošilom
(otporom) . Naime, uz diodu koja nam omogućuje tok struje u samo jednom smjeru, ovdje
imamo i protuelektromotornu silu E, odnosno bateriju spojenu serijski s trošilom. Ono što se
događa u tom sklopu je sljedeće: Izmjenični napon iznosa 230V efektivne vrijednosti u početku
u prvoj poluperiodi manji od napona baterije iznosa 220V. Tada struja ne teče kroz trošilo te su
napon i struja na trošilu jednaki nuli. Kroz vodič će poteći struja u trenutku kada se sijeku
sinusoida(AC napon) i pravac(DC napon). Jednostavno izjednačimo te dvije vrijednosti i
dobijemo kut α kod koje počinje vođenje diode D.Naravno, u izračun ne smijemo zaboraviti
uvrstiti i pad napona na diodi iznosa 1V. Struja će teći trošilom sve dok napon izvora ne padne
ispod pravca 220V, kada napon i struja trošila padaju ponovno na nulu i tako ostaju sve do
pojave sljedeće pozitivne poluperiode AC napona. Kut za vrijeme kojeg traje vođenje diode D
jest γ, a nalazi se između kuteva α i π- α. Sve to se može detaljnije pogledati kroz postupke u
numeričkom primjeru, kao i na samom simuliranom grafičkom prikazu valnih oblika.
Mihael Dekleva 31.10.2020.

3) Zadatak
Mihael Dekleva 31.10.2020.
Mihael Dekleva 31.10.2020.

Slika 1.Grafički prikaz valnih oblika(50V/d.s., 50A/d.s., 5ms/d.s.)


Mihael Dekleva 31.10.2020.

4) Zaključak
Ovaj ispravljački sklop opterećen djelatnim trošilom i protuelektromotornom silom jest na
neki način ostvarenje fazno upravljivog ispravljačkog sklopa. Naime, mi smo zapravo
baterijom konstantnog napona pomaknuli fazni kut izlaznog napona i struje u odnosu na
ulazni napon, drugim riječima napon i struja na trošilu se pojavljuju tek kada fazni kut iznosi
α= 0.747 rad(42.8°) i traje sve do π- α =2.395 rad(137.2°). Kut vođenja diode je razlika ta dva
kuta, odnosno 1.648 rad(94.4°) Shodno tome, kada bismo primjerice povećali napon DC
izvora, dobili bismo veći kut početka vođenja α, a time i manji kut vođenja diode γ.

5) Popis literature

John G. Kassakian, Martin F. Schlecht, George C. Verghese – Osnove učinske elektronike,


I.dio: Topologije i funkcije pretvarača

You might also like