Energetska elektronika Mihael Dekleva

29.12.2020.

ISTOSMJERNI PRETVARAČI

1. Simulacije u programu PLECS

a) Uzlazni pretvarač

Slika 1. Shema spoja uzlaznog pretvarača

Simulirani valni oblici struja i napona [VS zeleno, VO crveno] (20 V/d.s., 2 A/d.s., 1.9 ms/d.s.)
Energetska elektronika Mihael Dekleva
29.12.2020.

b) Silazni pretvarač

Slika 3. Shema spoja silaznog pretvarača

Slika 4. Simulirani valni oblici struja i napona [VS zeleno, VO crveno] (10V/d.s., 0.5A/d.s., 2 ms/d.s.)
Energetska elektronika Mihael Dekleva
29.12.2020.

c) Pretvarač s galvanskim odvajanjem

Slika 5. Shema spoja neizravnog pretvarača s galvanskim odvajanjem

Slika 6.Simulirani valni oblici struja i napona [VS zeleno, VO crveno] (5 V/d.s., 2 A/d.s.(Isek 5A/d.s.), 2
ms/d.s
Energetska elektronika Mihael Dekleva
29.12.2020.

2. Teorijska obrada
U ovim simulacijskim vježbama promatramo 3 vrste istosmjernih pretvarača: silazne,
uzlazne i pretvarače s galvanskim odvajanjem. U nastavku je opisan princip rada svakog od
pretvarača.
Silazni pretvarač je izravni DC pretvarač koji na svom izlazu daje niži napon od onoga na
ulazu. Sklopka, u našem slučaju MOSFET, se uključuje i isključuje pri visokim frekvencijama
reda veličine 20kHz te se na izlazu javlja napon koji je niži od onoga na izvoru. LC mreža se
u tom slučaju koristi kao filtar za smanjenje valovitosti napona i struje. U trenutku kada je
sklopka uključena, na prigušnici se javlja razlika ulaznog i izlaznog napona. U trenutku
isklapanja sklopke, napon na prigušnici mijenja polaritet i struja teče kroz trošilo i
kondenzator koji se puni kako bi se osigurao konstantan tok struje kroz trošilo. Na grafičkom
prikazu možemo primijetiti kako u jednom trenutku dolazi do prijelaza iz kontinuiranog u
diskontinuirano stanje. To smo postigli pomoću potenciometra gdje smo povećavali otpor
trošila. Diskontinuirani način rada također se može postići promjenom frekvencije sklapanja,
induktiviteta i kapaciteta.
Uzlazni pretvarač je izravni DC pretvarač koji na svom izlazu daje viši napon od onoga na
ulazu. Sklopka, u našem slučaju IGBT, se zatvara te struja teče kroz prigušnicu u krugu
izvora. U sljedećem ciklusu sklopka je isključena, prigušnica se prepolarizira te sada po 2.
Kirchoffovom zakonu možemo zaključiti da će napon na izlazu biti zbroj ulaznog napona i
napona na prigušnici. Kondenzator ima istu ulogu kao i kod silaznog pretvarača.
Neizravni pretvarač s galvanskim odvajanjem (eng. flyback) je ubiti silazno uzlazni
pretvarač. Glavna razlika među njima je ta da se umjesto prigušnice kao posrednog elementa
koristi transformator. U krugu izvora nalaze se induktivitet magnetiziranja i transformator.
Induktivitet magnetiziranja u praksi jest dio primara, no kako se u simulaciji pojavljuje idealni
transformator, dodajemo i induktivitet magnetiziranja kako bismo simulirali realnu situaciju.
Sklopka se zatvara i struja poteče kroz prigušnicu. U trenutku otvaranja sklopke prigušnica se
prepolarizira i struja poteče kroz primarni namot. Ta struja je konturna, odnosno zamišljena
struja zato što je struja magnetiziranja dio struje primara kako je prije objašnjeno. Po pravilu
međuindukcije, na sekundaru se inducira napon i struja sekundara teče kroz diodu i trošilo.
Kondenzator se također puni kako bi u sljedećem ciklusu uključene sklopke napon na trošilu
bio konstantan. Kao i kod prethodna dva primjera, i ovdje je jasno vidljiv prijelaz iz
kontinuiranog u diskontinuirani način rada.