Energetska elektronika Mihael Dekleva

16.1.2021.

IZMJENJIVAČI

1. Simulacije u programu PLECS

a) Jednofazni autonomni izmjenjivač

Slika 1. Shema spoja

Slika 2. Simulirani valni oblici napona i struje (5 V/d.s., 1 A/d.s., 100 ms/d.s.)
Energetska elektronika Mihael Dekleva
16.1.2021.

b) Jednofazni izmjenjivač s kvazipravokutnim oblikom napona

Slika 3. Shema spoja

Slika 4. Simulirani valni oblici napona i struje ( 5 V/d.s., 0.2 A/d.s., 100 ms/d.s.)
Energetska elektronika Mihael Dekleva
16.1.2021.

Slika 5. Prikaz napona u Fourierovom (frekvencijskom) spektru: pravokutni oblik napona (lijevo) i
kvazipravokutni oblik napona (desno)

c) Izmjenjivač s bipolarnom modulacijom

Slika 6. Shema spoja

Slika 7. Simulirani valni oblici struje(crveno) i napona(zeleno) (2 V/d.s., 2 A/d.s., 10 ms/d.s.)

Energetska elektronika Mihael Dekleva
16.1.2021.

d) Unipolarna modulacija

Slika 8. Shema spoja

Slika 9. Simulirani valni oblici struje (crveno) i napona (zeleno) ( 5 V/d.s., 5 A/d.s., 20 ms/d.s.)
Energetska elektronika Mihael Dekleva
16.1.2021.

2. Teorijska obrada
U posljednjoj simulacijskoj vježbi proučavamo izmjenjivače. To su uređaji koji vrše
pretvorbu istosmjernog signala u izmjenični. Postoje autonomni izmjenjivači koji stvaraju svoju
vlastitu izmjeničnu mrežu određenog napona i frekvencije, a s druge strane postoje i
neautonomni izmjenjivači koji nema svoju vlastitu mrežu nego je spojen na neku vanjsku.
U prvom primjeru možemo vidjeti izmjenjivač čiji je istosmjerni napon izvora 10 V, a
na izlazu se pojavljuje izmjenični napon 10 V pravokutnog valnog oblika. Struja je također
pravokutnog valnog oblika. Kao sklopke koriste se 4 IGBT tranzistora kojima je dijagonalno
doveden signal s trokutnog valnog oblika. Kada je trokutasti napon veći od 0 vode tranzistori 0
i 1, a za slučaj manji od 0 vode tranzistori 2 i 3. Svaki tranzistor ima paralelno spojenu diodu
pa su ubiti one te koje vode struju, a tranzistori rade kao sklopke na određenoj frekvenciji
sklapanja (20 Hz za ovaj slučaj).
Druga shema se ne razlikuje izgledom bitno od prethodne, ali parametri su podešeni
tako da izlazni napon i struja imaju kvazipravokutni oblik. Razliku između ta dva spoja bolje
možemo prikazati u frekvencijskom spektru signala (slika 5.) gdje je vidljivo kako prvi graf
ima izraženu 3. harmoničku komponentu, dok na drugom grafu ta 3. harmonička komponenta
je uklonjena, kao i svi njeni višekratnici. To znači da su 9., 15., 21., itd. harmoničke komponente
također uklonjene. To je jako dobro svojstvo izmjeničnog pretvarača prvenstveno zbog toga što
3. harmonička komponenta uzrokuje velika zagrijavanja i gubitke u praksi, npr. kod
elektromotora.
Izmjenjivač s bipolarnom modulacijom razlikuje se od prethodna dva po tome što u
ulaznom krugu IGBT tranzistora na trokutasti oblik napona dodajemo sumacijsku točku i
sinusni valni oblik jednake amplitude (u našem slučaju 20 V) i frekvencije 50 Hz. Nakon
pokretanja simulacije, na izlazu imamo priliku vidjeti pravokutni valni oblik napona, ali ovoga
puta struja više nije pravokutna nego je sinusna. Ovakav postupak zove se pulsno širinska
modulacija (eng. pulse width modulation, PWM). Glavna ideja je da se promjenom širine
pravokutnih impulsa dobije napon čija srednja vrijednost ima približno sinusni oblik. Međutim,
struja kasni za naponom za neki kut zbog prisutnosti induktiviteta u krugu trošila. Kod
unipolarne modulacije vidimo da se pozitivna poluperioda struje poklapa s pozitivnom
poluperiodom napona. Isto vrijedi i za negativnu poluperiodu, a i ovdje primjećujemo kako
struja malo kasni za naponom. U praksi unipolarna modulacija je bolja od bipolarne zbog veće
učinkovitosti. Primjenjuje se svugdje gdje je potrebna regulacija, posebice kod DC strojeva i
asinkronih strojeva.

3. Literatura

https://www.schrack.hr/know-how/alternativni-izvori/elektromobilnost/autonomni-
izmjenjivac