Professional Documents
Culture Documents
Kuga I Kolera Seminar
Kuga I Kolera Seminar
Seminarski rad
Sestrinska skrb i zdravstveni odgoj kod kuge i kolere
Mentorica: Učenici:
Ivana Marek, bacc.med.techn. Donatela Potočki, 4.m.
Dejan Polimanac, 4.m.
1
Kuga
Još poznata kao i pestis, crna smrt ili bubonska kuga. Kuga je akutna te zarazna
bolest uzrokovana bakterijom Yersinia pestis. Ona je primarno bolest glodavaca, a čovjek
se zarazi slučajno. Postoji više načina kako se čovjek može zaraziti kugom, a to je osim
prijenosa bolesti s glodavca na čovjeka, ugrizom buhe koja prenosi bolest, jedenje
uginulih, zaraženih životinja, te kapljičnim prijenosom plučnog oblika kuge sa zaraženog
glodavca. Kuga se također može kapljično prenijeti između dvije osobe te također kugu
mogu prenijeti domaće životinje te one tada postaju novi izvor zaraze (npr. mačka).
Bakterija uzrokuje tešku akutnu pneumoniju kod ljudi uz koju se vrlo često prisutni
znakovi teške gram-negativne sepse. Opći simptomi kuge su vrućica, slabost i glavobolja.
Kod onih bolesnika koji prežive teške oblike kuge može doći do nagle srčane
dekompenzacije.
Kuga u povijesti
Patogeneza
2
mjesta ulaska bakterija putuje do limfnih čvorova u kojima uzrokuje nekrotičnu upalu.
Kuga ima tri najpoznatija klinička oblika a to su: bubonoski, primarni i septički oblik.
Bubonski oblik
Ovaj oblik kuge nastaje nakon inkubacije 3-5 dana. Dolazi do naglog početka
bolesti praćenog općim simptomima koji su jako izraženi te dolazi do bolnog i brzog
povećanja limfnih čvorova koji nakon toga nekrotiziraju. To su najčešće limfni čvorovi
prepona i natkoljenice. Na mjestu buhinog ugriza nastaje čvorić sa gnojnim sadržajem
koji može nekrotizirati. Uz lokalni nalaz prisutni su i znakovi gram-negativne sepse kao
jaka klonulost, bljedoća, ubrzano disanje, filiforman puls, tahikardija i hipotenzija. Često
su povećane jetra i slezena.
Primarni oblik
Kod ovoga oblika inkubacija traje 2-3 dana. Dolazi do naglog početka bolesti uz
vrućicu i klonulost. Kašalj se javlja 20-24 sata nakon početka bolesti te je na početku
nadražujući, a kasnije produktivan. Tipičan je malinast iskašljaj. Dolazi do brzog
napredovanja pneumonije te u najtežem obliku smrt nastupa dva do tri dana nakon
početka bolesti. Sekundarna plućna kuga nastaje hematogenim širenjem kod septičkih ili
bubonskih oblika.
Septički oblik
Ovaj oblik karakterizira nagli nastanak distributivnog šoka. Česta je diseminirana
intravaskularna koagulacija koja poprima oblik purpure fulminans s profuznim
krvarenjima te gangrene prstiju, nosa ili penisa.
Liječenje
Ako se kuga pravodobno ne lijeći smrtnost je i do 95% dok je pri pravodobnom
liječenju 5%. Liječenje uključuje opću terapiju kao kod svake gram-negativne sepse te se
preporučuje antimikrobna terapija streptomicinom, tetraciklinima ili kloramfenikolom.
3
Streptomicin se primjenjuje intramuskularno u dnevnoj dozi od 30 mg. Preporučuje se i
oralna terapija doksiciklinom.
Kolera
Kolera je vrlo teška i problematična bolesti koja može u svojim težim oblicima
uzrokovati hipovolemijski šok i smrt u nekoliko sati. Uzročnik kolere je bakterija Vibrio
cholerae. Koliko je poznato kolera je bolest kod koje obolijeva samo čovjek, a
najugroženije su osobe krvne grupe 0 iz nepoznatog razloga. Kolera se prenosi uglavnom
vodom, ali može se prenositi hranom ili kontaktom. Bakterija kolere nije invazivna klica
nego uzrokuje dijareju koloniziranjem tankoga crijeva i tu luči egzotoksine. U tankom
crijevu blokira apsorpciju natrija i klora a stimulira sekreciju klorida i vode što dovodi do
obilne sekrecije izotonične tekućine te nastaje hipovolemijski šok i acidoza.
Kolera u povijesti
Druga važna oznaka kolere je njena sposobnost brzog širenja odnosno dobre
sposobnosti stvaranja epidemija i pandemija. U povijesti je zabilježeno 7 pandemija
pomoću kojih se kolera raširila po cijelom svijetu. Najpoznatija je sedma pandemija u
kojoj je došlo do mutacije i stvaranja novog tipa kolere koji se sporije širi ali je puno
smrtonosniji.
4
Klinička slika
Inkubacija kolere proteže se od par sati do 3 dana. Kolera počinje naglo s obilnim
vodenim proljevom nakon kojeg slijedi učestalo povraćanje. Potrebno je hitno liječenje
jer bolest brzo napreduje te za 4-12 sati dolazi do hipovolemijskog šoka, a smrt nastupa
nakon 18 sati do nekoliko dana. Nekada se pojavljuje enorman gubitak vode (1 litra po
satu) što dovodi do smrti za 2-3 sata. Kolera se može primijetiti po kasnijim stolicama
koje su kao voda u kojoj je oprana sirova riža te ima sličan miris kao riba.
Hipoelektrolitemija dovodi do grčenja mišića ruku i nogu, bolesnik osjeća žeđ, ekstremno
je smanjen turgor kože, oči su upaljene a nos zašiljen te je glas promukao. Krvni tlak je
nemjerljiv a puls i disanje ubrzano. Zbog dehidracije dolazi do oligurije. U rijetkim
slučajevima ekskrecija tekućine u lumen crijeva može nastupiti tako naglo da nastane
distenzija abdomena i ileus, teška dehidracija i šok bez dijareje. Najčešća komplikacija
kod teške kolere je akutna bubrežna insuficijencija.
Liječenje
5
Zaključak
Kuga i kolera su dvije zarazne bolesti koje su uzrokovale velike pandemije u našoj
prošlosti te su i danas prisutne u svijetu. Ishod tih bolesti može biti i smrtonosan ako se ne
otkrije i ne liječi na vrijeme. Na nama je da pazimo na njih i da ih prepoznamo na vrijeme
kako ne bi uzrokovale još jednu pandemiju. Također je važna i edukacija o tim bolestima,
njihovim znakovima i simptomima koje imaju, kako bismo ih mogli na vrijeme
prepoznati i liječiti.
6
Literatura
1. Begovac, J., Božinović, D., Lisić, M., Baršić, B. i Schonwald, S. (2006.). Infektologija.
Profil International.
2. Medina, F., Bossi, A., Clerici, M., Dallera, S., Fiecchi, G., Mazzotti, E., Pivi, L.,
Senesi, E. i Soletti, L. (2004.). Medicinski leksikon. Mosta.