Professional Documents
Culture Documents
Odlučivanje U Uslovima Rizika Kardinalna Korisnost
Odlučivanje U Uslovima Rizika Kardinalna Korisnost
Monotonost
Redukcija složenih lutrija
Monotonost - Ako dve lutrije, L1 i L2, imaju identične ishode, onda ćemo
uvek birati onu lutriju sa većom verovatnoćom sticanja »dobitka«. Ako
je L1=(p, x; 1-p, z) i L2(q, x; 1-q, z) i 0q<p1, onda L1PL2.
1 Kao primer složene lutrije možemo navesti rulete, koji su se svojevremeno mogli naći
na brojnim mestima po Parizu, a čije su premije bili lozovi nacionalne lutrije: Baumol,
W. J. Economic Theory and Operations Analysis, (fourth edition), Prentice Hall Internatio-
nal, Inc. London, 1977, str. 430.
Glava 6 - Odlučivanje u uslovima rizika 113
2 Mada je termin kardinalna korisnost već prihvaćen u našoj stručnoj literaturi, napomeni-
mo da bi prikladniji i precizniji termin bio intervalna korisnost. Kao što ćemo uskoro vi-
deti, ovaj tip korisnosti je merljiv na tzv. intervalnoj skali koja, zajedno sa skalom od-
nosa, pripada grupi kardinalnih skala.
Glava 6 - Odlučivanje u uslovima rizika 115
u(y)-u(z)=10-5=5,
kao i njihov odnos:
u ( x) u ( y) 10 2
u( y) u( z) 5 1
otkrivaju da je po našem mišljenju alternativa x bolja od y dvostruko vi-
še nego što je alternativa y bolja od z.
Takođe, na osnovu odnosa:
u ( x) u ( z ) 15 3
u( y) u( z) 5 1
zaključujemo da alternativu x u odnosu na z preferiramo tri puta više
nego što alternativu y preferiramo u odnosu na z.
Ipak, na osnovu kardinalnih korisnosti ne možemo da zaključimo, na pri-
mer, da je alternativa x dva puta bolja od alternative y ili da je x tri puta
bolja od alternative z. Kardinalna korisnost nije merljiva na najpreciznijoj
skali, tzv. skali odnosa, zbog čega nije moguće porediti nivoe korisnosti.
Drugim rečima, ne možemo precizno da izračunamo dobrobit koju nam
pruža svaka opcija, već samo da poredimo njihove razlike, tj. porast ili smanje-
nje korisnosti koje ostvarujemo zamenom jedne alternative drugom.
Na osnovu osobine (4) u (6.1), jednom određene kardinalne korisnosti
opcija možemo prikazati bilo kojim skupom brojeva koji predstavljaju
njihovu pozitivnu linearnu transformaciju,3 datu u obliku:
u'(x)=au(x)+b, gde je a>0.
3 Neki autori (na primer, M. Resnik) je nazivaju i intervalnom transformacijom, jer ona
predstavlja dozvoljenu transformaciju intervalno merljivih pojava, a samim tim i kardi-
nalne korisnosti.
116 TEORIJA ODLUČIVANJA
4 Lapin, L. Statistics for Modern Business Decisions, (fourth edition), Harcourt Brace Jova-
novich Pub., Orlando, 1987, str. 745.
Glava 6 - Odlučivanje u uslovima rizika 117
5 U zadatku 9 (na kraju ovog poglavlja) prikazana je tehnika koja olakšava postupak
pripisivanja verovatnoća kvalitativnim ishodima.
Glava 6 - Odlučivanje u uslovima rizika 119
6 Čupić, M., Rao Tummala, V. M. i Suknović M. Odlučivanje: formalni pristup, (četvrto iz-
danje), FON, Beograd, 2001, str. 217-220.
120 TEORIJA ODLUČIVANJA
7 Moris Ale (sa Ecole Nationale Superieur des Mines de Paris) dobio je Nobelovu nagradu
1978. godine, ali ne za doprinos teoriji odlučivanja već za pionirski doprinos teoriji tr-
žišta i efikasnoj upotrebi resursa. Kuriozitet u vezi sa paradoksom jeste da ga je autor
objavio u članku »Le comportement de l'homme rationnel devant le risque: critiques
de postulates et axiomes de l'ecole Americane«, Econometrica 21, 1953, str. 503-546, i da
je bilo potrebno deset godina da on bude prihvaćen i štampan na engleskom jeziku, i
tako postane dostupan široj čitalačkoj publici.
Glava 6 - Odlučivanje u uslovima rizika 125
Slika 6.5
Paradoks se sastoji u sledećem. Većina ljudi se u prvom slučaju oprede-
ljuje za opciju A (»bolje vrabac u ruci«), a u drugom slučaju za opciju D
(koja sa neznatno manjom verovatnoćom nudi znatno veći dobitak u
odnosu na opciju C). Po mišljenju Alea ovakvi izbori su kontradiktorni
sa teorijom korisnosti. Da bi to pokazao on je korisnosti opcija prikazao
u sledećem obliku:
u(A) = u(1 mil. $);
u(B) = 0,10 u(5 mil. $) + 0,89 u(1 mil. $) + 0,01 u(0);
u(C) = 0,11 u(1 mil. $) + 0,89 u(0);
u(D) = 0,10 u(5 mil. $) + 0,90u(0).
Budući da preferiramo opciju A u odnosu na opciju B, onda odnos izme-
đu njihovih korisnosti mora biti: u(A)>u(B), tj. u(A)–u(B)>0. Takođe,
budući da preferiramo opciju D u odnosu na opciju C, onda je
u(D)>u(C), tj. u(D)–u(C)>0, što možemo napisati i u obliku u(C)–u(D)<0.
Ako na osnovu gornjih jednačina izračunamo sledeće razlike:
u(A) - u(B) = 0,11u(1 mil. $) - 0,10 u(5 mil. $) + 0,01 u(0)
u(C) - u(D) = 0,11u(1 mil. $) - 0,10 u(5 mil. $) + 0,01 u(0)
vidimo da su desne strane jednačina među sobom jednake, iz čega sledi
jednakost u(A)-u(B)=u(C)-u(D). Drugim rečima, ako preferiramo A u
126 TEORIJA ODLUČIVANJA
Rezime poglavlja
Osnovni pojmovi
Pitanja i zadaci
11. Alternativu x preferirate u odnosu na alternativu y pet puta više nego što al-
ternativu y preferirate u odnosu na z. Pripišite im korisnosti koje će verno
odraziti strukturu vaših preferencija (proizvoljno izaberite skalu).
12. Projektu X koji donosi dobitak od 100000 evra sa verovatnoćom od 0,6 ili 0
evra sa verovatnoćom 0,4, Ivan pripisuje 60 jedinica (kardinalne) korisnosti.
Sigurnom ishodu od 60000 evra on pripisuje korisnost 50, dok sigurnom is-
hodu od 50000 evra pripisuje 40 jedinica korisnosti. Kakvog je oblika Ivano-
va funkcija korisnosti novca (na intervalu od 0 do 100000 evra, na skali od 0
do 100) i kakav je njegov odnos prema riziku? Objasnite.
13. Ishodi u sledećoj tabeli su prikazani u jedinicama korisnosti.
Akcija S1 S2 S3
A1 x w v
A2 y v x
A3 z x y
a. Poređenjem ishoda po parovima dobili smo sledeće relacije preferencije i
indiferencije:
xPy, yPv, vPz, zIw
Formirajte rang listu opcija po preferencijama.
b. Utvrdili smo da ishod v u odnosu na z preferiramo tri puta više nego is-
hod x u odnosu na y. Takođe, ishod y u odnosu na v preferiramo dva pu-
ta više nego ishod v u odnosu na w. Izračunajte kardinalne korisnosti is-
hoda (koristite skalu od 0 do 100).
c. Ako su novčani ishodi (uređeni po veličini, u dinarima): 70000, 50000, 0 i
-10000, nacrtajte funkciju korisnosti novca i odredite odnos prema riziku.
15. Razmišljate da plasirate novi proizvod na tržište, koji može biti »pun pogo-
dak« ili »potpuni promašaj«. Ako proizvod bude prihvaćen (sa verovatnoćom
0,30) ostvarićete profit od 500000 din; u protivnom, izgubićete 200000 dinara.
a. Prikažite problem drvetom odlučivanja.
132 TEORIJA ODLUČIVANJA
Literatura