Professional Documents
Culture Documents
Osnove Povrcastva-Opci Dio
Osnove Povrcastva-Opci Dio
POVRĆARSTVA U
POLJOPRIVREDI
Povrćarstvo je dio poljoprivredne
proizvodnje
Bazira se na naučnim dostignućima (ali
trebalo bi mnogo više!)
Konvencionalna, održiva, organsko
biološka (ekološka) proizvodnja
KONVENCIONALNA ILI STANDARDNA-
INTENZIVNA POLJOPRIVREDA
1. Osigurati tržište
2. Opremiti se potrebnim uređajima
(navodnjav., zašt. prostori,
mehanizacija)
3. Poboljšati agrotehniku-gnojidba
(organska+anorganska – paziti!! jer je
preko 40 % oboljenja uzrokovano
zagađenom hranom-ekološka
proizvodnja!???
Unapređenje povrćarstva
4.poboljšati kvalitetu sjemenske robe –
kontrola, zapisnici – kazne !!!
5. Usigurati stručni kadar – mladi – s
novim idejama i s voljom!
Pojačati naučno-istraživački rad-nove
vrste, introdukcija-pod utjecajem
globalne promjene klime itd.
Prednosti uzgoja povrća
Vrijednost uzgoja povrća je 10-20 puta
veća od uzgoja pšenice i kukuruza po
jedinici površine
-veće je ulaganje, veći su rizici, ali u
kratko vrijeme sve može biti vrlo isplativo!
Vrlo je važno znanje, oprema, tržište
Povrtne vrste
Danas je poznato oko 360 vrsti povrća
260 vrsti dvosupnica
67 vrsti jednosupnica
7 vrsti algi
3 vrste paprati
23 vrste gljiva (za konzumaciju)
Podjela povrća
(gospodarska podjela)
U odnosu na produktivni dio
3.organsko-mineralno gnojivo
Stajski gnoj
Upotreba – kada je zreo!!
-ljeti je potrebno 2-3 mjeseca za sazrijevanje,
a zimi 3-4 mjeseca
-kod primjene, gnoj razbacati i odmah unijeti
u tlo na dubinu 18-20 cm (jesen) i oko 25 cm
ljeti
-za rane povrtne kulture zaorava se gnoj u
jesen u količini od 20-80 t/ha
-kravski, konjski, ovčji, od peradi (oprez!)
Kompost
-humificirana organska masa, koja
obiluje trajnim humusom
-radi se od otpadaka, smeća, fekalija,
lišća itd.
-slaže se na hrpu (visine 1-1,5 m)
-svakih 3-4 mjeseca-prekopati
-staviti živo vapno (stimulira rast
mikroorganizama i veže štetne kiseline)
KOMPOST
Kompost 2
Zreo kompost je amorfna tamnosmeđa masa
bogata trajnim humusom i ugljikom, naglašene
pufernosti i sorpcije vode i biljnih hraniva
Kompost je siromašniji od stajskog gnoja, ali je
bogatiji trajnim humusom
U zrelom kompostu su procesi razgradnje završeni,
pa se može bez opasnosti unositi u tlo zajedno sa
sjemenom i sadnim materijalom
Kompost se može tretirati slično kao humus ili
stajski gnoj
Mineralno gnojivo
-posebno ili miješano u različitim omjerima-
7:20:30, 12:12:12, 5:10:20 itd.
-KAN (17 % N) i Urea (46 % N) (dušićna
gnojiva
-mikroelemnti (Cl, F,Na i sl.) vrlo važna
gnojiva !!
-obvezna analiza tla!!! Da se može
kontrolirano koristiti gnojivo
GNOJ OD GUJAVICA
Poboljšava fizikalne osobine tla, održava ga rahlim
radi koloidne strukture, povećava kapacitet vezanja
vode u tlu i polagano otpušta vlagu
Aktivne tvari iz gnojiva oslobađaju se postupno
Ne povećava kiselost/alkalnost tla
Povoljno djelovanje gnojiva proizlazi iz značajnog
mikrobiološkog sadržaja, od anorganskih i organskih
tvari u najboljem obliku za biljke i fermenata
(proteaza, amilaza, lipaza, celulaza), koji produžavaju
proces razgradnje i sinteze od auksina, hormona
rasta u biološki značajnim količinama
GNOJ OD GUJAVICA 2
Kod primjene tog gnojiva odnos hranjivih i
mineralnih tvari je dobro izjednačen, a dušik je 97
% neorganska tvar
Sadrži značajne količine mikroelemenata (koji su
u funkciji izmjene tvari
Sadrži huminske kiseline, povećava imunitet
biljke, popravlja pH
Poboljšava se biološka kontrola patogenih
mikroorganizama za biljke
Primjenom se potiče razvoj korjenovog sustava
Jednokratna primjena ima produženo djelovanje
kroz 3 godine
GNOJ OD GUJAVICA 3
KULTURAMA,
a) ratarskim, b) voćarskim, c) vinova
loza, šumsko drveće
Odnos prema agrotehnici
razlike u ukorjenjavanju
Plitko zakorjenjavanje-poriluk, luk,
krastavci
Dubok i vretenast korijen-mrkva, peršin,
pastrnjak
Duboko i postrano korjenje-rajčica,
paprika
Tropoljni plodored
1. polje kupusnjače i plodovito povrća
(rajčica, paprika)
2. polje- korjenasto povrća (mrkva),
lukovičasto povrće (luk), lisnato povrće
(salata, špinat i sl.)
3 polje – mahunasto povrće (grah, grašak i
sl.)
Dvopoljni plodored
1. Polje – kupusnjače
2. Polje- korjenasto, lukovičasto,
mahunarke itd.
Primjer jednog plodoreda za
kontinentalnu klimu
1. godina grašak – predusjev, kupus
glavni usjev, špinat – naknadni usjev
2. Godina špinat – predusjev, rajčica-
glavni usjev, salata – naknadni usjev
3. Godina slata predusjev (iz zime),
grah mahunar – glavni usjev i rani luk –
naknadni usjev
Primjer plodoreda 2.
4. Godina – rani luk (iz jeseni), cvjetača –
glavni usjev (rane sorte), rotkva (zimske
sorte)
5. Godina – grašak-predusjev, krastavci-
glavni usjev, matovilac – naknadni usjev
6 godina- korabica (rana) – predusjev,
paprika – glavni usjev, luk srebernac-
naknadni usjev
BERBA,PAKIRANJE I
OTPREMA POVRĆA
-od ukupne proizvodnje izgubi se kod
berbe i manipulacije čak 30-50 %
Važnost tehnološke zriobe (razvojni
stadij kad je kultura najprikladnija kao
namirnica)
Poznavati problematiku berbe
Primjer: rajčica-zelena, ružićasta,
crvena
BERBA
Višekratna i jednokratna
Višekratna –veći prinosi, ali veći
utrošak radne snage
Jednokratna-za konzervnu industriju
prihvatljivo, ali su veći gubici!
Brati zdravo, neoštećeno, čisto i suho
povrće
Ostaci nakon berbe - zelena gnojidba
AMBALAŽA
1.elitno sjeme
2.originalno sjeme
5. Proizvodno sjeme ?
UZDRŽNA SLEKCIJA
-za samoplodne kulture-individualni izbor-
linije (grašak, rajčica)
-za stranooplodne-vegetativna svojstva
porodica (salate, kupusnjače i sl.-potrebno
je od 2-4 godine
Hibridi,a) proizvodnja sjemena rodnih linija,
b) proizvodnja hibridnog sjemena
-koriste se različite tehnike-odstranjivanje
prašnika iz cvjetova majčinskih biljaka i
oprašivanje polenom očeve komponente ili
sl.-metoda muške sterilnosti-uzgoj čistih
ženskih biljaka (ne treba odstraniti cvjetove)
ZAŠTIĆENI PROSTORI
-ograđeni natkriti prostori u kojima su
osigurani povoljniji uvjeti uzgoja nego
na otvorenom
-klijališta, staklenici,plastenici,visoki i
niski tuneli i sl.
-klijališta su dio zaštićenog prostora
koja služe prvenstveno za uzgoj
presadnica
KLIJALIŠTA
KLIJALIŠTA
-mogu se zagrijavati bioenergetskim
materijalom, toplom vodom, vodenom parom,
el.energijom
-moraju biti dobro osvjetljena (staklo,
plastika) – staklene ploče 30x30 cm radi
čvrstoće-klijališni prozori 1x1,5 m
-može ih biti 10,12,15 u nizu
Sjverna strana je uzdignuta zbog hladnoće i
vjetra
Klijališta
STAKLENICI
-predstavljaju konstrukciju od željeza,
aluminija ili nekih drugih materijala
prekrivenih staklom
-moguće je grijanje i dodatno osvjetljenje
-mogu biti prenosivi ili sa čvrstim temeljima
-čelična konstrukcija-čvrsta, ali hrđa !
-aluminij je odličan, ali skup
-legure i antikorozivna zaštita
STAKLENIK
SUVREMENI PLASTENIK
MATERIJALI ZA POKRIVANJE
-staklo(2-3 mm) prozorsko, ili 4-6
sirovo-60x70 cm –više svjetla
-plastični materijali – PE (polyetilen)
-dobar za mehaničke udare, visoke
temp. i kemijska sredstva, a termička
izolacije je manja za ¼ od stakla
-propusnost za UV i vidljivost je dobra
PLASTIČNI MATERIJALI
-polimetilmetakrilat-je najvažniji i najbolji-
lakši je od stakla, a 20 puta je jači-trajnost je
15-20 godina
Poliesterske ploče – skupe, ali traju 10
godina-dobra mehanička svojstva i znatna
moć difuzije, ne treba ga zasjenivati ljeti, kao
staklenik !!
PVC-fleksibilan na niskim temperaturama,
trajnost 2-3 godine, dobro čuva toplinu
GRIJANJE I PROVJETRAVANJE
-topla voda
-struja – topli zrak
-termogeni (lož ulje, plin)
-kotlovnica, cijevi, izolacija,
prozračivanje
-važna je bočna i krovna ventilacija
GRIJANJE, HLAĐENJE