Dk 744.4
01. 400.04 Utupno strana 14
JUGOSLOVENSKI
‘STANDARD
Tebnitk ered
‘OPSTI PRINCIPI PRIKAZIVANJA.
SA OBAVEZNOM
PRIMENOM
od 1984.12.07 8950/1 od 1984-06-04; Slubeni list SFR, br. 47/84,
1a
12
13
14
24
Technical drawings. General principles of presentation
Ova) standard je w skladu sa standardom Medunarodne organizacije 2a standardizaciiu ISO 128 i2 1982.
‘godine, 2 nasta0 je revieljom standarda JUS M.A0.020 iz 1972, godine, JUS M.A0.060 iz 1956. godine,
JUS M.A0.051 iz 1966. godine i JUS M.A0.053 iz 1966, godine
‘Napomene u ovom standard imaju samo informativni karakter i neobaverne su.
SADRZAS
Predmet standarda
Pogledi
Line.
Predstaviianje dolova i njihovih detalja. . . Sena
Primana boja :
Predmet standarda
‘Ovim stendardom utveduju se opéti principi prikazivanja koji se koriste za tehniCke crteze i2radere po
principu ortogonalog projektovania.
Ortogonaini nagin projektovania primeniuje se na crtekima svih tehnickih oblasti (matinstva, elektro
tehnike, arhitekture, gradevine itd).
Specifitni zahtevi i detalina razrada za pojedine tehnitke oblasti dati su posebnim standardima u okviru
‘odiredene tehnigke grane ili grupe.
COpétim principima ortogonalnag prikazivanja ebuhvaéeni su | zahtevi 22 reprodukciju i mikrofilmovanie
tehnigkih crteka
Pogledi
Nazivi pogleda
Predmet koji se prikazuje na tehniékom crtedu posmatra se sa vie strana (slika 1) i projektuje se na pro
jektne ravni. Pravac posmatranja predmets uvek je upravan na projektne ravni. Svi pogledi Gine izmedu
sebe uglove od 90° ili umnoéke od 90°, U ortogonalnom projektovanju ima Sest osnovnih pogleda, od
kojih se pogled spreda (a) bia kao glavni pogied (videtit. 2,3), a nazivi i oanake osnovnilh pogleds su
sede!
pogled u praveu a ~ pogled spreda (glavni)
pogled u praveu b ~ pogled odozgo
pogled u praveu c — pogled sleve
Pooled u praveu d ~ pooled zdesna
poaled u praveu e ~ pogled edozdo
ogled u praveu t ~ pogled strage
7? [|‘Stang 2.JUS A.A0.110,
Polotsj pogleda
Po metodi prvog dieda, glavno mesto na tehni¢kom crte2u zauzima pogled spreda (glavni), koji jew
praveu (3) ede nagin:
ost
pogled odozgo (b) — dole
pogled odozdo (e) — gore
pogled sleva (c} — desno
pogled zdesna (d) ~ levo
‘ponled straga (f) — levo il desno {kako je zgodnije)
‘osnovni pogledi u odnosu na glavni dobijaju svoj potodaj ni
Raspored osnovnih pogleda po metodi prvag diedra prikazan je na slici 2 (evropski naéin projektove:
‘ja — ranije metoda E). Simbol za oznetavenje projektovanja po metodi prvog diedra prikazan je na
slici 3.
‘Simbol sa slike 3 stavlja se u blizini zaplavija tehni¢kog crteza samo u sluéaju kada mote dosi do zabune
uodnosu na nagin projektovanja.
Napomene: 1. U sistemu ortogonalnog projektovanja postoji i metoda treéeg diedra (ranije metoda A —
— amerika). Po metodi treteg diedra pogled spreda je glavni, a ostali osnovni pogledi
uu odnosu na glavni imaju sledeti respored:
pogled odozgo (b) ~ gore
Pogled odozdo (e) ~ dole
ogled sleva (c) ~ levo
pogled zdesna (d) ~ desno
ogled straga (f] ~ levo ili desno (kako je 2godnije)
2. Simbol za oznatavanje crte¥a po metodi treces diedra je slededi:
6g
‘Ako se iz nekog razloga (npr. prikazivanje predmata sa kosim povrdinama, nedostatak mesta is.) mora
‘odstupati od principa ortogonalnog projektovanjs po metodi prvog diedra, obavezna je primena referen:
th strelice i slovne oznake pravea posmatranja. U takvim sluéajevima, izuzimajuti glavni pogled, svaki
pregled se oznaéava velikim slovor, koje se stavia uz strelicu koja pokazuje pravac posmatranja 2a oc
‘govarajuéi pogled. Oznageni pogledi se razmeitaju bez obzira na glavni pogled. Velika slova koja ozna:
Cavaju pogled smettaju se odmah ispod ili iznad odgovarajuceg pogleda. Na jednom istom crteky ova
slova se razmettaju na isti naGin. Ne stavia se nikakva druga oznaka (slika 4)
I2bor pogleda
Najinformativniji pogled jednog predmeta koristi se kao pogled spreda ill glavni pogled. Ova) pogled
‘obiéno pokazuje deo u polo2sju funkcionisanja. Delovi koji mogu da se koriste u bilo kom polozaju cr
‘aju se u glavnom polozaju izrade ili montaze.
Kada su potrebni drugi pregledi (ukliuéujuti | preseke), oni se odabiraju prema sledecim principima:
~ ograniiti broj pogleda i preseka na minimum potraban i dovoljan za potpuno prikazivanje predmeta
bez nejasnota:
— ne predstavijatizaklonjene kontur
— ne ponavijati detalje
‘Specijain pogledi
‘Ako je potreban drukéiji pravac posmatranja od oni koji su navadeni u t.2.1, ili ako pogied ne moze da
U polotaj primenom metode prvog diedra prikazane u t. 2.2.1, Koriste se referentne strelice,
kao Sto je naznateno u t. 2.2.2 (slike 5 16)
Ber obzira na pravac posmatrania, velika slova koja upucuju na pogled uvek stoje normalno u ednosu
ra pravac éitanja
sa razmesYS AAOOSteg00 3
limiéni pogledi
Delimiéni pogledi se mogu Koristiti Kade potpuni pogledi ne daju informaciju koju treba prusiti. Delimi-
an pogled te prokida pomo¢u pune tanke linije izvugene slobodnom rukom (tip C) ili pomotu pravih:
Tinija sa eikcakom (tip 0) (sika 5, 7, 8 i druge).
‘Skraéeni pogledi
Da bi se uttedeo prostor, dozvolieno je prikazatl samo one delove dugatkog predmeta koji su dovolini
da ga odrede. Granine linije tih delova prikazuju se kao kod delimiérih pogleds (videti t. 2.5), 2 sami