Jus A.a0.110

You might also like

Download as pdf
Download as pdf
You are on page 1of 14
Dk 744.4 01. 400.04 Utupno strana 14 JUGOSLOVENSKI ‘STANDARD Tebnitk ered ‘OPSTI PRINCIPI PRIKAZIVANJA. SA OBAVEZNOM PRIMENOM od 1984.12.07 8950/1 od 1984-06-04; Slubeni list SFR, br. 47/84, 1a 12 13 14 24 Technical drawings. General principles of presentation Ova) standard je w skladu sa standardom Medunarodne organizacije 2a standardizaciiu ISO 128 i2 1982. ‘godine, 2 nasta0 je revieljom standarda JUS M.A0.020 iz 1972, godine, JUS M.A0.060 iz 1956. godine, JUS M.A0.051 iz 1966. godine i JUS M.A0.053 iz 1966, godine ‘Napomene u ovom standard imaju samo informativni karakter i neobaverne su. SADRZAS Predmet standarda Pogledi Line. Predstaviianje dolova i njihovih detalja. . . Sena Primana boja : Predmet standarda ‘Ovim stendardom utveduju se opéti principi prikazivanja koji se koriste za tehniCke crteze i2radere po principu ortogonalog projektovania. Ortogonaini nagin projektovania primeniuje se na crtekima svih tehnickih oblasti (matinstva, elektro tehnike, arhitekture, gradevine itd). Specifitni zahtevi i detalina razrada za pojedine tehnitke oblasti dati su posebnim standardima u okviru ‘odiredene tehnigke grane ili grupe. COpétim principima ortogonalnag prikazivanja ebuhvaéeni su | zahtevi 22 reprodukciju i mikrofilmovanie tehnigkih crteka Pogledi Nazivi pogleda Predmet koji se prikazuje na tehniékom crtedu posmatra se sa vie strana (slika 1) i projektuje se na pro jektne ravni. Pravac posmatranja predmets uvek je upravan na projektne ravni. Svi pogledi Gine izmedu sebe uglove od 90° ili umnoéke od 90°, U ortogonalnom projektovanju ima Sest osnovnih pogleda, od kojih se pogled spreda (a) bia kao glavni pogied (videtit. 2,3), a nazivi i oanake osnovnilh pogleds su sede! pogled u praveu a ~ pogled spreda (glavni) pogled u praveu b ~ pogled odozgo pogled u praveu c — pogled sleve Pooled u praveu d ~ pooled zdesna poaled u praveu e ~ pogled edozdo ogled u praveu t ~ pogled strage 7? [| ‘Stang 2.JUS A.A0.110, Polotsj pogleda Po metodi prvog dieda, glavno mesto na tehni¢kom crte2u zauzima pogled spreda (glavni), koji jew praveu (3) ede nagin: ost pogled odozgo (b) — dole pogled odozdo (e) — gore pogled sleva (c} — desno pogled zdesna (d) ~ levo ‘ponled straga (f) — levo il desno {kako je zgodnije) ‘osnovni pogledi u odnosu na glavni dobijaju svoj potodaj ni Raspored osnovnih pogleda po metodi prvag diedra prikazan je na slici 2 (evropski naéin projektove: ‘ja — ranije metoda E). Simbol za oznetavenje projektovanja po metodi prvog diedra prikazan je na slici 3. ‘Simbol sa slike 3 stavlja se u blizini zaplavija tehni¢kog crteza samo u sluéaju kada mote dosi do zabune uodnosu na nagin projektovanja. Napomene: 1. U sistemu ortogonalnog projektovanja postoji i metoda treéeg diedra (ranije metoda A — — amerika). Po metodi treteg diedra pogled spreda je glavni, a ostali osnovni pogledi uu odnosu na glavni imaju sledeti respored: pogled odozgo (b) ~ gore Pogled odozdo (e) ~ dole ogled sleva (c) ~ levo pogled zdesna (d) ~ desno ogled straga (f] ~ levo ili desno (kako je 2godnije) 2. Simbol za oznatavanje crte¥a po metodi treces diedra je slededi: 6g ‘Ako se iz nekog razloga (npr. prikazivanje predmata sa kosim povrdinama, nedostatak mesta is.) mora ‘odstupati od principa ortogonalnog projektovanjs po metodi prvog diedra, obavezna je primena referen: th strelice i slovne oznake pravea posmatranja. U takvim sluéajevima, izuzimajuti glavni pogled, svaki pregled se oznaéava velikim slovor, koje se stavia uz strelicu koja pokazuje pravac posmatranja 2a oc ‘govarajuéi pogled. Oznageni pogledi se razmeitaju bez obzira na glavni pogled. Velika slova koja ozna: Cavaju pogled smettaju se odmah ispod ili iznad odgovarajuceg pogleda. Na jednom istom crteky ova slova se razmettaju na isti naGin. Ne stavia se nikakva druga oznaka (slika 4) I2bor pogleda Najinformativniji pogled jednog predmeta koristi se kao pogled spreda ill glavni pogled. Ova) pogled ‘obiéno pokazuje deo u polo2sju funkcionisanja. Delovi koji mogu da se koriste u bilo kom polozaju cr ‘aju se u glavnom polozaju izrade ili montaze. Kada su potrebni drugi pregledi (ukliuéujuti | preseke), oni se odabiraju prema sledecim principima: ~ ograniiti broj pogleda i preseka na minimum potraban i dovoljan za potpuno prikazivanje predmeta bez nejasnota: — ne predstavijatizaklonjene kontur — ne ponavijati detalje ‘Specijain pogledi ‘Ako je potreban drukéiji pravac posmatranja od oni koji su navadeni u t.2.1, ili ako pogied ne moze da U polotaj primenom metode prvog diedra prikazane u t. 2.2.1, Koriste se referentne strelice, kao Sto je naznateno u t. 2.2.2 (slike 5 16) Ber obzira na pravac posmatrania, velika slova koja upucuju na pogled uvek stoje normalno u ednosu ra pravac éitanja sa razmes YS AAOOSteg00 3 limiéni pogledi Delimiéni pogledi se mogu Koristiti Kade potpuni pogledi ne daju informaciju koju treba prusiti. Delimi- an pogled te prokida pomo¢u pune tanke linije izvugene slobodnom rukom (tip C) ili pomotu pravih: Tinija sa eikcakom (tip 0) (sika 5, 7, 8 i druge). ‘Skraéeni pogledi Da bi se uttedeo prostor, dozvolieno je prikazatl samo one delove dugatkog predmeta koji su dovolini da ga odrede. Granine linije tih delova prikazuju se kao kod delimiérih pogleds (videti t. 2.5), 2 sami

You might also like