DRŽAVA DRŽAVNI TERITORIJ
 Države kontinentskih površina – Rusija, Kanada,
ŠTO JE DRŽAVA
 Države se razlikuju prema veličini teritorija, načinu
upravljanja, organizaciji vlasti, prirodno-
geografskim obilježjima, obilježjima
stanovništva…
 Oblikovanje država u suvremenom smislu počinje
propašću feudalnih odnosa i uspostavom prvih
apsolutnih monarhija te kasnije modernih
građanskih država.
 16.-18.st: stvaraju se centralizirane monarhije,
oblikuje njihov državni teritorij, stvara birokratski
aparat i centraliziraju sredstva.
 17.st.: jačanjem građanstva javlja se i ideja zaštite
slobode i prava pojedinca što je začetak liberalizma
(ideje trodiobe vlasti, sigurnosti osobe i njezina
vlasništva te uspostava slobodne trgovine i načelo
jednakosti)
 Država - jedinice političke podjele svijeta, najstariji i
najvažniji subjekt međunarodnoga prava.
STANOVNIŠTVO DRŽAVE
 Nacionalne države - dominira jedan narod, najčešće
onaj prema kojemu je država imenovana (homogeni i
heterogeni narodi)
 Višenacionalne države - stanovništvo čine dva ili
više naroda koji svojim obilježjima oblikuju
nacionalni identitet.
 Bosna i Hercegovina: Bošnjaci, Hrvati, Srbi,
Ujedinjeno Kraljevstvo: Englezi, Irci, Škoti,
Velšani)
 Države nastale kolonizacijom Novog svijeta -
stanovništvo je izrazito različito prema podrijetlu,
rasi, kulturnim i jezičnim obilježjima; dolazi do
identifikacije prema teritorijalnoj pripadnosti državi, a
ne prema nacionalnosti.
 SAD: Amerikanci, Kanada: Kanađani
SAD, Kina, Brazil
 Mikrodržave – Vatikan, Monako, Nauru, Tuvalu,
San Marino
 Otočne / arhipelaške države – Indonezija,
Madagaskar, Nova Gvineja, Novi Zeland
 Primorska / pomorska država - izlaze na obale
mora ili oceana; valoriziraju taj svoj položaj te se
uključuju u svjetske plovidbene trgovačke putove. U
tome su kontekstu one i pomorske države.
 Esklava / enklava - Države mogu imati dijelove
svojega teritorija odvojene od matičnoga prostora, tj.
Na većoj ili manjoj udaljenosti od matične države.
Takve prostore nazivamo eksklavama. Ako ih
promatramo iz pozicija prostora unutar kojega se
nalaze, tada ih nazivamo enklavama (San Marino,
Vatikan, Kraljevina Lesoto)
ORGANIZACIJA VLASTI
 Ustav – osnovni zakon kojim se propisuje oblik
vladavina (na osnovi njega donose se ostali zakoni, tj.
svi zakoni moraju biti uskladeni s odredbama ustava)
 Prema obliku vladavine države mogu biti monarhije i
republike.
 Monarhijama nazivamo države na čijem je čelu
monarh, nasljedni vladar najčešće na osnovi
prvorodstva, a oblik monarhije određuje se prema
naslovnoj tituli monarha.
 a) Apsolutne monarhije u kojima monarh nema
ograničenja u vlasti
b) Ustavne monarhije u kojima su ograničenja
određena ustavom
c) Parlamentarne monarhije u kojima je
ustavom određena najčešće ceremonijalna
uloga monarha.
 Republike su države o čijoj vlasti odlučuju stanovnici
ili njihovi predstavnici, danas najčešće na slobodnim
demokratskim izborima.
 Prema političkome uređenju države mogu biti
unitarne (jedinstvene) I federativne (složene).
 U unitarnim državama cijeli je teritorij
jedinstvena nedjeljiva cjelina s jedinstvenom
državnom upravom - organizacija prostora u
obliku različitih lokalnih jedinica.
 Federativne države nastaju ujedinjenjem dviju ili
više država u jedinstvenu političku cjelinu; žele se
postići određeni politički ciljevi koje države ne
mogu ostvariti (savezne države, savezni teritoriji,
savezne zemlje, republike, kantoni)
 Prema vrsti političkoga režima razlikujemo
autokratske i demokratske države.
 Autokratske su države one na čijem je čelu
državni poglavar s neograničenom moći što često
dovodi do vladavine manjine ograničavanja
osnovnih sloboda većine građana.
 Demokratske su države one u kojima vlast imaju
izabrani predstavnicî naroda birani izravno ili
preko izabranih predstavnika.
 Centralizirane i decentralizirane države
MEĐUNARODNO PRIZNANJE
 Potvrda o postojanju i preduvjet za međunarodnu
suradnju
 sve države imaju jednaka temeljna prava kao što su:
pravo na samoodržanje, suverenost, jednakost,
poštovanje i medunarodni promet.
 sudjelovanje u globalnim robnim i financijskim
tokovima.
 Države - čimbenici međunarodnoga prava
 Mogući prijenos dijela suvereniteta na međunarodne
oragnizacije ili supranacionalne integracije – država
time ne gubi suverenitet
GRANICE I GRANIČNI REŽIMI
DRŽAVNA GRANICA
 Javljaju se s prvim oragniziranim teritorijem (npr.
Rimski limes imperii)
 Nastaju s pojavom centraliziranih država –
preciziranje granica
 Granice se dijele na tri vrste: prirodne, ugovorne
(umjetne) te astronomske.
 Prirodne granice  sve granice koje se u
prostoru poklapaju s nekim prirodnim objektima
kao što su planine, kanjoni, rijeke, jezera
 Ugovorne ili umjetne granice  posljedica
međunarodnih ugovora najčešće na osnovi
mirovnih sporazuma
 Astronomske granice  granice povučene
određenim meridijanima ili paralelama; vrlo lako
uočljive po ravnim crtama, a posljedica su
najčešće kolonijalizma ili ratova.
 Unutarnje granice su zajedničke granice između
država članica EU-a na kojima je omogućen slobodan
protok ljudi, roba, usluga i kapitala.
 Vanjske granice EU-a su granice prema trećim
državama (onima koje nisu članice EU-a) na kopnu,
moru te kopnenim vodama.
RAGRANIČENJE NA KOPNU
 Državne granice se propisno obilježavaju  sama
granična crta mora se održavati tako da u svim
uvjetima bude vidljiva. (označava se graničnim
kamenom, graničnim stupovima, prometnim
znakovima ili drugim obavijesnim pločama i
signalizacijom)
 U Hrvatskoj državnu granicu na kopnu označava
Državna geodetska uprava
 Ortografska i hidrografska granica
 Razgraničenje u zemljinoj atmosferi  granica do
100 km od Zemljine površine
RAZGRANIČENJE NA MORU
 Potrebe ograničenja vezane za ribarstvo, plovidbu i
trgovinu
 Međunarodno pravo na moru  1982. – Konvencija o ugovorima slobodan ulaz i prolaz kroz državu
pravu mora (turističke, tranzitne, putne, grupne, diplomatske,
službene...)

GRANIČNI PROBLEMI
GRANIČNI SPOROVI
 Uzroci:
 Nastanak i nestanak država  promjena granica
 Važna prirodna bogatstva (Arktički ocean)
 Demografska različitost (Armenia-Azerbajdžan)
 Strateški položaj prostora (Krim)

 Da bi se to izbjeglo medunarodna zajednica, posebice

UN, nastoji donijeti niz konvencija, zakona,
preporuka i mišljenja kojima će se na opće prihvatljiv
način rješavati granični i ostali sukobi
 Države potpisnice obvezuju se poštovati
medunarodno pravo i izbjegavati sukobe te
rješavati sporove mirnim putem  pravo na
jednakost i ravnopravnost, opstanak
GRANIČNI REŽIMI NAČELA RJEŠAVANJA MEĐUNARODNIH
 Graničnim režimima nazivamo zakonski utvrđene SPOROVA
postupke i protokole koji se primjenjuju tijekom
 Diplomatska sredstva  izravni pregovori, dobre
nadzora državne granice.
usluge, posredovanje ili medijaci- ja
 važni zbog osiguravanja nepovredivosti državnih
granica, zaštite zdravlja i života stanovništva,
otkrivanja i sprečavanja kaznenih djela i prekršaja,
sprečavanja ilegalnih migracija te potencijalnih
opasnosti za opstanak države, javnu i nacionalnu
sigurnost.
 U Hrvatskoj državne granice nadzire granična
policija, a vojne se postrojbe mogu pridružiti samo u
iznimnim, zakonom određenim, situacijama kao što su
humanitarne katastrofe ili prijetnje nacionalnoj
sigurnosti.
 Granični nadzor provodi se na graničnim prijelazima  Institucionalizirana sredstva  istraga, mirenje
 mjesta određena za prijelaz državne granice s jasno
oznaženim mjestom prijelaza
 Međunarodni  svi putnici bez obzira na to iz
koje države dolaze
 Međudržavni  isključivo stanovnicima dviju
susjednih država
 Pogranični  stanovnicima pograničnih područja
susjedskih država čije stan. svakodnevno / često
prelaze granicu
 Vizni režim  specifične dozvole ulaska
stanovnicima država koje nemaju međudržavnim
 Obvezujućih presuda  arbitraža, medunarodni sud
PRIMJERI GRANIČNIH SPOROVA
U Istočnokineskom moru
- Kinesko-japanski granični spor
- Senkaku /Daiaoyu - skupina nenaseljenih otoka
- “ničija zemlja”
- Japanci ih stavljaju pod svoju vlast nakon Prvog
kinesko-japanskog rata (1895.)
- u 2.svj. ratu otočje okupirali Amerikanci
- 1972. predali ga Japanu → Kina protiv
- od tada vladaju napetosti u tome moru
- važnost otoka – nafta, zemni plin, minerali i
ribarstvo
Zapadna Sahara
- Saharska Arapska Demokratska Republika
(SARD)
- nekadašnja španjolska kolonija
- oslobodilački pokret POLISARIO
- nakon povlačenja Španjolaca (1975.) okupirale je
Mauritanija i Maroko
- Mauritanija se povukla, a Maroko danas nadzire
80% teritorija
- 1988. – Maroko i POLISARIO potpisali mirovni
sporazum → provođenje referenduma o
samoodređenju naroda Zapadne Sahare
– referendum još nije proveden
Cipar
- otok i istoimena republika
- naseljen grčkim i turskim stanovništvom
- Turci su ga osvojili u 16. st.
- od Berlinskog kongresa (1878.) dolazi pod
britansku upravu i vlast
- 1960. Cipar stječe neovisnost
- Grci žele ujedinjenje s Grčkom, Turci protiv
- 1974. Grci izveli državni udar, a Turska invaziju
na Cipar i osvojila sjevernu trećinu otoka
- sukob nije riješen do danas
- službeno je priznat samo grčki dio otoka
Autonomna regija Trentino – Južni Tirol
- talijanska autonomna regija
- talijansko i austrijsko stanovništvo
 -autonomne pokrajine Trento i Bozen
(Bolzano)
- povijesno granično područje Germana i
Talijana
- početak 20.st. - dio Austro-ugarske monarhije
- u 1.svj. ratu prostor okupirala Italija
- izrazita talijanizacija →nezadovoljstvo
Austrijanaca
- napetosti i sukobi do 1971. - dogovor prema
kojem će sve sporove u regiji rješavati
Međunarodni sud u Haagu
- ulaskom Austrije u EU (1995.) smanjene
napetosti

GRANICE HRVATSKE
POVRŠINA RH
 56 594 km² - kopneni dio
 31 479 km² - obalno more
 nerazmjerno duge granice u odnosu prema
površini
 25. lipnja 1991.

Arktik
- sjeverno polarno područje - Arktički ocean i
obale Sjeverne Amerike i Euroazije
- hladno i negostoljubivo područje
- globalno zatopljavanje → mogućnosti korištenja
prirodnih resursa : plin, nafta, Au, Ni...
- novi pomorski putovi
- Arktičko vijeće – 8 zemalja
- devet graničnih sporova među pojedinim
državama
- Rusija dominira Arktikom
  Razgraničenje na moru:
 Obalno more: 1.unutarnje more
2. teritorijalno more
 Isključivi gospodarski pojas
 Epikontinentalni pojas

Granica s Mađarskom
- najvećim dijelom prirodna granica na Dravi
- uspostavljena u 10. st.
- u Međimurju uspostavljena 1920. - prirodna i
etnička
- granica u Baranji - 1920. (nije etnička granica)
- nemamo službenih graničnih sporova
- Prekodravlje

Granica sa Srbijom
- današnja granica je uspostavljena nakon Drugoga
svjetskog rata
- granica s AP Vojvodinom
- najvećim dijelom je hidrografska granica
- granični problemi na Dunavu
- granica u Srijemu – na etničkom načelu
 Granice Hrvatske: prirodne, dogovorene, etničke

Granica sa Slovenijom
- prirodna i etnička granica
- uspostavljena većinom u 16. st.
- u Međimurju – 1920. Trianonskim ugovorom
- u Istri 1954. - Podjela slobodnog teritorija Trsta
- granični problemi: razgraničenje u Savudrijskoj
vali, Sveta Gera i meandri između Mure i Drave
 - povijesno - granica Dubrovačke Republike
- koridor Sutorina poslije 2.svj. rata priključen
Crnoj Gori kao i cijeli Bokokotorski zaljev
- najjužniji dio granice: poluotok Prevlaka - rt Oštra
- granični problemi - sigurnosni
- predstoji konačan dogovor o razgraničenju na
kopnu i moru

Granica s BiH
- nastala izdvajanjem bosansko-hercegovačkog
teritorija iz izvorno hrvatskog etničkog prostora
- granica je najvećim dijelom uspostavljena tijekom
18. st. mirovnim sporazumima
- 1699. – Karlovački mir
- 1718. – Požarevački mir
- 1791. – Svištovski mir
- granica nije etnička

Granica s Crnom Gorom