ZIPS: Financijsko izvještavanje - Privredna štampa http://privrednastampa.

ba/zips-financijsko-izvjestavanje/

WEBINAR VIJESTI PITANJA I ODGOVORI ČASOPISI STRUČNA LITERATURA

SEMINARI I SAVJETOVANJA KONTAKT PRETPLATITE SE

NOVO U PRODAJI
PRAKTIKUM ZA PARNIČNI POSTUPAK
- Novelirani Zakon o parničnom postupku -

ZIPS: Financijsko izvještavanje

 12/07/2016  Vijesti

Računovodstveni postupci revalorizacije dugotrajne imovine

Revalorizacija dugotrajne materijalne imovine (postrojenja,

nekretnina i opreme) provodi se u slučaju kada se knjigovodstvena
vrijednost te imovine znatno razlikuje od njezine fer vrijednosti.
Dakle, društvo provodi revalorizaciju nekretnina, postrojenja i
opreme ovisno o promjenama fer vrijednosti te imovine. Česta
revalorizacija nepotrebna je kod imovine s neznatnim promjenama

1 of 19 11/23/22, 21:13
ZIPS: Financijsko izvještavanje - Privredna štampa http://privrednastampa.ba/zips-financijsko-izvjestavanje/

fer vrijednosti.

Kada se provodi postupak revalorizacije nekretnina, postrojenja i

opreme, tada se istodobno treba revalorizirati cjelokupna grupa
kojoj ta imovinska stavka pripada. Grupa nekretnina, postrojenja i
opreme objedinjava sredstva slične vrste i upotrebe. Grupe mogu biti
npr. zemljišta, zemljišta i zgrade, strojevi, brodovi, zrakoplovi,
motorna vozila i sl.

Piše: Jozo PILJIĆ, dr. sc.

1. UVOD

Računovodstveni propisi koji uređuju revalorizaciju su

Međunarodni računovodstveni standardi i Međunarodni standardi
financijskog izvještavanja (MRS/MSFI). MRS 1 – Prezentiranje
financijskih izvještaja bavi se revalorizacijom kao sastavnim dijelom
financijskih izvještaja, osobito izvještaja o promjenama kapitala.

Revalorizaciju dugotrajne materijalne imovine uređuje MRS 16 –

Nekretnine, postrojenja i oprema. Prema točki 29. MRS-a 16, nakon
početnog priznavanja dugotrajne materijalne imovine, društvo
treba odabrati jednu od metoda iskazivanja vrijednosti:

• metodu troška nabave, prema kojoj se vrijednost dugotrajne

materijalne imovine iskazuje po njezinu trošku nabave
umanjenom za akumuliranu amortizaciju i gubitke od
umanjenja, ili
• metodu revalorizacije, prema kojoj se dugotrajna materijalna
imovina iskazuje prema revaloriziranom iznosu koju čini fer
vrijednost te imovine na datum revalorizacije, umanjena za
kasniji ispravak vrijednosti i akumulirane gubitke od

2 of 19 11/23/22, 21:13
ZIPS: Financijsko izvještavanje - Privredna štampa http://privrednastampa.ba/zips-financijsko-izvjestavanje/

umanjenja.

Fer vrijednost zemljišta i zgrada obično je njihova tržišna vrijednost

utvrđena procjenom koju obično obavljaju „profesionalno
kvalificirani procjenitelji” (točka 32. MRS-a 16), odnosno osobe koje
su za to osposobljene ili licencirane. U mnogim slučajevima
moguće je iskoristiti i postojeće procjene dobivene npr. pri
uzimanju kredita u banci, a u krajnjim slučajevima to mogu obaviti
i stručne osobe poduzetnika. Standardi procjenitelje preporučuju
ali ne uvjetuju. U Federaciji BiH ne postoji poseban propis koji bi
uređivao licenciranje procjenitelja pa je zato moguće koristiti
procjene stručnih osoba koje su u to upućene.

Fer vrijednost predmeta postrojenja i opreme obično je njihova

tržišna vrijednost koja se, također, utvrđuje procjenom od strane
osoba koje su u to upućene, a u slučajevima kada je procjena
vrijednosti jednostavna, s obzirom na predmet procjene, može je
obaviti i stručna osoba poduzetnika. U slučaju nemogućnosti
utvrđivanja fer vrijednosti, zbog toga što se takvi predmeti rijetko
prodaju, društvo može procijeniti fer vrijednost korištenjem
metode prihoda ili zamjenskog troška.

Revalorizacija dugotrajne materijalne imovine (postrojenja,

nekretnina i opreme) provodi se u slučaju kada se knjigovodstvena
vrijednost te imovine znatno razlikuje od njezine fer vrijednosti.
Dakle, društvo provodi revalorizaciju nekretnina, postrojenja i
opreme ovisno o promjenama fer vrijednosti te imovine. Česta
revalorizacija nepotrebna je kod imovine s neznatnim promjenama
fer vrijednosti. U tim slučajevima moguće je provoditi revalorizaciju
npr. „….svake treće ili pete godine“ (točka 34. MRS-a 16). Naime,
prema točki 34. MRS-a 16, revalorizacija se provodi kada se fer
vrijednost „znatno razlikuje od njezine knjigovodstvene vrijednosti”.

Kada se provodi postupak revalorizacije nekretnina, postrojenja i

opreme, tada se istodobno treba revalorizirati cjelokupna grupa

3 of 19 11/23/22, 21:13
ZIPS: Financijsko izvještavanje - Privredna štampa http://privrednastampa.ba/zips-financijsko-izvjestavanje/

kojoj ta imovinska stavka pripada. Grupa nekretnina, postrojenja i

opreme objedinjava sredstva slične vrste i upotrebe. Grupe mogu
biti npr. zemljišta, zemljišta i zgrade, strojevi, brodovi, zrakoplovi,
motorna vozila i sl. (točka 37. MRS-a 16). Npr. ako se provodi
revalorizacija jednog stroja, trebali bi se revalorizirati svi strojevi
koji čine skupinu strojeva.

Osim toga, ako se revalorizira zgrada i pripadajuće zemljište,

trebaju se revalorizirati sve građevine i pripadajuća zemljišta koja
čine imovinsku stavku grupe zemljišta i zgrada. Dakle, pri provedbi
revalorizacije zahtijeva se jednak pristup priznavanju imovine
unutar iste grupe.

Postupak revalorizacije kao metode za postizanje fer cijena

dugotrajne nematerijalne imovine uređuje MRS 38 – Nematerijalna
imovina. Postupci mjerenja (procjene) dugotrajne nematerijalne
imovine identični su kao i kod dugotrajne materijalne imovine.
Dakle, pri naknadnome mjerenju nematerijalne imovine društvo
može primijeniti računovodstvenu politiku iskazivanja dugotrajne
nematerijalne imovine prema metodi revalorizacije, odnosno
prema fer vrijednosti te imovine na datum revalorizacije umanjenoj
za naknadni ispravku vrijednosti i za naknadne akumulirane
gubitke od umanjenja. Pritom se fer vrijednost treba odrediti
prema aktivnom tržištu.

U slučaju nepostojanja aktivnog tržišta, vrijednost te imovine

iskazuje se prema trošku nabave umanjenom za ispravku
vrijednosti imovine.

2. POSTUPCI S REVALORIZACIJSKOM REZERVOM

Računovodstveno postupanje s revalorizacijom dugotrajne

4 of 19 11/23/22, 21:13
ZIPS: Financijsko izvještavanje - Privredna štampa http://privrednastampa.ba/zips-financijsko-izvjestavanje/

materijalne imovine uređeno je točkom 39. do 41. MRS-a 16, a

računovodstveno postupanje s revalorizacijom dugotrajne
nematerijalne imovine točkom 85. do 87. MRS-a 38.

Povećanje knjigovodstvene vrijednosti sredstava zbog

revalorizacije provodi se u korist revalorizacijske rezerve (koja je
sastavni dio ukupnog kapitala društva). Povećanje knjigovodstvene
vrijednosti može se iskazati kao prihod samo do iznosa kojom se
nadoknađuju rashodi koji su knjiženi zbog prethodnog umanjenja
vrijednosti istog sredstva.

U slučaju da se knjigovodstvena vrijednost sredstva smanji zbog

revalorizacije, takvo smanjenje vrijednosti provodi se na teret
revalorizacijske rezerve, a tek ako to smanjenje vrijednosti prelazi
iznos iskazane amortizacije te imovine, tada se razlika provodi na
teret rashoda društva.

Revalorizacijska se rezerva transferira u akumuliranu zadržanu

dobit, ako je realizirana, a realizirati se može na jedan od sljedećih
načina:

• povlačenjem sredstava iz upotrebe,

• otuđenjem sredstva i
• korištenjem, odnosno upotrebom sredstva.

Kada se sredstvo otuđi, proda ili povuče iz upotrebe,

revalorizacijska se rezerva, odnosno nerealizirani dobitak, realizira
odnosno postaje dio kapitala, tj. ostvaren dobit.

Korištenjem, odnosno upotrebom sredstva i obračunom

amortizacije iznos realizirane revalorizacijske rezerve, koju čini
razlika između amortizacije utvrđene na revaloriziranoj
knjigovodstvenoj vrijednosti sredstva i amortizacije utvrđene na
izvornom trošku nabave sredstva, transferira se u zadržanu dobit.

5 of 19 11/23/22, 21:13
ZIPS: Financijsko izvještavanje - Privredna štampa http://privrednastampa.ba/zips-financijsko-izvjestavanje/

Prema odredbama točke 41. MRS-a 16 i točke 87. MRS-a 38 prijenos

revalorizacijske rezerve u zadržanu dobit ne provodi se u bilanci
uspjeha.

Kada je riječ o umanjenju vrijednosti dugotrajne materijalne i

nematerijalne imovine, važno je uzeti u obzir zahtjeve točke 59. i
60. MRS-a 36 – Umanjenje imovine. Naime, na kraju svake poslovne
godine društvo treba provjeriti knjigovodstvenu vrijednost
dugotrajne imovine. Ako je nadoknadiva vrijednost[1] (neto
prodajna vrijednost ili vrijednost koja se može dobiti upotrebom
sredstva[2]) dugotrajne imovine manja od knjigovodstvene
vrijednosti, tada se knjigovodstvena vrijednost te imovine treba
smanjiti do svote nadoknadive vrijednosti. Ako je utvrđen gubitak
od umanjenja, treba ga priznati kao rashod razdoblja u kojem je
utvrđen. Ali ako se umanjenje odnosi na sredstvo koje je već
revalorizirano, umjesto povećanja rashoda evidentira se umanjenje
revalorizacijske rezerve do revalorizacije za to sredstvo.

3. RAČUNOVODSTVENI POSTUPCI S PONOVNOM PROCJENOM –

REVALORIZACIJOM

Postupke ili metode revalorizacije dugotrajne imovine propisuje

MRS 16 u točki 35. za materijalnu imovinu i MRS 38 u točki 80. za
nematerijalnu imovinu. S obzirom na to da se vrijednost imovine,
postrojenja i opreme u knjigovodstvu iskazuje na dva računa kao
nabavna (revalorizirana) vrijednost i kao akumulirana amortizacija
(ispravka vrijednosti), na datum revalorizacije s akumuliranom
amortizacijom postupa se na jedan od sljedećih načina:

1. a) prepravlja se razmjerno promjeni bruto knjigovodstvene

6 of 19 11/23/22, 21:13
ZIPS: Financijsko izvještavanje - Privredna štampa http://privrednastampa.ba/zips-financijsko-izvjestavanje/

vrijednosti imovine, tako da je knjigovodstvena vrijednost

imovine nakon revalorizacije jednaka njezinoj revaloriziranoj
vrijednosti. Ta se metoda često koristi kad se imovina
revalorizira pomoću indeksa na njegov amortizirajući
zamjenski trošak, ili
2. b) isključuje se na teret bruto knjigovodstvene vrijednosti
imovine, a neto-vrijednost se prepravlja do revalorizirane
vrijednosti imovine.

Iznos usklađivanja, koji se dobije prepravljanjem ili isključivanjem

ispravke vrijednosti (akumulirane amortizacije), čini dio povećanja
ili smanjenja knjigovodstvene vrijednosti.

Dakle, ako se postupak revalorizacije obavlja prema tački a)

postotkom povećanja – indeksacijom se istodobno povećava
nabavna vrijednost i akumulirana amortizacija, a razlika čini
revalorizaciju. Taj se postupak u poslovnoj praksi više koristi, a
često se naziva i postupak revalorizacije bruto knjigovodstvene
vrijednosti.

Prema tački b) akumulirana amortizacija (ispravak vrijednosti)

isključuje se na teret bruto knjigovodstvene vrijednosti. Specifičan
postupak je za revalorizaciju građevina, a u poslovnoj se praksi
naziva i postupak revalorizacije neto knjigovodstvene vrijednosti.
Razlikovanje vrijednosnog usklađenja i revalorizacije nalazimo u
tome što se vrijednosnim usklađenjem obično smanjuje
knjigovodstvena vrijednost sredstva, dok se pod revalorizacijom
misli na povećanje vrijednosti.

3.1. Postupak revalorizacije bruto knjigovodstvene vrijednosti

Postupkom revalorizacije bruto knjigovodstvene vrijednosti

7 of 19 11/23/22, 21:13
ZIPS: Financijsko izvještavanje - Privredna štampa http://privrednastampa.ba/zips-financijsko-izvjestavanje/

razmjerno se povećava bruto knjigovodstvena vrijednost

dugotrajne imovine i ispravak vrijednosti, odnosno akumulirana
amortizacija te imovine. Rezultat revalorizacije (procjene) je razlika
između povećanja bruto knjigovodstvene vrijednosti i ispravke
vrijednosti, odnosno akumulirane amortizacije. U poslovnoj praksi
takav se postupak revalorizacije provodi pomoću propisanih
koeficijenta za revalorizaciju.

Primjer 1.

Revalorizacija bruto knjigovodstvene vrijednosti dugotrajne

materijalne imovine

Društvo je odlučilo povećati vrijednost postrojenja čija je nabavna

vrijednost 20.000,00 KM, a ispravka vrijednosti (akumulirana
amortizacija) je 10.000,00 KM. Procjenom od strane kvalificiranog
procjenitelja utvrđena je tržišna vrijednost (fer vrijednost)
postrojenja u iznosu od 14.000,00 KM.

Knjigovodstvena vrijednost postrojenja: 20.000,00 – 10.000,00 =

10.000,00 KM

Koeficijent (indeks) revalorizacije = fer vrijednost / knjigovodstvena

vrijednost

14.000,00 / 10.000,00 = 1,4

Koeficijent od 1,4 primjenjuje se na nabavnu vrijednost i ispravak

vrijednosti postrojenja.

8 of 19 11/23/22, 21:13
ZIPS: Financijsko izvještavanje - Privredna štampa http://privrednastampa.ba/zips-financijsko-izvjestavanje/

Učinak za revalorizaciju nabavne vrijednosti: 20.000,00 × 40% =

8.000,00 KM,

a za povećanje ispravka vrijednosti: 10.000,00 × 40% = 4.000,00 KM.

Učinak revalorizacije koji se izravno pripisuje kapitalu:

8.000,00 – 4.000,00 = 4.000,00 KM.

Knjiženje u dnevniku:

U prikazanom je primjeru revalorizacija postrojenja provedena

razmjernim povećanjem bruto knjigovodstvene vrijednosti na
računu nabavne vrijednosti postrojenja i ispravka vrijednosti
(akumulirane amortizacije) na računu akumulirane amortizacije, a
učinak revalorizacije je evidentiran kao revalorizacijska rezerva u
korist glavnice. Kod evidentiranja povećanja nabavne vrijednosti
imovine umjesto osnovnog konta nabavne vrijednosti postrojenja
koristi se korektivni račun postrojenja koje se revalorizira.

U slučaju kada se knjigovodstvena vrijednost sredstva smanji ili

vrijednosno uskladi, to se smanjenje priznaje u dobit ili gubitak
sukladno točki 40. MRS-a 16 za materijalnu imovinu i točki 86.

9 of 19 11/23/22, 21:13
ZIPS: Financijsko izvještavanje - Privredna štampa http://privrednastampa.ba/zips-financijsko-izvjestavanje/

MRS-a 38 za nematerijalnu imovinu. U slučaju smanjenja

vrijednosti imovine koja je prethodno revalorizirana provodi se
terećenje ostale sveobuhvatne dobiti do iznosa do kojeg smanjenje
vrijednosti ne premašuje iznos revalorizacijske rezerve za istu
imovinu sukladno točki 40. MRS-a 16 i točki 86. MRS-a 38. Prema
tome, u tom se slučaju prvo provjerava je li sredstvo bilo
revalorizirano jer se taj dio vrijednosti najprije korigira, a potom se,
ako je sniženje još veće, smanjuje i nabavna vrijednost imovine. U
nastavku dajemo primjer smanjenja vrijednosti nematerijalne
imovine kao rezultata ponovne procjene naniže.

Primjer 2.

Umanjenje vrijednosti dugotrajne materijalne imovine ako

imovina nije prethodno revalorizirana

Društvo je odlučilo smanjiti vrijednost teretnih vozila čija je

nabavna vrijednost 200.000,00 KM, a ispravka vrijednosti
(akumulirana amortizacija) je 40.000,00 KM. Procjenom od strane
stručnih osoba društva utvrđena je fer vrijednost teretnih vozila u
iznosu od 120.000,00 KM.

Knjigovodstvena vrijednost računalne opreme: 200.000 –

40.000,00=160.000,00 KM

Koeficijent (indeks) revalorizacije = fer vrijednost / knjigovodstvena

vrijednost

120.000,00 / 160.000,00 = 0,75

10 of 19 11/23/22, 21:13
ZIPS: Financijsko izvještavanje - Privredna štampa http://privrednastampa.ba/zips-financijsko-izvjestavanje/

Fer vrijednost je za 25% niža od knjigovodstvene vrijednosti.

Koeficijent od 0,75 primjenjuje se na nabavnu vrijednost i ispravku

vrijednosti teretnih vozila.

Gubitak od smanjenja nabavne vrijednosti opreme:

200.000,00 × 25% = 50.000,00 KM.

Gubitak od smanjenja akumulirane amortizacije opreme:

40.000,00×25%= 10.000,00.

Gubitak od smanjenja vrijednosti opreme:

50.000,00 – 10.000,00 = 40.000,00.

Knjiženje u dnevniku:

Tržišna vrijednost teretnih vozila u iznosu od 120.000,00 KM manja

je od knjigovodstvene vrijednosti (160.000,00 KM), pa je u
knjigovodstvu evidentiran gubitak od umanjenja vrijednosti
teretnih vozila. Knjiženje je provedeno terećenjem konta
vrijednosnog usklađenja teretnih vozila u iznosu od 40.000,00 KM,

11 of 19 11/23/22, 21:13
ZIPS: Financijsko izvještavanje - Privredna štampa http://privrednastampa.ba/zips-financijsko-izvjestavanje/

koju čini razlika između fer vrijednosti i knjigovodstvene vrijednosti

teretnih vozila uz odobravanje konta usklađenje vrijednosti
teretnih vozila u iznosu od 50.000,00 KM i terećenje konta
akumulirane amortizacije teretnih vozila u iznosu od 10.000,00 KM.
Zakon o porezu na dobit i Pravilnik o primjeni zakona o porezu na
dobit nisu propisali da je taj rashod porezno nepriznat, što znači da
nije nedopušten, odnosno porezno je dopustiv.

Primjer 3.

Umanjenje vrijednosti dugotrajne materijalne imovine u slučaju

kada je imovina ranije revalorizirana naviše

Društvo posjeduje opremu za grijanje čija je bruto knjigovodstvena

vrijednost 40.000,00 KM, a ispravka vrijednosti 20.000,00 KM. Na
datum bilance, 31. 12. 2014. godine, provedena je revalorizacija
nabavne vrijednosti i akumulirane amortizacije indeksom od 30%
zbog porasta tržišnih cijena.

Učinak za revalorizaciju nabavne vrijednosti = 40.000,00 × 30% =

12.000,00

Povećanje ispravke vrijednosti = 20.000,00 × 30 % = 6.000,00.

Učinak revalorizacije koji se izravno pripisuje kapitalu:

12.000,00 – 6.000,00 = 6.000,00.

U 2015. godini je na datum bilance utvrđeno da je knjigovodstvena

vrijednost opreme za grijanje smanjena za 40%, odnosno za
26.000,00 KM.

12 of 19 11/23/22, 21:13
ZIPS: Financijsko izvještavanje - Privredna štampa http://privrednastampa.ba/zips-financijsko-izvjestavanje/

Gubitak od umanjenja revalorizirane vrijednosti imovine:

52.000,00 × 40% = 20.800,00.

Gubitak od umanjenja akumulirane amortizacije = 26.000,00 × 40%

= 10.400,00.

Gubitak od umanjenja vrijednosti imovine = 20.800,00 – 10.400,00 =

10.400,00.

Knjiženje u dnevniku:

U 2014. godini revalorizirana vrijednost sredstva (neto) je

knjigovodstvena vrijednost i iznosi (52.000,00 – 26.000,00)
26.000,00 KM. Knjiženje povećanja vrijednosti provedeno je
terećenjem korektivnog konta usklađivanje vrijednosti u iznosu
povećanja nabavne vrijednosti opreme za grijanje (12.000,00 KM)

13 of 19 11/23/22, 21:13
ZIPS: Financijsko izvještavanje - Privredna štampa http://privrednastampa.ba/zips-financijsko-izvjestavanje/

uz priznavanje računa akumulirane amortizacije u iznosu od

6.000,00 KM i konta revalorizacijske rezerve u iznosu od od 6.000,00
KM.

U 2015. godini utvrđeno je da je fer vrijednost opreme za grijanje

smanjena za 10.400,00 KM. Za taj iznos umanjena je vrijednost
opreme za grijanje, što je evidentirano terećenjem računa
revalorizacijske rezerve u iznosu od 6.000,00 KM, a iznos od
4.400,00 KM, koji prelazi iznos revalorizacijske rezerve, evidentiran
je terećenjem konta gubici od umanjenja vrijednosti opreme za
grijanje uz priznavanje konta vrijednosnog usklađenja opreme za
grijanje.

U slučaju kada se povećava vrijednost dugotrajne imovine koja je

prethodno smanjena, odnosno za koju je priznat gubitak od
smanjenja vrijednosti imovine, revalorizacijsko povećanje priznaje
se u dobit ili gubitak do iznosa do koje ono poništava
revalorizacijsko smanjenje vrijednosti te imovine sukladno točki
39. MRS-a 16 i točki 85. MRS-a 38.

Primjer 4.

Povećanje vrijednosti dugotrajne materijalne imovine u slučaju

kada je vrijednost imovine prethodno umanjena

Društvo je vlasnik uredske opreme čija je bruto knjigovodstvena

vrijednost 8.000,00 KM, ispravka vrijednosti je 2.000,00 KM, a
knjigovodstvena vrijednost je 6.000,00 KM. Na datum bilance 31.
12. 2014. godine utvrđena je fer vrijednost postrojenja u iznosu od
4.200,00 KM, odnosno za 30% manju od knjigovodstvene
vrijednosti. Sukladno navedenom, društvo je u 2014. godini
smanjilo vrijednost postrojenja i priznalo gubitak od umanjenja

14 of 19 11/23/22, 21:13
ZIPS: Financijsko izvještavanje - Privredna štampa http://privrednastampa.ba/zips-financijsko-izvjestavanje/

vrijednosti uredske opreme u iznosu od 1.800,00 KM (6.000,00 –

4.200,00).

Gubitak od umanjenja nabavne vrijednosti = 8.000,00 × 30% =

2.400,00

Gubitak od umanjenja akumulirane amortizacije = 2.000,00 × 30% =

600,00

Gubitak od umanjenja vrijednosti imovine = 6.000 × 30 % = 1.800,00

Na datum bilance 31. 12. 2015. godine utvrđeno je da se fer

vrijednost povećala za 50% pa knjigovodstvena vrijednost
postrojenja sada iznosi:

6.300,00 KM [4.200,00 + (4.200,00 × 50%)].

Učinak za revalorizaciju nabavne vrijednosti = 5.600,00 × 50% =

2.800,00

Povećanje ispravka vrijednosti = 1.400,00 × 50% = 700,00

Knjiženje u dnevniku:

15 of 19 11/23/22, 21:13
ZIPS: Financijsko izvještavanje - Privredna štampa http://privrednastampa.ba/zips-financijsko-izvjestavanje/

Knjiženje umanjenja vrijednosti dugotrajne imovine evidentirano je

terećenjem konta ispravka vrijednosti u iznosu od 600,00 KM i
konta gubici od umanjenja vrijednosti uredske opreme u iznosu od
1.800,00 KM, uz priznavanje korektivnog konta vrijednosnog
usklađenja uredske opreme u iznosu od 2.400,00 KM. S obzirom na
to da je u sljedećoj godini došlo do povećanja vrijednosti
postrojenja, evidentiran je prihod po osnovu povećanja vrijednosti
radi poništenja ranijeg revalorizacijskog umanjenja vrijednosti
uredske opreme u iznosu od 1.800,00 KM, koja je u prethodnoj
godini evidentirana kao gubitak od umanjenja vrijednosti imovine,
a preostali iznos od 300,00 KM evidentiran je u korist
revalorizacijskih rezervi.

3.2. Postupak revalorizacije neto knjigovodstvene vrijednosti

Drugi postupak revalorizacije dugotrajne imovine provodi se tako

da se akumulirana amortizacija (ispravka vrijednosti) isključuje na
teret bruto knjigovodstvenog iznosa, dok se neto-iznos prepravlja

16 of 19 11/23/22, 21:13
ZIPS: Financijsko izvještavanje - Privredna štampa http://privrednastampa.ba/zips-financijsko-izvjestavanje/

do revaloriziranog iznosa sredstva. Taj se postupak najčešće koristi

pri revalorizaciji građevinskih objekata koju provode ovlašteni
procjenitelji.

Primjer 5.

Revalorizacija dugotrajne materijalne imovine prema neto

knjigovodstvenoj vrijednosti

Društvo je vlasnik zgrade i pripadajućeg zemljišta prema sljedećim

vrijednostima:

• nabavna vrijednost zemljišta 100.000,00 KM

• nabavna vrijednost zgrade 300.000,00 KM
• akumulirana amortizacija zgrade 180.000,00 KM.

Na temelju elaborata o procjeni od strane stručnog procjenitelja

dobiveni su sljedeći podaci:

• procijenjena vrijednost zemljišta 150.000,00 KM

• procijenjena vrijednost zgrade 240.000,00 KM.

Učinak procjene vrijednosti zemljišta:

• procijenjena vrijednost zemljišta 150.000,00 KM

• nabavna vrijednost zemljišta 100.000,00 KM
• učinak revalorizacije zemljišta 50.000,00 KM

Učinak procjene vrijednosti zgrade:

17 of 19 11/23/22, 21:13
ZIPS: Financijsko izvještavanje - Privredna štampa http://privrednastampa.ba/zips-financijsko-izvjestavanje/

• procijenjena vrijednost zgrade 240. 000,00 KM

• knjigovodstvena vrijednost zgrade 120. 000,00 KM

(240.000,00 – 120.000,00)

• učinak revalorizacije zgrade 120.000,00 KM

Primjenom postupka revalorizacije neto knjigovodstvene

vrijednosti akumulirana amortizacija zgrade u iznosu od 180.000,00
KM isključena je na teret bruto knjigovodstvene vrijednosti zgrade.
Budući da je nova procijenjena vrijednost zgrade 240.000,00 KM, a
knjigovodstvena vrijednost nakon smanjenja za akumuliranu
amortizaciju 120.000,00 KM, evidentiran je učinak revalorizacije
zgrade u iznosu 120.000,00 KM. Za zemljište koje zbog
neograničenog vijeka trajanja ne podliježe obračunu amortizacije
(točka 58. MRS-a 16), povećanje fer vrijednosti u iznosu od
50.000,00 KM evidentirano je terećenjem računa zemljišta i
priznavanjem računa revalorizacijske rezerve zemljišta. U sljedećim
je razdobljima osnovica za obračun amortizacije nova fer

18 of 19 11/23/22, 21:13
ZIPS: Financijsko izvještavanje - Privredna štampa http://privrednastampa.ba/zips-financijsko-izvjestavanje/

vrijednost, a takav postupak zahtijeva i provjeru vijeka trajanja i

amortizacijskih stopa revalorizirane imovine.

***

Revalorizirana vrijednost je fer vrijednost dugotrajne materijalne i

nematerijalne imovine na dan revalorizacije umanjena za kasnije
obračunatu akumuliranu amortizaciju i gubitke od umanjenja
vrijednosti. Povećanje knjigovodstvene vrijednosti sredstava zbog
revalorizacije provodi se u korist revalorizacijske rezerve (koja je
sastavni dio glavnice, odnosno kapitala društva). Revalorizacija
dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine može se provoditi
postupkom revalorizacije bruto knjigovodstvene vrijednosti
imovine ili postupkom revalorizacije neto knjigovodstvene
vrijednosti imovine. Revalorizacijska se rezerva transferira u
zadržanu dobit ako je realizirana, a realizirati se može:
povlačenjem sredstva iz upotrebe, otuđenjem sredstva i
korištenjem, odnosno upotrebom sredstva.

ZIPS

19 of 19 11/23/22, 21:13