Neki članovi zajednice dijele mišljenje 

Free Software Foundation-a (zaklade koja stoji iza projekta GNU), i

smatraju da se naziv "Linux" može koristiti samostalno samo kad se govori isključivo o jezgri (eng. kernel).
Budući da je jezgra uklopljena u operacijski sustav GNU - umjesto njihove nedovršene jezgre Hurd - Free
Software Foundation smatra da je ispravan naziv GNU/Linux (ili GNU+Linux), te da je to samo jedna od
varijanti operativnog sustava GNU [1] . Dok neke distribucije jasno ističu naziv GNU/Linux - najistaknutiji
primjer je Debian GNU/Linux - većina medija i korisnika koristi naziv Linux. Pristaše naziva GNU/Linux
ističu kako je taj naziv bitan zbog širenja ideje o slobodnom softveru.
Linus Torvalds, kao i većina zajednice, odbacuje naziv GNU/Linux. Kao razlog, Torvalds navodi da se ovaj
operacijski sustav ne sastoji samo od Linuxa (jezgre) i GNU projekta, te da se se korištenjem imena
GNU/Linux zapostavljaju drugi važni projekti (kao primjer navodi Xorg) [2], bez kojih je teško zamisliti Linux
danas. Osim toga, operacijski sustavi su često dobivali ime po jezgri.
GNU projekat je pokrenut 1984. s ciljem da se razvije kompletan unixoidni operativni sistem koji je potpuno
slobodan: GNU sistem. GNU predstavlja akronim za "GNU's Not Unix" - "GNU nije Unix". Ono što danas
mnogi nazivaju "Linux" je zapravo GNU operativni sistem sa Linux kernelom, jer je Linux ugrađen
u GNU operativni sistem kome je samo to falilo da bi bio kompletan. Zato treba koristiti izraz GNU/Linux
kada se govori o tom operativnom sistemu, jer je GNU većina sistema dok je LInux samo jedna
komponenta.
Fondacija za slobodni softver je najveći sponzor GNU projekta. FSF dobija vrlo malo novca od korporacija
odnosno velikih fondacija. Oslanjaju se na podršku individualaca koji misiju podržavaju misiju FSFa, a to je
da sačuva, zaštiti i promovira slobodu korištenja, studiranja, kopiranja,modificiranja i distribuiranja
računarskog softvera, te da brani prava korisnika slobodnog softvera.
Godine 2005, preko 67% budžeta FSF je popunjeno prilozima pojedinačnih donatora. Ova vrsta podrške
predstavlja primarni način finansiranja.
Linux kernel je napravljen, kao i većina drugih modernih sistema, po uzoru na Unixa. To znači, između
ostalog, da se zasniva na potpunoj abstrakciji i virtualiziciji svih hardverskih komponenti. Upravo to je i
glavna funkcija kernela. Pored toga u kernelu je implementirana funkcionalnost multitaskinga (obavljanje
više zadataka odjednom), kontrola procesa, kontrola memorije itd.
Na samom početku Linux kernel je bio monolitske građe, što znači da je sva funkionalnost zajedno sa
drajverima implementirana u jednom kernel-imageu. Ovakva arhitektura se brzo ispostavila kao lošom, jer
svaka i najmanja izmjena može da predstavlja izmjenu cijelog kernela. Danas je Linux hibridno-monolitan,
što znači, da je veliki dio drajvera, koji nisu neophodni za sami start kernela, implementirani kao moduli koji
se za vrjeme upotrebe uvezuju ili izvezuju iz kernela.