Professional Documents
Culture Documents
Tida 1998
Tida 1998
Tida 1998
decembar 1998.
1. U predajnoj stanici sistema daqinskog grejawa ugra|ena su dva identi~na dobo{asta razmewiva~a
toplote povr{ine 64 m2 svaki. Aparati su povezani paralelno, pri ~emu topliji fluid struji kroz cevi
razmewiva~a u 4 prolaza a hladniji fluid struji kroz me|ucevni prostor u 4 prolaza. Pri merewu
performansi jednog razmewiva~a utvr|eno je da aparat posti`e toplotnu snagu od 359 kW, pri protoku u
primarnom krugu od 2,98 kg/s i temperaturi toplijeg fluida na ulazu od 72,5C, protoku hladnijeg fluida
12,2 kg/s i temperaturi hladnijeg fluida na ulazu od 36,1C. Odrediti:
a) koeficijent prolaza toplote pri merewima toplotnih performansi;
b) toplotnu snagu stanice ako se razmewiva~i pri istim ulaznim uslovima pove`u na red pri
suprotnosmernom toku.
3. U desorpcionoj koloni sa sitastim podovima tretira se vodeni rastvor metanola pomo}u vodene
pare. Radni parametri na posmatranom podu su: protok pare G 0,1 kmol / s , gustina pare 0,68 kg/m3,
molarna masa pare 20,5 kg/kmol, potok te~nosti L 0,25 kmol / s , gustina te~nosti 915 kg/m3, molarna
masa te~nosti 19,3 kg/kmol. Konstruktivne karakteristike kolone su: unutra{wi pre~nik kolone 1400 mm,
rastojawe izme|u podova 400 mm. Odrediti:
a) da li ovaj pod radi u regularnom radnom re`imu po pitawu zagrcavawa usled prevelikog protoka pare;
b) efikasnost posmatranog poda po Marfriju, ako se mo`e smatrati da se proces odvija prema modelu
klipnog kretawa pare i pri idealnom me{awu te~nosti i ako su brojevi jedinica prenosa 1,03 za paru i
9,36 za te~nost, a nagib ravnote`ne linije 2,5.
c) prividnu efikasnost ako specifi~no uzno{ewe iznosi 0,13 kmolL/kmolG.
TOPLOTNI I DIFUZIONI APARATI
novembar 1998.
2. U kuli za hla|ewe vode sa usisnim ventilatorom i suprotnosmernim tokom se hladi 45 t/h vode
temperature 40°C na 25°C. Stawe okolnog vazduha je definisano temperaturom po suvom termometru od
29°C i temperaturom ta~ke rose od 14,5C, pri ~emu je atmosferski pritisak 87.8 kPa (nadmorska visina
1200 m).
Odrediti:
a) minimalni protok vazduha;
b) potreban broj redova ispune ako je maseni protok vazduha za 50% ve}i od protoka vode, povr{ina
popre~nog preseka kule 10 m2 i ako je ispuna izvedena od drvenih letvi dimenzija 9,5h50,8 mm, sa
korakom 103,2 mm. Broj jedinica prenosa odrediti metodom numeri~ke integracije;
c) pad pritiska sa strane vazduha pri strujawu kroz ispunu.
3. Vazduh na izlazu iz tehnolo{kog procesa protoka 200 m3/h sadr`i 1%mol acetona (A). U
apsorpcionoj koloni sa metalnim Ra{igovim prstenima (50 mm) se pomo}u vode (C) izdvaja aceton do
koncentracije od 100 mg/m3 gasa. Protok vode je za 40% ve}i od minimalnog , a voda je na ulazu ~ista.
Temperatura iznosi 27°C, a pritisak 105 kPa. Ravnote`na linija je prava oblika
Y * 2,314 X
Odrediti:
a) minimalni protok vode;
b) pre~nik aparata koriste}i jedna~inu Kafarova;
c) visinu ispune ako je visina jedinice prenosa za gasovitu fazu 0,45 m, a visina jedinice prenosa za te~nu
fazu 0,54 m.
TOPLOTNI I DIFUZIONI APARATI
oktobar 1998.
1. Toplotna podstanica u sistemu daqinskog grejawa treba da se formira od dva razli~ita redno vezana
dobo{asta razmewiva~a toplote. @eqeni radni re`im podstanice je slede}i: temperatura vrele vode
130/90°C, temperatura tople vode 70/90°C, toplotna snaga 700 kW. Razmewiva~ A (topliji kraj
podstanice) ima 132 cevi du`ine 2,25 m, pre~nika f18/16 mm od bakra, broj prolaza toplijeg fluida kroz
cevi 6, broj prolaza kroz me|ucevni prostor 2. Razmewiva~ V (hladniji kraj podstanice) ima 166 cevi
du`ine 1,5 m, pre~nika f18/16 mm od bakra, broj prolaza toplijeg fluida kroz cevi 2, broj prolaza kroz
me|ucevni prostor 2, suprotnosmerni tok. Na osnovu prethodnih merewa otpori provo|ewu toplote usled
zaprqawa iznose R1 0,15 103 m2 K / W za oba razmewiva~a. Odrediti:
a) protoke radnih fluida prema `eqenom radnom re`imu podstanice;
b) koeficijent prolaza toplote i povr{inu za razmewiva~ A, ako koeficijent rpelaza toplote sa strane
me|ucevnog prostora iznosi 6890 W/(m2×K);
c) koeficijent prolaza toplote i povr{inu za razmewiva~ V, ako koeficijent rpelaza toplote sa strane
me|ucevnog prostora iznosi 2000 W/(m2×K);
d) temperatue radnih fluida na hladnijem kraju podstanice, ako su temperature na toplijem kraju
podstanice 130°C za topliji fluid i 90°C za hladniji fluid.
3. U apsorpcionoj koloni koja se sastoji od 16 podova izdvaja se SO2 (A) iz struje vazduha (B)
pomo}u vode (C). Protok gasa na ulazu iznosi 1400 m3/h, a zapreminski udeo SO2 je 0,1%vol. Te~nost
na ulazu sadr`i 0,0001 kmolA/kmolC. Temperatura iznosi 20°C, a pritisak 110 kPa. Ravnote`na linija je
prava oblika
Odrediti:
a) protok inertne gasovite faze;
b) protok inertne te~ne faze ako je on za 30% ve}i od minimalnog;
v) stepen apsorpcije.
Efikasnost svakog od podova je data izrazom
E Mg =0,433 -0,588
TOPLOTNI I DIFUZIONI APARATI
septembar 1998.
1. Vertikalni dobo{asti razmewiva~ toplote je izveden sa jednim prolazom fluida kroz cevi i jednim
prolazom u me|ucevnom prostoru. Cevni snop se sastoji od 127 cevi od bakra pre~nika 40h2 mm i du`ine
2,7 m. Razmewiva~ slu`i kao deflegmator na destilacionoj koloni. Para destilata koja ulazi u aparat sadr`i
96%vol etanola. Izra~unati koliko se pare destilata na atmosferskom pritisku mo`e kondenzovati u ovom
razmewiva~u toplote ako je temperatura rashladne vode na ulazu 20°C, a na izlazu 40°C i ako otpori
provo|ewu toplote usled zaprqawa iznose R1 0,15 103 m2 K / W i R2 0,25 103 m2 K / W . Smatrati da
su termofizi~ka svojstva destilata prakti~no jednaka svojstvima ~istog etanola.
1. U {ar`nom razmewiva~u toplote (povr{ine 0,78 m2) se hladi 55 kg vodenog rastvora (NH4)2SO4 od
26°C do 8°C pomo}u 0,2 kg/s vode temperature 6°C. Sastav rastvora je definisan masenim udelom od
0,3 kg(NH4)2SO4/kgrastvora i prakti~no se ne mewa tokom procesa hla|ewa. Na po~etku rada aparata,
kada su povr{ine za razmenu toplote bile ~iste, vreme hla|ewa jedne {ar`e je iznosilo 40 min. Posle nekog
vremena rada povr{ine za razmenu toplote su se zaprqale pa je vreme hla|ewa je poraslo na 60 min.
Odrediti:
a) sredwi koeficijent prolaza toplote za re`im rada aparata u slu~aju ~istih povr{ina za razmenu toplote;
b) ukupne otpore provo|ewu toplote usled zaprqawa za slu~aj kada vreme hla|ewa jedne {ar`e isnosi 60
min;
c) snagu potrebnu za pogon propelerske me{alice ~iji je broj obrtaja 180 o/min ako je pre~nik posude
260 mm, a pre~nik me{alice 85 mm, a u aparatu nisu postavqene odbojne letve.
Gustina ~istog (NH4)2SO4 je 1770 kg/m3.
3. Me{avina HCl (A) i vazduha (B) koja sadr`i 50%vol komponente A se tretira u atmosferskom
apsorberu sa podovima. Koncentracija HCl na izlazu iz apsorbera iznosi 7 mg/m3, a proces se odvija na
pritisku od 99 kPa i temperaturi od 44°C. Protok gasne me{avine na ulazu iznosi 180 m3/h, voda protoka
12 m3/h je na ulazu u aparat ~ista. Odrediti:
a) jedna~inu operacione linije kolone;
b) broj teorijskih stepeni kontakta;
c) broj podova ako je efikasnost poda po Marfriju iznosi 0,35;
d) pre~nik kolone i visinu radnog dela kolone.
Jedna~ina ravnote`ne linije glasi
X
Y*
27800
TOPLOTNI I DIFUZIONI APARATI
april 1998.
1. U plo~astom razmewiva~u toplote se zagreva 3,3 kg/s mleka temperature 45°C, pomo}u
suvozasi}ene vodene pare temperature 104°C koja se kondenzuje bez pothla|ivawa kondenzata. Plo~asti
razmewiva~ se sastoji od 26 plo~a slede}ih karakteristika: povr{ina jedne plo~e 0,16 m2, debqina plo~e
0,7 mm, rastojawe izme|u plo~a 3 mm, {irina plo~e 240 mm. Ako je koeficijent prelaza toplote sa strane
pare koja se kondenzuje 8000 W/(m2×K) odrediti:
a) koefiicjent prelaza toplote sa strane mleka ako kriterijalna jedna~ina glasi
Nu 0,345 Re 0,68 Pr 1/ 3
b) koeficijent prolaza toplote usvajaju}i otpore provo|ewu toplote usled zaprqawa u skladu sa
preporukama iz literature;
c) temperaturu mleka za izlazu iz aparata;
d) toplotnu snagu aparata i potrebni protok vodene pare.
3. Me{avina HCl (A) i vazduha (B) koja sadr`i 49%vol komponente A se tretira u atmosferskom
apsorberu sa ispunom od kerami~kih Ra{igovih prstena (15 mm) pri suprotnosmernom toku.
Koncentracija HCl na izlazu iz apsorbera iznosi 5 mg/m3, a proces se odvija na pritisku od 101,3 kPa i
temperaturi od 43°C. Protok gasne me{avine na ulazu iznosi 36 m3/h, voda je na ulazu u aparat ~ista.
Pre~nik aparata iznosi f 250 mm, a protok vode je 3 m3/h. Odrediti:
e) broj jedinica prenosa u gasovitoj fazi;
f) koeficijent prelaza materije u gasovitoj fazi;
g) visinu kolone ako se otpori transportu materije u te~nosti zanemaruju.
Jedna~ina ravnote`ne linije je
X
Y*
27800
TOPLOTNI I DIFUZIONI APARATI
januar 1998.
1. U razmewiva~u toplote tipa cev-u-cev se zagreva vodovodska vode pomo}u geotermalne vode koja
struji kroz unutra{wu cev. Na po~etku rada su izmereni protoci ( V1 = 0,087 l / s ) i temperature radnih
fluida radi utvr|ivawa inicijalnog (po~etnog) otpora provo|ewu toplote usled zaprqawa ( t1 p 52 C ,
t1k 39,3 C , t 2 p 18 C i t2 k 20,8 C ). Posle 90 dana rada pri istim protocima radnih fluida su
izmerene temperature iznosile t1 p 52 C , t1k 43,2 C i t 2 p 18 C . Odrediti:
a) koeficijent prolaza toplote za nezaprqan razmewiva~;
b) vrednost inicijalnog (po~etnog) otpora provo|ewu toplote usled zaprqawa;
c) zavisnost promene ukupnih otpora provo|ewu toplote usled zaprqawa od vremena (smatraju}i da je u
pitawu linearna zavisnost).
Razmewiva~ toplote je slede}ih karakteristika:
cevi su ~eli~ne (^.1212)
pre~nik unutra{we cevi 18/14 mm;
unutra{wi pre~nik spoqa{we cevi 54,5 mm;
du`ina razmewiva~a 2,85 m;
razmewiva~ je sa suprotnosmernim tokom fluida.
3. U kombinovanoj destilacionoj koloni sa podovima tretira se me{avina benzol (A) - toluol (B) pri
atmosferskom pritisku (ravnote`ni podaci problemi iz difuzionih operacija, primer 9.11). Sirovina je
te~nost na temperaturi kqu~awa i wen protok iznosi 5 kg/s, a sastav 35%mas. Sastav ostatka je 1,7%mas,
a sastav destilata je 98%mas. Odrediti:
a) protok destilata i ostatka;
b) jedna~inu operacione linije kolone za ja~awe ako je refluksni odnos za 25% ve}i od minimalnog;
c) toplotnu snagu deflegmatora s obzirom da je po~etna temperatura sirovine 20°C, a da je toplotni
kapacitet sirovine 1850 J/(kg×K) i da se mo`e smatrati da je toplota kondenzacije destilata jednaka
toploti kondenzacije benzola;
d) toplotnu snagu kondenzatora u kome potpuno kondenzuje para destilata koja se nije kondenzovala u
deflegmatoru;
e) sastave faza na izlazu sa posmatranog poda ako je sastav te~nosti na izlazu sa poda 60%mol, sastav
pare na ulazu 72,5%mol, efikasnost posmatranog poda za parnu fazu 0,82.