Usvajanje uloge spola

Doc. dr. sc. Marina Diković

Prema istraživanjima...

SPOSOBNOSTI
Opća inteligencija U većini testova nema razlike.
Verbalne sposobnosti Djevojke su bolje nakon 10. ili 11.
godine.
Kvantitativne sposobnosti Mladići su bolji nakon početka
adolescencije.
Kreativnost Djevojke su bolje na testovima
verbalne
kreativnosti, a inače nema razlika.
Kognitivni stil Nema razlika.
Vizualno-specijalne sposobnosti Mladići bolji nakon adolescencije.
Fizičke sposobnosti Muškarci su mišićaviji, ali skloniji
bolestima i zarazama; žene su u
prednosti kod testova maualne
spretnosti, kada je brzina važna.
 KARAKTERISTIKE LIČNOSTI

Društvenost i ljubav Nema većih razlika; u nekoj dobi dječaci se igraju u

većim grupama; postoje podaci da se mladići lakše
zaljubljuju i teže odljubljuju.

Empatija Konfliktni podaci.

Emocionalnost Konfliktna promatranja i samoispovijesti.
Zavisnost Konfliktni nalazi; pojam zavisnosti nije uvijek
jednako shvaćen.
Agresivnost Muškarci su agresivniji već od predškolske
dobi.
Briga za djecu Malo podataka o odraslim muškarcima i njihovom
odnosu prema novorođenčadi;
pitanje majčinskog, odnosno očinskog
ponašanja ostaje otvoren; nema razlike u
altruizmu.
 Usvajanje spolnog identiteta i uloge spola

• dijete u razdoblju razvoja stječe svoj identitet

• jedan aspekt cjelokupnog identiteta ličnosti čini spolni
identitet svijest pojedinca o pripadnosti
određenom biološkom spolu, odnosno stupanj do kojeg
individua smatra sebe pripadnikom muškog ili ženskog spola
• Money i Ehrhardt (1972) došli su do zaključka da dijete ima u
sebi potencijal da usvoji spolni identitet oba spola, a koji će od
njih usvojiti ovisi o utjecaju okoline
• Spolni identitet se oblikuje u ranom djetinjstvu (najčešće se
spominje razdoblje od šestog mjeseca do šeste godine života).
• Thompson (1975) navodi tri etape u oblikovanju spolnog
identiteta:
1. u dobi od dvije godine dijete nauči da postoje dva različita
spola, te ih razlikuje prema fizičkim oznakama (kosa, odjeća
i sl.)
2. negdje oko dvije i pol godine dijete preferira slike osoba
istog spola, te postaje svjesno svojega kao i spola ostalih
osoba u svojoj okolini
3. oko treće godine života ono koristi spolne oznake u
izražavanju vlastitih preferencija.
• ulogu spola možemo odrediti kao međudinamičan zbroj
ponašanja, interesa, stavova, vrijednosti i očekivanja, koji se
smatraju odgovarajućima za jedan ili drugi spol u određenom
društvu
• individua usvaja ulogu spola podržava i izvršava, ovisno o
svom postojanju, kao pripadnik muškog odnosno ženskog
spola
• Tko su transvestiti?
• Tko su transseksualci?
• Istražite na Internetu.
• Odgovore si zabilježite i zadržite za sebe.
• Transvestiti su osobe koje su usvojile spolni identitet koji je u
skladu s njihovim biološkim spolom, ali preuzimaju ulogu
suprotnog spola.

• Transseksualci imaju spolni identitet suprotan biološkom

spolu, te imaju teškoća u izražavanju biološki pripadajuće
uloge spola, jer njihova anatomija ne odgovara njihovom
psihičkom stanju.
• Tri tipa teorija koje govore o načinu usvajanja uloge spola i
spolnog identiteta pod utjecajem okoline:
• Teorije identifikacije
• Teorija socijalnog učenja
• Kognitivno-razvojna teorija
 Teorija identifikacije

• začetak u Freudovoj psihoanalitičkoj teoriji koja fenomen

usvajanja uloge spola promatra kao aspekt šireg procesa
identifikacije
• Freud je prvi istaknuo značenje tog procesa i prvi je u svojim
radovima koristio termin identifikacije
• Tri teorije identifikacije:
1. Freudova psihoanalitička teorija
• ličnost u svom razvitku prolazi kroz četiri faze koje
predstavljaju četiri različita psihoseksualna stupnja: oralni,
analni, falusni i genitalni
• falusni – Freudovo shvaćanje usvajanja spolnog identiteta i
uloge spola
2. Lynnova teorija identifikacije
• čini most između psihoanalitičkog i socijalno-psihološkog
pristupa
• jedna vrsta teorije socijalnog učenja
• razlikuje idenifikaciju s određenom ulogom spola, od
identifikacije s istospolnim roditeljem
3. Teorija Parsonsa i Balesa
• usvajanje uloge spola ne odvija se kroz proces identifikacije s
osobom, tj. ocem ili majkom, već s društveno definiranom
ulogom, pri čemu se roditelji javljaju samo u funkciji modela
uloge
• majka ima zadatak osigurati unutrašnju stabilnost i integritet
obitelji, dok otac predstavlja vezu između obiteljske i vanjske
okoline
 Teorija socijalnog učenja

• bazira se na postavkama behaviorističke škole u psihologiji

koja svoje učenje zasniva na vidljivom ponašanju, a manje
uzima u obzir unutrašnje osjećaje i procese
• osnovni princip je da je ponašanje kontrolirano posljedicama
(ponašanje koje je praćeno nagradom nastojat će se ponoviti,
dok će ponašanje praćeno kaznom postati rjeđe, ili će sasvim
nestati)
• Što je spol?
• Što je rod?

• Spol – pripisan nam je pri rođenju; odnosi se na anatomiju i

kromosome
• Rod – odnosi se na društveno očekivana ponašanja, pravila i
obilježja za „muškarce” i za „žene”
• spolne razlike postoje samo zato što ljudi u okolini
konstantno reagiraju, interpretiraju, vrednuju i potiču
dječake i djevojčice, muškarce i žene, da se ponašaju na
način kakav je određena kultura namijenila pripadnicima
određenog spola
• Bandura (1986) navodi dva različita procesa kojima djeca
stječu stavove, vrijednosti i obrasce socijalnog ponašanja:
1. direktno podučavanje
2. učenje prema modelu
• Mischel (1981) govori o procesu učenja uloge spola koji se
odvija u tri faze:
1. učenje diskriminiranjem prihvatljivog i neprihvatljivog spolno
tipičnog ponašanja
2. generalizacija tog ponašanja na druge situacije
3. internalizacija (proces usvajanja socijalnih normi) uloge spola
u obliku spolnog identiteta
 Kognitivno-razvojna teorija

• usvajanje uloge spola jedan je aspekt kognitivnog razvoja

• pojedinac usvaja spolno tipično ponašanje paralelno s
razvojem intelektualnih sposobnosti
• Kohlberg (1969) ne odbacuje učenje (promatranjem), ali
težište procesa stjecanja uloge spola stavlja na dječju
kognitivnu aktivnost, njegovu sposobnost selekcije i
organizacije vlastitih opažanja, znanja i razumijevanja
• nakon spoznaje o pripadnosti određenom spolu, dijete
organizira i strukturira vlastita iskustva oko svojeg
samokategoriziranog spola
• dječja koncepcija vlastitog spolnog identiteta i adekvatnosti
ponašanja mijenjaju se i sazrijevaju paralelno s intelektualnim
sazrijevanjem
• Kohlberg razlikuje pet različitih mehanizama uz pomoć kojih se
koncept uloge spola transformira u muško-ženske vrijednosti, a
povezuje ih uz određene dobne kategorije:
1. od prve do treće godine dječji koncept spola je vrlo
konkretan, baziran na fizičkim oznakama
2. od treće do čevrte godine dijete stvara vrijednosne sudove o
svemu što je u skladu ili slično njegovom
3. između četvrte i šeste godine djeca stječu pojam spolne
konstantnosti, praćen prihvaćanjem stereotipa uloga spolova
koji vladaju u društvu
4. od šeste do sedme godine javlja se konformizam, koji se
pokazuje u sklonosti da se ono što je u skladu sa stereotipom
određene uloge spola naziva moralnim, a svako se
odstupanje označava nemoralnim
5. modeliranje ili identifikacija je peta faza formiranja uloge
spola, a imitira se onaj kojega se vrednuje kao moćnog, koji je
kompetentan i uživa prestiž pred ostalima
 Obiteljski odgoj u funkciji spolnog tipiziranja

• na direktan ili indirektan način, svjesno ili nesvjesno,

verbalnom ili neverbalnom komunikacijom, odrasli djeci daju
do znanja da se treba pripremati za život u društvu, gdje
muškarci idu jednim, a žene drugim putem
• spolno tipiziranje – proces kojim okolina djeluje na individuu
radi usvajanja određih načina ponašanja, stavova, interesa i
drugih karakteristika ličnosti, definiranih kao odgovarajućih za
njegov spol
• uloga spola je naučeni obrazac ponašanja, nastao kao
rezultat različitog tretiranja pripadnika muškog, odnosno
ženskog spola, od roditelja i ostalih osoba u okolini
• djevojčice su, od trećeg mjeseca nadalje, u neposrednijem
kontaktu s majkom nego što su sinovi, što se odražava u
obliku češćeg fizičkog, govornog i vizualnog kontakta
• očevo stimuliranje sinova i izražavanje sklonosti za kćeri, do
tri mjeseca, predstavlja najraniju fazu spolnog tipiziranja –
takvim ponašanjem očevi mogu kod dječaka potaknuti fizički
i intelektualni razvoj, a kod kćeri ženstvenost
• nakon trećeg mjeseca života utjecaj roditelja istog spola na
dijete veći je nego utjecaj roditelja suprotnog spola
 Stereotipi uloga spolova

• prepreka ostvarivanju jednakopravnih odnosa između

muškarca i žene
• spolni stereotipi su očekivanja o određenim kvalitetama i
tipičnom ponašanju muškarca i žene, kao predstavnika dviju
različitih kategorija, a zasnivaju se na pretpostavci o urođenim
razlikama među njima, s obzirom na fizičke i psihičke osobine
• osobina uloge spola postaje stereotipom onog trenutka kad
postaje ograničavajuća
 Zaključci
Perspektive uloga spolova

• Za neke je postizanje jednakopravnosti između muškarca i

žene proporcionalno ukidanju stereotipa uloga spolova –
rješenje za smanjenje ili potpuno eliminiranje razlika među
spolovima, a rezultira nejednakopravnošću muškarca i žene
u društvu...
• Kako to objašnjavate?
• Pošaljite mi odgovore na e-mail.