UNIVERZITET U SARAJEVU

FAKULTET ZA SAOBRAĆAJ I KOMUNIKACIJE

SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA:

DIJAGNOSTIKA I ODRŽAVANJA CESTOVNIH VOZILA
Tema rada: Mjere tehničke zaštite na radu u procesu održavanja
motornih vozila
 SADRŽAJ

Content

s
UVOD......................................................................................................................................................3
POJAM ZAŠTITE NA RADU......................................................................................................................4
OSNOVNE ODREDBE ZAKONA O ZAŠTITI NA RADU................................................................................6
MJERE ZAŠTITE NA RADU PRI ODRŽAVANJU MOTORNIH VOZILA..........................................................7
Popravke i snadbijevanje vozila gorivom i mazivom...........................................................................7
Puštanje vozila u rad..........................................................................................................................8
Kretanje vozila u krugu organizacije...................................................................................................8
Ispitivanje kočnica vozila....................................................................................................................8
Pranje vozila.......................................................................................................................................8
Stavljanje i skidanje pneumatika........................................................................................................9
Sredstva za održavanje vozila.............................................................................................................9
ZAKLJUČAK...........................................................................................................................................10
LITERATURA..........................................................................................................................................11
UVOD

Zaštita na radu treba da obezbijedi dodatnu sigurnost radnicima bez obzira koja je
djelatnost u pitanju. U ovom seminarskom radu obrađena je tema koja se odnosi na zaštitu na
radu prilikom održavanja motornih vozila. U daljem tekstu se iz priloženog može saznati na
šta se sve zaštita radnika u sklopu održavanja motornih vozila odnosi, od ulaska motornog
vozila na servis tehničkog pregleda ili radionice pa do njegova izlaska.
POJAM ZAŠTITE NA RADU

Zaštita na radu sastavni je dio radnog procesa i osnovni uvjet produktivnosti rada. To
je skup aktivnosti i mjera (tehničkih, pravnih, organizacijskih, ekonomskih, zdravstvenih i
drugih), kojima se osiguravaju uvjeti rada bez opasnosti za život i zdravlje.1

Zaštita na radu je skup tehničkih, zdravstvenih, pravnih, psiholoških, pedagoških i drugih

djelatnosti s pomoću kojih se otkrivaju i otklanjaju opasnosti što
ugrožavajuživot i zdravlje osoba na radu i utvrđuju mjere, postupci i pravila da bi se otklonile
ili smanjile te opasnosti.2

Zaštita na radu sprovodi se isključivo radi očuvanja duševnog i tjelesnog razvoja mlaže
populacije, zaštite žena od rizika koji bi mogao kao nuspojavu imati problem sa
ostvarivanjem materinstva, zaštite invalida i profesionalno oboljelih osoba od daljeg oštećenja
zdravlja i smanjenja njihove radne sposobnosti kao i radi očuvanja radne sposobnosti starijih
radnika u granicama njihove životne dobi.

Uslovi za siguran rad ostvareni su u slučaju kada sredstva rada, čovjek i radna okolina
ispunjavaju zahtjeve koji se odnose striktno na pravila zaštite na radu te oni kao takvi trajno
osiguravaju pravilno funkcionisanje procesa rada.

U toku funkcionisanja između čovjeka, mašine i radne okoline može se javiti rizik da čovjek
postupi pogrešno te da svojim postupkom napravi nezgodu, koja može ali i ne mora razultirati
povredom, štetom ili nekim drugim gubitkom.

Kada je već pomenuto da tokom rada je moguće se povrijediti, treba se znati da nesreće na
radu se pojavljuju od samih početaka organizovanog ljudskog rada, ali tek razvojem industrije
one postaju sve više i više česte. Osnovna je zadaća u provedbi mjera zaštite na radu, da se u
prvom redu utječe na smanjenje broja nezgoda, a ne povreda. Povreda je krajnji nepovoljni
rezultat niza dešavanja, koji su međusobno povezani. To je u osnovi ljudska pogreška, koja
može biti direktna ( kada radnik radi suprotno pravilima zaštite na radu i sam nastrada), ali i
indirektna, kada pogriješi netko drugi, a radnik nastrada ( projektant, proizvođač stroja,
voditelj poslova ili drugi radnik).

Nezgode se mogu izbjeći ili smanjiti na najmanji mogući broj, ako onemogućimo djelovanje
opasnosti na čovjeka. To se može postići na više načina, od kojih su neki potpuno, a neki
samo djelomično pouzdani. Postoje opća načela zaštite na radu u sprečavanju nezgoda koja
treba primjenjivati odgovarajućim redosljedom:
1. štetne ili opasne postupke treba zamijeniti neopasnim ( kada je to moguće) – potpuna
sigurnost;
1
KREŠIMIR VUKOREPA prof., dipl.ing.stroj. i dipl.ing.sig. ANKICA BURGER, dipl.ing.sig. Priručnik – Sigurnost i
osnove zaštite na radu, str. 1
2
http://hr.wikipedia.org/wiki/Zaštita_na_radu
2. tamo gdje opasnost ili štetnost ostaje kao nužnost u radnom postupku, treba radnika udaljiti
iz dometa opasnosti ili štetnosti ( mehanizacijom i automatizacijom proizvodnog procesa);
3. tek tamo gdje se i to pravilo ne može primjeniti, primjenjuje se pravilo " svladavanje /
ograđivanje " opasnosti ili štetnosti (ventilacijom, hermetizacijom,izolacijom, upotrebom
zaštitnih naprava);
4. ako ne možemo primijeniti nijedno od spomenutih načela, treba primjeniti osobna zaštitna
sredstva i opremu te odabrati radnika u skladu s traženim posebnim uvjetima ( zdravstvene i
fizičke osobine, dob i dr.) te propisivanje postupaka za rad na siguran način.3

OSNOVNE ODREDBE ZAKONA O ZAŠTITI NA RADU

3
KREŠIMIR VUKOREPA prof., dipl.ing.stroj. i dipl.ing.sig. ANKICA BURGER, dipl.ing.sig. Priručnik – Sigurnost i
osnove zaštite na radu, str. 5
 Zaštitu na radu obezbjeđuju i provode preduzeća, organizacije društvenih djelatnosti,
banke i druge financijske organizacije, organizacije za osiguranje, zadruge i drugi oblici
saradnje i zajedničkog poslovanja sa stranim licima, radne zajednice organa društveno-
političkih zajednica, društveno-političkih organizacija,društvenih organizavija, udruženja
građana i drugih organizacija i zajednica(u daljem tekstu:organizacija) ako zakonom nije
drugačije određeno. Zaštitu na radu obezbjeđuju i provode i radni ljudi koji samostalno
obavljaju djelatnost ličnim radom, odnosno ličnim radom i sredstvima u svojini građana,
građansko-pravna i fizička lica, poljoprivredna gazdinstva, predstavništva stranih firmi i
diplomatska i konzularna predstavništva u Socijalističkoj republici Bosni i Hercegovini (u
daljem tekstu:poslodavac).4

Pravo na zaštitu na radu imaju:

1. radnici u radnom odnosu u organizaciji, odnosno kod poslodavca;
2. sva lica koja se po bilo kom osnovu nalaze na radu, kao i učenici i studenti na praktičnoj
nastavi i stručnoj praksi u organizaciji, odnosno kod poslodavca;
3. učenici, odnosno studenti na praktičnoj nastavi i stručnoj praksi u vaspitno-obrazovnoj
organizaciji;
4. lica na stručnom osposobljavanju, prekvalifikaciji ili dokvalifikaciji, odnosno
profesionalnoj rehabilitaciji u organizaciji, odnosno kod poslodavca;
5. učesnici dobrovoljnih i obaveznih radova, omladinskih radnih akcija i takmičenja;
6. lica koja se nalaze na izdržavanju kazne;
Zaštitu na radu iz tač.1. 2. i 4. prethodnog stava obezbjeđuje organizacija, odnosno
poslodavac, iz tačke 3. vaspitno-obrazovna organizacija, iz tačke 5. organizator radnih akcija i
takmičenja i iz tačke 6. kazneno-popravna organizacija.5

MJERE ZAŠTITE NA RADU PRI ODRŽAVANJU MOTORNIH VOZILA

4
Službeni list SRBiH br. 22/90, Zakon o zaštiti na radu, član 1.
5
Službeni list SRBiH br. 22/90, Zakon o zaštiti na radu, član 3
Popravke i snadbijevanje vozila gorivom i mazivom

Pod motornim vozilima, podrazumijevaju se sva motorna i priključna vozila, osim

vozila koja se kreću na šinama.

Pod održavanjem vozila, podrazumijevaju se svi radovi na popravkama vozila, kao i

snabdijevanju vozila gorivom, mazivom i sl.

Srednje i velike popravke vozila, kao i snabdijevanje vozila gorivom i mazivom, organizacija
vrši na za to određenom mjestu (radionica, posebna prostorija). To mjesto mora biti
opremljeno svim potrebnim uređajima i napravama (kanalima za pregled, dizalicama,
stalkovima za okretanje, estakadama i sl.), alatima i drugim sredstvima za izvođenje radova.

Manje popravke mogu se vršiti i van mjesta, uz preduzimanje zaštitnih mera

predviđenih ovim pravilnikom.

Za vrijeme popravka vozila ili snadbijevanja vozila gorivom i mazivom motor vozila mra biti
ugašen. Takođe prije bilo koje radnje na vozilu, prema pravilniku o zaštiti na radu pri
održavanju motornih vozila i prevozu istih, Službeni list SFRJ broj 55/65 vozilo se mora
očistiti i oprati.

Teretno vozilo sa automatskim istovarivanjem tereta mora biti obezbeđeno od spontanog

podizanja i spuštanja sanduka. Stranice teretnog vozila sa automatskim istovarivanjem tereta
moraju biti obezbeđene od spontanog otvaranja. Pod karoserije teretnog vozila sa
automatskim istovarivanjem tereta, mora biti ravan i gladak.6

Prema istom pomenutom pravilniku ako se popravke vrše ispod vozila, tada ono se mora
postaviti na čvrste oslonce i za vrijeme popravke mora biti spriječeno isticanje goriva iz
rezervoara, vode iz hladnjaka, ulja iz motora i elektrolita iz akumulatorske baterije.

Ukoliko se radi o cisterni ili rezervoaru vozila za prevoz lahko zapaljivih i eksplozivnih
tečnosti, popravka se vrši tek onda kada se cisterna ili rezervoar isprazni u potpunosti a
metalni dio cisterne propisno uzemlji.

Pre skidanja motora, mjenjača, hladnjaka, zadnjeg i prednjeg mosta ili drugih dijelova vozila
koji su sastavni dio sistema za rashlađivanje ili podmazivanje vozila, mora se prethodno iz
njih ispustiti ulje i voda u sudove namijenjene za tu svrhu.
Mjesta za postavljanje dijelova vozila iz stava 1. ovog člana moraju biti podešena tako da
odgovaraju svojoj namjeni.7

Puštanje vozila u rad

6
Pravilniku o zaštiti na radu pri održavanju motornih vozila i prevozu istih, Službeni list SFRJ broj 55/65, član 10
7
Pravilniku o zaštiti na radu pri održavanju motornih vozila i prevozu istih, Službeni list SFRJ broj 55/65, član 16
 Pre puštanja motora vozila u rad, mora se ručica menjača staviti u neutralan položaj.
Motor se pušta u rad, po pravilu, pomoću startera. Ručno puštanje motora u rad sme vršiti
samo vozač ili njegov pomoćnik. Kod ručnog puštanja motora u rad poluga pokretača mora se
okretati odozdo nagore. Palac desne ruke ne sme obuhvatiti polugu pokretača već mora biti
priljubljen uz kažiprst. Kod ručnog puštanja motora u rad, motor mora biti podešen na nešto
docnije paljenje.8

Kretanje vozila u krugu organizacije

Pri kretanju vozila po radionici odnosno radnoj prostoriji, vozilima imaju pravo
upravljati samo lica koja imaju vozačku dozvolu za upravljanje vozilom odgovarajuće
kategorije. Takođe u krugu organizacije ili u radnim prostorijama u kojima se kreću vozila
potrebno je postaviti odgovarajuće saobraćajne znakove.

Brzina vozila u krugu organizacije ne smije biti veća od 10 km/h dok u radnim prostorijama
brzina ne smije biti veća od 5 km/h, osim ako je riječ nekim drugim provjerama vozila a za to
treba se izgraditi posebna pista sa odgovarajućim saobraćajnim znakovima i signlizacijom.

Ispitivanje kočnica vozila

Ispitivanje ispravnosti kočnica vozila pri radu motora, vrši se, po pravilu, uređajima za
ispitivanje kočnica, ako ne postoje ti uređaji, onda se ispitivanje vrši na određenom mjestu u
krugu organizacije.

Pri podešavanju kočnica posle ispitivanja njihove ispravnosti, motor mora biti isključen a
vozilo u stanju mirovanja.

Pranje vozila

Ako se pranje vozila vrši pomoću crijeva na otvorenom prostoru, u blizini ne smije biti
provodnika struje, tj. električnih uređaja pod naponom. A ako se pranje vrši ručno, radnik
mora imati opremu za zaštitu kao što su gumene čzme, gumene rukavice, zaštitna kecelja sl.

Voda posle pranja koja se ispušta u kanalizaciju po pravilu, mora prvo biti neutralisana i
očišćena od goriva i ulja. Isto vrijedi i za pranje dijelova motora koji rade na benzin.

Stavljanje i skidanje pneumatika

8
Pravilniku o zaštiti na radu pri održavanju motornih vozila i prevozu istih, Službeni list SFRJ broj 55/65, član 17
 Stavljanje i skidanje guma sme se vršiti na suvom i čistom mestu. Pre skidanja guma
sa naplatka, vazduh iz unutrašnje gume mora se potpuno ispustiti. Skidanje guma mora se
vršiti odgovarajućim alatom.9

Pneumatik se ne smije stavljati na naplatak koji je zahrđao, udubljen, napukao ili hrapav. A
punjenje pneumatika na skinutom točku se smije vršiti samo uz upotrebu zaštitne ograde ili
rešetke

Sredstva za održavanje vozila

Alati, naprave, mašine, uređaji i ostali predmeti koje radnici upotrebljavaju na radu pri
održavanju vozila moraju biti ispravni, propisno zaštićeni i stalno održavani u ispravnom
stanju.10

ZAKLJUČAK

9
Pravilniku o zaštiti na radu pri održavanju motornih vozila i prevozu istih, Službeni list SFRJ broj 55/65, član 38
10
Pravilniku o zaštiti na radu pri održavanju motornih vozila i prevozu istih, Službeni list SFRJ broj 55/65, član 41
 Na osnovu iznešenog u ovom seminarskom radu, gdje je obrađena teme zaštite na radu
prilikom održavanja motornih vozila, može se zaključiti da postoji veliki broj mjera koje su
određene zakonom, a koje se odnose na dodatnu sigurnost radnika prilikom obavljanja
određenih djelatnosti. U ovom slučaju to se odnosi na radionice ili servise za tehnički pregled
motonih vozila. Sve i jednim pravilnikom ili zakonom što je određeno a odnosi se na
sigurnost radnika pri obaljanju djelatnosti vezanih za održavanje motornih vozila, važno je
primjenjivati i strogo držati se toga, da ne bi došlo do neželjenih posljedica u ovom slučaju
povreda lakše ili u gorem slučaju teže prirode.
LITERATURA

 Službeni list SRBiH, broj 22/90, Zakon o zaštiti na radu

 Zakon o sigurnosti i zdravlju ljudi na radu FBiH
 Pravilniku o zaštiti na radu pri održavanju motornih vozila i prevozu istih, Službeni
list SFRJ broj 55/65
 KREŠIMIR VUKOREPA prof., dipl.ing.stroj. i dipl.ing.sig. ANKICA BURGER,
dipl.ing.sig. Priručnik – Sigurnost i osnove zaštite na radu
 Internet izvori:
www.wikipedia.org