FILOZOFSKI FAKULTET UNIVERZITETA

U SARAJEVU

Kolegij: Osnove psihologije

PRVI PARCIJALNI ISPIT

Ime i prezime:Kešetović Meldin

Index:50084/2021
Odsjek:Odsjek za historiju
Zadaci za prvi parcijalni ispit

1) Pronađite psihologa (sa našeg područja ili stranca) i obavite intervju online. To
može biti bilo koji psiholog (klinički, školski, organizacijski). Možete ih naći na
Internetu preko web stranica, youtuba…javite im se i objasnite da imate zadatak i da
bi voljeli razgovarati s njima o tome čime se bave kao psiholozi. Osmislite sami
pitanja koja biste im postavili, i nakon razgovora, opišite šta ste saznali na jednoj
stranici. Pročitajte iz literature poglavlje 1 (Šta je psihologija) i uporedite ono što ste
saznali sa onim što piše u literaturi. Navedite neki svoj zaključak (sve ukupno na dvije
stranice).

2) U poglavlju 1 “Šta je psihologija” pročitajte o različitim pravcima (strukturalizam,

geštalt…) i napišite koji vam je pravac najzanimljiviji i zašto (do jedne stranice).

3) U poglavlju 1 pročitajte o različitim psihološkim pravcima (humanistički,

biološki…) i pronađite na youtube jedan video koji vam se dopada a koji govori o
jednom od ovih pravaca, kopirajte link ovdje i opišite zašto ste se odlučili za taj video
(najviše jedna stranica).

4) U poglavlju iz DSM-5, «Neurorazvojni poremećaji» pročitajte opise svih

kategorija poremećaja: Intelektualna onesposobljenost, komunikacijski poremećaji,
poremećaj iz spektra autizma, ADHD, nurorazvojni motorički poremećaji, specifični
poremećaji učenja. Zatim nađite kratki video za svaki od poremećaja, kopirajte ovdje
link, i napišite svoj osvrt na ono što ste pogledali na pola stranice za svaki poremećaj.

5) Pročitajte poglavlje o inteligenciji. Pronađite video koji ilustrira neki koncept o

inteligenciji koji je vama posebno zanimljiv (akadmska, emocionalna, socijalna).
Kopirajte ovdje link i napišite svoj osvrt na pola stranice.

6) Opišite svoje iskustvo kako vam je bilo dok ste radili na ovim zadacima (pola
stranice).

Pošaljite na mail osnovepsihologijeff@gmail.com i obavezno naslovite PDF

dokument svojim imenom i prezimenom. Datum za predaju rada je: 29.4.2022. u

17 sati.
1) Pronađite psihologa (sa našeg područja ili stranca) i obavite intervju online. To
može biti bilo koji psiholog (klinički, školski, organizacijski). Možete ih naći na
Internetu preko web stranica, youtuba…javite im se i objasnite da imate zadatak i da
bi voljeli razgovarati s njima o tome čime se bave kao psiholozi. Osmislite sami
pitanja koja biste im postavili, i nakon razgovora, opišite šta ste saznali na jednoj
stranici. Pročitajte iz literature poglavlje 1 (Šta je psihologija) i uporedite ono što ste
saznali sa onim što piše u literaturi. Navedite neki svoj zaključak (sve ukupno na dvije
stranice).

Pri izradi zadatka, kao neko ko dolazi iz male sredine(Srebrenik), gdje

predmet psihologije nije tabu tema, te se ne susrećem sa psiholozima I s nekim koga
to polje interesuje ili se bavi tim, uistinu nisam se snašao u snalaženju pronalaska
psihologa, dok kolege sa fakulteta nisam htio gnjaviti u ispitnim sedmicama, kao u
isto vrijeme propitivati njihovu stručnost u sferi zvanja ,,psiholog’’. Odatle sam sebi
dao za zadatak, da postavim 3-5 pitanja internet pretraživaču, te nadajući se
referentnim odgovorima.
1.Funkcija školskog psihologa?
Odgovor na ovo pitanje pronašli smo kod prof. psihologije Ivane Delač
U najkraćim crtama Ivana ulogu školskog psihologa opisuje prije svega kao
raznoliku, no glavni dio te uloge odnosi se na savjetodavni rad s učenicima, odnosno
pružanje psihološke podrške kod pojave emocionalnih i psiholoških smetnji, teškoća u
učenju i sl. Ovdje je važno naglasiti da školski psiholozi rade savjetovanje i podršku,
dok kod potrebe za znanjima drugih stručnjaka (poput kliničkog psihologa ili
psihoterapeuta) školski psiholog dalje upućuje učenike. Možemo reći da se tu odvija
svojevrsna trijaža i prva psihološka pomoć. Osim s učenicima, kolege u školi se
uključuju u rad s roditeljima i nastavnicima. Ostale aktivnosti psihologa uključuju
edukacije, kreiranje psihoedukativnih sadržaja, radionica, sudjelovanje u
profesionalnom usmjeravanju, procjenu spremnosti za školu, promjenu oblika
školovanja, identifikaciju darovite djece, provođenje istraživanja itd. Ivana to nastoji
sažeti u rečenici: "Školski psiholog provodi sve one aktivnosti kojima je konačni cilj
očuvanje i poboljšanje mentalnog zdravlja učenika."1
2. Koje sve vrste psihologija imamo?
-Psihologija usmjerena na organizacije i tvrtke: Ova vrsta psihologije fokusira
se posebno na radnike, na to kako postići veći radni učinak i na to da se opći ciljevi
tvrtke učinkovito provode.

1
https://nepopularna.org/vaznost-skolskog-psihologa/ Pristupljeno 27.11.2022.
-Marketinška psihologija: To je temeljna grana s obzirom na rast koji je ovo područje
imalo tijekom godina.
-Klinička psihologija: Jedno od najpoznatijih i vrlo širokog područja jer je povezano
sa zdravljem ljudskog bića, posebno usmjereno na njihove mentalne procese.
-Seksologija: Fokusirana je na rješavanje seksualnih problema koje parovi mogu
imati.
-Neuropsihologija: Vrlo važna i istaknuta grana jer je zadužena za proučavanje i
istraživanje funkcioniranja mozga i procesa.
-Sportska psihologija: Široko se koristi u sportovima visokih performansi i kao
podrška profesionalnim sportašima.
-Forenzička psihologija: Ova grana povezana je sa pravosudnim postupcima.
-Psihologija obrazovanja: Ova vrsta psihologije ima za cilj uspostaviti osnove tako da
proces učenja bude što jednostavniji i učinkovitiji.2
3. Postoji li društvo psihologa organizirano na području BiH?
Odgovor na ova pitanja,nja kao i većinu birokratksih pitanja vezanih za našu
državu našao sam na dva identična, a tako različita mjesta – što također može biti
predmetom izučavanja psihologije.
Udruženje „Društvo psihologa u Federaciji Bosne i Hercegovine“ je strukovna
organizacija psihologa koja djeluje na području Federacije Bosne i Hercegovine, u
skladu sa pozitivnim zakonskim i podzakonskim propisima, čija je djelatnost
usmjerena na razvijanje i primjenu psihologije kao nauke i prakse. DPFBiH baštini
tradiciju Društva psihologa Bosne i Hercegovine koje je osnovano davne 1964.
godine.3 Dok u Republici Srpskoj djeluje skoro identično udruženje: Društvo
psihologa RS (DPRS) osnovano je na inicijativu Odsjeka za psihologiju u Banja Luci.
DPRS je dobrovoljno, stručno i naučno udruženje psihologa koje je osnovano radi
ostvarivanja i usklađivanja zajedničkih interesa psihologa i njihovog što
profesionalnijeg stručnog rada u Republici Srpskoj.4
Zaključna razmatranja svest ću pod izvanredan spektar informacija na koje
sam naišao, pogotovo one vezane za psihologiju na prostoru BiH. Zaista je važno da
psihologija dobije referetnije mjesto među širim masama, kada uzmemo u obzir
zastupljenost na osnovu drugih nauka, prvenstveno u Bosni i Hercegovini.

2
https://hr.economy-pedia.com/11040272-types-of-psychology Pristupljeno:27.11.2022.
3
https://dpfbih.ba/ Pristupljeno 27,11.2022.
4
https://dprs.rs.ba/o-nama/ Pristupljeno:28.11.2022.
 2) U poglavlju 1 “Šta je psihologija” pročitajte o različitim pravcima
(strukturalizam, geštalt…) i napišite koji vam je pravac najzanimljiviji i zašto (do
jedne stranice).

U prvom poglavlju knjige ,,Temelji psihologije’’, autora Spencera. A.

Rathusa, u cjelini ,,kako je nastala psihologija’’ nailazimo na različite pravce
izučavanja. Između ostalog strukturalizam, funkcionalizam, biheviorizam, gešalt
psihologija, psihoanaliza. Svaki na sebi svojstven način potiče radoznalznalost, u
ovom slučaju, jednog laika. O svakoj disciplini možemo pročitati nizove naučnih
publikacija, radova, knjiga i sl. Iako, izbor može biti nesmotren, te na prvu ruku laički
ki nastrojen, ipak se, sa aspekta pisca ovih radova, jedan pravac zasebno ističe.

Psihoanaliza, pravac je psihologije, na kojeg nerijetko možemo ,,naletiti’’ na

društvenim mrežama, te svakodnevnom životu, zahvaljujući njenom utemeljitelju
Sigmundu Freud-u. Ono što dojmi ponajviše kod psihoanalize jeste društveni aspekt
pomenutog pravca, kojeg možemo uvidjeti na primjeru u knjizi: ,,Na primjer, neka će
nestabilna osoba počiniti masovno ubistvo u barem jednoj kriminalistickoj seriji tv-
seriji svake sezone. Tipičan zaključak psihijatra u seriji biti će da je
ubojica ,,nesvjesno" eliminirao svoju majku ili oca. Ili vam je možda prijatelj pokušao
,,objasniti" jezičnu pogrešku ili je pitao sto mislite kakvo bi moglo koju ste učinili ili
je pitao sto mislite kakvo bi moglo simbolicno značenje nekog sna.’’

Ono što najviše dojmi kod psihoanalize, jeste, naučno-principijelni pristup,

ponajviše kod Freuda. Freud je do svojih rezultata došao sa kliničkim razgovorima,
van laboratorije i drugih naučno-istraživačkih ustanova. Upravo, razgovor, te
razumijevanje osobe ponekad je najvažnija metoda do koje dolazimo do određenih
saznanja, te nas razgovori oblikuju kao zasebnu personu.

Složiti ćemo se Freud-om da je većina psihičkog ono nesvjesno, te da na

ljudsko ponašanje znatan uticaj imaju seksualni i agresivni impulsi, koje nerijetko
sami, vješto ili nevješto skrivamo. Psihoanaliza je disciplina o kojoj bi svako, nekada,
shodno svom vremenu trebao posvetiti sebe i svoje vrijeme. Razumijevanje svog
ponašanja i uma može nužno dovesti u bolji društveni položaj, te jasnije razaznati
pozicije u kojima se svakodnevno nalazimo.
3) U poglavlju 1 pročitajte o različitim psihološkim pravcima (humanistički,
biološki…) i pronađite na youtube jedan video koji vam se dopada a koji govori o
jednom od ovih pravaca, kopirajte link ovdje i opišite zašto ste se odlučili za taj video
(najviše jedna stranica). -> Link: https://www.youtube.com/watch?v=FctU-QV8ZVo
Dojmio me kognitivistički pristup ponašanja, prvenstveno, jer o njemu imam
blago predznanje iz ranijih školskih izazova. Za naznačeni video sam se odlučio zbog
opsega, dužine i kompaktnosti videa, te u broju pregleda, što je bio glavni presedan za
odabir. U pomenutom videu, nailazimo širok spektar informacija o kognitivistički
pristupu. Što se tiče strukture videa, isti je podijeljen u nekoliko cjelina. Između
ostalog, u prvo dijelu videa nailazimo na bazične informacije kognitivističkom
pristupu, te uz pretpostavke, metode i šematske prikaze dobijamo jasniju sliku.
Stvaralac se dotiče problematike pojma kognivistike, te je uspoređuje sa uobičajenim
problemima u pristupu čovjeka prema izazovima.

Kognitivnost se direktno odnosi na spoznaju, tj. kako se navodi na mentalnu

aktivnost koja uključuje razmišljanje, pamćenje i korištenje jezika. Važno je, da kada
primjenjujemo kognitivni pristup pri procesu učenja, ili u slučaju podučavanja,
posebno se fokusiramo na razumijevanje koncepta i podijeljenih informacija. Kada
dođemo u stanje da razumijemo pomenute veze, biti ćemo onda u mogućnosti
savladati razne informacije, te izgraditi sebe kao razumnu osobu – upravo u ovome
mogu pronaći razlog pisanja osvrt na ovaj psihološki pravac. Kognitivnost, odnosno
spoznaja su važni dijelovi svakodnevnog poimanja života u čovjekovom umu, te nas
često odvlači u razne procese.

Dobar primjer pronalazimo u knjizi, gdje u slučaju riješavanja problema

koristimo se software-om, odnosno psihičkim programima za određenu problematiku.
Dok naš mozak možemo posmatrati kao hardware, koji koristi naše psihičke
programe, te odatle naš moždani sustav možemo posmatrati kao sustav raznih
programa. U nastavnom procesu, možemo se služiti kritičkom metodom. Npr. od
učenika često tražiti da opravdaju svoja razmišljanja i upotpune ih sa kritičkim
načinom razmišljanja. Uz pomenuto, vrijedno je naspomenuti da svoju spoznaju
stalno trebamo proučavati, te je rado prihvatiti, s ciljem da bi, u konačnici ponešta
naučili, te usavršili postojano znanje.
4) U poglavlju iz DSM-5, «Neurorazvojni poremećaji» pročitajte opise svih
kategorija poremećaja: Intelektualna onesposobljenost, komunikacijski poremećaji,
poremećaj iz spektra autizma, ADHD, nurorazvojni motorički poremećaji, specifični
poremećaji učenja. Zatim nađite kratki video za svaki od poremećaja, kopirajte ovdje
link, i napišite svoj osvrt na ono što ste pogledali na pola stranice za svaki poremećaj

Intelektualna onesposobljenost
Link: https://www.youtube.com/watch?v=K6WmGhY8Q4I
Osvrt:
Video, iako kratak, veoma je pojmovno struktuiran, te iz njega možemo izvući
najosnovnije za ovaj neurorazvojni poremećaj. Stvaralac dijeli video, tako što u
početku daje osnovne podatke, te se osvrće na prilike ovog poremećaja, što mi se
dojmilo iz razloga, da bi krenuli na praktični dio poremećaja potrebno je definirati
samo stanje zbog dobijanja cjelokupne slike. U nastavku se bavi adaptacijskim
ponašanjem tj. primjenom i (ne)prilikama u društvu.
Intelektualnu onesposebljenost, možemo intepretriati kao opću smetnju u
učenju, a u nekim sekvencama i tumačenjima i mentalnom retardacijom. Prema nekim
paramatreima definira ga IQ ispod 70, uz deficite u dva ili više adaptivnih ponašanja
koja utiču na svakodnevni, opći život. Intelektualne funkcije su definisane prema,
rješavanju problema, planiranju, apstraktnom razmišljanju, prosuđivanju,
akademskom učenju i učenju iz instrukcija i iskustva. Adaptivno ponašanje je
definirano u smislu konceptualnih, društvenih i praktičnih vještina koje uključuju
zadatke koje ljudi obavljaju u svom svakodnevnom životu.

Komunikacijski poremećaji
Link: https://www.youtube.com/watch?v=od91CRIDb-w

Naznačeni video je veoma koristan, te u spektru od 10 minuta daje širok

dijapozon informacija koje su nam potrebne za sveobuhvatno razumijevanje
pomenutog poremećaja. U videu pratimo sadržaj od uvoda, te definicije problematike
do primjene i tipova komunikacijskih poremećaja. Veoma je važno baviti se ovom
problematikom, što pojašnjava i sam autor.
Iz videa možemo naučiti da komunikacijski poremećaj možemo tumačiti kao
oštećenje sposobnosti primanja, slanja, obrade i razumijevanja koncepata ili
verbalnih, neverbalnih i grafičkih sistema simbola. Komunikacijski poremećaj može
biti evidentan u procesima sluha, jezika i/ili govora. Poremećaj komunikacije može
varirati u težini od blagog do dubokog.
 Autor se je na polovini videa pozabavio glavnim poremećajima, te onih
dijelova ljudskog tijela i osobiina koje mogu dovesti do istog, a u pitanju su: zvuk
govora, tečnost u izgovoru, rezonanca, motorički govor, te sam glas. S pomenutim
aspektima, vjerujem, da smo se svi susretali, te ponekad imali određenih problema sa
njim, upravo odatle treba da nam leži daljna potpora osobama koji zapravo imaju
problema sa ovim

Poremećaj iz spektra autizma

Link:https://www.youtube.com/watch?v=DZXjJVrm1Jw

Naznačeni video možemo smatrati najreferentnijim, jer se ovom

problematikom bavi stručnjak u svom polju. Riječ je o profesoru Andrew-u
Whitehouse-u, koji vodi tim za istraživanje autizma na Telethon Kids Institutu, koji
radi sa djecom s autizmom i njihovim porodicama na smanjenju invaliditeta koji je
povezan s ovim poremećajem. On nam u video obrazlaže deset stvari koje trebamo
znati o pomenutom poremećaju.
Ponajviše se ističu, a i svakako najvažnije za svariti, te u isto vrijeme važne za
proučavanje pomenutog poremećaja su:
- Ne možemo prerasti autizam
-Ljudi sa ovim poremećajima su bolji u nekim stvarima za razliku od
onih ,,normalnih''
-Autizam se ne dobija vakcinacijom!
-Ljudi sa ovim poremećajem imaju divna iinteraktivna prijateljstva
-Stereotip o razbijanju da pomenuti ljudi sa ovim poremećajem nemaju smisla
za humor je razbijen u ovom videu
-Nisu svi ljudi sa ovim poemećajem isti, a nit imaju istu nasilnu prirodu.

ADHD
Link:https://www.youtube.com/watch?v=5l2RIOhDXvU

Sljedeći video, koji se bavi problematikom ADHD-a jeste jedan od

najposjećenijih na ovu temu. Riječ je poznatom internet stvaraocu ,,Psych Hub''.

Što me posebno dojmilo tokom gledanja i izučavanja videa jesu ,,real-life''

situacije, sa kojima bi nam ova problematika bila znatno svjetlija. Pogotovo, one koji
se odnose na školske svakodnevnice, to mogu biti situacije i okruženja ljudi za koje
uopšte nismo ni svjesni. Iz videa možemo izdvojiti, kao i naučiti: da je ADHD, jedan
od najčešćih neurorazvojnih poremećaja u djetinjstvu. Obično se prvi put
dijagnosticira u djetinjstvu i često traje u odrasloj dobi. Djeca sa ADHD-om mogu
imati problema s obraćanjem pažnje, kontrolom impulsivnog ponašanja. Također,
stvaralac se u videu pozabavio sa znakovima koje možemo pratiti pri otkrivanju ovog
poremećaja. To su najčešće nepažnja, impulsivnost, hiperaktivnost, koja se može
manifestirati u različitim navikama, poput: nemogućnosti da mirno sjedi, pogotovo u
mirnom okruženju, stalno kretanje i manjak koncentracije na zadane zadatke uz
prekomjerno fizičko kretanje. Pretjerano pričanje uz djelovanje bez razmišljanja i
prekidanje razgovora također su jedno od znakova ADHD.

Neurorazvojni motorički poremećaji

Link:https://www.youtube.com/watch?v=fkdGTc5OLtI

Sljedeća problematika u neurorazvojnim poremaćajima je naznačena

problematika, koja je uzgred opširna. U videu nailazimo opet na referentne podatke iz
ugla stručne osobe, tj. u ovom pitanju Matthew B. Jensen-a, docenta neurologije na
Univerzitetu u Wisconsinu.
Iz njegovog izlaganja možemo naučiti da neurorazvojne motoričke poremećaje
možemo pratiti kao grupu poremećaja koji utiču na razvoj nervnog sistema, što
dovodi do abnormalne funkcije mozga koja može uticati na emocije, sposobnost
učenja, samokontrolu i pamćenje. Posljedice neurorazvojnih poremećaja obično traju
do kraja života. Stvaralac, odnosno docent u svom videu se dobro služi vizualnim
prikazivanjem, te na taj način gledaocu omugaćava lakšije razumijevanje teme, što je
pohvalno.

Specifični poremećaji učenja

Link:https://www.youtube.com/watch?v=Lx0JGGpXdQY

Sljedeći video, te zadnji neurorazvojni poremećaj bavi se specifičnim

poremećajima učenja. Video stavljen u prilog iako je naočigled star, te sam stvaralac
van savremenih shvatanja ovih pojmova, te razumijevanje istog, ipak iz njega
možemo izvući najosnovnije informacije o problematici. Stvaralac strukturalno
razvija svoj video od uvoda preko poimanja definicije do znakova poremećaja u
društvu.
 Naime, iz njegovog izlaganja da se zaključiti da su epecifični poremećaji
učenja neurorazvojni poremećaji koji se obično dijagnosticiraju kod djece ranog
školskog uzrasta, iako se ne mogu prepoznati sve do odrasle dobi. Karakterizira ih
trajno oštećenje u najmanje jednoj od tri glavne oblasti: čitanje, pismeno izražavanje
i/ili matematika. Javljaju se tri najčešće vrste pomenutog poremećaja, u vidu
disleksije, disgrafije i diskalkulije.
5) Pročitajte poglavlje o inteligenciji. Pronađite video koji ilustrira neki koncept o
inteligenciji koji je vama posebno zanimljiv (akadmska, emocionalna, socijalna).
Kopirajte ovdje link i napišite svoj osvrt na pola stranice.
Link: https://www.youtube.com/watch?v=7filbdfS1Sk
Socijalna inteligencija, kao jedan od niza različitih koncepta psihologije
dojmio me i prije parcijalne provjere znanja. Razlog tome sam pronalazio u
društvenoj sekvenci, te svakodnevnim situacijama u društvu, koji bi npr. svaki put
kada bi neko uradio nešta glupo ili nepromišljeno, uspredili bi njegov sa niskim IQ
levelom inteligencije, usput korelevantno ga spuštajući na niži nivo socijalne
inteligencije.
Naznačeni video sam izabrao prvenstveno radi uvida u domaća zapažanja
prema pomenutoj tematici. Zapravo radi se o osvrtu na ideje o socijalnoj inteligenciji,
koje je prenio u svoju knjigu, Dale Carnegie, američki pisac. Stvaralac se odlično
dotiče problematike svakodnevnih situacija, između ostalog na primjeru: Kada
pacijent dođe kod psihologa, ima potrebu da pita za njegove najluđe pacijente i
njihove životne navike. Upravo, razlog tome možemo direktno korelativnom vezom
povezati sa socijalnom inteligencijom, u ovom slučaju potreba za prihvatanjem,
društvenom interakcijom koja se bazira isključivo na odnos koji zavisi od rezignacije
njihovih uspjeha ili svakodnevih situacija. Istu potrebu, za društvenim prihvatanjem,
kao i smirenijim prihvatanjem nas samih kao persona, možemo pronaći na društvenim
mrežama. Prvenstveno na aktualnim portalima, koji nerijetko objavljuju kvizove,
kolumne, članke sa sljedećim pristupom: DA LI STE ZNALI? 3/10 LJUDI NE
MOŽE RIJEŠITI OVU zagonetku i slično, pritom oslanjajući se upravo na takve
društveno-interakcijske izdanke i njihove klikove.
Npr.https://zadovoljna.dnevnik.hr/clanak/sedam-znakova-da-imate-
natprosjecnu-socijalnu-inteligenciju---457577.html
6) Opišite svoje iskustvo kako vam je bilo dok ste radili na ovim zadacima (pola
stranice).

Prilikom izrade postavljenih zadataka, stekao sam nova saznanja o određenim

psihološkim smjerovima, stanjima i potrebama, o čemu nisam imao priliku detaljnije
pristupiti tokom osnovnoškolskih i srednjoškolskih izazova. U prvu ruku, najviše mi
se dopalo istraživanje, te pisanja osvrta na psihoanalizu, koja me već od ranih
srednjoškolskih dana, te ponekih odlazaka psihologu, uz čitanje članaka i knjiga
fascinira. Razlog tome mogu pronaći, što se svi nerijetko susretnemo s ovim
psihološkim pravcem, prilikom razmatranja neke osobe, te njenog karaktera, stila,
ponašanja i sl. karakteristika, a da toga nismo ni svjesni

Kao apsolutni laik u ovom polju, težio sam uvijek jednostavnom objašnjenju
svakodnevnih pojava oko mene, te psihologiju kao jedan naučni koncept odmaknuti
od sebe. Osnovni pojmovnik, te uvid u psihološke norme i aktivnosti koje sam
spoznao tokom izrade parcijalnog ispita definitnvno su me nagnale ka daljnem
proučavanju, u ovom slučaju ,,skidanje paučine’’ sa psihološkog odjela moje private
biblioteke. Rad na ovim zadacima je na mene ostavilo pozitivan utisak, te je apsolutno
promijenilo moju sliku o psihologiji kao predmetu, sa stereotipičnih pogleda i
raznoraznih narodnih interpetacija do ponovog zainteresovanja van ruha svoje
historijske nauke.