894204.diplomski Rad Jure Peric

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
GRAĐEVINSKI FAKULTET
Jure Perić
DIPLOMSKI RAD
Izrada projektnog rješenja proširenja sustava navodnjavanja
Poljoprivrednog instituta Osijek
Mentor:
Doc. dr. sc. Duška Kunštek, dipl. ing. građ.
Zagreb, lipanj 2016.

UNIVERSITY OF ZAGREB
FACULTY OF CIVIL ENGINEERING
Jure Perić
MASTER'S THESIS
Development of design solution extension irrigation system of
the Agricultural Institute Osijek
Mentor:
Duška Kunštek, Ph. D. Civ. Ein.
Zagreb, June 2016.

ZAHVALA
Zahvaljujem se mentorici doc. dr. sc. Duški Kunštek na

savjetima, susretljivosti te pomoći tijekom izrade ovog
diplomskog rada.
Zahvaljujem se kolegi Franu Mažuraniću na podršci i

savjetima tijekom izrade ovog diplomskog rada.
Posebno hvala mojoj obitelji na potpori i iskazanom

razumijevanju tijekom mog studiranja.
SADRŽAJ
1. UVOD ................................................................................................................................ 1
1.1 LOKACIJA POLJOPRIVREDNOG DOBRA POLJOPRIVREDNOG INSTITUTA OSIJEK ........................................... 2
1.2 GRANICA ZAHVATA ................................................................................................................................... 2
1.3 CILJ RADA ................................................................................................................................................. 5
1.4 PRIKAZ RJEŠENJA....................................................................................................................................... 6
2 PRIKAZ I RAZRADA PODLOGE ................................................................................ 9

2.1 GEODETSKE PODLOGE ............................................................................................................................... 9
2.2 GEOLOŠKE PODLOGE ............................................................................................................................... 10
2.3 HIDROLOŠKE PODLOGE ............................................................................................................................ 18
2.4 AGROPEDOLOŠKE PODLOGE .................................................................................................................... 19
2.5 HIDROLOŠKE PODLOGE ............................................................................................................................ 20
3 PRIKAZ POSTOJEĆEG STANJA .............................................................................. 26

4 TEHNIČKO RJEŠENJE PROŠIRENJA SUSTAVA NAVODNJAVANJA
POLJOPRIVREDNOG INSTITUTA .................................................................................. 28
4.1 VISOKOTLAČNI DIO (ZA SUSTAV TYPHOON) ............................................................................................ 30
4.2 NISKOTLAČNI DIO (ZA SUSTAV LINEAR) .................................................................................................. 33
4.3 MREŽA POLJSKIH PUTEVA........................................................................................................................ 35
5 DIMENZIONIRANJE MREŽE SUSTAVA ZA POVEĆANJE POTREBE ZA

NAVODNJAVANJEM .......................................................................................................... 37
5.1 DIMENZIONIRANJE ZDENACA................................................................................................................... 37
5.2 DIMENZIONIRANJE SUSTAVA ................................................................................................................... 38
6 HIDRAULIČKI MODEL SUSTAVA .......................................................................... 44

6.1 PRIKAZ HIDRAULIČKOG MODELA ............................................................................................................. 44
6.2 ANALIZA HIDRAULIČKOG MODELA .......................................................................................................... 64
7 SIGURNOSNI TEHNIČKI UVJETI KORIŠTENJA SUSTAVA

NAVODNJAVANJA SPRAM VISOKONAPONSKE MREŽE ........................................ 93
8 TROŠKOVNIK .............................................................................................................. 95
9 ZAKLJUČAK ............................................................................................................... 114
10 NACRTI ........................................................................................................................ 116

DIPLOMSKI RAD JURE PERIĆ
1. UVOD
U sklopu ovog diplomskog rada izradit će se projektno rješenje proširenja sustava

navodnjavanja Poljoprivrednog instituta u Osijeku. Poljoprivredni institut u Osijeku (PIO) se
uključio u državni projekt navodnjavanja NAPNAV sa idejom da se izradi sustav
navodnjavanja dijela poljoprivrednog dobra od 202 ha. Na spomenutom polj. dobru uzgajaju
se sjemenske kulture i dijelom voće. Do sada je načinjena ''Hidropedološka studija s idejnim
rješenjem navodnjavanja proizvodnih površina Polj. Instit. Osijek'' [1], koju je načinio
Agronomski fakultet u Zagrebu, i koristila se kao podloga za izradu projektnog rješenja. Za
predmetno područje sustava navodnjavanja Poljoprivrednog instituta Osijek izrađen je Idejni
projekt, broj: 120-S-368/11 (prosinac 2011. godine), izrađen po Građevinskom fakultetu u
Zagrebu, Zavod za hidrotehniku, projektant: doc. dr. sc. Duška Kunštek, dipl. ing. građ. Te je
na osnovu njega ishođena lokacijska dozvola dana 10. lipnja 2013. (Klasa: UP/I-350-05/11-
01/117; Urbroj: 2158/01-12-01/04-13-23).
Tijekom 2013. godine Poljoprivrednom institutu izdvojena je poljoprivredna površina u

vlasništvu Republike Hrvatske (cca 35 ha) na kojoj se nalazi dio sustava navodnjavanja, dva
zdenca za zahvaćanje podzemnih voda i dio tlačne distribucijske mreže. Na osnovu toga
izrađen je novi Idejni projekt, broj: 120-S-188/14 (listopad 2014. godine), izrađen po
Građevinskom fakultetu u Zagrebu, Zavod za hidrotehniku, projektant: doc. dr. sc. Duška
Kunštek, dipl. ing. građ. Za tu potrebu izdana je Izmjena i/ili dopuna lokacijske dozvole dana
16.07.2015. (Klasa: UP/I-350-05/15-01/000004; Urbroj: 2158/01-12-00/05-15-0005). Mijenja
se podtočka 4.2. lokacijske dozvole (Klasa: UP/I-350-05/11-01/117; Urbroj: 2158/01-12-
01/04-13-23) od 10 lipnja 2013. godine tako da glasi: Površina obuhvata iznosi cca 174 ha.
Pozitivnim rješenjem na Idejni projekt izrađen je Glavni projekt sustava navodnjavanja

područja Poljoprivrednog instituta u Osijeku, broj 120-S-188/15 (rujan 2015.godine).
Potpisivanjem koncesijskih ugovora ostvarena je mogućnost proširenja područja
Poljoprivrednog instituta za novih 74,0 ha stoga sada ukupna površina obuhvata sustava
iznosi 211,5 ha (slika 1.1:4 zelena linija granica projektnog područja).
Poljoprivredno dobro Instituta ima adekvatan melioracijski sustav koji u postojećem stanju
dobro funkcionira. Idejni projekt je definirao optimalni hidrotehnički sustav navodnjavanja
uvažavajući uvjete i zahtjeve agorotehničke struke definirane u gore navedenoj
Hidropedološkoj studiji, i bio osnova za izradu ovog projektnog rješenja.
U Planu navodnjavanja Osječko–baranjske županije, kao izvor vode za navodnjavanje

analizirana je voda iz rijeke Drave, kao i mogućnosti zahvata podzemnih voda. Što se tiče
dravske vode planirano je korištenje infrastrukture postojećih zahvata vode, odnosno zahvati
vode i cjevovodi koji se koriste u druge svrhe (npr. zahvat vode za Šećeranu Osijek, zahvat
vode za TE-TO Osijek i drugi). Ovi zahvati voda imaju kompletnu infrastrukturu (crpna
stanica i dovodni cjevovod), a vodu ne koriste u vegetacijskom razdoblju, već izvan njega
(Šećerana za vrijeme kampanje, a TE-TO u sezoni grijanja).
1 lipanj 2016
U preliminarnim pregovorima, koji su vođeni 2008. godine, sa predstavnicima TE-TO Osijek

i Šećeranom Osijek nije pronađeno rješenje zajedničkog korištenja postojeće infrastrukture
navedenih poduzeća te se ta varijanta nadalje nije analizirala. Također je rješenje zasebnog
vodozahvata na rijeci Dravi ocijenjeno kao ekonomski neisplativo te se također nadalje nije
analiziralo. Stoga je kao odabrano rješenje, koje je razrađeno u Idejnom projektu SN PIO,
broj 120-S-188/14, orjentirano na podzemne izvore vode u vidu bušenih zdenaca, i kao takvo
razrađeno u ovom projektnom rješenju.
1.1 Lokacija poljoprivrednog dobra Poljoprivrednog instituta Osijek
Poljoprivredni institut je smješten u jugoistočnom dijelu Osijeka, na rubnom dijelu grada. Od

rijeke Drave je udaljen cca 1 km. Nedaleko poljoprivrednog dobra nalaze se Šećerana Osijek i
Termoelektrana-toplana Osijek (TE-TO), koji su razmatrani kao mogućnost izvora vode za
navodnjavanje dobra Polj. instituta (s obzirom na postojeću infrastrukturu). Poljoprivedno
dobro s južne strane graniči s osječkom obilaznicom gdje se nalazi i prometni čvor
''Elektroslavonija''.
Slika 1.1:1 Lokacija poljoprivrednog dobra Poljoprivrednog instituta u Osijeku
1.2 Granica zahvata
Županijska radna grupa je odredila da obuhvat sustava bude 202 ha s mogućnošću proširenja
istog. U dogovoru sa korisnikom sustava, definirana je zona obuhvata prikazana na slici 1.2:1
2 lipanj 2016
(žutom linijom 202 ha). U elaboratu SN PIO iz 2011. g. je obrađeno područje definirano na
slici 1.2:1, označeno plavom bojom. Tijekom 2013. godine područje obuhvata sustava
smanjeno je izdvajanjem poljoprivredne površine u vlasništvu Republike Hrvatske (cca 37
ha), prikazano na slici 1.2:2. označeno zelenom bojom, time je površina obuhvata sustava
smanjena na 174 ha.
Preklapanjem karte prostornog plana uređenja Grada Osijeka (objavljenog u: ˝Službeni

glasnik˝ Grada Osijeka broj: 8/05., 5/09., 17a/09- ispr., 12/10. i 12/12.) i situacije projektnog
rješenja navodnjavanja područja poljoprivrednog instituta Osijek, prethodno navedena
površina od 174 ha smanjena je na 137,5 ha. Redukcija površine razlog je preklapanja granice
zahvata iz Idejnog projekta SN PIO, broj 120-S-188/15, i granice izgrađenog dijela
građevinskog područja naselja prema PPUGO (slika 1.2:3, površina od 11,63 ha), te granice
neizgrađenog dijela građevinskog područja naselja prema istom GUP-u Osijek (slika 1.2:3,
površina od 24,87 ha).
Potpisivanjem koncesijskih ugovora ostvarena je mogućnost proširenja navedene površine od

137,5 ha za 74,0 ha stoga sada ukupna površina obuhvata sustava iznosi 211,5 ha (slika 1.2:4
zelena linija granica projektnog područja).
Slika 1.2:1 Prikaz zone obuhvata na dobru Polj. instituta (210 ha)
3 lipanj 2016
Slika 1.2:2 Prikaz zone obuhvata na dobru Polj. Instituta sa izuzetim područjem – zelena
boja(izuzeto područje 35.76 ha)
Slika 1.2:3 Slika granice zahvata SN PIO u smanjenom obimu, a prema PPUGO-u
sa izuzetom i dodanom površinom
4 lipanj 2016
Slika 1.2:4 Slika granice zahvata SN PIO na DOF karti (211,5 ha)
Izvadak iz posjedovnog i vlasničkog lista za katastarske čestice na kojima se vrši zahvat, kao i
za susjedne katastarske čestice, dan je u ˝Izvadak iz posjedovnog i vlasničkog lista za
katastarske čestice˝, 2016. god., koji je izrađen od strane Geofocus d.o.o. [5].
1.3 Cilj rada
Poljoprivredne površine PIO-a koriste se u postojećim uvjetima za intenzivnu poljoprivrednu

proizvodnju sjemenskih kultura te jednim manjim dijelom za voćarstvo.
Uvidom u stanje površina koje su planirane za navodnjavanje utvrđeno je da predmetno

područje ima dugu i bogatu poljoprivrednu tradiciju te je u hidro i agrotehničkom smislu na
visokoj razini odvodnje i uređenja zemljišta. Ova činjenica od velike je važnosti budući da je
preduvjet primjene navodnjavanja dobra uređenost zemljišta i definirana odvodnja. Kako bi se
osigurala stabilna planska proizvodnja sjemenskih kultura i voća, ukazala se potreba uvođenja
navodnjavanja.
Konačni cilj je povećati prinose uzgajanih kultura u godinama kada vodozračni režim ne
zadovoljava potrebe uzgajanih kultura. Također dovesti vodu na parcele u vidu tehnološke
vode za potrebe poljoprivredne proizvodnje.
5 lipanj 2016
1.4 Prikaz rješenja
Sustav navodnjavanja Poljoprivrednog instituta Osijek veličine 211,5 ha (List 2) je projektiran

na osnovu proračunatog bruto hidromodula navodnjavanja od 0,48 l/s/ha (za 18 satni obrok
navodnjavanja). Predviđeno je navodnjavanje sustavima Typhoon (slika 5.4:2)(128,74 ha),
Linear (slika 5.4:3) (62,6 ha) i sustavom kap na kap (20,16 ha). S obzirom da su sustavi
Typhoon i Linear zahtjevniji po pitanju tlakova i protoka, sustav navodnjavanja
dimenzioniran je spram ta dva načina navodnjavanja, pa je sustav kap na kap moguće
primijeniti bilo gdje na tako dimenzioniranom sustavu.
Površine predviđene za navodnjavanje za svaki pojedini sustav dane su na slici 5.4:1. S

obzirom da sustav Typhoon zahtjeva veće radne tlakove (max 11 bara), jer je potrebno vršiti
raspršivanje vode visoko u zrak, tako je sustav razdijeljen na visokotlačni dio (visoki tlak-VT
~ 8 bara) i niskotlačni dio (niski tlak-NT ~ 2 bara). Za NT dio namijenjen za navodnjavanje
pomoću Lineara nisu potrebni visoki tlakovi jer je potrebno savladati visinsku razliku do
horizontalnog razvodnog cjevovoda na konstrukciji Lineara, koja iznosi cca 2-3m.
Također, NT dio sustava kap na kap ne zahtjeva tlakove veće od ~ 2 bara. Sustav ima ukupno
60 zasunskih okana, 5810 metara cijevi, 5 zasunskih komora, 10 muljnih ispusta, 8 zdenaca i
isto toliko crpki. Radi preglednosti cjelokupni sustav ćemo promatrati po podsustavima,
budući da je sustav projektiran prema izdašnosti zdenaca i maksimalnim mogućnostima
opskrbljivanja pojedine razgranate mreže. Sustav se dijeli na četiri podsustava, 3 VT
podsustava i 1 NT podsustav. Podsustav I, II i IV spadaju pod VT, a podsustv III spada pod
NT. Podsustav I je priključen na zdenac Z1, Podsustav II je priključen na zdence Z2 i Z3 dok
se u sklopu podsustava IV nalaze postojeći zdenac Z8 i dva projektirana Z6 i Z7, cjevovod je
PEHD Ø200 mm (PN 10). Podsustav III je NT sustav (Linear) spojen na dva zdenca Z4 i Z5
sa cjevovodom PEHD Ø160 mm (PN 10). NT sustav (kap na kap) nalazi se kao ogranak u
sklopu VT podsustava IV, stoga je za potrebe sustava kap na kap osigurano jedno ZO s
reduciranim tlakom na ~ 2 bara.
Dimenzioniranje sustava načinjeno je pomoću hidrauličkog modela tečenja pod tlakom

izrađenog u računalnom programu EPANET. Za sustav Typhoon (VT) preuzet je tip uređaja
Bauer Rainstar Typhoon Serie E11, tip 100/380, Vector control A280 (slika 6.1:8 i slika
6.1:9), a za sustav Linear preuzet je Linear Valley, Universal (slika 6.1:5). Mjerodavni protoci
i tlakovi za dimenzioniranje sustava dani su u poglavlju 6. Hidraulički model sustava, za VT i
NT dio. Za hidrauličko dimenzioniranje sustava navodnjavanja Typhoon korištena je, kao
mjerodavna, grupa od 5 uređaja sa ukupnim protokom 76,6 l/s, a za sustav Linear jedan uređaj
sa ukupnim protokom 23 l/s. Predviđeno je da bi se navodnjavanje, na VT sustavu, vršilo
prostorno ravnomjerno raspoređenim uređajima Typhoon duž cijelog polja, na način da je
samo jedan typhoon po zdencu. Tako je načinjeno i ispitivanje padova tlakova i brzina u
cijevima, na hidrauličkom modelu, premještanjem opterećenja od 15,32 l/s sa jednog kraja
cjevovoda na drugi. Na osnovu tako provedene analize na hidrauličkom modelu cjevovoda
odabrani su profili cijevi i procijenjen je maksimalni kapacitet cjevovoda (tablica 6.1:3). Isto
6 lipanj 2016
je načinjeno za Linear na NT mreži, za mjerodavno opterećenje 23 l/s. Svi slučajevi manje

potrošnje će zadovoljavati po pitanju potrebnih tlakova, tako da nisu posebno analizirani.
Kao izvor vode za navodnjavanje predviđeno je korištenje vode iz podzemlja pomoću bušenih
zdenaca. Kapaciteti zdenaca su procijenjeni na osnovu izdašnosti postojećih zdenaca koji su u
upotrebi (zdenac Z-8 i zdenac PZC-1) i izdašnosti izvedenih istražno-eksploatacijskih zdenaca
(zdenac KBZ-1 i zdenac Z-3) koji se nalaze van granica zahvata. Na osnovu analize izdašnosti
navedenih zdenaca s pripadnim položajima, za potrebe hidrauličkog modela procijenjena je
izdašnost od 17 l/s za nove zdence. Također je konstrukcija zdenca predviđena na osnovu
litološkog profila snimljenog prilikom bušenja gore navedenih zdenaca. Za potrebe
navodnavanja predviđeno je ukupno osam zdenaca, od čega 6 na VT (visokotlačnoj) mreži i 2
na NT (niskotlačnoj) mreži, s time da je zdenac Z–8 na VT mreži podsustava IV postojeći.
Nacrti tipskog zdenca su dani na Listu 7.
Crpni agregati koji se ugrađuju u kolone zdenaca su vertikalne bunarske višestupanjske crpke
za pitku vodu s kućištem, radnim kolima i osovinom izrađenom od nehrđajućeg čelika, s
potopnim motorom za maksimalne temperature crpnog medija do 30 °C. Svaki crpni agregat
ima svoj naponsko-frekventni pretvarač Xylem Hydrovar ugrađen u upravljački ormarić i
transmiter tlaka koji se spaja na tlačni cjevovod. Time se omogućuje njihova neovisnost,
odnosno kvarom jednog crpnog agregata ili frekventnog pretvarača sustav i dalje nastavlja
regulirano obavljati zadaću s drugim crpnim agregatom.
Zbog osiguranja od mogućnosti pojave predimenzioniranih tlakova unutar sustava, u slučaju

kada je crpni agregat u funkciji bez priključka potrošača, svaki crpni agregat opremljen je sa
ventilom za redukciju tlaka kojih za tu potrebu ima 8 koliko i zdenaca.
Kao što je već rečeno VT sustav ima predviđene cijevi PEHD Ø200 mm (PN 10). Osigurana
dubina ukopavanja mora biti veća od 1 m radi zaštite cijevi od prelaska mehanizacije i
strojeva. Prikaz karakterističnog presjeka cijevi je dan na Listu 9. Uz PEHD Ø200 mm (160)
(PN 10), u rovu je potrebno položiti i cijevi Ø50 mm za prolazak elektroopskrbnih radova
kojima se povezuju grupe zdenaca na istoj mreži, odnosno naponsko-frekventni pretvarači.
Cijevi za povezivanje naponsko-frekventnih pretvarača postavljaju se samo za grupe zdenaca
na istoj mreži.
Zasunske komore nalaze se na čvorovima cjevovoda, te je manipulacijom moguće

odjeljivanje magistralnih vodovova u slučaju kvara. Za tu potrebu zasunskih komora ima 5.
Manipulacija zasunima predviđena je kao manualna.
Na najnižim kotama cjevovoda predviđeni su muljni ispusti (poglavlje 4). Rad na

odmuljivanju sustava je predviđen kao manualni. Jedan dio sustava, na kojem se želi vršiti
odmuljivanje, izolira se zatvaranjem zasuna unutar zasunske komore tako da u izoliranom
dijelu cjevovoda bude barem jedan zdenac kojim će se osigurati protok u cjevovodu. Potom
se otvaranjem zasuna na muljnom ispustu vrši odmuljivanje cjevovoda u spremnik u samom
7 lipanj 2016
muljnom ispustu, dimenzija 1,6x0,6x0,6 m. Iz muljnog spremnika se mulj čisti pokretnom

crpkom. Na VT sustavu ima ukupno 6 zasebnih muljnih ispusta i 3 muljna ispusta koja se
nalaze u sklopu zasunskih komora.
Zasunsko okno za priključak sustava navodnjavanja je predviđeno kao nadzemno, smješteno

unutar betonske cijevi promjera Ø1000 mm (poglavlje 4). Konstrukcija zasunskog okna je
dana na Listu 5. Na VT sustavu ima ukupno 54 zasunskih okana na razmaku od 75 m, što je
ujedno i srednja širina trake koju navodnjava Typhoon pri jednom prolazu. Zasunska okna će
ujedno služiti i za odzračivanje sustava.
NT sustav ima predviđene cijevi PEHD Ø160 mm (PN 10). Osigurana dubina ukopavanja
mora biti veća od 1 m radi zaštite cijevi od prelaska mehanizacije i strojeva. Prikaz
karakterističnog presjeka cijevi je dan na Listu 9.
Na najnižim kotama cjevovoda predviđeni su muljni ispusti (poglavlje 4). Isti muljni ispust se
primjenjuje za VT i NT sustav, osim što je dovodni cjevovod kod NT Ø160 mm (PN 10) i
pripadni T-komad DN 160/100. Rad na odmuljivanju sustava predviđen je kao manualni. Na
NT sustavu ima ukupno 1 muljni ispust.
Zasunsko okno za priključak sustava navodnjavanja je predviđeno kao nadzemno, smješteno

unutar betonske cijevi promjera Ø1000 mm (poglavlje 4). Konstrukcija zasunskog okna je
dana na Listu 5, konstruktivno je isto kao i za VT osim što je T-komad reduciran sa Ø160
mm na Ø110 mm. Cijevi do zasunskog okna su istog nazivnog tlaka kao i VT mreža (PN 10).
Na NT sustavu (Linear) ima ukupno 5 zasunskih okana na razmaku od 225 m koji zahtijeva
dužinu cijevi od zasunskog okna do Lineara minimalno 112,5 m. Kako Linear bude
napredovao po polju, svakih 225 m prijeđenog puta će biti potrebno cijev prekopčati na iduće
zasunsko okno. Kada uređaj dođe do kraja cjevovoda (do posljednjeg zasunskog okna)
potrebno ga je modularno presložiti i zaokrenuti oko posljednjeg zasunskog okna na susjednu
parcelu za 180 °, te navodnjavati u suprotnom smjeru. Zasunska okna će ujedno služiti i za
ozračivanje sustava.
8 lipanj 2016
2 PRIKAZ I RAZRADA PODLOGE
2.1 Geodetske podloge
Za potrebe izrade projektne dokumentacije korištene su Orto-foto karte mjerila (DOF)

1:5000: 6I28-36, 6I28-37, 6I28-46 i 6I28-47, i Hrvatska osnovna karta (HOK) mjerila 1:5000:
6I28-36, 6I28-37, 6I28-46 i 6I28-47.
Slika 2.1:1 Pregled izrađenih listova Digitalne orto-foto karte za područje Slavonije -
Državna geodetska uprava (www.dgu.hr)
Za potrebe izrade projektne dokumentacije izrađen je detaljni geodetski snimak terene u

mjerilu 1:1000, te je izrađena Posebna geodetska podloga od strane Geofocus d.o.o, travanj
2016. Geodetski snimak obuhvatio je postojeće stanje po terenu, snimak po trasama
cjevovoda, buduću mrežu poljskih puteva, na pozicijama budućih hidrotehničkih građevina,
kao i poziciju postojećih zdenaca Z-8 i PZC-1 i buduće objekte elektroenergetskog rješenja
(trafostanice).
9 lipanj 2016
Slika 2.1:2 Pregled izrađenih listova Hrvatske osnovne karte za područje Slavonije -
Državna geodetska uprava (www.dgu.hr)
.
2.2 Geološke podloge
Od geoloških podloga postoje litološki profili koji su načinjeni prilikom bušenja postojećih
zdenaca. Opis radova pri bušenju i sami litološki profili dani su za zdence PZC-1, KBZ-1 i Z3
u prilozima [2], [3] i [4].
Pozicija postojećeg zdenca PZC-1 dana je u [2] i na slici 2.2:1, procijenjena pozicija
postojećeg zdenca PZC-1 je X = 6557801.57; Y = 5044116,71. Bušenje zdenca je izvedeno u
rujnu 2001. godine. Promjer bušenja bio je Ø510 mm, a konačna dubina bušenja iznosila je 37
m. Na temelju uzorka nabrušenog materijala i hidrogeološke interpretacije, ustanovljen je
litološki sastav. Sloj od prvih 16 m sastoji se od slabo propusnog materijala, praha i gline. Na
dubini od 16,5 m do 37 m nalaze se pogodni vodonosni slojevi sastavljeni od sitnozrnatog
pijeska do krupnozrnatog pijeska. U hidrogeološkom smislu najpodobniji sloj iz kojeg se vrši
10 lipanj 2016
eksploatacija vode, srednjezrnati do krupnozrnati (veličine zrna do Ø3 mm ) jest na dubini od

27 m do 35 m.
Na temelju rezultata pokusnog crpljenja definirana je maksimalna izdašnost zdenca:
Qmax = 7,3 l/s
U trajnoj eksploataciji preporučuje se u praksi koristiti optimalnu crpnu količinu u iznosu od

¾ Qmax, što iznosi:
Qopt = 5,47 l/s
Radi stabilnosti vodonosnog sloja i dužeg radnog vijeka zdenca preporuča se pri eksploataciji
koristiti radni kapacitet:
Qrad = 4,6 l/s
Pozicija postojećeg zdenca KBZ-1 dana je u [2] i na slici 2.2:1, procijenjena pozicija
postojećeg zdenca KBZ-1 je X = 675685.03; Y = 5045409.48. Bušenje zdenca je izvedeno u
svibnju 2008. godine. Promjer bušenja bio je Ø800 mm, a konačna dubina bušenja iznosila je
85 m. Na temelju uzorka nabrušenog materijala i hidrogeološke interpretacije, ustanovljen je
litološki sastav. Sloj od prvih 22,5 m sastoji se od slabo propusnog materijala, praha i gline.
Na dubini od 22,5 m do 50,5 m nalaze se pogodni vodonosni slojevi sastavljeni od
sitnozrnatog pijeska do krupnozrnatog pijeska, dok se na dubini od 50,5 m do 75,5 m
izmjenjuju slojevi sitnozrnatog i srednjezrnatog pijeska. U hidrogeološkom smislu debljina
vodonosnih pješčanih slojeva iznosi cca 37,0 m.
Qmax = 32,56 l/s

Qopt = 24,42 l/s
Qrad = 22 l/s
Pozicija postojećeg zdenca Z-3 dana je u [2] i na slici 2.2:1, procijenjena pozicija postojećeg
zdenca Z-3 je X = 675184.65; Y = 5046755.99. Bušenje zdenca je izvedeno u travnju 2008.
godine. Promjer bušenja bio je Ø700 mm, a konačna dubina bušenja iznosila je 42,50 m. Na
11 lipanj 2016
temelju uzorka nabrušenog materijala i hidrogeološke interpretacije, ustanovljen je litološki

sastav. Sloj od prvih 17 m sastoji se od slabo propusnog materijala, praha i gline. Na dubini
od 17 m do 42 m nalazi se pogodni vodonosni sloj sastavljen od srednjezrnatog pijeska. U
hidrogeološkom smislu najpodobniji sloj iz kojeg se vrši eksploatacija vode, srednjezrnati do
krupnozrnati (veličine zrna do Ø3 mm) jest na dubini od 17 m do 42 m.
Qmax = 13,2 l/s

Qopt = 9,9 l/s
Qrad = 9 l/s
Pozicija postojećeg zdenca Z-3 prikazana je na slici 2.2:1, procijenjena pozicija postojećeg
zdenca Z-8 je X = 676810.46; Y = 5045798.02. Izdašnost zdenca određena je pomoću
podataka izmjerenih na terenu i dobivenih od strane korisnika, te njegov radni protok iznosi
14 l/s.
Slika 2.2:1 Pozicija postojećih i projektiranih zdenaca
12 lipanj 2016
Slika 2.2:2 Izdašnost postojećeg zdenca PZC-1 iz [2]
Slika 2.2:3 Izdašnost postojećeg zdenca KBZ-1 iz [3]
13 lipanj 2016
Slika 2.2:4 Izdašnost eksploatacijskog zdenca Z-3 iz [4].
14 lipanj 2016
Slika 2.2:5 Litološki profil izrađen prilikom izvođenja zdenca PZC-1, 2001.g.
15 lipanj 2016
Slika 2.2:6 Litološki profil izrađen prilikom izvođenja zdenca KBZ-1, 2008.g.
16 lipanj 2016
Slika 2.2:7 Litološki profil izrađen prilikom izvođenja zdenca Z-3, 2008.g.
17 lipanj 2016
2.3 Hidrološke podloge
S obzirom na blizinu rijeke Drave (udaljenost cca 1 km), pretpostavlja se da će bitno na režim
podzemnih voda utjecati rijeka Drava. Stoga se nadalje daju podaci o vodostajima rijeke
Drave kod Osijeka iz elaborata [6]:
Vodotok: Drava
H (cm) Stanica: Osijek
600 ˝0˝ = 81.48 mn.m.
500
Najveći vodostaj Hmax 542 cm
Veliki vodostaj H10% 252 cm
Srednji vodostaj H50% 89 cm
400
Niski vodostaj H90% -30 cm
Najniži vodostaj Hmin -166 cm
300 LEGENDA:
trajanje
učestalost
anvelope (max, min)
200
100
-100
-200
0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100
Trajnost (%)
0 2 4 6 8 10
Učestalost (%)
Slika 2.3:1 Krivulja trajanja rijeke Drave kod Osijeka za period od 1946.-1999. g, iz
elaborata [6]
Kao mjerodavna statička razina vode u zdencima (razina za hidraulički proračun) se usvaja
kota vode jednaka vodostaju Drave u Osijeku ~99%-tnog trajanja (H=80,56 m.n.m.; za period
od 1946.-1999. g.; iz elaborata [6]). Ako se na tu kotu vode nanese dinamičko sniženje u
zdencu za Q=17l/s dobije se najniža kota vode u zdencu 76,69 m.n.m, što iznosi približno 12
m ispod kote terena na lokaciji navodnjavanog polja. Najviša kota vode u zdencu se može
očekivati sa najvišim vodostajima Drave. Najviši zabilježeni vodostaj Drave u periodu od
1946.-1999. g. (Slika 2.3.1) je 86,9 m.n.m., što je približno 1,9 m ispod kote terena na lokaciji
navodnjavanog polja.
18 lipanj 2016
2.4 Agropedološke podloge

Agropedološke podloge za izradu ovog projekta su dane u prilogu [1].
Hidromodul navodnjavanja
U spomenutoj studiji [1] vršena je analiza potreba vode za pojedine uzgajane kulture (str.56-
59). Proračunat je bruto hidromodul navodnjavanja, za 18 satni obrok navodnjavanja za VII
mjesec, za prosječne godišnje klimatske uvjete. Usvojena vrijednost hidromodula za
proračun dovodne mreže cjevovoda je Hb= 0,48 l/s/ha.
U ovoj vrijednosti su uračunati koef. efikasnosti vodozahvata (0,9), koef. efikasnosti
distribucije (0,9), koef. efikasnosti aplikacije (0,9).
Plodored uzgajanih kultura
Plodored uzgajanih kultura u 2006./2007. godini je dan u prilogu [1]. Zadnjih godina (2003.-
2005.) prosječni plodored na imanju Polj. instituta je dan u slijedećoj tablici:
Tablica 2.4:1 Plodored i prosječni plodored za godine 2003.-2005.
2003 2004 2005 Prosjek

krumpir 0.0% 0.0% 5.9% 2.0%
ječam j. 0.0% 5.4% 0.0% 1.8%
lucerna 4.4% 4.6% 0.0% 3.0%
grašak 8.7% 5.8% 8.5% 7.7%
ječam o. 8.5% 16.0% 5.7% 10.1%
pšenica 6.2% 35.9% 29.4% 23.8%
kukuruz 26.6% 14.5% 31.8% 24.3%
soja 45.6% 17.7% 18.7% 27.3%
19 lipanj 2016
2.5 Hidrološke podloge
Klimatske prilike
Na području Osječko-baranjske županije prevladava umjereno-kontinentalna klima koju

karakteriziraju intenzivne i česte promjene vremena. Osnovne karakteristike ovog tipa klime
su srednje mjesečne temperature zraka više od 10 °C, tijekom više od četiri mjeseca godišnje,
te srednje temperature najtoplijeg mjeseca ispod 22 °C. Kod ovog tipa klime ne postoji
izrazito suhi mjesec, a oborina je više u toplom dijelu godine. Prosječne godišnje količine
oborina kreću se od 700-800 mm. Osnovna obilježja klimatskih prilika na promatranom
području definirana su temeljem izvršenih mjerenja osnovnih klimatskih elemenata na
meteorološkoj postaji Osijek.
Oborine
Oborine predstavljaju jedan od najvažnijih parametara klime bitnih za proces navodnjavanja.

Obzirom da uzgoj bilja ovisi o količini vode koju biljka dobije, podatak o količini oborina
koje padnu na promatrano područje u mjerenom vremenu izuzetno je bitan. Analiza oborina
izravno utječe na prosudbu o potrebi za navodnjavanjem ili odvodnjom vode nekog područja.
U tablici 2.5:1 dani su podaci izmjereni na meteorološkoj stanici Osijek, a odnose se na
maksimalne, srednje i minimalne količine oborina u promatranom 30-godišnjem razdoblju
(1971-2000.). Isti podaci prikazani su i na slici 2.5:1.
Tablica 2.5:1 Maksimalne, srednje i minimalne mjesečne i godišnje količine oborina na

meteorološkoj stanici Osijek (za razdoblje 1971.-2000.)
mjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII god

sred (mm) 41,5 34,8 40,5 51,0 59,2 82,0 65,4 61,9 51,0 55,9 61,8 49,4 649,4
Rmaks (mm) 99,9 80,9 116,4 99,9 170,6 180,2 273,5 136,6 157,1 157,2 123,7 117,7 884,7
Rmin (mm) 6,4 0,7 7,5 19,6 11,4 9,6 19,0 5,3 6,9 5,8 10,0 2,1 317,0
20 lipanj 2016
Godišnja promjena količine oborina (mm),

meteorološka postaja Osijek
300,0
250,0
Količina oborine (mm)
200,0
150,0
100,0
50,0
0,0
I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII
Mjesec
Osijek, max Osijek, min Osijek, srednje
Slika 2.5:1 Maksimalne, srednje i minimalne mjesečne količine oborina na meteorološkoj

stanici Osijek (za razdoblje 1971.-2000.)
Analizirajući podatke o srednjim vrijednostima mjesečnih oborina uočava se da u prosjeku

najviše oborina padne u IV mjesecu, dok najmanje oborina padne tijekom zimskih mjeseci.
Iz dijagrama se također vidi da nakon lipnja količina oborina počinje značajno opadati i da će
očigledno upravo u tom razdoblju dodatno navodnjavanje imati najveću primjenu.
21 lipanj 2016
Temperatura zraka
Kao mjera količine topline potrebne za razvoj nekog usijeva koristi se suma srednjih dnevnih
temperatura zraka u vegetacijskom razdoblju, koje se u našem području pretpostavlja od
travnja do rujna. Unutar tog općeg vegetacijskog razdoblja svaka kultura ima vlastito (kraće)
vegetacijsko razdoblje. Nadalje, razvoj kultura isto tako ovisi i o pojavama ekstremnih
temperatura zraka, kako niskih (ispod 0 °C) tako i visokih. Visoke temperature zraka vezano
za duljinu njihovog trajanja direktno utječu na povećanje potreba za vodom spram
navodnjavanja. Analizirani su podaci o maksimalnim, srednjim i minimalnim mjesečnim i
godišnjim temperaturama u Osijeku, za razdoblje 1971.-2000. godine prikazani u tablici 2.5:2
i na slici 2.5:2.
Tablica 2.5:2 Maksimalne, srednje i minimalne mjesečne i godišnje temperature zraka na


sred (°C) -0,2 1,8 6,4 11,2 16,7 19,7 21,3 20,8 16,6 11,0 5,1 1,2 11,0
maks (°C) 3,5 6,1 9,6 14,9 19,0 22,5 23,9 24,4 20,0 14,1 10,0 5,0 12,9
min (°C) -6,0 -3,9 0,4 7,9 12,9 17,2 19,3 17,7 13,1 7,5 0,3 -3,3 9,7
Godišnja promjena temperature (0C),

30,0
25,0
20,0
Temperatura ( 0C)
15,0
10,0
5,0
0,0
-5,0
-10,0
Mjesec
Osijek, max Osijek, min Osijek, srednje
Slika 2.5:2 Maksimalne, srednje i minimalne mjesečne temperature zraka na

22 lipanj 2016
Vlaga
Relativna vlažnost zraka dana je za meteorološku postaju Osijek sa podacima o srednjim

mjesečnim i godišnjim relativnim vlažnostima zraka izraženim u postocima. (tablica 2.5:3)
Tablica 2.5:3 Srednje mjesečne i godišnje relativne vlažnosti zraka na meteorološkoj stanici
Osijek (za razdoblje 1971.-2000.)

sred (%) 87 81 74 71 70 71 70 72 76 79 86 88 77
Na slici 2.5:3 prikazan je srednji godišnji hod relativne vlage (%) i oborine (mm) na području
meteorološke stanice Osijek.
Srednji godišnji hod relativne vlage(% ) i oborine (mm),

100 90,0
80,0
80 70,0
60,0
60
50,0
40,0
40
30,0
20 20,0
10,0
0 0,0
Količina oborina (mm) Relativna vlažnost zraka (%)
Slika 2.5:3 Srednji godišnji hod relativne vlage (%) i oborine (mm) na području
meteorološke stanice Osijek (za razdoblje 1971.-2000.)
23 lipanj 2016
Vjetar
Srednja mjesečna i godišnja jačina vjetra na meteorološkoj postaji u Osijeku, za razdoblje

1971.-2000. prikazana je u tablici 2.5:4.
Tablica 2.5:4 Srednja mjesečna i godišnja jačina vjetra na meteorološkoj stanici Osijek (za
razdoblje 1971.-2000.)

sred (m/s) 1,9 2,2 2,5 2,5 2,2 2,0 1,9 1,7 1,8 1,9 1,9 2,0 2,0
Sijanje sunca
Srednje dnevno trajanje sijanja sunca na meteorološkoj postaji u Osijeku, za razdoblje 1971. –
1990., 1995.- 2000. prikazano je u tablici 2.5:5.
Tablica 2.5:5 Srednje dnevno trajanje sijanja sunca na meteorološkoj stanici Osijek (za
razdoblje 1971. – 1990., 1995.- 2000.)
Razdoblje: 1971 - 1990, 1995 - 2000

sred (h) 1,7 3,3 4,7 5,6 7,0 7,7 8,3 8,0 6,2 4,6 2,3 1,7 5,1
maks (°C) 3,5 6,2 7,1 7,5 9,8 11,4 10,1 10,8 9,0 6,5 4,0 3,4 6,5
min (°C) 0,5 0,8 2,7 3,8 4,8 5,6 6,3 6,5 3,5 2,6 0,3 0,6 4,3
Klima-dijagram po Walteru
Klimatski dijagram (slika 2.5:4) pokazuje, osim vrijednosti temperatura i oborina, trajanje i
intenzitet relativno humidnih (sezona u kojima nije potrebno navodnjavanje) i aridnih sezona
(sezona u kojima je potrebno redovito navodnjavati), trajanje i oštrinu zime, te mogućnosti
kasnih i ranih mrazeva. Kako bi dijagram bio upotrebljiv, skale oborina i temperatura moraju
biti u točno određenom mjerilu, u ovom slučaju 1:3. Walterov klima-dijagram izrađen je zbog
zornog prikaza sušnog perioda. Krivulja evapotranspiracije može se poistovjetiti sa krivuljom
temperature, a njenom usporedbom s krivuljom oborina dobije se predodžba o bilanci voda.
Walterov dijagram napravljen je na temelju prosječnih mjesečnih vrijednosti oborina i
prosječnih maksimalnih temperatura na području Osijeka. Krivulja temperature iznad krivulje
oborina prikazuje sušni period, za koji možemo očitati trajanje i intenzitet. Vidljivo je da se
javlja jedno sušno razdoblje koje počinje sredinom srpnja i završava krajem rujna. Ono
pokriva skoro cijelo vegetacijsko razdoblje. Ovaj dijagram predstavlja samo generalnu sliku,
jer se radi samo za prosječne vrijednosti.
24 lipanj 2016
Walterov klima-dijagram,
30,0 100,0
90,0
25,0
80,0
20,0 70,0
Temperatura (°C)
Oborina (mm)
60,0
15,0
50,0
10,0 40,0
30,0
5,0
20,0
0,0 10,0
Mjesec
Temperatura Količina oborina (mm)
Slika 2.5:4 Klima-dijagram po Walteru za stanicu Osijek
25 lipanj 2016
3 PRIKAZ POSTOJEĆEG STANJA
Područje planirano za navodnjavanje nalazi se u okolini Poljoprivrednog instituta Osijek (List

1). Ove površine koriste se i u postojećim uvjetima za intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju
sjemenskih kultura, te manjim dijelom i za voćarstvo.
Površine planirane za navodnjavanje imaju dugu i bogatu poljoprivrednu tradiciju. Na cijelom

području zone obuhvata, i šire, postoji melioracijski sustav koji se sastoji od kanala kakvi su
prikazani na slikama 3:2 i 3:3. Sustav odvodnje u postojećem stanju dobro funkcionira i ne
zahtijeva dodatne intervencije i radove. Potreba za navodnjavanjem ukazala se kako bi se
osigurala stabilna i planska proizvodnja sjemenskih kultura i voća.
Slika 3:1 Uzgoj sjemenskih kultura na parceli

.
Slika 3:2 Postojeći kanal za odvodnju promatranog područja (na prijelazu NT područja
na VT područje)
26 lipanj 2016
Slika 3:3 Postojeći kanal za odvodnju promatranog područja (sjeverna granica)
Na promatranom području postoji mreža poljskih puteva, bez kolničke konstrukcije (slika
3:4).
Slika 3:4 Postojeći poljski putevi na parceli.
27 lipanj 2016
4 TEHNIČKO RJEŠENJE PROŠIRENJA SUSTAVA

NAVODNJAVANJA POLJOPRIVREDNOG INSTITUTA
Navodnjavanje poljoprivrednog dobra Poljoprivrednog instituta u Osijeku u obuhvatu od

211,5 ha će se vršiti visokotlačnim sustavom tipa Typhoon i niskotlačnim sustavom tipa
Linear, specificiranih od strane korisnika sustava. Sustav je dimenzioniran i opremljen
potrebnim armaturama te će biti moguće korištenje istog i za navodnjavanje sustavom kap na
kap.
Prema ''Hidropedološkoj studiji s idejnim rješenjem navodnjavanja proizvodnih površina Polj.

Instit. Osijek''; Agronomski fakultet u Zagrebu; 2006.g. definirana su područja primjene
pojedinog sustava navodnjavanja, te je prema tome prilagođen i dimenzioniran sustav u
ovome projektu. Situacijski prikaz sustava je dan u poglavlju Nacrti (List 2).
Prema poglavlju 5. Dimenzioniranje mreže sustava za povećanje potrebe za navodnjavanjem

kao mjerodavno opterećenje podsustava Typhoona odabire se 5 uređaja. Svaki uređaj
zahtijeva optimalni protok 15,32 l/s i minimalni potrebni tlak 6,0 bar, te optimalni radni tlak
od 8,0 bara.
Kao mjerodavno opterećenje podsustava Lineara odabire se 1 uređaj s radnim protokom 23 l/s
i minimalnim potrebnim tlakom od 2 bara, detaljnije obrađeno u poglavlju 5. Dimenzioniranje
mreže sustava za povećanje potrebe za navodnjavanjem.
Sustav se sastoji od dva nezavisna dijela:
Visokotlačni dio (VT, do 10 bara)

o VT sustav je sastoji se od 3 odvojena dijela, podsustava, sa magistralnim
profilima cijevi Ø200 mm u razgranatoj mreži
Niskotlačni dio (NT, >2 bara)
o NT sustav je razgranata mreža sa magistralnim profilima cijevi Ø160 mm.
Crpke će biti napajane električnom energijom.
28 lipanj 2016
Slika 4:1 Situacijski prikaz visokotlačne i niskotlačne mreže
29 lipanj 2016
4.1 Visokotlačni dio (za sustav Typhoon)
VT dio je namijenjen navodnjavanju pomoću sustava Typhoona.
Cijevi
Odabrane su PEHD cijevi Ø200 mm, nazivnog tlaka 10 bara (PN 10). Ukupna dužina cijevi
na visokotlačnoj mreži je 4760 m. Spojevi cjevovoda vrše se elektrospojnicom. Dubina
ukopavanja cijevi je minimalno 1 m radi zaštite cijevi pri prelasku teške mehanizacije preko
cijevi. Obzirom da ne postoji geotehnički elaborat predviđeno je postavljanje cijevi u kanale
pravokutnog poprečnog presjeka. U slučaju da svojstva materijala ne zadovoljavaju tražene
uvjete iskop treba prilagoditi (trapezni profil).
Slika 4.1:1 Presjek - postavljanje PEHD cijevi Ø 200 mm VT sustava navodnjavanja
Na pozicijama lomova i skretanja potrebno je postaviti betonske blokove stabilizatore

(C16/20) za kompenzaciju sile uslijed promjene količine gibanja fluida.
Zasunsko okno
Zasunsko okno (ZO) za priključak sustava za navodnjavanje je predviđeno kao nadzemno,

smješteno unutar betonske cijevi promjera Ø1000 mm. Konstrukcija zasunskog okna je dana
na Listu 5. Na VT sustavu ima ukupno 54 zasunska okna na razmaku od 75 m, kolika je i
srednja širina trake koju navodnjava Typhoon pri jednom prolazu. Zasunska okna će ujedno
služiti i za ozračivanje sustava.
Kao što je na presjeku prikazano preko elektro T-komada za redukciju sa magistralnog voda
PEHD Ø200 izdvaja se dovodni cjevovod PEHD Ø110 za zasun. Dovodni cjevovod u
30 lipanj 2016
horizontalnoj razini je dužine 3 m, a u vertikalnoj 1 m, spoj je elektrospojnicom. Zasun se

spaja na fazonski komad koljena 90° sa ugrađenom prirubnicom za PE 100. Iz betonskog
okna izlazi priključna cijev sa prirubnicom.
Slika 4.1:2 Tipsko zasunsko okno
Na samom terenu u fazi postavljanja zasunskog okna potrebno je kote prilagoditi kotama
terena. Zasunsko okno je zaštićeno poklopcem od rebrastog lima.
31 lipanj 2016
Zdenci
Na visokotlačnoj mreži predviđa se pet novih zdenaca (Z1, Z2, Z3, Z6 i Z7) i jedan postojeći
zdenac (Z8). Predviđaju se bušeni zdenci u izvedbi pod zemljom kako je prikazano u
poglavlju Nacrti (List 7). Postojeći zdenac potrebno je prilagoditi novoj namjeni
postavljanjem crpke predviđene ovim projektnim rješenjem i izgradnjom AB komore zdenca
kako je prikazano na tipskom nacrtu zdenca.
Kapaciteti zdenaca su procijenjeni na osnovu izdašnosti postojećih zdenaca koji su u upotrebi

(zdenac Z-8 i zdenac PZC-1) i izdašnosti izvedenih istražno-eksploatacijskih zdenaca (zdenac
KBZ-1 i zdenac Z-3) koji se nalaze van granica zahvata. Na osnovu izdašnosti navedenih
zdenaca s pripadnim položajima, za potrebe hidrauličkog modela procijenjena je izdašnost od
17 l/s za nove zdence (poglavlje 2.2). Također je konstrukcija zdenca predviđena na osnovu
litološkog profila snimljenog prilikom bušenja zdenaca gore navedenih zdenaca. Za točan
proračun potrebno je izvršiti bušenja na lokacijama predviđenih zdenaca radi definiranja
litotloškog profila i izdašnosti pojedinih zdenaca, pa dubine bušenja i presjeke zdenaca
prilagoditi provedenim istražnim radovima.
U zdenac se smještaju potopljene crpke snage P = 22 kW (prikazane u poglavlju 6.

Hidraulički proračun sustava).
Lijevano željezne cijevi koje vode od crpke do komore zdenca su Ø80 mm, koje prelaze na
Ø150 mm u komori zdenca. Sustav razvodnih cijevi na VT mreži je Ø200 mm.
Sve visinske kote na presjeku tipskog zdenca (List 7) su definirane u odnosu na relativnu kotu
terena (0.00 m).
U komorama zdenaca su smješteni povratni ventili, ventili za redukciju tlaka, zatvarači i

mjerači protoka.
Zasunske komore
U svim zasunskim komorama, VT mreže, nalaze se čvorovi i zasuni za cijevi PEHD Ø200.
Zasunske komore su kategorizirane prema broju cijevi koje se spajaju u čvoru zasunske
komore (slika 4.1:3). Ukupno se na VT mreži nalazi 5 zasunskih komore. Zasunska komora
ZK1 se nalazi u podsustavu II, u čvoru grana 1 i 2. Zasunska komora ZK2 se nalazi u
podsustavu II, u čvoru grana 2 i 3. Zasunska komora ZK3 se nalazi u podsustavu IV, u čvoru
grana 1 i 2. Zasunska komora ZK4 se nalazi u podsustavu IV, na čvoru grane 2 s
niskotlačnom granom 5 i dovodnim cjevovodom od zdenca. Zasunska komora ZK5 se nalazi
u podsustavu IV, u čvoru grana 2,3 i 4.
32 lipanj 2016
Slika 4.1:3 Shematski prikaz zasunske komore
Zasunske komore postavljene su na čvorovima cjevovoda u slučaju potrebe odjeljivanja

magistralnih vodovova u slučaju kvara. Manipulacija zasunima predviđena je kao manualna.
Muljni ispusti
Na VT sustavu ima ukupno 6 zasebnih muljnih ispusta i 3 muljna ispusta koja se nalaze u
sklopu zasunskih komora. Pozicije su prikazane na situaciji na Listu 2. Postavljaju se na
mjestima vertikalnih lomova cijevi u najnižim točkama. Predviđa se ručna manipulacija
muljnim ispustima prilikom odmuljivanja cijevi. Odmuljivanje će se vršiti u polje.
4.2 Niskotlačni dio (za sustav Linear)
NT dio je namijenjen navodnjavanju pomoću sustava Linear.
Cijevi
Odabrane su PEHD cijevi Ø160 mm, nazivnog tlaka 10 bara (PN 10). Ukupna dužina cijevi
na niskotlačnoj mreži je 1050 m. Dubina ukopavanja cijevi je minimalno 1 m radi zaštite
cijevi pri prelasku teške mehanizacije preko cijevi. Obzirom da ne postoji geotehnički
elaborat predviđeno je postavljanje cijevi u kanale pravokutnog poprečnog presjeka. U slučaju
da svojstva materijala ne zadovoljavaju tražene uvjete iskop treba prilagoditi (trapezni profil).
Na pozicijama lomova i skretanja potrebno je postaviti betonske blokove stabilizatore
(C16/20) za kompenzaciju sile uslijed promjene količine gibanja fluida.
33 lipanj 2016
Slika 4.2:1 Presjek - postavljanje PEHD cijevi Ø 150 mm NT sustava navodnjavanja.
Zasunsko okno
Zasunsko okno (ZO) za priključak sustava za navodnjavanje je predviđeno kao nadzemno,

smješteno unutar betonske cijevi promjera Ø1000 mm. Konstrukcija zasunskog okna je dana
na Listu 5. Konstrukcija zasunskog okna je ista kao i za potrebe VT sustava, osim što je
magistralni vod na tom dijelu PEHD Ø160 pa je razlika u dimenziji elektro T-komada za
redukciju.
Na NT sustavu (Linear) ima ukupno 5 zasunskih okana na razmaku od 225 m. Razmak od 225
m zahtijeva dužinu cijevi od zasunskog okna do Lineara minimalno 112,5 m. Kako Linear
bude napredovao po polju, svakih 225 m prijeđenog puta će biti potrebno cijev prikopčati na
iduće okno. Zasunska okna će ujedno služiti i za ozračivanje sustava.
Na samom terenu u fazi postavljanja zasunskog okna potrebno je kote prilagoditi kotama
terena. Zasunsko okno je zaštićeno poklopcem od rebrastog lima.
Zdenci
Na niskotlačnoj mreži predviđaju se dva nova zdenca (Z4 i Z5), na krajevima podsustava,
(List 7). Predviđaju se bušeni zdenci u izvedbi pod zemljom kako je prikazano u nacrtima
(List 7). Kapaciteti zdenaca su procijenjeni na osnovu izdašnosti postojećih zdenaca koji su u
(zdenac KBZ-1 i zdenac Z-3) koji se nalaze van granica zahvata. Na osnovu izdašnosti
litološkog profila snimljenog prilikom bušenja gore navedenih zdenaca. Za točan proračun
34 lipanj 2016
potrebno je izvršiti bušenja na lokacijama predviđenih zdenaca radi definiranja litološkog

profila i izdašnosti pojedinih zdenaca, pa dubine bušenja i presjeke zdenaca prilagoditi
provedenim istražnim radovima.
Sve visinske kote na presjeku tipskog zdenca (List 7) su definirane u odnosu na relativnu kotu
terena (0.00 m).
U zdenac se smještaju potopljene crpke snage P = 9,3 kW (prikazane u poglavlju 6.

Hidraulički model sustava).
Lijevano željezne cijevi koje vode od crpke do komore zdenca su Ø80 mm, koje prelaze na
Ø160 mm u komori zdenca.
U komorama zdenaca su smješteni povratni ventili, zatvarači i mjerači protoke.
Zasunske komore
Na niskotlačnom sustavu nije bilo potrebe za izvođenjem zasunskih komora.
Muljni ispusti
Na NT mreži je predviđeno ukupno 1 muljni ispust. Pozicija je prikazana na situaciji na Listu

2. Postavlja se na mjestu vertikalnog loma cijevi u najnižoj točki. Predviđa se ručna
manipulacija muljnim ispustom prilikom odmuljivanja cijevi.
4.3 Mreža poljskih puteva
Da bi se moglo pristupiti zasunskim oknima sa traktorima i Typhoonima, potrebno je izraditi

pristupnu mrežu poljskih puteva. S obzirom da se za projektirano stanje, dio postojećih puteva
ukupne dužine 1297 m uklapa u trasu potrebno ih je dodatno urediti za buduće korištenje u
sustavu navodnjavanja. Ukupna dužina novih planiranih poljskih puteva je 3487 m i odnosi se
na pristupne puteve do zdenaca.
Situacija budućih poljskih puteva je dana na slici 4.3.1, karakteristični poprečni presjek
budućih poljskih putova na 4.3.2.
35 lipanj 2016
Slika 4.3:1 Situacija poljskih puteva
Ukupna dužina projektiranih poljskih puteva iznosi 4784 m.
Presjek kolnika novog poljskog puta je dan na narednoj slici:
Slika 4.3:2 Presjek kolnika budućih poljskih pristupnih puteva
36 lipanj 2016
5 DIMENZIONIRANJE MREŽE SUSTAVA ZA POVEĆANJE

POTREBE ZA NAVODNJAVANJEM
5.1 Dimenzioniranje zdenaca
Na osnovu litoloških profila postojećih zdenaca koji su u upotrebi (zdenac Z-8 i zdenac PZC-
1) i izvedenih istražno-eksploatacijskih zdenaca (zdenac KBZ-1 i zdenac Z-3) koji se nalaze
van granica zahvata, te obavljenih probnih crpljena, predlaže se za navedeno područje projekt
tipskog zdenca. Za potrebe navodnavanja predviđeno je ukupno osam zdenaca, od čega 6 na
VT (visokotlačnoj) mreži i 2 na NT (niskotlačnoj) mreži, s time da je zdenac Z–8 na VT
mreži IV postojeći. Nacrti tipskog zdenca su dani na Listu 7.
S obzirom da se predviđa izvedba još 7 zdenaca u neposrednoj blizini tj. na plohi cca 211,5
ha, može se pretpostaviti da će litološke prilike biti gotovo iste kao i na izvedenim zdencima
(Slika 2.2:1).
U prilogu 2 ''Tehničko izvješće o izvedbi istražno - eksploatacijskog zdenca KBZ-1 na

lokaciji Kriva Bara kod Osijeka“; lipanj 2008.g. prikazane su krivulje otpora i dijagram
ovisnosti izdašnosti o sniženju, konstruirani na temelju pokusnog crpljenja. Statička razina
podzemne vode u zdencu prije testiranja je iznosila 4,98 m (od ušća zdenca). Crpljenjem
stalnom količinom od Qk = 20,0 l/s postignuto je maksimalno sniženje razine vode od s =
3,195 m. Dinamička razina vode pri najvećoj crpnoj količini je iznosila 8,155 m (od ušća).
Rezultati provedenog pokusnog crpljenja poslužili su za proračun specifične izdašnosti
zdenca. Definirana je maksimalna izdašnost zdenca:
Qmax = 32,56 l/s

Qopt = 24,42 l/s
Optimalnim crpljenjem postizalo bi se sniženje razine vode u zdencu oko s = 4,00 m, odnosno
očekivana dinamička razina vode bi bila oko 8,50 m (od razine tla).
Za postojeći zdenac Z-8, na temelju podataka izmjerenih na terenu od strane korisnika

sustava, određen je radni protok u iznosu od 14 l/s.
Na temelju detaljno opisanih podataka prikazanih u 1.2. Geološke podloge i navedenih

podataka o izdašnostima, za potrebe ovog projekta usvojena je vrijednost izdašnosti novo
projektiranih zdenaca od 17 l/s.
37 lipanj 2016
Za svaku novu lokaciju zdenca trebalo bi obaviti litološko-geološke radove na bazi kojih će se
obaviti i geohidrološki radovi. Na taj način će se odrediti potrebne dubine i profili bušotine
odnosno izvedbe zdenca (zacjevljenje) i obaviti probna crpljenja. Tek na temelju probnih
crpljenja na lokaciji Poljoprivrednog instituta Osijek moguće je odrediti optimalan broj i
dubine projektiranih zdenaca.
Mjerodavna razina vode u zdencu
Kao mjerodavna statička razina vode u zdencima će se usvojiti kota vode jednaka vodostaju
Drave u Osijeku ~99%-tnog trajanja (H=80,56 m.n.m.; za period od 1946.-1999. g.; iz
elaborata ''Dodatak idejnom projektu sanacije uređenja plovnog puta r. Drave’’; Građevinski
fakultet Sveučilišta u Zagrebu, prosinac 2003.). Ako se na tu kotu vode nanese dinamičko
sniženje u zdencu za Q=17 l/s dobije se kota vode u zdencu 76,69 m.n.m.
Usvojena najniža kota vode u zdencu je H=76,69 m.n.m.
Inače, minimalna kota Drave zabilježena u periodu od 1982 do 2002 je Hmin=79.8 m.n.m.
5.2 Dimenzioniranje sustava
Odabir sustava navodnjavanja
Ukupno navodnjavana površina ovim projektom je 211,5 ha. Određena je površina od 128,74
ha za navodnjavanje kišenjem pomoću sustava Typhoon, 62,6 ha sustavom Linear i 20,16 ha
za navodnjavanje sustavom kap na kap.
U poglavlju 6. Hidraulički model sustava, navedene su vrijednosti preuzete iz kataloga
proizvođača i tipovi proizvoda za natapanje kišenjem:
1 Typhoon Bauer Rainstar, Serie E11, tip 100/380, Vector control A280 (slika
6.1:8),
2 Linear Valley, Universal (slika 6.1.5),
3 sustav kap na kap
38 lipanj 2016
Slika 5.2:1 Prikaz površina na kojima će se primijeniti sustavi navodnjavanja Linear,

Typhoon i kap na kap
Proračun potrebnog broja strojeva za natapanje:
Površina navodnjavana Typhoon-ima

P= 128,74 ha
Radni protok Typhoona Rainstar E11, 100/380

q= 15,32 l/s za prskalicu Ø25 mm
Radni tlak
T= ~ 8,0 bar za q=15,32 l/s
Hidromodul navodnjavanja:
Hm= 0,48 l/s/ha
Potreban broj Typhoona
n= 4,1 ~ 5 kom
Ukupni protok
q= * = 76,60 l/s; izdašnost zdenca: 17 l/s; broj zdenaca: n=
39 lipanj 2016
Površina navodnjavana Linear-ima

P= 40 ha
Radni protok Linear-a Valley (jednokrilnog)

q= 23 l/s za razmak rasprskivala 0.76-5.74 m
Radni tlak
T= 2 bar
Hm= 0,48 l/s/ha
Potreban broj Lineara
n= 0,835 ~ 1 kom
Ukupni protok
q= * = 23 l/s ; izdašnost zdenca: 17 l/s ; broj zdenaca: n=
Kao mjerodavno opterećenje sustava Typhoona odabiru se 5 uređaja sa istovremenim

protokom 15,32 l/s i minimalnim potrebnim radnim tlakom 8,0 bara.
Kao mjerodavno opterećenje sustava Lineara odabire se 1 uređaj sa istovremenim

protokom 23 l/s i minimalnim potrebnim radnim tlakom 2 bara.
40 lipanj 2016
Slika 5.2:2 Typhoon uređaj za navodnjavanje

.
41 lipanj 2016
Slika 5.2:3 Linear uređaj za navodnjavanje
Opis načina navodnjavanja
Za gore odabrana 5 Typhoona i veličinu parcele koju bi takav jedan Typhoon navodnjavao
300 x 75 m, dobije se da bi svaki od tih Typhoona trebao preći ~ 5700 m da bi se navodnilo
cijelo polje. Ako se uzme najveća brzina kretanja Typhoona iz tablice na slici 6.1:10 od 75
m/h, dobije se da bi grupi od pet uređaja trebalo ~ 7 dana da prijeđu cijelo polje (ako se uzme
12 satni obrok navodnjavanja). Ako se podijeli pripadni obrok navodnjavanja 11.7 mm sa 7
dana, dobije se prosječna visina oborine od 1.7 mm. Ako to usporedimo sa prosječnim
dnevnim visinama obroka za pojedine kulture, može se zaključiti da će odabrani uređaji
zadovoljavati potrebe za navodnjavanjem svih kultura u prosječnoj i sušnoj godini. Princip
načina navodnjavana sustavima Typhoon zahtjeva upotrebu traktora za promjenu pozicije
uređaja i izvlačenje uređaja sa role (od zasunskog okna), na polje. Način navodnjavanja je
prikazan na narednoj slici.
Slika 5.2:4 Prikaz načina navodnjavanja uređajima Typhoon

.
Zbog složene konfiguracije terena, navodnjavanje na području korištenja sustava Linear vršit
će se u dvije faze. U prvoj fazi se navodnjava površina od 40 ha, koju Linear zahvaća sa
maksimalnim rasponom konstrukcije od ~ 400 m, dok se u drugoj fazi nakon zakretanja
sustava na susjednu parcelu, površine 20 ha, vrši preslagivanje rasponske konstrukcije Linear-
42 lipanj 2016
a na potrebnih ~ 200 m. Mogućnost regulacije protoka na predviđenim Linearima je u

širokom rasponu do 88 l/s. Ukupna dužina kretanja jednog Lineara je ~1920 m. Projektirani
protok jednog Lineara (Tablica 6.1:3) je 23 l/s,a pripadna površina je 62,6 ha. Ako se
pretpostavi da se Linear kreće brzinom od 50 m/h, tada će mu biti potrebno da prijeđe cijelo
polje ~ 2 dana. Za projektirani protok jednog Lineara od 23 l/s i dvodnevno trajanje
navodnjavanja (2 x 18 h) dobije se prosječni obrok kišenja od 6.2 mm/dan, što uvelike
zadovoljava prosječne dnevne visine obroka za pojedine kulture. Naravno, obrok
navodnjavanja ovisi o brzini kretanja Lineara i rasprskivalima i treba ga odrediti u suradnji sa
prodavateljem opreme.
Slika 5.2:5 Smjer kretanja Lineara tokom jednog ciklusa navodnjavanja (u jednom danu,
18 h)
43 lipanj 2016
6 HIDRAULIČKI MODEL SUSTAVA
6.1 Prikaz hidrauličkog modela
Sustav navodnjavanja Poljoprivrednog instituta Osijek veličine 211,5 ha (List 2) je projektiran

na osnovu proračunatog bruto hidromodula navodnjavanja od 0,48 l/s/ha (za 18 satni obrok
navodnjavanja). Predviđeno je navodnjavanje sustavima Typhoon (slika 6.1:8)(128,74 ha),
Linear (slika 6.1:5) (62,6 ha) i sustavom kap na kap (20,16 ha). Korisnik sustava je dodatno
izrazio želju da se projektom predvidi mogućnost korištenja navodnjavanja sustavom kap na
kap. S obzirom da su sustavi Typhoon i Linear zahtjevniji po pitanju tlakova i protoka, tako je
sustav navodnjavanja dimenzioniran spram ta dva načina navodnjavanja, stoga je kap na kap
moguće primijeniti bilo gdje na tako dimenzioniranom sustavu.
Površine predviđene za navodnjavanje za svaki pojedini sustav dane su u potpoglavlju 5.2.

Dimenzioniranje sustava na slici 5.2:1. S obzirom da sustav Typhoon zahtjeva veće radne
tlakove (max 11 bara), jer je potrebno vršiti raspršivanje vode visoko u zrak, tako je sustav
razdijeljen na visokotlačni dio (visoki tlak – VT ~ 8 bara) i niskotlačni dio (niski tlak - NT ~ 2
bara). Za NT dio namijenjen za navodnjavanje pomoću Lineara nisu potrebni visoki tlakovi
jer je potrebno savladati visinsku razliku do horizontalnog razvodnog cjevovoda na
konstrukciji Lineara, koja iznosi cca 2-3m a voda dalje gravitacijski pada na tlo.
Također, NT dio sustava kap na kap ne zahtjeva tlakove veće od ~ 2 bara. Sustav ima ukupno
60 zasunskih okana, 5810 metara cijevi, 5 zasunskih komora, 10 muljnih ispusta, 8 zdenaca i
isto toliko crpki. Radi preglednosti cjelokupni sustav ćemo promatrati po podsustavima,
budući da je sustav projektiran prema izdašnosti zdenaca i maksimalnim mogućnostima
opskrbljivanja pojedine razgranate mreže. Sustav se dijeli na četiri podsustava, 3 VT
podsustava i 1 NT sustav. Podsustav I, II i IV spadaju pod VT, a podsustv III spada pod NT.
Podsustav I je priključen na zdenac Z1, Podsustav II je priključen na zdence Z2 i Z3 dok se u
sklopu podsustava IV nalaze postojeći zdenac Z8 i dva projektirana Z6 i Z7, cjevovod je
PEHD Ø200 mm (PN 10). Podsustav III je NT sustav (Linear) spojen na dva zdenca Z4 i Z5
sa cjevovodom PEHD Ø160 mm (PN 10). NT sustav (kap na kap) nalazi se kao ogranak u
sklopu VT podsustava IV, stoga je za potrebe sustava kap na kap osigurano jedno ZO s
reduciranim tlakom na ~ 2 bara.
Kao izvor vode za navodnjavanje predviđeno je korištenje vode iz podzemlja pomoću bušenih
zdenaca. Kapaciteti zdenaca su procijenjeni na osnovu izdašnosti postojećih zdenaca koji su u
(zdenac KBZ-1 i zdenac Z-3) koji se nalaze van granica zahvata. Na osnovu analize izdašnosti
litološkog profila snimljenog prilikom bušenja gore navedenih zdenaca. Za potrebe
44 lipanj 2016
navodnavanja predviđeno je ukupno osam zdenaca, od čega 6 na VT (visokotlačnoj) mreži i 2

na NT (niskotlačnoj) mreži, s time da je zdenac Z–8 na VT mreži IV postojeći. Nacrti tipskog
zdenca su dani na Listu 7.
Visokotlačni sustav
Kao što je već rečeno VT sustav ima predviđene cijevi PEHD Ø200 mm (PN 10). Osigurana
dubina ukopavanja mora biti veća od 1 m radi zaštite cijevi od prelaska mehanizacije i
strojeva. Prikaz karakterističnog presjeka cijevi je dan na Listu 9. Uz PEHD Ø200 mm (160)
(PN 10), u rovu je potrebno položiti i cijevi Ø50 mm za prolazak elektroopskrbnih radova
kojima se povezuju grupe zdenaca na istoj mreži, odnosno naponsko-frekventni pretvarači.
Cijevi za povezivanje naponsko-frekventnih pretvarača postavljaju se samo za grupe zdenaca
na istoj mreži.
Zasunske komore nalaze se na čvorovima cjevovoda, te je manipulacijom moguće

odjeljivanje magistralnih vodovova u slučaju kvara. Za tu potrebu zasunskih komora ima 5.
Manipulacija zasunima predviđena je kao manualna.
Na najnižim kotama cjevovoda predviđeni su muljni ispusti (poglavlje 4). Rad na

odmuljivanju sustava je predviđen kao manualni. Jedan dio sustava, na kojem se želi vršiti
odmuljivanje, se izolira zatvaranjem zasuna unutar zasunske komore tako da u izoliranom
dijelu cjevovoda bude barem jedan zdenac kojim će se osigurati protok u cjevovodu. Potom se
otvaranjem zasuna na muljnom ispustu vrši odmuljivanje cjevovoda u spremnik u samom
muljnom ispustu, dimenzija 1,6x0,6x0,6 m. Iz muljnog spremnika se mulj čisti pokretnom
crpkom. Na VT sustavu ima ukupno 6 zasebnih muljnih ispusta i 3 muljna ispusta koja se
nalaze u sklopu zasunskih komora.
Zasunsko okno za priključak sustava za navodnjavanje je predviđeno kao nadzemno,

smješteno unutar betonske cijevi promjera Ø1000 mm (poglavlje 4). Konstrukcija zasunskog
okna je dana na Listu 5. Na VT sustavu ima ukupno 54 zasunskih okana na razmaku od 75 m,
što je ujedno i srednja širina trake koju navodnjava Typhoon pri jednom prolazu. Zasunska
okna će ujedno služiti i za ozračivanje sustava.
Niskotlačni sustav
NT sustav ima predviđene cijevi PEHD Ø160 mm (PN 10). Osigurana dubina ukopavanja
mora biti veća od 1 m radi zaštite cijevi od prelaska mehanizacije i strojeva. Prikaz
karakterističnog presjeka cijevi je dan na Listu 9.
Zbog osiguranja od mogućnosti pojave tlakova većih od maksimalno dozvoljenih unutar

sustava (10 bara), u slučaju kada je crpni agregat u funkciji bez priključka potrošača, svaki
crpni agregat opremljen je sa ventilom za redukciju tlaka kojih za tu potrebu ima 8 koliko i
zdenaca. Manipulacija zasunima predviđena je kao manualna.
45 lipanj 2016
Na najnižim kotama cjevovoda predviđeni su muljni ispusti (poglavlje 4). Isti muljni ispust se
primjenjuje za VT i NT sustav, osim što je dovodni cjevovod kod NT Ø160 mm (PN 10) i
pripadni T-komad DN 160/100. Rad na odmuljivanju sustava je predviđen kao manualni. Na
NT sustavu ima ukupno 1 muljni ispust. Uz PEHD Ø160 mm (PN 10), u rovu je potrebno
položiti i cijevi Ø50 mm za prolazak elektroopskrbnih radova kojima se povezuju grupe
zdenaca na istoj mreži, odnosno naponsko-frekventni pretvarači. Cijevi za povezivanje
naponsko-frekventnih pretvarača postavljaju se samo za grupe zdenaca na istoj mreži.
Zasunsko okno za priključak sustava za navodnjavanje je predviđeno kao nadzemno,

smješteno unutar betonske cijevi promjera Ø1000 mm (poglavlje 4). Konstrukcija zasunskog
okna je dana na Listu 5, konstruktivno je isto kao i za VT osim što je T-komad reduciran sa
Ø160 mm na Ø110 mm. Cijevi do zasunskog okna su istog nazivnog tlaka kao i VT mreža
(PN 10). Na NT sustavu (Linear) ima ukupno 5 zasunskih okna na razmaku od 225 m, što je
ujedno i razmak koji zahtijeva dužinu cijevi od zasunskog okna do Lineara, minimalno 112,5
m. Kako Linear bude napredovao po polju, svakih 225 m pređenog puta će biti potrebno cijev
prikopčati na iduće okno. Kada uređaj dođe do kraja cjevovoda (do posljednjeg zasunskog
okna) potrebno ga je modularno presložiti i zaokrenuti oko posljednjeg zasunskog okna na
susjednu parcelu za 180 °, te navodnjavati u suprotnom smjeru. Zasunska okna će ujedno
služiti i za ozračivanje sustava.
a) Podsustav I b) Podsustav II
Slika 6.1:1 Shematski prikaz a) Podsustav I i b) Podsustav II
46 lipanj 2016
Podsustav IV
Slika 6.1:2 Shematski prikaz Podsustav IV
Niskotlačni sustav
Podsustav III
Slika 6.1:3 Shematski prikaz Podsustav III
47 lipanj 2016
Nadmorska visina cjevovoda

Tablica 6.1:1 Nadmorske visine cjevovoda
Podsustav Podsustav Podsustav
Podsustav
II III IV
I (m.n.m.)
(m.n.m.) (m.n.m.) (m.n.m.)
Z1 88.9 Z2 89.1 Z4 88.3 ZO27 90.1
ZO1 88.8 ZK_1 89.1 ZO22 88.3 ZO28 89.7
ZO2 88.6 ZO7 88.7 ZO23 88.8 ZO29 89.5
ZO3 88.8 ZO8 88.5 ZO24 89.1 ZO30 89.7
ZO4 88.6 ZO9 88.6 ZO25 89.2 ZK_3 89.9
ZO5 88.8 ZO10 88.2 ZO26 90.1 ZO31 89.9
ZO6 88.9 ZO11 88.7 Z5 90.3 ZO32 89.9
MAX 88.9 ZO12 89.7 MAX 90.3 ZO33 89.7
MIN 88.6 ZO13 89.5 MIN 88.3 ZO34 89.6
ΔH 0.3 ZO14 88.9 ΔH 2 ZO35 89.7
ZO15 88.9 ZO36 89.6
ZO16 88.8 ZO37 90.2
ZO17 88.7 ZO38 90.1
ZO18 88.7 ZO39 89.9
ZO19 88.5 ZO40 89.7
ZO20 88.7 ZO41 89.1
ZO21 88.8 ZO42 88.8
ZK_2 88.9 ZO43 88.8
Z3 88.9 ZO44 88.7
MAX 89.7 ZO45 89
MIN 88.2 ZK_4 90.4
ΔH 1.5 ZK_5 89.6
ZO46 89.8
ZO47 89.7
ZO48 90.3
ZO49 90.1
ZO50 90.5
ZO51 89.7
ZO52 89.1
ZO53 88.9
ZO54 89.2
ZO55 89.1
ZO56 89.3
ZO57 89.5
ZO58 89.6
ZO59 90.3
ZO60 90.7
MAX 90.7
MIN 88.7
ΔH 2
48 lipanj 2016
Sa geodetskog snimka terena očitane su vrijednosti nadmorskih visina kompletnog sustava

cijevi. Za podsustav I očitana je najniža kota 88,6 m.n.m., najviša kota 88,9 m.n.m. te ukupna
razlika u visini iznosi 0,3 m. Za podsustav II očitana je najniža kota 88,2 m.n.m., najviša kota
89,7 m.n.m. te ukupna razlika u visini iznosi 1,5 m. Za podsustav III očitana je najniža kota
88,3 m.n.m., najviša kota 90,3 m.n.m. te ukupna razlika u visini iznosi 2 m. Za podsustav IV
očitana je najniža kota 88,7 m.n.m., najviša kota 90,7 m.n.m. te ukupna razlika u visini iznosi
2 m. Ukupna razlika u visini cijelog sustava iznosi 2 m.
Mjerodavno opterećenje
Dimenzioniranje sustava načinjeno je pomoću hidrauličkog modela tečenja pod tlakom

izrađenog u računalnom programu EPANET; U.S. Enviromental Protection Agency. Za
sustav Typhoon (VT) odabran je tip uređaja Bauer Rainstar Typhoon Serie E11, tip 100/380,
Vector control A280 (slika 6.1.8), a za sustav Linear preuzet je Linear Valley, Universal
(slika 6.1.5). Prema tehničkim specifikacijama preuzetim iz kataloga proizvođača određeni su
mjerodavni protoci i tlakovi za dimenzioniranje sustava, na način:
Površina navodnjavana Typhoon-ima
P= 128,74 ha
Radni protok Typhoona Rainstar E11, 100/380

q= 15,32 l/s za prskalicu Ø25mm
Radni tlak
T= ~ 8,0 bar za q=15,32 l/s
Hm= 0,48 l/s/ha
Potreban broj Typhoona
n= 4,1 ~ 5 kom
Ukupni protok
q= * = 76,60 l/s; izdašnost zdenca: 17 l/s; broj zdenaca: n=
Niskotlačni sustav-Linear
Zbog složene konfiguracije terena, navodnjavanje na području korištenja sustava Linear vršit
će se u dvije faze. U prvoj fazi se navodnjava površina od 40 ha , koju Linear zahvaća sa
maksimalnim rasponom konstrukcije od ~ 400 m, dok se u drugoj fazi nakon zakretanja
49 lipanj 2016
sustava na susjednu parcelu, površine 20 ha, vrši preslagivanje rasponske konstrukcije Linear-
a na potrebnih ~ 200 m.
18 h)
Slika 6.1:5 Odabrani Linear uređaj za navodnjavanje
50 lipanj 2016
Za proračun mjerodavnog opterećenja uzet je nepovoljniji slučaj kada Linear navodnjava

površinom veću parcelu (40 ha).
Površina navodnjavana Linear-ima

P= 40 ha
Radni protok Linear-a Valley (jednokrilnog)

q= 23 l/s za razmak rasprskivala 0.76-5.74m
Radni tlak
T= 2 bar
Hm= 0,48 l/s/ha
Potreban broj Lineara
n= 0,835 ~ 1 kom
Ukupni protok
q= * = 23 l/s ; izdašnost zdenca: 17 l/s ; broj zdenaca: n=
Niskotlačni sustav-kap na kap
Postojeći sustav kap na kap koji se nalazi na području voćnjaka površine 20,16 ha, priključit
će se na ZO60 na kojem je osiguran potrebni tlak i protok. Izvidom stanja na terenu dobiveni
su podaci mjerodavnog protoka za postojeći sustav od 7 l/s. Obzirom da je taj dio sustava
postojeći preuzima se navedena vrijednost.
51 lipanj 2016
Slika 6.1:6 Pozicija ZO za priključak sustava kap na kap
Slika 6.1:7 Prikaz zasuna za kap na kap u voćnjaku
Za hidrauličko dimenzioniranje sustava navodnjavanja Typhoon korištena je, kao mjerodavna,

grupa od 5 uređaja sa ukupnim protokom 76,6 l/s, a za sustav Linear jedan uređaj sa ukupnim
protokom 23 l/s. Predviđeno je da bi se navodnjavanje, na VT sustavu, vršilo prostorno
ravnomjerno raspoređenim uređajima Typhoon duž cijelog polja, na način da je samo jedan
typhoon po zdencu. Tako je načinjeno i ispitivanje padova tlakova i brzina u cijevima, na
hidrauličkom modelu, premještanjem opterećenja od 15,32 l/s sa jednog kraja cjevovoda na
drugi. Na osnovu tako provedene analize na hidrauličkom modelu cjevovoda, odabrani su
profili cijevi, i procijenjen je maksimalni kapacitet cjevovoda (Tablica 6.1.3). Isto je
52 lipanj 2016
načinjeno za Linear na NT mreži, za mjerodavno opterećenje 23 l/s. Svi slučajevi manje

potrošnje će zadovoljavati po pitanju potrebnih tlakova, tako da nisu posebno analizirani.
Proračun gubitaka na cjevovodu
Za proračun linijskih gubitaka je upotrijebljena Darcy-Weisbach-ova jednadžba. Pogonska

hrapavost za sve cijevi je uzeta e=0,05 mm (PEHD cijevi). Proračun lokalnih gubitaka je
zanemaren, jer su lokalni gubici u odnosu na linijske zanemarivo mali.
Za proračun vodnih gubitaka, po preporukama prakse, uzete je vrijednost od 5 % - 15 %

ovisno o veličini sustava i tlakovima , u odnosu na potrošnju svakog podsustava i linearno su
raspoređeni po dužini cjevovoda. Gubici vode odnose se na razliku zahvaćene i isporučene
količine vode, odnosno predstavljaju zahvaćenu vodu koja ne stigne do krajnjeg korisnika.
Javljaju se duž čitavog vodoopskrbnog sustava, od vodozahvata pa sve do posljednjeg
hidranta kroz loše zasune i crpke, curenje na glavnim cjevovodima, osobito na ventilima i
spojnicama, kod glavnih cjevovoda koji nisu pravilno zaštićeni izolacijom, u crpnim
stanicama gdje često radi lošeg održavanja dolazi do curenja na spojevima i crpkama.
Količina gubitaka ovisi o: tlaku u mreži (pri većem tlaku je i veći gubitak), dotrajalosti
priključaka i vodoopskrbne mreže, o kvaliteti materijala, načinu izvedbe, nestabilnosti terena
kao što su klizišta i slijeganje, o hidrauličkim udarima, o nemarnom i nestručnom radu službe
za održavanje, o stupnju tehnološkog razvoja i opremljenosti vodoopskrbnog poduzeća, o
organizaciji rada, educiranosti i sl. Njihove vrijednosti dane se u donjoj tablici.
Tablica 6.1:2 Proračun gubitaka na cjevovodu
Podsustav I Podsustav II Podsustav III Podsustav IV

potrošnja [l/s] 15.32 30.64 23 37.64
zasunskih komora 0 2 0 3
zasunskih okana 6 15 5 34
Vod.gubitak [%] 0.05 (5%) 0.1 (10%) 0.05 (5%) 0.15 (15%)
Vod.gubitak suma [l/s] 0.9 3.06 1.15 5.6
v.g. zasunskog okna [l/s] 0.15 0.18 0.23 0.14
Ukupno potrošnja [l/s] 16.2 33.704 24.2 43.3
53 lipanj 2016
Rubni uvjeti spram potrošnje vode
Tablica 6.1:3 Rubni uvjeti spram potrošnje
Podsustav I Podsustav II Podsustav III Podsustav IV

zdenac Z1 Z2 Z3 Z4 Z5 Z6 Z7 Z8
izdašnost[l/s] 17.0 17.0 17.0 17.0 17.0 17.0 17.0 14.0
ukupna
17.0 34.0 34.0 48.0
izdašnost[l/s]
uređaj za 1
1 1 1 1 1 1 (kap
navodnjavan (Typhoon) (Typhoon) (Typhoon) (Linear) (Typhoon) (Typhoon) na
je kap)
potrošnja[l/s] 15.3 15.3 15.3 23.0 15.3 15.3 7.0
ZO-a 6 15 5 34
vodni
0.15 0.18 0.23 0.14
gubici[l/s]
ukupno
vodnih 0.9 3.06 1.15 5.64
gubitaka[l/s]
ukupna
16.2 33.7 24.2 43.3
potrošnja[l/s]
ukupna:
izdašnost[l/s] 1.05 1.01 1.41 1.11
/potrošnja[l/s]
ZADOVOLJAVA ZADOVOLJAVA ZADOVOLJAVA ZADOVOLJAVA
Mjerodavan protok za jedan Typhoon je 15,32 l/s, a potrebno ih je 5 da bi zadovoljili srednji

12 satni hidromodul navodnjavanja (Hm=0,48 l/s/ha; površina navodnjavanja 128,74 ha). To
znači da će na visokotlačnoj mreži mjerodavno biti 5 x 15,32 l/s =76,6 l/s.
Mjerodavno opterećenje je pet uređaja Typhoona koji navodnjavaju sa protocima 15,32 l/s, ali
raspoređeni po podsustavima, s tim da na podsustavu 1 radi jedan uređaj, a na podsustavima 2
i 4 po dva uređaja. Na podsustavu IV također je uzeta mogućnost spajanja sustava kap na kap
s prosječnom potrošnjom 7 l/s, istovremeno kad rade i Typhoon uređaji. Načinjeni hidraulički
proračun (EPANET), napravljen je u svrhu dobivanja najnižih mogućih tlakova pri radu i
veličina brzina u cijevima.
Niskotlačni sustav
Sustav Linear može raditi za protoke od 12 do 88 l/s što se može podešavati na samom
uređaju. Odabran je jedan Linear. Potrebni protok na Linearu da bi zadovoljio 18 satni
hidromodul navodnjavanja (Hm=0,48 l/s/ha; površina navodnjavanja 62,6 ha) je 23 l/s.
54 lipanj 2016
Mjerodavno opterećenje je jedan uređaj Linear koji istovremeno navodnjava sa protokom

23,0 l/s. Pretpostavlja se da će se uređajem navodnjavati kako je opisano u potpoglavlju 5.2.
Dimenzioniranje sustava. Načinjeni hidraulički proračun (EPANET), napravljen je u svrhu
dobivanja najnižih mogućih tlakova i veličina brzina u cijevima.
Rubni uvjeti spram tlakova
Prema tehničkim specifikacijama za odabrani uređaj, Typhoon Rainstar E11, 100/380, kao
rubni uvjet zadan je tlak priključenja. Za odabranu širinu trake navodnjavanja od 75 m,
potreban radni tlak priključenja Typhoon uređaja određen je prema dijagramu 6.1.1. i iznosi ~
8 bara. Uređaj se može priključiti sve do minimalne vrijednosti tlaka priključenja od 5,5 bara,
ali u takvim slučajevima onemogućena je upotreba mlaznica (zbog nedovoljne širine trake
navodnjavanja), te se predlaže umjesto mlaznica upotreba „kišnog krila“.
Slika 6.1:8 Tehničke specifikacije Typhoon Rainstar
Dijagram 6.1:1 Tehničke specifikacije za tlak priključenja
55 lipanj 2016
Prema tehničkim specifikacijama odabrana je i vrijednost korištenih mlaznica za Typhoon

uređaj. Za odabranu širinu trake navodnjavanja od 75 m, određene su prema dijagramu 6.1.2.
potrebne su širine mlaznica od 25 mm.
Dijagram 6.1:2 Tehničke specifikacije za odabir mlaznica
Slika 6.1:9 Tehničke specifikacije mlaznica za sustav Typhoon
Iz tehničkih specifikacija (slika 6.1:9 ) za odabranu širinu mlaznice 25 mm, očitava se rubni
uvjet za potrošnju i rubni uvjet za minimalni tlak. Da bi sustav funkcionirao potrebno je
osigurati radni tlak od 5,5 bara na mlaznicama uređaja. Pri navedenom tlaku sustav ima
radijus navodnjavanja od ~ 55 m. Navedeni radijus omogućava navodnjavanje širine trake od
75 m sa potrebnim preklapanjem traka.
56 lipanj 2016
Niskotlačni sustav
Niskotlačni dio sustava namijenjen navodnjavanju pomoću Lineara, nema potrebu za visokim
tlakovima jer je potrebno savladati visinsku razliku do horizontalnog razvodnog cjevovoda na
konstrukciji Lineara, što je cca 2-3m , nakon toga voda gravitacijski pada na tlo. Navedene
tvrdnje su potkrepljene tehničkim specifikacijama proizvođača.
Slika 6.1:10 Tehničke specifikacije mlaznica za sustav Linear
Crpke -Q/H dijagrami
Crpke su osnovni element crpne stanice, kojima je podređena njena cjelokupna konfiguracija i
konstrukcija. Crpka, odgovarajućeg kapaciteta i visine dizanja, s pogonskim strojem (u
pravilu elektromotorom) određene snage i postoljem, zajedno čine crpni agregat.
U vodoopskrbi se uglavnom koriste centrifugalne crpke, koje rade na principu transmisije

centrifugalne sile na masu vode u energiju njenog strujanja (dizanja) kroz cjevovod.
Kapaciteti centrifugalnih crpki su od nekoliko do više stotina litara u sekundi, s visinom
dizanja također do nekoliko stotina metara. Podjela centrifugalnih crpki moguća je po
različitim kriterijima, kao npr. prema:
1. broju okretnih kola: jednostupanjske i višestupanjske,

2. priključku usisne cijevi: radijalne, aksijalne i mješovite,
3. položaju elektromotora: u suhom (suhe izvedbe) i u mokrom (mokre izvedbe,
potopljene, uronjene ili podvodne),
4. položaju osi crpke: horizontalne i vertikalne,
57 lipanj 2016
5. visini dizanja vode, H [m]: niskotlačne, H < 80 [m], srednjetlačne, 80 < H < 200
[m] i visokoltlačne, H > 200 [m]. [7]
Aksijalne crpke
Kod aksijalnih crpki radno kolo sastoji se od ravno otvorenih lopatica sličnih brodskom
propeleru. Osjetljivije su od radijalnih, a najbolju efikasnost postižu unutar uskog područja
visine dizanja. Mogu svladati dinamičke visine 1-8 m, s kapacitetom do 8 m3/s. Jednostavne
je konstrukcije i zahtijeva malo prostora. Koriste jeftinije motore velikih brzina okretanja.
Kapacitet ima naglo opada iznad projektne visine dizanja, a tada naglo raste i potrebna snaga.
[8]
Poluaksijalne crpke
Poluaksijalne crpke razvijaju tlak preko akcije podizanja i centrifugalne sile rotora. Za
crpljenje većih protoka na relativno male visine dizanja. U odnosu na aksijalne efikasnije su
na većem rasponu visina dizanja i kod većih visina 3-25 m. Omogućuju transport sitnog
nanosa i naplavina. [8]
Radijalne crpke
Radijalne crpke razvijaju tlak za podizanje vode uglavnom na principu akcije centrifugalne
sile. Efikasno funkcioniraju kod srednjih i velikih visina dizanja 6-60 m. Mogu transportirati
velike količine nanosa. Crpke upotrjebljene u izradi ovog projektnog rješenja također su
radijalnog tipa sa pogonskim elektromotorom P = 22 kW za VT i P = 9,3 kW za NT. [8]
Visokotlačne crpke
Potreban max pogonski tlak za Bauer Rainstar Typhoon Serie E11, tip 100/380, Vector
control A280:
p = 6,5 bara (~ 66,5 m v. s.) na zasunskim oknima
Potrebna geodetska visina dizanja vode (kota terena 88,8 m.n.m.):
Hg = 66,5 + 12,11 m = 78,61 m
Pretpostavljeni linijski i lokalni gubici će iznose ~ 10% geodetske visine dizanja Hg.
POTREBNA MANOMETARSKA VISINA DIZANJA

H max = Hg + ∆hl + ∆hlok = 78,61 + 7,86 = 86,47 m (~ 87 m)
Za navedene pogonske zahtjeve odabrana je Q/H linija potopljene crpke sa pogonskim

elektromotorom P = 22 kW sa prikazom osnovnih dimenzija danim na slici 6.1:10.
58 lipanj 2016
Niskotlačne crpke
Potreban max pogonski tlak za Linear Valley:
p = 2 bara (~20,5 m v. s.) na zasunskim oknima
Potrebna geodetska visina dizanja vode
Hg = 20,5 + 12,11 m = 32,61 m
Pretpostavljeni linijski i lokalni gubici iznose ~ 10% geodetske visine dizanja Hg.
POTREBNA MANOMETARSKA VISINA DIZANJA

Hmax = Hg + ∆hl + ∆hlok = 32,61 + 3,26 = 35,87 m (~ 36 m)
Za navedene pogonske zahtjeve odabrana je Q/H linija potopljene crpke sa pogonskim

elektromotorom P = 9,3 kW sa prikazom osnovnih dimenzija danim na slici 6.1:11.
U nastavku su dani Q/H dijagrami za odabrane tipove crpki.
Pri odabiru crpnog agregata preporuča se obaviti ponudbene elaborate od nekoliko

proizvođača u cilju postizanja što povoljnijih pogonskih i eksploatacijskih troškova.
Crpni agregati koji se ugrađuju u kolone zdenaca su vertikalne bunarske višestupanjske crpke
za pitke vode s kućištem, radnim kolima i osovinom izrađenim od nehrđajućeg čelika, s
potopnim motorom za maksimalne temperature crpnog medija do 30 °C. Svaki crpni agregat
ima svoj naponsko-frekventni pretvarač Xylem Hydrovar ugrađen u upravljački ormarić i
transmiter tlaka koji se spaja na tlačni cjevovod.
Time se omogućuje njihova neovisnost, odnosno kvarom jednog crpnog agregata ili
frekventnog pretvarača sustav i dalje nastavlja regulirano obavljati zadaću s drugim crpnim
agregatom, osim za slučaj podsustava I budući da on raspolaže samo sa jednim zdencem i
jednim crpnim agregatom. Frekventni pretvarači su međusobno povezani RS-485
komunikacijom, tako da nije potrebna vanjska elektronika za određivanje vodećeg crpnog
agregata, već frekventni pretvarači međusobno sinkronizirano rade, izmjenjuju vodeći crpni
agregat svakih 12 sati (moguće podešavanje 1 - 100 sati), te uključuju drugi crpni agregat u
slučaju kvara jednog od njih. Radni tlak se podešava putem frekventnog pretvarača Xylem
Hydrovar. Preko LCD displaya i kontrolnih tipki postavljaju se radni parametri, konstantni
izlazni tlak, povišenje izlaznog tlaka, itd.
U sustavu VT navodnjavanja startaju oba crpna agregata sinkronom brzinom, povećanjem

potrošnje (smanjenjem tlaka, otvaranjem zasunskih okana) automatski se povećava broj
okretaja oba crpna agregata što osigurava ravnomjerno opterećenje crpnih zdenaca i crpnih
agregata. Smanjenjem potrošnje (povećanjem tlaka) smanjuje se brzina oba crpna agregata.
59 lipanj 2016
Slika 6.1:11 Q/H dijagrami za potopljene crpke za VT, P = 22 kW

.
60 lipanj 2016
Crpka je sljedećih karakteristika:

- Q = 17 l/s
- H = 87 m
- nominalni napon: 3×380 V
- nominalna frekvencija: 50 Hz
- maksimalna snaga: P = 22 kW
- maksimalna struja: 47.3 A
- maksimalni broj okretaja: n = 2865 min-1
- minimalna efikasnost: 74.86%
- pogonski motor: IP68
- klasa izolacije: Y
- tlačni priključak: Rp3
- s nepovratnim ventilom Rp3
- s plaštom za hlađenje motora i usisnim filtrom
- s 30 m potopnog kabela H07RN-F presjeka 4×6 mm2
- vanjski promjer crpnog agregata s plaštom: Ø 200 mm
- duljina crpnog agregata s motorom, plaštom i filtrom: 3255 mm
- težina crpnog agregata s motorom i plaštom bez kabela: 114 kg
- maksimalna dopuštena količina pijeska u vodi: 100 g/m3
Materijali:
- tlačno kućište: lijevani nehrđajući čelik EN 10213-4 – GX5CrNi19-10 (1.4308)
- radno kolo: nehrđajući čelik EN 10088-1 – X5CrNi18-10 (1.4301)
- vratilo: nehrđajući čelik EN 10088-1 – X17CrNi16-2 (1.4057)
- elastomeri: EPDM
- čahura osovine: tungsten karbid
- potisni ležaj: PTFE+grafit
61 lipanj 2016
Slika 6.1:12 Q/H dijagrami za potopljene crpke za NT, P =9,3 kW.
62 lipanj 2016
Crpka je slijedećih karakteristika:

- Q = 17 l/s
- H = 36.1 m
- nominalni napon: 3×400 V
- nominalna frekvencija: 50 Hz
- maksimalna snaga: P = 9.3 kW
- maksimalna struja: 20.5 A
- maksimalni broj okretaja: n = 2840 min-1
- minimalna efikasnost: 74.5%
- pogonski motor: IP68
- klasa izolacije: Y
- tlačni priključak: Rp3
- s nepovratnim ventilom Rp3
- s plaštom za hlađenje motora i usisnim filtrom
- s 30 m potopnog kabela H07RN-F presjeka 4×4 mm2
- vanjski promjer crpnog agregata s plaštom: Ø 200 mm
- duljina crpnog agregata s motorom, plaštom i filtrom: 2065 mm
- težina crpnog agregata s motorom i plaštom bez kabela: 75 kg
- maksimalna dopuštena količina pijeska u vodi: 100 g/m3
Materijali:
- tlačno kućište: lijevani nehrđajući čelik EN 10213-4 – GX5CrNi19-10 (1.4308)
- radno kolo: nehrđajući čelik EN 10088-1 – X5CrNi18-10 (1.4301)
- vratilo: nehrđajući čelik EN 10088-1 – X17CrNi16-2 (1.4057)
- elastomeri: EPDM
- čahura osovine: tungsten karbid
- potisni ležaj: PTFE+grafit
Zdenci-razina vodnog lica
Mjerodavna razina vode u zdencima je definirana u poglavlju 2.2, H=76,69 m.n.m.
Mjerodavne brzine u cijevima
Kao kriterij odabira profila cijevi biti će brzine u cijevima koje su prema preporukama između
0,5 m/s i 2 m/s.
63 lipanj 2016
6.2 Analiza hidrauličkog modela

Podsustav I
a) b)
c)
Slika 6.2:1 Prikaz a) visinskih kota i dužina cjevovoda podsustava I, te rezultata

hidrauličkog proračuna za b) potrošač u ZO1 i c) potrošač u ZO6
64 lipanj 2016
a)
65 lipanj 2016
b)
c)
Slika 6.2:2 Grafički prikaz rezultata hidrauličkog proračuna podsustava I za, a) odnos
tlakova za potrošnju u svim čvorovima, b) raspodjela protoka za potrošnju u svim čvorovima i
c) raspodjela brzina za potrošnju u svim čvorovima
66 lipanj 2016
Zaključak
Analizom podsustava I, na način da se u svim čvorovima naizmjence priključuje Typhoon

čime je vrijednost maksimalna potrošnja pomiče od ZO1 do ZO6 15,32 l/s, očitava se najniži
tlak 7,87 bara u ZO6 (Slika 6.2:2b). ZO6 se nalazi na najvišoj koti i najudaljenije od mjesta
opskrbe tj. zdenca (Slika 6.2:1a), pa se prilikom maksimalne potrošnje u tom čvoru javljaju i
najveći gubici tlaka. Maksimalni tlak unutar podsustava ne prelazi granične vrijednosti od 10
bara. Razlog tome je i upotreba ventila za redukciju tlaka koji ne dozvoljava unutar sustava
veći tlak od 8.5 bara. Najveći tlak javlja se na najnižoj koti u ZO2 za potrošnju u ZO1 i iznosi
8 bara.
Zbog osiguranja od mogućnosti pojave radnih tlakova većih od maksimalno dozvoljenih

tlakova unutar podsustava, u slučaju kada je crpni agregat u funkciji bez priključka potrošača
(tlakovi iznad 16 bara), crpni agregat opremljen je sa ventilom za redukciju tlaka.
Brzine pri maksimalnoj potrošnji ne prelaze maksimalnu dozvoljenu brzinu od 2 m/s. Najveće
brzine se javljaju na mjestima priključenja potrošača (Slika 6.2:2c). U dovodnim cijevima,
dalje od pozicije priključenja potrošača, su brzine manje od 0,6 m/s, ali s obzirom da se
premještanjem Typhoona omogućuje pojava povećanih brzina u svim cijevima, ne postoji
opasnost od pojačanog taloženja na stjenkama cijevi.
67 lipanj 2016
Podsustav II
a) b)
c)
68 lipanj 2016
Slika 6.2:3 Prikaz a) visinskih kota i dužina cjevovoda podsustava II, te rezultata
hidrauličkog proračuna za b) potrošače u ZO13 i ZO21 i c) potrošače u ZO20 i ZO21
69 lipanj 2016
a)
70 lipanj 2016
b)
c)
Slika 6.2:4 Grafički prikaz rezultata hidrauličkog proračuna podsustava II-1 za, a) odnos
71 lipanj 2016
a)
72 lipanj 2016
b)
c)
73 lipanj 2016
a)
74 lipanj 2016
b)
c)
Slika 6.2:6 Grafički prikaz rezultata hidrauličkog proračuna podsustava II-3 sa dva
potrošača za, a) odnos tlakova za potrošnju u svim čvorovima, b) raspodjela protoka za
potrošnju u svim čvorovima i c) raspodjela brzina za potrošnju u svim čvorovima
75 lipanj 2016
Zaključak
Mjerodavno opterećenje podsustava II su dva uređaja Typhoon koji navodnjavanju sa

protokom 15,32 l/s, iz toga proizlazi ukupna potrošnja vode u sustavu od 30,64 l/s. Sukladno
mjerodavnom opterećenju provedena je analiza sa dva varijantna rješenja.
U prvoj varijanti analizirana je situacija kada uređaji rade odvojeno, jedan uređaj na grani II-1
i jedan uređaj na grani II-3 (Slika 6.2:3b), na način da se u svim čvorovima grane II-1 i II-3
naizmjence dodaje vrijednost maksimalne potrošnje 15,32 l/s. Očitava se za granu II-1 najniži
tlak ~ 7,51 bara u ZO12 (Slika 6.2:4a) i za granu II-3 najniži tlak ~ 7,48 bara u ZO21 (Slika
6.2:5a). ZO12 i ZO21 se nalaze na najvišim kotama (Slika 6.2:3a), pa se prilikom
maksimalne potrošnje u tim čvorovima javljaju i najveći gubici tlaka. Očitane vrijednosti
nešto su niže od potrebnih vrijednosti za tlak priključenja od ~ 8 bara za odabrani tip
Typhoona, ali ispunjen je rubni uvjet na krajnjoj točki Typhoon sustava, (mlaznici) gdje je
osiguran potrebni minimalni tlak od 5,5 bara. Maksimalne tlačne visine unutar podsustava II
ne prelaze maksimalni dozvoljeni tlak od 10 bara. Najveći tlak na grani II-1 javlja se na
najnižoj koti u ZO10 za potrošnju u ZO13 i ima vrijednost od ~ 7,67 bara. Najveći tlak na
grani II-3 javlja se na najnižoj koti u ZO19 za potrošnju u ZK_3 i ima vrijednost od ~ 7,67
bara.
U drugoj varijanti analizirana je situacija kada oba uređaja rade paralelno, jedan za drugim, na
istoj grani tj. na grani II-3 (Slika 6.2:3c). Na taj način grana II-1 je u „mirovanju“, vrijednosti
na ZO-ima ne prelaze granice maksimalnih i minimalnih tlakova. Na grani II-3 javljaju se niži
tlakovi od tlakova iz prve varijante. Najniži tlakovi se javljaju za spoj Typhoon uređaja u
zadnjim zasunskim oknima, ZO20 i ZO21 i za ZO21 tlak iznosi 7,14 bara. Maksimalni tlak
iznosi ~ 7,61 bara i javlja se u ZO19 s potrošnjom u čvoru ZO14.
Analizirajući oba varijantna rješenja za optimalno varijantno rješenje, izabrano je ono u kojem
uređaji rade odvojeno, svaki na svojoj grani. Na taj način omogućena je nesmetana upotreba
Typhoon uređaja s prskalicom u optimalnoj širini navodnjavanja od 75 m. Drugim
varijantnim rješenjem pokazano je kako sustav podnosi i paralelan rad Typhoon uređaja,
jedan za drugim, ali zbog nedostatka tlakova upitna je optimalna širina navodnjavanja od 75
m. U zamjenu za sustav s prskalicom predlaže se upotreba „kišnog krila“, čija upotreba
dozvoljava nešto niže tlakove.

tlakova unutar podsustava, u slučaju kada su crpni agregati u funkciji bez priključka potrošača
(tlakovi iznad 16 bara), crpni agregati su opremljeni sa ventilom za redukciju tlaka.
brzine se javljaju na mjestima priključenja potrošača (Slika 6.2:4c i Slika 6.2:5c). U
dovodnim cijevima, dalje od pozicije priključenja potrošača, su brzine manje od 0,6 m/s, ali s
obzirom da se premještanjem Typhoona omogućuje pojava povećanih brzina u svim cijevima,
ne postoji opasnost od pojačanog taloženja na stjenkama cijevi.
76 lipanj 2016
Podsustav IV
a)
b)
77 lipanj 2016
c)
78 lipanj 2016
79 lipanj 2016
Slika 6.2:7 Prikaz a) visinskih kota i dužina cjevovoda podsustava IV, te rezultata
hidrauličkog proračuna za b) potrošače u ZO27 i ZO59 i c) potrošače u ZO58 i ZO59
80 lipanj 2016
a)
81 lipanj 2016
b)
82 lipanj 2016
c)
Slika 6.2:8 Grafički prikaz podsustava IV grane 1 i 2 sa jednim potrošačem za, a) odnos
83 lipanj 2016
a)
84 lipanj 2016
b)
85 lipanj 2016
c)
Slika 6.2:9 Grafički prikaz hidrauličkog proračuna za podsustava IV grane 4 i 5 sa jednim

potrošačem za, a) odnos tlakova za potrošnju u svim čvorovima, b) raspodjela protoka za
potrošnju u svim čvorovima i c) raspodjela brzina za potrošnju u svim čvorovima
86 lipanj 2016
Zaključak
Mjerodavno opterećenje podsustava IV su dva uređaja Typhoon koji navodnjavanju sa

protokom 15,32 l/s i sustav kap na kap sa protokom od ~ 7 l/s, iz toga proizlazi ukupna
potrošnja vode u sustavu od 37,64 l/s. Sukladno mjerodavnom opterećenju provedena je
analiza sa dva varijantna rješenja.
U prvoj varijanti analizirana je situacija kada uređaji rade odvojeno, jedan uređaj na granama
IV-1 i IV-2, jedan uređaj na granama IV-4 i IV-5 (Slika 6.2:7b), na način da se u svim
čvorovima grana naizmjence dodaje vrijednost maksimalne potrošnje 15,32 l/s. Očitava se za
grane 1 i 2 najniži tlak 8,15 bara u ZO27 (Slika 6.2:8a) i za grane 4 i 5 najniži tlak 7,95 bara u
ZO259 (Slika 6.2:9a). ZO27 i ZO59 se nalaze najudaljenije od mjesta opskrbe tj. zdenca
(Slika 6.2:7b), pa se prilikom maksimalne potrošnje u tim čvorovima javljaju i najveći gubici
tlaka. Maksimalni tlakovi unutar podsustava IV ne prelaze maksimalni dozvoljeni tlak od 10
bara. Najveći tlak na granama 1 i 2 javlja se na najnižoj koti u ZO29 za potrošnju u ZO40 i
iznosi 8,37 bara. Najveći tlak na granama 4 i 5 javlja se na najnižoj koti u ZO43 za potrošnju
u ZO59 i iznosi 8,36 bara.
U drugoj varijanti analizirana je situacija kada oba uređaja rade paralelno, jedan za drugim, na
istoj grani tj. na grani IV-5 (Slika 6.2:7c). Na taj način ostale grane su u „mirovanju“, i
vrijednosti na ZO-ima ne prelaze granice maksimalnih i minimalnih tlakova. Na grani IV-5
javljaju se niži tlakovi od tlakova iz prve varijante. Najniži tlak se javlja za spoj Typhoona u
zadnjim zasunskim oknima, ZO58 i ZO59 i za najudaljenije ZO tlak iznosi 6,96 bara.
Maksimalna tlak iznosi ~ 8,31 bara i javlja se u ZO36 s potrošnjom u čvorovima ZO58 i
ZO59.
Analizirajući oba varijantna rješenja za optimalno varijantno rješenje, izabrano je ono u kojem
uređaji rade odvojeno, svaki na svojoj grani. Na taj način omogućena je nesmetana upotreba
Typhoon uređaja s prskalicom u optimalnoj širini navodnjavanja od 75 m. Drugim
varijantnim rješenjem pokazano je kako sustav podnosi i paralelan rad Typhoon uređaja,
jedan za drugim, ali zbog nedostatka tlaka upitna je optimalna širina navodnjavanja od 75 m.
U zamjenu za sustav s prskalicom predlaže se upotreba „kišnog krila“, čija upotreba
dozvoljava nešto niže tlakove.
Uz sve navedeno, treba uzeti u obzir da je hidraulički proračun za podsustav IV napravljen za

najnepovoljniji slučaj, kada je sustav dodatno opterećen sustavom kap na kap. Budući da
zbog obroka navodnjavanja za navedene parcele sustav ne mora nužno uvijek biti pod
maksimalnim opterećenjem, u slučajevima kada se izostavi jedan potrošač iz sustava, sustav
uvelike zadovoljava potrebne tlakove.

tlakova unutar podsustava, u slučaju kada su crpni agregati u funkciji bez priključka potrošača
(tlakovi iznad 16 bara), crpni agregati su opremljeni sa ventilom za redukciju tlaka.
87 lipanj 2016
brzine se javljaju na mjestima priključenja potrošača (Slika 6.2:8c i Slika 6.2:9c). U
dovodnim cijevima, dalje od pozicije priključenja potrošača, su brzine manje od 0,6 m/s, ali s
obzirom da se premještanjem Typhoona omogućuje pojava povećanih brzina u svim cijevima,
ne postoji opasnost od pojačanog taloženja na stjenkama cijevi.
Niskotlačni sustav
Podsustav III
a)
b)
88 lipanj 2016
Slika 6.2:10 Prikaz a) visinskih kota i dužina cjevovoda podsustava III, te rezultata
hidrauličkog proračuna za b) potrošač u ZO24
89 lipanj 2016
a)
90 lipanj 2016
b)
c)
Slika 6.2:11 Grafički prikaz hidrauličkog proračuna za podsustava III sa jednim potrošačem
za, a) odnos tlakova za potrošnju u svim čvorovima, b) raspodjela protoka za potrošnju u svim
čvorovima i c) raspodjela brzina za potrošnju u svim čvorovima
91 lipanj 2016
Zaključak
Analizom podsustava III, na način da se u svim čvorovima naizmjence dodaje vrijednost

maksimalne potrošnje 15,32 l/s, očitava se najniži tlak ~ 3,22 bara u ZO26 (Slika 6.2:10a).
ZO26 se nalazi na najvišoj koti i najudaljenije od mjesta opskrbe tj. zdenca (Slika 6.2:10a), pa
se prilikom maksimalne potrošnje u tom čvoru javljaju i najveći gubici tlaka. Maksimalni
tlakovi unutar podsustava III ne prelaze maksimalne tlakove od 10 bara. Najveći tlakovi
javljaju se na najnižoj koti u ZO22 za potrošnju u ZO26 i ne prelazi vrijednost od 3,71 bara.

tlakova unutar podsustava, u slučaju kada je crpni agregat u funkciji bez priključka potrošača
(tlakovi iznad 16 bara), crpni agregat opremljen je sa ventilom za redukciju tlaka.
brzine se javljaju na mjestima priključenja potrošača (Slika 6.2:11c). U dovodnim cijevima,
dalje od pozicije priključenja potrošača, su brzine manje od 0,6 m/s, ali s obzirom da se
premještanjem Typhoona omogućuje pojava povećanih brzina u svim cijevima, ne postoji
opasnost od pojačanog taloženja na stjenkama cijevi.
92 lipanj 2016
7 SIGURNOSNI TEHNIČKI UVJETI KORIŠTENJA SUSTAVA

NAVODNJAVANJA SPRAM VISOKONAPONSKE MREŽE
Područjem Poljoprivrednog instituta Osijek na kojem je projektiran sustav navodnjavanja

prolaze trase visokonaponskih vodova DV 110 kV Osijek 3 – Osijek 2, DV 110 kV
Ernestinovo – Osijek 2/1, DV 35 kV Osijek 2 –Ernestinovo, DV 110 kV Ernestinovo – Osijek
2/2, DV 2x400 kV KKE Osijek – Ernestinovo za koje su izdani posebni uvjeti građenja u
kojima su propisani određeni uvjeti korištenja sustava. S tim u vezi, propisane su
odgovarajuće sigurnosne visine i sigurnosne udaljenosti operativne zone oko opreme za
navodnjavanje, kada je ona u funkciji, odnosno u trenutku navodnjavanja, i visokonaponske
mreže.
Sigurnosna visina definirana je kao najmanja dopuštena vertikalna udaljenost vodiča, odnosno
dijelova pod naponom od zemlje ili nekog drugog objekta pri temperaturi +40 °C, odnosno pri
temperaturi -5 °C s normalnim dodatnim opterećenjem bez vjetra.
Sigurnosna udaljenost definirana je kao najmanja dopuštena udaljenost vodiča, odnosno
dijelova pod naponom od zemlje ili nekog drugog objekta u bilo kojem pravcu pri temperaturi
+40 °C, odnosno pri temperaturi -5 °C s normalnim dodatnim opterećenjem bez vjetra.
Prema posebnim uvjetima kod korištenja opreme za navodnjavanje, sigurnosna horizontalna
udaljenost uređaja za navodnjavanje od faznih vodiča DV 400 kV mora iznositi najmanje 5,5
m, odnosno najmanje 3,0 m od faznih vodiča DV 110 kV, te najmanje 2,0 m, od faznih vodiča
DV 35 kV.
Kod sigurnosnih udaljenosti operativne zone oko opreme za navodnjavanje, kada je ona u
funkciji, odnosno u trenutku navodnjavanja, mikroklima vode ili mlazovi vode koje stvaraju
predmetni uređaji za navodnjavanje moraju biti na vertikalnoj sigurnosnoj udaljenosti faznih
vodiča i stupova DV 35 kV najmanje 2,0 m, od faznih vodiča i stupova DV 110 kV najmanje
3,0 m, a od faznih vodiča i stupova DV 400 kV najmanje 5,5 m.
Prema uputama proizvođača opreme za navodnjavanje za visokotlačni sustav Typhoon

sigurnosne udaljenosti od visokonaponskih kablova su postignute ukoliko su vrijednosti
visina mlaza vode manje od vrijednosti propisanih u tablici na slici 7:1.
93 lipanj 2016
Slika 7:1 Sigurnosne udaljenosti visine mlaza vode u metrima, mjereno od tla
Oznaka ZR predstavlja sigurnosnu udaljenost od visokonaponskih vodova, prilikom

navodnjavanja, odnosno špricanja, pitkom vodom ili običnom vodom, dok oznaka ZG
predstavlja sigurnosnu udaljenost od visokonaponskih vodova prilikom navodnjavanja,
odnosno špricanja, vodom s fertilizatorima. Oznaka H predstavlja minimalnu udaljenost
između gornjeg ruba rasprskivala i visokonaponskog vodiča prilikom prolaska ispod
dalekovoda.
Prikazane sigurnosne udaljenosti u tablici na slici 7:1 su za promjere mlaznice od 26 mm i 36

mm za protoke od 50 m3/h i 100 m3/h pri tlaku od 5 bara. Za veće radne tlakove sigurnosne
udaljenosti se trebaju povećati za 2 m.
94 lipanj 2016
8 TROŠKOVNIK
Količina Jed. cijena
RBr Opis stavke JM Iznos (kn)
(JM) (kn/JM)
1 PRIPREMNI I ZAVRŠNI RADOVI 89.552.50
1.1 Strojno krčenje šiblja i raslinja. Raslinje se reže

što bliže tlu. Srušeno raslinje se ručno izvlači
izvan mjesta rada, krešu se sitnije grane, izvlači
na privremenu deponiju. Krupne grane i stabla
se režu na komade duljine 1 m, za ogrjev ili u
druge svrhe te odvoze s gradilišta. Obračun se
vrši prema m2 iskrčene površine mjerenjem na
terenu. m2 2500 4.00 10.000.00
1.2. Uklanjanje postojeće ograde na parcelama prije

zahvata. Radom je obuhvaćena demontaža, i po
potrebi montaža na novim granicama ili
skladištenje.
m1 2580 4.00 10.320.00
1.3 Iskolčenje trase tlačnog cjevovoda s

pripadajućim objektima i osiguranje iskolčenih
osi.
Radom su obuhvaćena sva geodetska mjerenja,
kojima se podaci iz projekta prenose na teren,
osiguranje osi iskolčene trase, obnavljanje i
održavanje iskolčenih oznaka na terenu za sve
vrijeme građenja. Osim osi trase, izvođač je
dužan osigurati poligonske točke i repere na
isti ili sličan način kao os trase.
U jediničnu cijenu uključiti i izradu Elaborata
iskolčenja. m1 5810 3.00 17.430.00
1.4. Tlačna proba izvedenog tlačnog razvodnog

cjevovoda. Obračun po m1 cjevovoda m1 5810 4.00 23.240.00
1.5. Ispiranje cjevovoda. Nakon kompletnog

završetka radova na cjevovodu uključivo i
nakon što je obavljena tlačna proba cjevovod je
potrebno isprati kako bi se iz prostora cijevi
izbacio nakupljeni građevinski materijal koji bi
mogao trajno ugroziti funkcioniranje
cjevovoda. Predvidjeti jednu izmjenu vode u
cijevnoj mreži. Plan ispiranja odobrava
nadzorni inženjer. Obračun po m3 utrošene
vode. m3 188 19.00 3.562.50
1.6. Izrada projekta izvedenog stanja.

Obračun se vrši za komplet projekt. kompl. 1 25.000.00 25.000.00
95 lipanj 2016

(JM) (kn/JM)
2 ZEMLJANI RADOVI 1.739.575.78
2.1. Strojni i ručni površinski iskop humusa raznih

debljina na mjestima trasa tlačnog cjevovoda.
Debljinu humusnog sloja određuje nadzorni
inženjer na temelju stanja na trasi, a ovdje dana
količina temelji se na procijenjenoj debljini od 15
cm. Uključivo guranje na prosječnu udaljenost od
20 m. Obračun po m3 iskopanog materijala u
sraslom stanju.
m3 1743 5.50 9.586.50
2.2. Strojni iskop u tlu C kategorije za rov tlačnog

cjevovoda promjenljive dubine, širine ovisno o
dubini iskopa s vertikalnim stranicama.
Iskopani materijal se odlaže privremeno uz rub
rova na minimalnoj udaljenosti od 1 m.
Točan predmjer strojnog iskopa određuje
nadzorna služba upisom u građevinski dnevnik,
evidencijom i obračunom u građevinskoj knjizi.
Rad na iskopu obuhvaća pravilno zasijecanje
bočnih strana i grubo planiranje dna rova. U
cijenu je uključen iskop, bez obzira na sadržaj
vode u rovu (procjedna, oborinska) te otežani rad
radi postavljenih razupirača. Osobito obratiti
pozornost na točnost širine i dubine rova tj. da
slijedi niveletu iskopa.
Jediničnom cijenom obuhvaćeno je potrebno
crpljenje podzemne vode tijekom izvođenja,
planiranje dna rova prema projektiranoj širini i
padu dna rova s točnošću ± 2cm, potrebna
proširenja rova za okna i ostale objekte, potrebno
razupiranje na mjestima na kojima je to potrebno
i dodatni iskop zbog odstupanja pokosa rova od
predviđenog vertikalnog iskopa. Obračun se vrši
po m3 iskopanog materijala u sraslom stanju.
- iskop 0 ÷ 2 m m3 17430 25.00 435.750.00
2.3 Strojni iskop zemljanog materijala na mjestima

armiranobetonskih zasunskih komora, sve u
materijalu C kategorije sa grubim izravnavanjem
dna i crpljenjem vode. Obračun po m3 materijala.
m3 157.5 35.00 5.512.50
2.4 Nabava, doprema i ugradba šljunka kao podloge

za temelje armiranobetonskih okana u debljini od
10 cm. Rad obuhvaća ubacivanje i razastiranje
materijala, s potrebnim nabijanjem.
Obračun po m3 šljunčanog materijala. m3 4.48 120.00 537.60
96 lipanj 2016
2.5 Nabava, doprema i ugradba pijeska ili pješčanog

materijala za podlogu tlačnog cjevovoda. Za
pješčanu podlogu osigurati sloj debljine 15 cm.
Rad obuhvaća dopremu, razvoz, ubacivanje i
razastiranje pijeska s potrebnim podbijanjem,
Stavka obuhvaća i potreban rad na formiranju
ležišta cijevi.
Obračun po m3 pijeska ili pješčanog materijala.
m3 349 65.00 22.659.00
2.6 Nabava, doprema i ugradba pijeska ili pješčanog

materijala za zatrpavanje tlačnog cjevovoda
visine 30 cm od gornjeg ruba cijevi. Rad
obuhvaća ubacivanje i razastiranje materijala, s
potrebnim podbijanjem i nabijanjem.
Obračun po m3 pijeska ili pješčanog materijala.
m3 991 65.00 64.443.29
2.7 Zasipanje rova tlačnog cjevovoda probranim

materijalom iz iskopa. Zatrpavanje vršiti strojno
u slojevima do 30 cm, uz zbijanje dok se ne
postigne
Ms ≥ 80 MN/m2.
Obračun po m3 zasipa u zbijenom stanju.
m3 8134 20.00 162.680.00
2.8 Zasipanje građevnih jama zasunkih komora

probranim materijalom iz iskopa. Zatrpavanje
vršiti strojno, u slojevima do 30 cm, uz zbijanje
dok se ne postigne
Ms ≥ 80 MN/m2.
m3 49 20.00 975.00
2.9 Odvoz viška materijala. Rad obuhvaća utovar i

prijevoz iskopanog materijala iz iskopa sa
gradilišta u transportna sredstva, prijevoz do
deponije sa formiranjem i uređenjem deponije te
svim poslovima potrebnim za njezinu stabilnost i
uklapanje u okolinu. Deponiranje materijala vrši
se prema odredbi nadzornog inženjera, a u skladu
sa prostorno-ekološkim uvjetima.
Obračun se vrši po m3 stvarno prevezenog i
deponiranog materijala.
m3 450 20.00 9.003.60
2.10 Dobava, zasipavanje i planiranje šljunka u

zasunskim oknima u sloju debljine 20 cm. m3 16 150.00 2.387.97

armiranobetonskih muljnih ispusta, sve u
m3 152.88 35.00 5.350.80
97 lipanj 2016

za temelje armiranobetonskih muljnih ispusta u
debljini od 10 cm. Rad obuhvaća ubacivanje i
razastiranje materijala, s potrebnim nabijanjem.
Obračun po m3 šljunčanog materijala. m3 5.096 120.00 611.52
2.13 Zasipanje građevnih jama muljnih ispusta

dok se ne postigne
Ms ≥ 80 MN/m2.
m3 57 20.00 1.134.00

armiranobetonskih komora za zdence, sve u
m3 316.8 35.00 11.088.00

za temelje armiranobetonskih komora za zdence
u debljini od 10 cm. Rad obuhvaća ubacivanje i
razastiranje materijala, s potrebnim nabijanjem.
Obračun po m3 šljunčanog materijala.
m3 13.2 120.00 1.584.00
2.16 Zasipanje građevnih jama komora za zdence

dok se ne postigne
Ms ≥ 80 MN/m2.
m3 82 20.00 1.632.00
2.17
Uvaljani tucanik za mrežu poljskih puteva, sloj
debljine 30 cm, promjera zrna granulacije 16-32
mm.Zahtjevi kvalitete ugradnje nosivog sloja
mehanički zbijenog zrnatog kamenog materijala:
Modul stišljivosti Ms mjeren kružnom pločom
promjera 30 cm minimalno 80 MN/m2; stupanj
zbijenosti Sz u odnosu na modificirani Proctor je
minimalno 100%; ravnost mjerena letvom duljine
4m smije odstupati za najviše 2cm.Stavka
uključuje dobavu materijala i ugradnju s
nabijanjem. Obračun po m3 ugrađenog
materijala. m2 4305.6 100 430.560.00
98 lipanj 2016
2.18
Uvaljani drobljenac za mrežu poljskih puteva,
završni sloj debljine 10 cm, granulacije zrna 8-16
mm. Zahtjevi kvalitete ugradnje završnog sloja
mehanički zbijenog zrnatog kamenog materijala:
Modul stišljivosti Ms mjeren kružnom pločom
promjera 30 cm minimalno 80 MN/m2; stupanj
zbijenosti Sz u odnosu na modificirani Proctor je
minimalno 100%; ravnost mjerena letvom duljine
4m smije odstupati za najviše 2cm. Poprečni pad
završnog sloja puta iznosi 3%. Stavka uključuje
dobavu materijala i ugradnju s nabijanjem.
Obračun po m3 ugrađenog materijala. m2 1435.2 100 143.520.00
2.19 Geotekstil 500g/m2. Stavka uključuje dobavu i

postavljanje sloja geotekstila na mreži planiranih
puteva. Obračun po m2 ugrađenog materijala m2 14352 30 430.560.00
NAPOMENA: Stavkama 2.17, 2.18, 2.19

obuhvaćeni su postojeći putevi ukupne dužine
1297 m i planirani poljski putevi dužine 3487 m
iz razloga što zahtjevaju isti obim radova.
99 lipanj 2016

(JM) (kn/JM)
3 BETONSKI RADOVI 160.047.57
3.1.
Izrada armiranobetonske konstrukcije
komore zdenca od armiranog betona C25/30.
Stavka uključuje sav potreban materijal za izradu
dvostrane oplate, dopremu materijala, izradu,
postavljanje i skidanje dvostrane oplate; nabavu,
rezanje, savijanje i ugradnju armature tipa
B500B; dopremu i izradu te ugradnju betona,
njegu betona; skidanje i odvoz oplate. Obračun
po m3 ugrađenog betona.
m3 122.73 550.00 67.500.40
3.2.
komore muljnog ispusta od armiranog betona
C25/30. Stavka uključuje sav potreban materijal
za izradu dvostrane oplate, dopremu materijala,
izradu, postavljanje i skidanje dvostrane oplate;
nabavu, rezanje, savijanje i ugradnju armature
tipa B500B; dopremu i izradu te ugradnju
betona, njegu betona; skidanje i odvoz oplate.
Obračun po m3 ugrađenog betona.
m3 57.9 650.00 37.653.53
3.3.
zasunskih komora od armiranog betona
C25/30. Stavka uključuje sav potreban materijal
za izradu dvostrane oplate, dopremu materijala,
izradu, postavljanje i skidanje dvostrane oplate;
nabavu, rezanje, savijanje i ugradnju armature
tipa B500B; dopremu i izradu te ugradnju
betona, njegu betona; skidanje i odvoz oplate.
Obračun po m3 ugrađenog betona.
m3 60.1 650.00 39.089.38
3.4.
Betonski blokovi - stabilizatori C16/20 na
lomovima cjevovoda. Betonski blokovi se
dovoze kao predgotovljeni elementi. U stavku je
uključen dovoz i ugradnja betonskih blokova.
Obračun po kom. kom. 10 300.00 3.000.00
3.5.
Podložni beton zdenaca, muljnih ispusta,
betonskih blokova, hidranata i zatvaračkih
komora C10/12. Stavka uključuje sav potreban
materijal za dopremu, izradu, ugradnju i njegu
betona. Stavka također uključuje izradu, postavu
i skidanje jednostrane oplate, kao i dovoz
potrebnog materijala. Obračun po m3 ugrađenog
betona. m3 24.2 530.00 12.804.27
100 lipanj 2016


(JM) (kn/JM)
4 BRAVARSKI RADOVI 122.800.00
4.1 Izvedba podne rešetke taložnika 40x40 cm

zasunske komore i okna za muljni ispust.
Stavka obuhvaća izradu/nabavu, dopremu i
ugradbu rešetke veličine 450/450 mm sa svim
potrebnim pomoćnim materijalom. Obračun po
komadu ugrađene rešetke.
kom. 12 800.00 9.600.00
4.2 Izvedba vertikalnih željeznih penjalica u

zdencima, zasunskim komorama i oknima za
muljni ispust. Stavka obuhvaća izradu/nabavu,
dopremu i ugradbu penjalica sa svim
komadu ugrađenog kompleta.
kompl. 20 500.00 10.000.00
4.3 Ugradba ljevano-željeznih standardnih

poklopaca za otvore dimenzije 70x70 cm,
nosivosti 400 kN. Stavka obuhvaća
izradu/nabavu, dopremu i ugradbu poklopca sa
svim potrebnim pomoćnim materijalom.
Obračun po komadu ugrađenog kompleta.
kompl. 12 1.800.00 21.600.00
4.4 Ugradba lijevano-željeznih standardnih

kompl. 8 2.300.00 18.400.00
4.5 Ugradba lijevano-željeznih standardnih

kompl. 8 2.800.00 22.400.00
4.6 Ugradba i izrada lakih poklopaca od rebrastog

lima ( debljine 3 mm) za zasunska okna
dimenzije Ø 1000 mm. Stavka obuhvaća
kompl. 60 600.00 36.000.00
4.7. Ugradba i izrada poklopaca od rebrastog lima

( debljine 3 mm) za zdence posebnih
dimenzija. Stavka obuhvaća izradu/nabavu,
dopremu i ugradbu poklopca sa svim
komadu ugrađenog kompleta.
kompl. 8 600.00 4.800.00
101 lipanj 2016


(JM) (kn/JM)
5 CJEVOVOD 1.174.500.00
5.1. Nabava, doprema i ugradnja PE vodovodnih

cijevi od polietilena visoke gustoće (PEHD)
grupe PE 100 po MRS klasifikaciji, nazivnog
promjera cijevi sukladne s HRN EN 12201-2,
ISO 4427, DIN 8074, za radne tlakove do PN
10,0 bar. Radna dužina cijevi je 12 m. Stavkom
obuhvaćen utovar, transport, istovar sa
slaganjem i zaštitom prema uputama
isporučitelja i montažom. Montaža cijevi izvodi
se elektrootpornim zavarivanjem
elektrospojnicama uz obavezno korištenje alata
za ispravljanje ovalnosti cijevi. Montaža
uključuje potreban brtveni i spojni materijal.
Obračun po m1 ugrađene cijevi.
DN 200 m1 4760.00 210.00 999.600.00
DN 160 m1 1059.00 140.00 148.260.00
DN 110 m1 249 70.00 17.430.00
5.2. Nabava, doprema i montaža fazonskih komada
od nodularnog lijeva (ductile) GGG 40 prema
ISO 2531, tj. HRN EN 545 za nazivni tlak PN 10
bar. Svi fazonski komadi trebaju imati
antikorozivnu zaštitu iznutra i izvana epoxy
(unutarnja: EP prah DIN 3476, vanjska: EP prah
DIN 30677-2 i prema RAL-GZ 662, odnosno
plastifikacija u debljini min 250 mikrona).
Fazonski komadi moraju imati:
- prirubnice PN 10 za spoj po DIN EN 1092-2
- gumena brtva s prokronskim prstenom za pitku
vodu, za radni tlak 10 do 40 bara, prema EN
1514-1 ili slično DIN 2690. Obavezno stezanje s
moment ključem prema preporuci proizvođača.
- prokronski vijak odgovarajućih dimenzija po
DIN EN 24016 s maticom po DIN EN 24034 s
podloškom.
U cijenu uključiti pregled prije ugradnje, bojenje,
te sav brtveni i spojni materijal.
Obračun po ugrađenom komadu.
FU komad
DN 200/200 kom. 3 1.490.00 4.470.00
T KOMAD
DN 200/100 kom. 3 1.580.00 4.740.00
102 lipanj 2016


(JM) (kn/JM)
6 HIDROMEHANIČKA OPREMA
ZASUNSKOG OKNA 442.113.00
6.1. Fazonski komad od polietilena visoke gustoće

(PEHD) grupe PE100 po MRS klasifikaciji
nazivnog promjera sukladne s HRN EN 12201-2,
ISO 4427, DIN 8074, za radne tlakove do PN 10
bar s ugrađenim elektrospojnicama, SDR 17 i
SDR 11. Montaža se izvodi elektrootpornim
zavarivanjem. U cijenu uključena nabava,
doprema i ugradnja i sav spojni materijal.
Lučni komad 90° (SDR 11)

DN 110 kom. 60 290.00 17.400.00
PEHD spojni komad T redukcija
elektrospojnica(SDR 11)
DN 200/110 kom. 51 4075.00 207.825.00
DN 160/110 kom. 6 2238.00 13.428.00
Elektrospojnica(SDR 17)
DN 110 kom. 57 100.00 5.700.00
6.2. Nabava, doprema i montaža fazonskih komada od

nodularnog lijeva (ductile) GGG 40 prema ISO
2531, tj. HRN EN 545 za nazivni tlak PN 10 bar.
Svi fazonski komadi trebaju imati antikorozivnu
zaštitu iznutra i izvana epoxy (unutarnja: EP prah
DIN 3476, vanjska: EP prah DIN 30677-2 i prema
RAL-GZ 662, odnosno plastifikacija u debljini
min 250 mikrona). Fazonski komadi moraju imati:
- prirubnice PN 10 za spoj po DIN EN 1092-2
vodu, za radni tlak 10 do 40 bara, prema EN 1514-
1 ili slično DIN 2690. Obavezno stezanje s
podloškom.
Q 90
DN 100 kom. 60 534.00 32.040.00
FF duljine L=500 mm
DN 100 kom. 60 360.00 21.600.00
Prirubnica s navarenim nastavkom za
priključak opreme za natapanje
DN 100 kom. 60 230.00 13.800.00
103 lipanj 2016

FU komad
DN 100(110) kom. 63 640.00 40.320.00
6.3. Nabava, dobava i montaža vodovodnih armatura

od nodularnog lijeva (ductile) GGG 50 s
unutarnjom i vanjskom zaštitom od epoksidnog
praha min. debljine 250 mikrona. Armature moraju
odgovarati standardu DIN 32230-4 za pitku vodu i
biti izvedene na prirubnički spoj PN 10 prema
HRN EN 1092-2. Armature moraju biti ispitane i
usuglašene s međunarodnom normom EN 12266.
Propusnost ventila prema DIN 3230-3.
U cijenu uključiti sav brtveni i spojni materijal.
Obračun po komadu.
- gumena brtva s prokromskim prstenom za pitku
vodu, za radni tlak 10 do 40 bara, prema EN 1514-
1. Obavezno stezanje moment ključem prema
preporuci proizvođača
- prokromski vijak odgovarajućih dimenzija po
podloškom.
Leptirasti zatvarač
DN 100 kom. 60 1.200.00 72.000.00
6.4 Nabava, doprema i ugradnja betonskih cijevi
razreda čvrstoće 30 kN/m sukladne s HRN EN
1916:2005/Ispr.1:2008. Radna dužina cijevi je 1
m. Stavkom obuhvaćen utovar, transport, istovar
sa slaganjem i zaštitom prema uputama
isporučitelja i montažom. Obračun po m1 ugrađene
cijevi.
DN 1000 kom. 60 300.00 18000.00
104 lipanj 2016


(JM) (kn/JM)
MULJNIH ISPUSTA 101.392.00

praha min. debljine 250 mikrona. Armature
moraju odgovarati standardu DIN 32230-4 za
pitku vodu i biti izvedene na prirubnički spoj PN
10 prema HRN EN 1092-2. Armature moraju
biti ispitane i usuglašene s međunarodnom
normom EN 12266. Propusnost ventila prema
DIN 3230-3.
Obračun po komadu.
1514-1. Obavezno stezanje moment ključem
prema preporuci proizvođača
podloškom.
U cijenu uključiti pregled prije ugradnje,
bojenje, te sav brtveni i spojni materijal.
DN 200 kom. 9 3.450.00 31.050.00
DN 150 kom. 1 1.550.00 1.550.00
DN 100 kom. 6 1.200.00 7.200.00
7.2 Nabava, doprema i montaža fazonskih komada

ISO 2531, tj. HRN EN 545 za nazivni tlak PN
10 bar. Svi fazonski komadi trebaju imati
- prirubnice PN 10 za spoj po HRN EN 1092-2
podloškom.
105 lipanj 2016

T KOMAD
DN 200/100 kom. 3 1.580.00 4.740.00
DN 150/100 kom. 1 1.410.00 1.410.00
Q 90
DN 200 kom. 3 1.030.00 3.090.00
DN 100 kom. 7 550.00 3.850.00
FFK 45
DN 200 kom. 2 650.00 1.300.00
FFR
DN 200/100 kom. 3 1.130.00 3.390.00
FU komad
DN 200/200 kom. 9 1.490.00 13.410.00
DN 160/150 kom. 2 890.00 1.780.00
DN 110/100 kom. 3 640.00 1.920.00
N-komad
DN 100 kom. 2 180.00 360.00

Umeci od polipropilena za prolaz kroz

betonske zidove (RDS)
DN 200/L250 kom. 9 2023.00 18.207.00
DN 160/L250 kom. 2 1948.00 3.896.00
DN 110/L250 kom. 3 1.413.00 4.239.00
106 lipanj 2016


(JM) (kn/JM)
ZASUNSKE KOMORE 167.645.00

DIN 3230-3.
Obračun po komadu.
podloškom.
DN 200 kom. 6 3.450.00 20.700.00

podloškom.
T KOMAD
DN 200/200 kom. 1 2.650.00 2.650.00
107 lipanj 2016

TT KOMAD
DN 200/200 kom. 4 5.618.00 22.472.00
Montažno-demontažni komad
DN 200 kom. 8 2.800.00 22.400.00
FU komad
DN 200/200 kom. 15 1.490.00 22.350.00
DN 160/150 kom. 1 890.00 890.00
FFR
DN 200/150 kom. 1 1.130.00 1.130.00
Ventil za redukciju tlaka
DN 200 kom. 1 42.760.00 42.760.00


DN 200/L250 kom. 15 2023.00 30.345.00
DN 160/L250 kom. 1 1948.00 1.948.00
108 lipanj 2016


(JM) (kn/JM)
ZDENCA 1.701.804.00

DIN 3230-3.
Obračun po komadu.
podloškom.
EV zasun
DN 150 kom. 8 1.550.00 12.400.00

podloškom.
FFR
DN 200/150 kom. 8 1.130.00 9.040.00
DN 150/80 kom. 8 970.00 7.760.00
109 lipanj 2016

Montažno-demontažni komad
DN 200 kom. 8 2.800.00 22.400.00
XR
Q 90
DN 80 kom. 8 550.00 4.400.00
Ventil za redukciju tlaka
DN 150 kom. 8 27.640.00 221.120.00
Hvatač nečistoća
DN 150 kom 8 4.375.00 35.000.00
El.mag. mjerač protoke. Stavka ukljčuje
nabavu, dopremu i ugradnju. Obračun po
komadu.
DN 150 kom 8 3.500.00 28.000.00
Povratni ventil, l=400mm. Stavka uključuje
nabavu, dopremu i ugradnju. Obračun po
komadu.
DN 150 kom 8 2.250.00 18.000.00
FF duljine L=400 mm
DN 150 kom. 8 360.00 2.880.00
FU komad
DN 200/200 kom. 8 1.490.00 11.920.00

za mjerenje tlaka.
Manometar
DN 150 (PN 16) kom. 8 80.00 640.00


DN 200/L250 kom. 8 2023.00 16.184.00
110 lipanj 2016

9.5.
Bušenje zdenaca, izvedba bušotine promjera
650 mm do dubine 41 m, u koju će se položiti
zdenac promjera 323 mm, zaštićen čeličnom
cijevi promjera 323 mm, u koji će se postaviti
crpka sa promjernom do 194 mm i granom
cjevovoda promjera 80 mm. Oko zaštitne čelične
cijevi s vanjske strane izvodi se zasipavanje
šljunkom promjera 4 mm, odnosno kulirom i
glineni tampon. Stavka uključuje dopremu,
bušenje i postavljanje svih materijala i opreme
uključenih u izradi zdenca, poput čelične cijevi,
stabilizatora i navedenih materijala. Stavka
također uključuje rad opreme za bušenje
zdenaca. Obračun po m' bušotine. m1 328 1500.00 492.000.00
9.6 Nabava, doprema i ugradnja PE vodovodnih

cijevi od polietilena visoke gustoće (PEHD)
grupe PE 100 po MRS klasifikaciji, nazivnog
promjera cijevi sukladne s HRN EN 12201-2,
ISO 4427, DIN 8074, za radne tlakove do PN
10,0 bar. Radna dužina cijevi je 12 m. Stavkom
obuhvaćen utovar, transport, istovar sa
slaganjem i zaštitom prema uputama
isporučitelja i montažom. Montaža cijevi izvodi
se elektrootpornim zavarivanjem
elektrospojnicama uz obavezno korištenje alata
za ispravljanje ovalnosti cijevi. Montaža
uključuje potreban brtveni i spojni materijal.
Obračun po m1 ugrađene cijevi.
DN 200 m1 142.00 210.00 29.820.00
9.7.
Bunarska crpka od nehrđajućeg čelika za

čistu vodu, 400 V, 50 Hz, 9.3 kW, 22 A, 2840
min-1, eff. 75.5 %, izlaz 3". Crpka je za
vertikalnu ugradnju s ugrađenim nepovratnim
ventilom i isporučuje se s 20 metara priključnog
kabela tipa H07RN-F presjeka 4×2.5 mm2.
Promjer crpke 6”, vanjski promjer bez plašta 146
mm. Ukupna duljina crpke s motorom 1600
mm. Ukupna težina crpke s motorom 70 kg.
Maksimalna dopuštena količina pijeska u vodi
100 g/m3. Crpki nije potreban plašt za hlađenje
motora za ugradnju u bunare sa maksimalnim
unutarnjim promjerom do 250 mm. Q = 17 l/s ;
H = 36.1 m
kom. 2 37.500.00 75.000.00
111 lipanj 2016

9.8.
Upravljački ormar za automatski rad jedne
bunarske crpke, tip 1CD50 400 V, 50 Hz, 10
kW, meko upuštanje, s osiguračima, zaštitnim i
upravljačkim elementima. Upravljački ormar je
opremljen sa: glavnom sklopkom, soft start stop
uređajem, SLD relejom i sondama za zaštitu
crpke od rada na suho, beznaponskim
kontaktima za daljinski nadzor. Ormar je
limeni, plastificiran za unutarnju montažu na zid,
opremljen regulatorom vlage i temperature.
kom. 2 37.500.00 75.000.00
9.9.
Bunarska crpka od nehrđajućeg čelika za
čistu vodu, 400 V, 50 Hz, 22 kW, 47.3 A, 2830
min-1, eff. 74.86 %, izlaz 3". Crpka je za
vertikalnu ugradnju s ugrađenim nepovratnim
ventilom i isporučuje se s 100 metara
priključnog kabela tipa H07RN-F presjeka 4×10
mm2. Promjer crpke 6”, vanjski promjer bez
plašta 146 mm. Ukupna duljina crpke s
motorom 3200 mm. Ukupna težina crpke s
motorom 135 kg. Maksimalna dopuštena
količina pijeska u vodi 100 g/m3. Crpki nije
potreban plašt za hlađenje motora za ugradnju u
bunare sa maksimalnim unutarnjim promjerom
do 250 mm. Q = 17.1 l/s ; H = 87.9 m
kom. 6 56.250.00 337.500.00
9.10.
Upravljački ormar za automatski rad jedne
bunarske crpke, tip 1CD50 400 V, 50 Hz, 22
kW, meko upuštanje, s osiguračima, zaštitnim i
upravljačkim elementima. Upravljački ormar je
opremljen sa: frekventnim pretvaračem Xylem
Hydrovar tip HV4.220, ventilatorom za hlađenje
frekventnog pretvarača, transmiterom tlaka
(montira se na tlačni cjevovod), kompaktnim
prekidačem, odvodnicima prenapona, grijačem s
termostatom i regulatorom vlage, ventilatorom
na vratima ormara, utičnicom 230V, unutarnjom
rasvjetom, SLD relejom,
sondama za zaštitu crpke od rada na suho, 30 m

oklopljenog kabela za sonde. Ormar je limeni,
plastificiran za unutarnju montažu na zid,
opremljen regulatorom vlage i temperature.
kom. 6 50.000.00 300.000.00
9.11.
Izolacija. Stavka uključuje nabavu, dopremu i
ugradnju hidroizolacije u obliku elastičnih
bitumenskih traka koja se ugrađuje u
konstrukciju zdenaca. Debljina trake cca 4mm.
Obračun po m2. m2 68.5 40.00 2.740.00
112 lipanj 2016


(JM) (kn/JM)
10 ELEKTROTEHNIČKI
RADOVI I OPREMA 5.000.000.00
Nabava, doprema i
ugradnja elektrotehničke
opreme, te izgradnja
potrebne infrastrukture za
elektroinstalacije sa
10.1. troškovima rada. paušalno 5.000.000.00
Tablica 8:1 Rekapitulacija troškovnika
RBr Opis stavke Iznos (kn)
1 PRIPREMNI I ZAVRŠNI RADOVI 89.553

2 ZEMLJANI RADOVI 1.739.576
3 BETONSKI RADOVI 160.048
4 BRAVARSKI RADOVI 122.800
5 CJEVOVOD 1.174.500
6 HIDROMEHANIČKA OPREMA ZASUNSKOG OKNA 442.113
7 HIDROMEHANIČKA OPREMA MULJNIH ISPUSTA 101.392
8 HIDROMEHANIČKA OPREMA ZASUNSKE KOMORE 167.645
9 HIDROMEHANIČKA OPREMA ZDENCA 1.701.804
10 ELEKTROTEHNIČKI RADOVI I OPREMA 5.000.000
SUMA 10.699.430
113 lipanj 2016

9 ZAKLJUČAK
Izradu projektnog rješenja proširenja sustava navodnjavanja Poljoprivrednog instituta Osijek

ponajviše je uvjetovao način opskrbljivanja vodom, budući da je kao izvor vode za
navodnjavanje predviđeno korištenje vode iz podzemlja pomoću bušenih zdenaca. Kapaciteti
zdenaca su procijenjeni na osnovu izdašnosti postojećih zdenaca koji su u upotrebi (zdenac Z-
8 i zdenac PZC-1) i izdašnosti izvedenih istražno-eksploatacijskih zdenaca (zdenac KBZ-1 i
zdenac Z-3) koji se nalaze van granica zahvata. U dogovoru s korisnikom sustava i u skladu
sa dostavljenom dokumentacijom s osnovnim informacijama za početak projektiranja
('Hidropedološka studija, tehnička izvješća o istražnim zdencima itd.) projektirani su
visokotlačni sustavi Typhoon i niskotlačni sustav Linear. Tehničke specifikacije sustava,
odnosno njihova ograničenja spram mogućnosti navodnjavanja samo određene površine,
uvjetovale su daljni tijek dimenzioniranja. Dimenzioniranje sustava načinjeno je pomoću
hidrauličkog modela tečenja pod tlakom izrađenog u računalnom programu EPANET. Na
osnovu tako provedene analize na hidrauličkom modelu cjevovoda odabrani su profili cijevi i
procijenjen je maksimalni kapacitet cjevovoda. Analizirajući hidraulički model sustava
uočeno je da se prilikom paralelnog spoja Typhoon uređaja, jedan za drugim na susjedna
zasunska okna, na mjestima priključenja javljaju niži tlakovi od optimalnih radnih tlakova. Iz
tog razloga preporuča se da uređaji rade odvojeno, svaki na svojoj grani. Na taj način
omogućena je nesmetana upotreba Typhoon uređaja s prskalicom u optimalnoj širini
navodnjavanja od 75 m.
Projektnom rješenju proširenja sustava navodnjavanja Poljoprivrednog instituta Osijek

pristupilo se s dva kriterija, hidraulički kriterij i ekonomski kriterij. Primjer ekonomskog
pristupa je izrada priključnog zasunskog okna, budući da se to rješenje pokazalo ekonomičnije
od razmatrane upotrebe klasičnih hidranata. Zasunsko okno (ZO) za priključak sustava za
navodnjavanje je predviđeno kao nadzemno, smješteno unutar betonske cijevi promjera
Ø1000 mm. Iz betonskog okna izlazi priključna cijev sa prirubnicom. Konstrukcija zasunskog
okna je dana na Listu 5. Priključak sustava je bilo potrebno izraditi na način da bude što
uočljivije na terenu, te osigurati od oštećenja prilikom upotrebe mehanizacije.
Elementi konstrukcije građevine projektirani su od trajnih materijala: beton, armirani beton,

šljunak, pijesak, drobljeni kamen, nehrđajući čelik, lijevano željezo i PEHD. To su
tradicionalni materijali koji pokazali značajnu učinkovitost i dugotrajnost tijekom vremena.
Oni ispravnim dimenzioniranjem, izvedbom i održavanjem čine građevinu pouzdanom u svim
dijelovima i u cjelini, te kao takvi neće prouzročiti otkazivanje u cijelosti ili deformaciju
objekta u nedopuštenom stupnju. Metalni elementi izloženi djelovanju oborinske vode i
agresivnih sastojaka iz atmosfere projektirani su od nehrđajućeg čelika.
Za održavanje i vijek trajanja građevine vodoopskrbnih cjevovoda sa pripadnom mrežom

zasunskih okana, zasunskih komora i muljnih ispusta, najbitnije je provoditi redovite i
periodične preglede i u slučaju pojave nedostataka nužno je pravovremeno reagirati. Ukoliko
se primijete oštećenja konstrukcija potrebno ih je popraviti prema projektu. Dva puta godišnje
114 lipanj 2016

(svakih 6 mjeseci) provjeriti stanje zasunskih okana, zasunskih komora i muljnih ispusta.
Pukotine i oštećenja betonskih dijelova konstrukcije potrebno je sanirati adekvatnim
sredstvima, kako voda ne bi mogla prodirati u beton i zbog smrzavanja ga dodatno oštetiti.
Korisnik sustava je obavezan tijekom uporabe građevine opremu periodično pregledavati, te

istu čuvati od mehaničkih i drugih oštećenja.
115 lipanj 2016

10 NACRTI
List 1 Pregledna situacija položaja poljoprivrednih površina MJ 1:50000

List 2 Situacija projektnog rješenja navodnjavanja poljoprivrednih površina na posebnoj
geodetskoj podlozi MJ 1:4000
List 3 Situacija projektnog rješenja navodnjavanja poljoprivrednih površina na katastarskoj
podlozi MJ 1:4000
List 4 Situacija postojećeg i budućeg stanja infrastrukture MJ 1:4000
List 5 Zasunsko okno MJ 1:25
List 6 Muljni ispust MJ 1:25
List 7 Zdenac MJ 1:25
List 8 Zasunska komora MJ 1:25
List 9 Karakteristični poprečni presjek cjevovoda MJ 1:25
116 lipanj 2016

Literatura:
[1] ''Hidropedološka studija s idejnim rješenjem navodnjavanja proizvodnih površina Polj.

Instit. Osijek''; Agronomski fakultet u Zagrebu; 2006.g.
[2] ''Tehničko izvješće o izvedbi eksploatacijskog zdenca PZC-1 na lokaciji
popoljoprivrednog instituta Osijek''; Vodovod-Osijek d.o.o., Osijek; rujan 2001.g.
[3] ''Tehničko izvješće o izvedbi istražno-eksploatacijskog zdenca KBZ-1 na lokaciji
Kriva Bara kod Osijeka''; Vodovod-Osijek d.o.o., Osijek; lipanj 2008.g.
[4] ''Tehničko izvješće o izvedbi eksploatacijskog zdenca Z-3 na lokaciji kod
popoljoprivrednog instituta Osijek''; Vodovod-Osijek d.o.o., Osijek; travanj 2008.g.
[5] ''Izvadak iz posjedovnog i vlasničkog lista za katastarske čestice’’; Geofocus d.o.o.
[6] ''Dodatak idejnom projektu sanacije uređenja plovnog puta r.Drave’’; Građevinski
fakultet Sveučilišta u Zagrebu, prosinac 2003.
[7] Opskrba vodom i odvodnja 1; Prof.dr.sc. Živko Vuković, dipl.ing.građ.; predavanja;
Zagreb, 2016.g.
[8] Hidrotehničke melioracije 1; Doc.dr.sc. Duška Kunštek, dipl.ing.građ.; predavanja;
Zagreb, 2016.g.
117 lipanj 2016

POPIS SLIKA
Slika 1.1:1 Lokacija poljoprivrednog dobra Poljoprivrednog instituta u Osijeku ................ 2

Slika 1.2:1 Prikaz zone obuhvata na dobru Polj. instituta (210 ha) ...................................... 3
Slika 1.2:2 Prikaz zone obuhvata na dobru Polj. Instituta sa izuzetim područjem – zelena
boja(izuzeto područje 35.76 ha) ................................................................................................. 4
Slika 1.2:3 Slika granice zahvata SN PIO u smanjenom obimu, a prema PPUGO-u sa
izuzetom i dodanom površinom ................................................................................................. 4
Slika 1.2:4 Slika granice zahvata SN PIO na DOF karti (211,5 ha)..................................... 5
Slika 2.1:1 Pregled izrađenih listova Digitalne ortofoto karte za područje Slavonije -
Državna geodetska uprava (www.dgu.hr) .................................................................................. 9
Slika 2.1:2 Pregled izrađenih listova Hrvatske osnovne karte za područje Slavonije -
Državna geodetska uprava (www.dgu.hr) ................................................................................ 10
Slika 2.2:1 Pozicija postojećih i projektiranih zdenaca ...................................................... 12
Slika 2.2:2 Izdašnost postojećeg zdenca PZC-1 iz [2] ....................................................... 13
Slika 2.2:3 Izdašnost postojećeg zdenca KBZ-1 iz [3] ....................................................... 13
Slika 2.2:4 Izdašnost eksploatacijskog zdenca Z-3 iz [4]. .................................................. 14
Slika 2.2:5 Litološki profil izrađen prilikom izvođenja zdenca PZC-1, 2001.g. ................ 15
Slika 2.2:6 Litološki profil izrađen prilikom izvođenja zdenca KBZ-1, 2008.g. ............... 16
Slika 2.2:7 Litološki profil izrađen prilikom izvođenja zdenca Z-3, 2008.g. ..................... 17
Slika 2.3:1 Krivulja trajanja rijeke Drave kod Osijeka za period od 1946.-1999. g, iz
elaborata [6] ......................................................................................................................... 18
Slika 2.5:1 Maksimalne, srednje i minimalne mjesečne količine oborina na meteorološkoj
stanici Osijek (za razdoblje 1971.-2000.)................................................................................. 21
Slika 2.5:2 Maksimalne, srednje i minimalne mjesečne temperature zraka na
meteorološkoj stanici Osijek (za razdoblje 1971.-2000.) ......................................................... 22
Slika 2.5:3 Srednji godišnji hod relativne vlage (%) i oborine (mm) na području
meteorološke stanice Osijek (za razdoblje 1971.-2000.) ......................................................... 23
Slika 2.5:4 Klima-dijagram po Walteru za stanicu Osijek ................................................. 25
Slika 3:1 Uzgoj sjemenskih kultura na parceli ................................................................ 26
Slika 3:2 Postojeći kanal za odvodnju promatranog područja (na prijelazu NT područja na
VT područje) ........................................................................................................................... 26
Slika 3:3 Postojeći kanal za odvodnju promatranog područja (sjeverna granica) .......... 27
Slika 3:4 Postojeći poljski putevi na parceli. .................................................................. 27
Slika 4:1 Situacijski prikaz visokotlačne i niskotlačne mreže ........................................ 29
Slika 4.1:1 Presjek - postavljanje PEHD cijevi Ø 200 mm VT sustava navodnjavanja ..... 30
Slika 4.1:2 Tipsko zasunsko okno ...................................................................................... 31
Slika 4.1:3 Shematski prikaz zasunske komore .................................................................. 33
Slika 4.2:1 Presjek - postavljanje PEHD cijevi Ø 150 mm NT sustava navodnjavanja..... 34
118 lipanj 2016

Slika 4.3:1 Situacija poljskih puteva .................................................................................. 36

Slika 4.3:2 Presjek kolnika budućih poljskih pristupnih puteva ........................................ 36
Slika 5.2:1 Prikaz površina na kojima će se primjeniti sustavi navodnjavnja Linear,
Typhoon i kap na kap ............................................................................................................... 39
Slika 5.2:2 Typhoon uređaj za navodnjavanje.................................................................... 41
Slika 5.2:3 Linear uređaj za navodnjavanje ........................................................................ 42
Slika 5.2:4 Prikaz načina navodnjavanja uređajima Typhoon ........................................... 42
18 h) .......................................................................................................................... 43
Slika 6.1:1 Shematski prikaz a) Podsustav I i b) Podsustav II ........................................... 46
Slika 6.1:2 Shematski prikaz Podsustav IV ........................................................................ 47
Slika 6.1:3 Shematski prikaz Podsustav III ........................................................................ 47
18 h) .......................................................................................................................... 50
Slika 6.1:5 Odabrani Linear uređaj za navodnjavanje ........................................................ 50
Slika 6.1:6 Pozicija ZO za priključak sustava kap na kap .................................................. 52
Slika 6.1:7 Prikaz zasuna za kap na kap u voćnjaku .......................................................... 52
Slika 6.1:8 Tehničke specifikacije Typhoon Rainstar ........................................................ 55
Slika 6.1:9 Tehniče specifikacije mlaznica za sustav Typhoon ......................................... 56
Slika 6.2:1 Prikaz a) visinskih kota i dužina cjevovoda podsustava I, te rezultata
hidrauličkog proračuna za b) potrošač u ZO1 i c) potrošač u ZO6 .......................................... 64
Slika 6.2:2 Grafički prikaz rezultata hidrauličkog proračuna podsustava I za, a) odnos
c) raspodjela brzina za potrošnju u svim čvorovima ................................................................ 66
Slika 6.2:3 Prikaz a) visinskih kota i dužina cjevovoda podsustava II, te rezultata
hidrauličkog proračuna za b) potrošače u ZO13 i ZO21 i c) potrošače u ZO20 i ZO21 ......... 69
Slika 6.2:6 Grafički prikaz rezultata hidrauličkog proračuna podsustava II-3 sa dva
potrošača za, a) odnos tlakova za potrošnju u svim čvorovima, b) raspodjela protoka za
potrošnju u svim čvorovima i c) raspodjela brzina za potrošnju u svim čvorovima ................ 75
Slika 6.2:7 Prikaz a) visinskih kota i dužina cjevovoda podsustava IV, te rezultata
hidrauličkog proračuna za b) potrošače u ZO27 i ZO59 i c) potrošače u ZO58 i ZO59 ......... 80
119 lipanj 2016

Slika 6.2:8 Grafički prikaz podsustava IV grane 1 i 2 sa jednim potrošačem za, a) odnos
Slika 6.2:9 Grafički prikaz hidrauličkog proračuna za podsustava IV grane 4 i 5 sa jednim
Slika 6.2:10 Prikaz a) visinskih kota i dužina cjevovoda podsustava III, te rezultata
hidrauličkog proračuna za b) potrošač u ZO24 ........................................................................ 89
Slika 6.2:11 Grafički prikaz hidrauličkog proračuna za podsustava III sa jednim
Slika 7:1 Sigurnosne udaljenosti visine mlaza vode u metrima, mjereno od tla ................. 94
120 lipanj 2016

POPIS TABLICA
Tablica 2.4:1 Plodored i prosječni plodored za godine 2003.-2005................................... 19

Tablica 2.5:1 Maksimalne, srednje i minimalne mjesečne i godišnje količine oborina na
Tablica 2.5:2 Maksimalne, srednje i minimalne mjesečne i godišnje temperature zraka na
Tablica 2.5:3 Srednje mjesečne i godišnje relativne vlažnosti zraka na meteorološkoj
stanici Osijek (za razdoblje 1971.-2000.)................................................................................. 23
Tablica 2.5:4 Srednja mjesečna i godišnja jačina vjetra na meteorološkoj stanici Osijek (za
razdoblje 1971.-2000.) ............................................................................................................. 24
Tablica 2.5:5 Srednje dnevno trajanje sijanja sunca na meteorološkoj stanici Osijek (za
razdoblje 1971. – 1990., 1995.- 2000.) .................................................................................... 24
Tablica 6.1:1 Nadmorske visine cjevovoda........................................................................ 48
Tablica 6.1:2 Proračun gubitaka na cjevovodu .................................................................. 53
Tablica 6.1:3 Rubni uvjeti spram potrošnje ....................................................................... 54
Tablica 8:1 Rekapitulacija troškovnika ......................................................................... 113
POPIS DIJAGRAMA
Dijagram 6.1:1 Tehničke specifikacije za tlak priključenja .................................................. 55

Dijagram 6.1:2 Tehničke specifikacije za odabir mlaznica ................................................... 56
121 lipanj 2016

0 1km
DIPLOMSKI RAD
Razina obrade:
Tema rada: navodnjavanja Poljoprivrednog instituta Osijek IDEJNI PROJEKT
List:
priloga: 1.
Mjerilo:
Mentor:
1:50000
Datum:
Izradio:
6.2016.
DIPLOMSKI RAD
Razina obrade:
Situacija na geodetskoj podlozi List:

priloga: 2.
Mjerilo:
Mentor:
1:4000
Datum:
Izradio:
6.2016.
64 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 32 30
75
75
75
75
75
75
75
75
75
75
12
75
75
75
75
LEGENDA
75
75
225 225 225 225
75
51
POLJSKI PUT KOJI JE POTREBNO UREDITI
75
POLJSKI PUT KOJI JE POTREBNO IZGRADITI
56
75
MELIORACIJSKI KANALI
SNIMLJENO STANJE
75
GRANICA OBUHVATA ZAHVATA
LINIJA KATASTARSKOG PLANA
12 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 60
75
ZASUNSKA KOMORA
75
ZASUNSKO OKNO
MULJNI ISPUST ZAHVATA DAN JE U PRILOG U BROJ 5.

19
BROJ - HIDRANT
19
ZDENAC - PROJEKTIRANI
BROJ - VENTIL ZA REGULACIJU TLAKA
BROJ - MULJNI ISPUST
BROJ - ZDENAC
OZNAKA PROMJERA VODA BROJ - ZASUNSKA KOMORA
DIPLOMSKI RAD
Razina obrade:
Situacija na katastarskom planu List:

priloga: 3.
Mjerilo:
Mentor:
1:4000
Datum:
Izradio:
6.2016.
11,68
LEGENDA
POLJSKI PUT KOJI JE POTREBNO UREDITI

POLJSKI PUT KOJI JE POTREBNO IZGRADITI
12,23 MELIORACIJSKI KANALI
GRANICA OBUHVATA ZAHVATA
PROJEKTIRANI VODOVOD
ZASUNSKA KOMORA
19,22
19,3
ZASUNSKO OKNO
PROJEKTIRANI
MULJNI ISPUST DALEKOVODOVOD
BROJ - HIDRANT
ZDENAC - PROJEKTIRANI
BROJ - VENTIL ZA REGULACIJU TLAKA
BROJ - MULJNI ISPUST
BROJ - ZDENAC
OZNAKA PROMJERA VODA BROJ - ZASUNSKA KOMORA
DIPLOMSKI RAD
Razina obrade:
List:
priloga: 4.
Mjerilo:
Mentor:
1:4000
Datum:
Izradio:
6.2016.
TIPSKO ZASUNSKO OKNO - PRIMJER ZO 39
POGLED A-A ISKAZ FASONSKIH KOMADA ZA ZASUNSKO OKNO
100 POZ.1. ELEKTRO T-KOMAD REDUCIRANI D160(200)/110, SDR 17, kom 1
POZ.3. EL. SPOJNICA D110, SDR17, DN 110, kom 1

10 POZ.4. FU-komad, DN100(110), kom 1
B POZ.5. FF Q 90 komad, DN 100, kom 1
90,78 POZ.6. LEPTIRASTI ZASUN, DN 100, kom 1
POZ.7. FF-KOM, DN 100, l= 0,5m, PN 10, kom 1
6 POZ.8. PEHD, DN 110, L=1 ,3 m, kom 1
C C
POZ.9. PEHD, DN 200(160), magistralni vod
90
5 11
100
4
45 11 44
89,88
10 10
10
130
8
PEHD, DN 110
100
9
2 3
88,78
88,72 PEHD, DN 110
88,68
B 300 32
POGLED B-B
POGLED C-C
100
11
A
10
90,78 5 6
7
6 10
11
nod. lijev, DN 100
5
7
90
100
nod. lijev, DN 100

4
43
38
44
21
89,88
10 10
10
130
PEHD, DN 110
8 DIPLOMSKI RAD
Razina obrade:
PEHD, DN 200 (DN 160) List:
priloga: Tipsko zasunsko okno - primjer ZO 39 5.
88,72
A Mjerilo:
Mentor:
1:25
Datum:
Izradio:
6.2016.
MULJNI ISPUST - primjer MI 6
POGLED B-B POGLED A-A

230
A 25 180 25
9
89,85
25
20
89,65
PENJALICE
PENJALICE
76
9
5
55
29 26 47
B B
4
1 2 2
230
180
180
34
1
88,55
PEHD CIJEV, DN 200(160) 4
240
25
8
295
7 8
3
40 14 52 6 13 34 6
30
87,85
5
25
A C 25/30
25 160 25
87,25
210
C 12/15
25
10 87,05
25 92 28 60 25
ISKAZ FAZONSKIH KOMADA ZA MULJNI ISPUST MI 6
25 180 25
POZ.1. RDS-komad, DN200/L250mm, PN 10, kom 2 230

POZ.2. FU-komad, DN200(200), PN 10, kom 2
POZ.3. LEPTIRASTI ZASUN, DN 200, PN 10, kom 1
POZ.4. LEPTIRASTI ZASUN, DN 100, PN 10, kom 1
POZ.5. FF Q 90 komad, DN 100, PN 10, kom 1
POZ.6. FF N 90 komad, DN 100, PN 10, kom 1
POZ.7. FF T komad, DN 200/100, PN 10, kom 1
POZ.8. PEHD, DN 160(200), magistralni vod
NAPOMENA: Fazonski komadi ostalih muljnih ispusta se razlikuju. DIPLOMSKI RAD
Razina obrade:
List:
priloga: Muljni ispust - primjer MI 6 6.
Mjerilo:
Mentor:
1:25
Datum:
Izradio:
6.2016.
A-A HORIZONTALNI PRESJEK (TLOCRT) TIPSKI ZDENAC, PRESJEK 1-1 PRESJEK 2-2
250
VENTILACIJA
550
20 80 25
25 500 25 NASIP ZEMLJE 90

+0.65
+0.60 +0.60 +0.60 +0.60
HIDROIZOLACIJA
20 100 20 20 80 25
.5 1: .5 1:
1:1 1:1
35
1. +0.25 +0.25 1.
5 5
65
65
60
2
25
25
PENJALICE
20
25
25
25 500 25
25 70 100 250 80 25
OS ZDENCA
PENJALICE 120 380
OS ZDENCA
141
141
80/80 cm A A
17 20 21 40 48 40 48 40 30 22 14 41
120
25 80 120 25
300
200
200
EL. KABEL MANOMETAR
22 21 40 48 40 48 40 30 22 14 41
25 200 25
240
240
250
200
1 MANOMETAR 2
1 PEHD, DN 200, PN10
PEHD, DN 200, PN10
39
POKLOPAC ZDENCA
1 2 1 -1.80
59
59
3 4 6 7 8 9 10 11 12 POSEBNA IZVEDBA 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 HIDROIZOLACIJA
5
80
BETONSKI BLOK -2.00 -2.00
20
BETONSKI BLOK
POKLOPAC ZDENCA PODLOGA -2.25 -2.25
25
25
POSEBNA IZVEDBA
-2.40 -2.40 -2.40
15
15
25
25
25
VENTILACIJA -2.65
120 100 230
2
25 120 380 25
ZDENAC
25 500 25 450
STABILIZER
550
GLINENI TAMPON
B-B HORIZONTALNI PRESJEK (TLOCRT)

PROMJER ZDENCA
NAPOMENA:
ISKAZ FAZONSKIH KOMADA I VODOVODNIH
324
ARMATURA ZA TIPSKI ZDENAC
650
POGONSKI TLAK 10 BARA

POKROVI OTVORA 100/100 cm I 80/80 cm
-23.00
MOGU BITI PROMIJENJIVI

NEPOVRATNI VENTIL
SVE VISINSKE KOTE SU RELATIVNE
CRPKA
Q=17l/s, Hm=79,5m
B -25.00
B
ELEKTROMOTOR
ZDENAC
-29.50
-37.50
DIPLOMSKI RAD
-41.00 Razina obrade:
Zdenac List:
priloga: 7.
Mjerilo:
Mentor:
1:25
Datum:
Izradio:
6.2016.
DIPLOMSKI RAD
Razina obrade:
List:
priloga: Zasunska komora - primjer ZK 5/ MI 8 8.
Mjerilo:
Mentor:
1:25
Datum:
Izradio:
6.2016.
PRESJEK CJEVOVODA
KOTA TERENA
ZBIJENI MATERIJAL OD ISKOPA
~ 70
~ 131
Max = 300 [mm]
30
PEHD, DN 150, PN 10
DN 160 TEMELJNI SLOJ - PIJESAK

Max = 150 [mm]
15
20 20
40
KOTA TERENA
ZBIJENI MATERIJAL OD ISKOPA

~70
~ 135
Max = 300 [mm]

30
PEHD, DN 200, PN 10
DN 200 TEMELJNI SLOJ - PIJESAK

Max = 150 [mm]
15
20 20
40
DIPLOMSKI RAD
Razina obrade:
List:
priloga: 9.
Mjerilo:
Mentor:
1:25
Datum:
Izradio:
6.2016.

894204.diplomski Rad Jure Peric

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

894204.diplomski Rad Jure Peric

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

894204.diplomski Rad Jure Peric

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

Zagreb, lipanj 2016.

Zagreb, June 2016.

Zahvaljujem se mentorici doc. dr. sc. Duški Kunštek na

Zahvaljujem se kolegi Franu Mažuraniću na podršci i

Posebno hvala mojoj obitelji na potpori i iskazanom

2 PRIKAZ I RAZRADA PODLOGE ................................................................................ 9

3 PRIKAZ POSTOJEĆEG STANJA .............................................................................. 26

5 DIMENZIONIRANJE MREŽE SUSTAVA ZA POVEĆANJE POTREBE ZA

6 HIDRAULIČKI MODEL SUSTAVA .......................................................................... 44

7 SIGURNOSNI TEHNIČKI UVJETI KORIŠTENJA SUSTAVA

10 NACRTI ........................................................................................................................ 116

U sklopu ovog diplomskog rada izradit će se projektno rješenje proširenja sustava

Tijekom 2013. godine Poljoprivrednom institutu izdvojena je poljoprivredna površina u

Pozitivnim rješenjem na Idejni projekt izrađen je Glavni projekt sustava navodnjavanja

U Planu navodnjavanja Osječko–baranjske županije, kao izvor vode za navodnjavanje

U preliminarnim pregovorima, koji su vođeni 2008. godine, sa predstavnicima TE-TO Osijek

1.1 Lokacija poljoprivrednog dobra Poljoprivrednog instituta Osijek

Poljoprivredni institut je smješten u jugoistočnom dijelu Osijeka, na rubnom dijelu grada. Od

Slika 1.1:1 Lokacija poljoprivrednog dobra Poljoprivrednog instituta u Osijeku

1.2 Granica zahvata

Preklapanjem karte prostornog plana uređenja Grada Osijeka (objavljenog u: ˝Službeni

Potpisivanjem koncesijskih ugovora ostvarena je mogućnost proširenja navedene površine od

1.3 Cilj rada

Poljoprivredne površine PIO-a koriste se u postojećim uvjetima za intenzivnu poljoprivrednu

Uvidom u stanje površina koje su planirane za navodnjavanje utvrđeno je da predmetno

1.4 Prikaz rješenja

Sustav navodnjavanja Poljoprivrednog instituta Osijek veličine 211,5 ha (List 2) je projektiran

Površine predviđene za navodnjavanje za svaki pojedini sustav dane su na slici 5.4:1. S

Dimenzioniranje sustava načinjeno je pomoću hidrauličkog modela tečenja pod tlakom

je načinjeno za Linear na NT mreži, za mjerodavno opterećenje 23 l/s. Svi slučajevi manje

Zbog osiguranja od mogućnosti pojave predimenzioniranih tlakova unutar sustava, u slučaju

Zasunske komore nalaze se na čvorovima cjevovoda, te je manipulacijom moguće

Na najnižim kotama cjevovoda predviđeni su muljni ispusti (poglavlje 4). Rad na

muljnom ispustu, dimenzija 1,6x0,6x0,6 m. Iz muljnog spremnika se mulj čisti pokretnom

Zasunsko okno za priključak sustava navodnjavanja je predviđeno kao nadzemno, smješteno

Zasunsko okno za priključak sustava navodnjavanja je predviđeno kao nadzemno, smješteno

2 PRIKAZ I RAZRADA PODLOGE

2.1 Geodetske podloge

Za potrebe izrade projektne dokumentacije korištene su Orto-foto karte mjerila (DOF)

Za potrebe izrade projektne dokumentacije izrađen je detaljni geodetski snimak terene u

2.2 Geološke podloge

eksploatacija vode, srednjezrnati do krupnozrnati (veličine zrna do Ø3 mm ) jest na dubini od

Qmax = 7,3 l/s

U trajnoj eksploataciji preporučuje se u praksi koristiti optimalnu crpnu količinu u iznosu od

Qopt = 5,47 l/s

Qrad = 4,6 l/s

Qmax = 32,56 l/s

U trajnoj eksploataciji preporučuje se u praksi koristiti optimalnu crpnu količinu u iznosu od

Qopt = 24,42 l/s

temelju uzorka nabrušenog materijala i hidrogeološke interpretacije, ustanovljen je litološki

Qmax = 13,2 l/s

U trajnoj eksploataciji preporučuje se u praksi koristiti optimalnu crpnu količinu u iznosu od

Qopt = 9,9 l/s

Slika 2.2:1 Pozicija postojećih i projektiranih zdenaca

Slika 2.2:2 Izdašnost postojećeg zdenca PZC-1 iz [2]

Slika 2.2:3 Izdašnost postojećeg zdenca KBZ-1 iz [3]

Slika 2.2:4 Izdašnost eksploatacijskog zdenca Z-3 iz [4].