POVIJEST – PONAVLJANJE – DRUGI SVJETSKI RAT U SVIJETU I EUROPI

Uzroci Drugog svjetskog rata

UTRKA U NAORUŽANJU

- nakon Prvog svjetskog rata odredbe Versajskog ugovora ograničile su veličinu njemačke vojske i
naoružanja
- njemačka vojska nije smjela imati vise od 119 000 vojnika, niti je smjela raspolagati zrakoplovstvom i
teškim naoružanjem
- Hitler je dolaskom na vlast odbacio ta ograničenja te je započeo s ubrzanim jačanjem i
naoružavanjem njemačke vojske
- osobita pažnja posvećena razvoju zrakoplova i tenkova, oružja prikladnih za munjeviti napadački rat
- budući da je jedna od zadaća Lige naroda bila i ograničavanje naoružavanja, Njemačka je 1933.
napustila tu međunarodnu organizaciju
- na jačanju vojnih potencijala radile su i ostale velike sile, no svaka od njih imala je vlastite potrebe i
specifičnosti
- tako su Francuzi duž čitave francusko-njemačke granice izgradili dobro utvrđenu obrambenu liniju,
nazvanu Maginotova linija, prema francuskom ministru rata Andreu Maginotu
- zbog svog specifičnog otočnog položaja Velika Britanija je tijekom druge polovine 1930-ih postigla
znatan napredak u razvoju radarskog sustava
postavljen na njezinim jugoistočnim obalama, ovaj je sustav dojavljivanja trebao omogućiti otkrivanje
prilaska neprijateljskih zrakoplova britanskom teritoriju

TALIJANSKA OSVAJANJA ETIOPIJE I ALBANIJE

- fašistički vođa Mussolini težio je svojevrsnoj obnovi Rimskog Carstva tako da Italija ostvari
teritorijalnu i vojnu prevlast na Sredozemlju
- smatrao je da Italija nakon Prvog svjetskog rata nije pravedno nagrađena za svoje sudjelovanje u
ratu na strani Antante
- u sklopu ove ekspanzionističke (osvajačke) politike Talijani su iz svojih kolonija u istočnoj Africi
napali i 1936. zauzeli Etiopiju
- Liga naroda zbog toga je Italiji nametnula gospodarske sankcije na što je Mussolini odgovorio
istupanjem iz te organizacije
- u travnju 1939. talijanska vojska izvršila je invaziju na Albaniju te ubrzo zauzela i tu državu
- umjesto odbjeglog albanskog kralja, talijanski kralj Viktor Emanuel III. postao je novi vladar Albanije

ANSCHLUSS – PRIPOJENJE AUSTRIJE

- naoružavanjem Njemačke Hitler je prekršio odredbe Versajskog mirovnog sporazuma

- ponovno naoružavanje bio je tek prvi korak u Hitlerovoj težini za potpunim poništenjem versajskog
poretka i ostvarivanjem njemačke prevlasti u Europi
- tako je njemačka vojska 1936. ušla u Porajnje, njemački teritorij uz rijeku Rajnu, na granici s
Francuskom, koje je nakon Prvog svjetskog rata bilo demilitarizirano (razoružavanje, uklanjanje ili
smanjivanje vojnih postrojbi i objekata s nekog područja)
- u susjedstvu Njemačke nalazila se Austrija, nova država nastala raspadom Austro-Ugarske
Monarhije
- mnogi njezini stanovnici osjećali su se pripadnicima njemačkog naroda
- odmah nakon Prvog svjetskog rata bilo je pokušaja da se Austrija ujedini s Njemačkom, ali su sile
Antante odredbama mirovnih sporazuma to zabranile
- pojavom Hitlerove Nacionalsocijalističke partije i u Austriji su se organizirale njezine pristaše koje su
se zalagale za ujedinjenje s Njemačkom
- konačno je 1938. u Austriji održan referendum (glasovanje naroda) na kojem se velika većina
stanovništva izjasnila za priključenje Njemačkoj
- neposredno prije održavanja referenduma njemačka je vojska 12. ožujka 1938. ušla u Austriju, gdje
je bila svečano dočekana
- njemačko pripojenje Austrije (Anschluss) bilo je samo jedan u nizu poteza njemačkog nacističkog
vodstva, koji će u konačnici dovesti do izbijanja Drugog svjetskog rata

POLITIKA POPUŠTANJA I SUDETSKO PITANJE

- Francuska i Velika Britanija, sile pobjednice Prvog svjetskog rata, pasivno su promatrale kako Hitler
jača Njemačku, želeći je opet pretvoriti u veliku europsku silu
- ponovno njemačko naoružavanje, ulazak njemačke vojske u Porajnje 1936., kao i priključenje
Austrije 1938., predstavljali su kršenje versajskog poretka
- unatoč tome Francuzi i Britanci na to nisu odlučno odgovorili, pa je takvo njihovo držanje nazvano
politikom popuštanja
- među ostalim, politika popuštanja bila je uzrokovana i činjenicom da mnogi u Britaniji i Francuskoj
nisu željeli novi rat, jer su se dobro sjećali teških stradanja i žrtava iz Prvog svjetskog rata
nedugo nakon priključenja Austrije Hitler je postavio zahtjev da se Njemačkoj priključe i Sudeti, dio
Čehoslovačke u kojem je pretežito živjelo njemačko stanovništvo
- nacistička propaganda (organizirano širenje ideja) u tu je svrhu isticala navodnu ugroženost
sudetskih Nijemaca u Čehoslovačkoj
- sudetsko pitanje bilo je i temom Minhenske konferencije na kojoj su se okupili predstavnici
Francuske, Italije, Njemačke i Velike Britanije i 30. rujna 1939. potpisali Minhenski sporazum
- njime su predstavnici Britanije i Francuske dopustili da Sudeti budu priključeni Njemačkoj nadajući
se da će tako zadovoljiti Hitlera i spriječiti novi rat
- ohrabren višegodišnjim popuštanjem, Hitler se, međutim, više nije dao zaustaviti
- početkom 1939. njemačka vojska bez otpora je okupirala čitavu Češku, dok je Slovačka, uz njemačku
potporu, proglasila samostalnost
- nestanak Čehoslovačke bio je tako konačna posljedica politike popuštanja

PREDRATNI SAVEZI

- Njemačku, Italiju i Japan povezivala je težnja za izgradnjom novog svjetskog poretka u kojem će oni
imati potpunu prevlast
- zato su Njemačka i Italija 1936. sklopili savez Osovina Rim – Berlin kojemu je kasnije pristupio i
Japan
- upravo će stoga tijekom Drugog svjetskog rata njemačka i njezini saveznici biti nazivani sile Osovine
- Njemačka i Japan dogovorile su 1936. i savezništvo protiv Sovjetskog Saveza, odnosno komunizma,
nazvano Antikominternski pakt
- neočekivani obrat u odnosima između Njemačke i Sovjetskog Saveza uslijedio je 23. kolovoza 1939.,
kada su ta dva totalitarna i ideološki nepomirljiva režima potpisala Sporazum o nenapadanju
- sporazum je sadržavao i tajni dio, kojim je dogovorena podjela zemalja koje su se nalazile između
Njemačke i Sovjetskog Saveza
- tim sporazumom Hitler se osigurao od mogućeg rata na dvije bojišnice, odnosno da ne mora
istovremeno ratovati protiv Francuza i Britanaca na zapadu i Sovjeta na istoku
- s druge strane, Staljin je želio postići dogovor s Hitlerom jer je sovjetsko vodstvo sumnjalo da
zapadne sile priželjkuju Hitlerov napad na Sovjetski Savez
- politika popuštanja zapadnih sila prema Hitleru samo je produbljivala te sumnje
 Drugi svjetski rat: sile Osovine u naletu

NJEMAČKA I SOVJETSKI SAVEZ OKUPIRAJU POLJSKU

- u proljeće 1939. Francuska i Velika Britanija sklopile su s Poljskom vojni savez te joj zajamčile
neovisnost
- na taj su način konačno željele pokazati odlučnost da zaustave Njemačku
- u međuvremenu, Hitler je od Poljske zahtijevao da se Njemačka poveže s teritorijalno odvojenom
njemačkom istočnom Pruskom tako da kroz poljski teritorij prolazi prometnica pod isključivim
njemačkim nadzorom
- isto tako Hitler je tražio da u sastav Njemačke uđe Slobodni Grad Danzig na Baltičkom moru
- taj grad bio je većinski naseljen Nijemcima, ali je nakon Prvog svjetskog rata bio u carinskoj uniji s
Poljskom
- budući da su Poljaci odbili njemačke zahtjeve, njemačka je vojska 1. rujna 1939. napala Poljsku,
čime je započeo Drugi svjetski rat
- kao odgovor na njemački napad, Francuska i Velika Britanija 3. rujna 1939. objavili su rat Njemačkoj
- dva tjedna kasnije Sovjeti su napali Poljsku koja je, u skladu s njemačko-sovjetskim sporazumomo o
nenapadanju i podjeli teritorija, bila podijeljena između te dvije zemlje
- iste godine sovjetska je vojska zauzela i tri neovisne baltičke zemlje (Estoniju, Litvu i Latviju) koje su
potom bile uključene u sastav Sovjetskog Saveza

BLITZKRIEG – MUNJEVITI RAT

- iako su Francuzi i Britanci nakon napada na Poljsku objavili rat Njemačkoj, do sukoba u zapadnoj
Europi nije došlo
- situacija se promijenila u proljeće 1940., kada se njemački ratni stroj pokrenuo napadom na Dansku
i Norvešku
- njemačke postrojbe primjenjivale su strategiju munjevitog rata (njemački: Blitzkrieg) u kojem su
istovremeno upotrebljavale zrakoplove za napade neprijateljske ciljeve na zemlji, tenkovske snage za
duboke prodore, kao i padobranska iskrcavanja (desante) u neprijateljsku pozadinu
- na taj način protivniku su zadavali brze i odlučne udarce, razbijajući njegove snage na više manjih i
nepovezanih dijelova koji nisu mogli pružiti ozbiljan otpor
- početkom travnja 1940. Danska je okupirana za svega jedan dan, a Norveška, kojoj su Britanci i
Francuzi pružali pomoć, zauzeta je do početka lipnja
- u svibnju 1940. njemačke su postrojbe invazijom zemalja Beneluxa započele napad na Francusku
- takvim smjerom napredovanja Nijemci su izbjegli Maginotovu obrambenu crtu na njemačko-
francuskoj granici, a njihove su tenkovske jedinice kroz Belgiju ušle u sjevernu Francusku
- u nemogućnosti ozbiljnijeg suprotstavljanja Nijemcima, Francuska je uskoro potpisala primirje
- sjeverozapadni dio Francuske okupirali su Nijemci, a u ostatku države vlast je preuzela nova
francuska vlada koja je surađivala s Nijemcima, a čije se sjedište nalazilo u gradiću Vichyju

BITKA TA BRITANIJU

- nakon što je Francuska bila izbačena iz rata, jedini njemački protivnik u zapadnoj Europi ostala je
Velika Britanija, gdje je novim predsjednikom vlade postao Winston Churchill
- kako bi slomio njezin otpor i prisilio je na predaju, Hitler je planirao iskrcavanje njemačke kopnene
vojske na britanskom tlu
- na, da bi invazija bila uspješna, Nijemci su prethodno trebali uništiti moćno britansko zrakoplovstvo
- istovremeno, žestokim zračnim udarima htjeli su nanijeti što veću štetu britanskim gradovima,
prometnim komunikacijama, gospodarskim i industrijskim postrojenjima
- jedan od bitnih ciljeva zračnih napada trebao je biti i veliki broj civilnih žrtava i razaranje stambenih
četvrti u gradovima kako bi se kod britanskog pučanstva izazvala panika i pad spremnosti za borbu
- tako se nad britanskim nebom od srpnja do rujna 1940. razvila velika zračna bitka, poznata kao Bitka
za Britaniju
- Britanci su, koristeći radarski sustav, razvili dobru službu promatranja koja je javljala smjerove
dolaska i broj njemačkih zrakoplova
- na taj su način protiv njih mogli pravovremeno uputiti svoje lovačke zrakoplove koji su Nijemcima
nanosili velike gubitke
- zbog toga je Njemačka naposljetku bila prisiljena odustati od osvajanja Britanije te je svoje snage
započela prebacivati na istok pripremajući se za napad na Sovjetski Savez
- unatoč tome britanski su gradovi ostali metom napada njemačkog zrakoplovstva, a Britanija se i
dalje nalazila u teškome položaju
- njemačke podmornice iz novih uporišta u Norveškoj i na francuskoj atlantskoj obali nadzirale su
pomorske prilaze Britaniji potapajući brodove koji su je opskrbljivali hranom i drugim potrepštinama

TROJNI PAKT

- u rujnu 1940. predstavnici Njemačke, Italije i Japana potpisali su u Berlinu sporazum o osnivanju
Trojnog pakta (dogovora, sporazuma)
- njime je Japan priznao Njemačkoj i Italiji pravo na stvaranje novog poretka u Europi, a one isto takvo
pravo Japana u Aziji
- potpisnice pakta obvezale su se na međusobnu pomoć u slučaju da neku od njih napadnu sile koje
do tada još nisu ušle u rat
- to se zapravo odnosilo na Sjedinjene Američke Države
- tijekom nekoliko narednih mjeseci Trojnom paktu pristupile su i neke europske države naklonjene
Njemačkoj (Mađarska, Rumunjska, Slovačka, Bugarska)

OPERACIJA BARBAROSSA

- nakon neuspješnog pokušaja osvajanja Britanije Hitler se već od jeseni 1940. počeo spremati za
napad na Sovjetski Savez
- Nijemci su rat protiv Sovjeta smatrali obračunom s komunizmom, ali i mogućnošću da Njemačka na
osvojenim sovjetskim prostorima ostvari svoj životni prostor
- tako je njemačka vojska 22. lipnja 1941 napala Sovjetski Savez u operaciji koja je nosila naziv
Barbarossa, po velikom njemačkom vladaru iz srednjeg vijeka
- uz Nijemce su stali i njezini saveznici, ali i one zemlje kojima su Sovjeti prethodno preoteli dijelove
njihova teritorija, kao što je to bio slučaj s Finskom
- kako je Staljin bio potpuno iznenađen napadom, Nijemci su u početku ostvarili velike uspjehe i
prodrli duboko u sovjetski teritorij
- na sjevernom dijelu bojišnice opkolili su Lenjingrad, na središnjem su se približili Moskvi, dok su na
jugu zauzeli velika prostranstva Ukrajine
- no zbog rane i oštre zime koja je otežala njemačku opskrbu, iscrpljenosti njemačke vojske i sve
snažnijeg sovjetskog otpora, Nijemci su zaustavljeni, a početkom 1942. odbačeni od Moskve
- napadom na Sovjetski Savez Njemačka se dovela u položaj da mora voditi rat na dvije bojišnice, što
će umanjiti izglede za njezinu pobjedu

NAPAD NA PEARL HARBOR – SAD ULAZI U RAT

- nastojeći ostvariti prevlast u Aziji, Japan je već 1930-ih zauzeo dijelove Kine nastojeći istovremeno
preuzeti i europske kolonije u jugoistočnoj Aziji
- navedena područja bila su bogata rudama i sirovinama važnim za japansko gospodarstvo i vojsku
- svjesni kako Sjedinjene Američke Države predstavljaju glavnu prepreku ostvarivanju tih planova i
kako je sukob stoga neizbježan, Japanci su odlučili napraviti prvi potez
- bez objave rata japanska je mornarica sa svojih nosača zrakoplova 7. prosinca 1941. napala
američku ratnu luku Pearl Harbor na Havajima
- u iznenadnim japanskim zračnim napadima potopljen je ili teško oštećen velik broj američkih ratnih
brodova
- no Japanci u napadu nisu uspjeli uništiti američke nosače zrakoplova, koji će u nastavku rata imati
ključnu ulogu u američkim protunapadima na Tihom oceanu
- nakon napada na Pearl Harbor Sjedinjene Američke Države već su idućeg dana objavile rat Japanu
- kao odgovor na to, Njemačka i ostale potpisnice Trojnog pakta objavile su rat Amerikancima
- tako je rat zaista zahvatio gotovo cijeli svijet
- izbacivši nakratko iz stroja američku mornaricu, japanske su snage krajem 1941. i početkom 1942.
brzo zauzele velike dijelove jugoistočne Azije (Filipine, Indoneziju, Maleziju, Singapur), kao i brojne
strateški važne otoke na Tihom oceanu koji su predstavljali prvu crtu obrane Japana
- zauzimanjem tih područja Japan je osigurao prijeko potrebne sirovine, poput nafte iz Indonezije
- osim toga tim je osvajanjima Japan ostvario prevlast na području istočne Azije i Tihog oceana

Drugi svjetski rat: prijelomne godine (1942./1943.)

BITKA KOD MIDWAYA

- nakon teških gubitaka koje su im Japanci nanijeli u Pearl Harboru, američka se mornarica do sredine
1942. uspjela oporavit
- tomu je pridonijelo moćno američko gospodarstvo, koje nije opremalo samo američku vojsku, već i
ostale Saveznike
- obnovljena moć američke flote i zrakoplovstva najbolje je pokazana u lipnju 1942., u Bitki kod
Midwaya (Midvejskih otoka)
- to otočje u sjevernom dijelu Tihog oceana Japanci su nastojali osvojiti kako bi potom utvrdili svoje
obrambene linije
- zbog toga je došlo do velike pomorske i zračne bitke između američkih i japanskih nosača
zrakoplova
- Amerikanci su ostvarili veliku pobjedu potopivši čak četiri japanska nosača zrakoplova
- za razliku od Amerikanaca koji su lako nadoknadili vlastite gubitke s početka rata i izgradili novu
flotu, Japan se od tog poraza nije mogao oporaviti
- tako je Bitka kod Midwaya označila prekretnicu u ratu na pacifičkom bojištu, nakon koje su
Amerikanci nastavili potiskivati Japance
- primijenivši taktiku nazvanu žablji skokovi, oni su se iskrcavali s jednog otočja na drugo postupno se
približavajući Japanu
- tako zauzeti otoci postajali bi američke zrakoplovne baze s kojih su njihovi zrakoplovi mogli letjeti do
Japana i bombardirati ga

STALJINGRAD I KURS – PREKRETNICE RATA

- nakon što je njemačka vojska krajem 1941. zaustavljena pred Moskvom, Hitler je u ljeto 1942.
pokrenuo novu veliku ofenzivu (napadno djelovanje u ratu) želeći zauzeti važna naftna polja na
Kavkazu, kao i grad Staljingrad na rijeci Volgi
- njemačka je vojska do studenog zauzela najveći dio grada, koji je pretrpio ogromna razaranja, nakon
čega je uslijedio veliki protuudar sovjetske Crvene armije
- u veljači 1943. Sovjeti su potpuno opkolili i uništili njemačku 6. armiju kod Staljingrada, pri čemu je
poginulo više od 200 000 njemačkih vojnika
- neuspjeh u Staljingradu Nijemci su pokušali nadomjestiti novim velikim napadom na Sovjete kod
Kurska
- tamo se tijekom srpnja 1943. odigrala najveća tenkovska bitka Drugog svjetskog rata u kojoj su obje
strane koristile oko 6000 tenkova
- nakon početnih uspjeha, njemačke napade zaustavila je snažna sovjetska obrana i protunapadi
- tako je njemačka ofenziva doživjela neuspjeh
- njemački porazi kod Staljingrada i Kurska označili su prekretnicu na istočnom bojištu i početak
potiskivanja Nijemaca iz SSSR-a

RAT U SJEVERNOJ AFRICI

- nakon njemačkog napada na Francusku, u rat je ušla i Mussolinijeva Italija

- budući da je Mussolini težio ostvariti premoć na Sredozemlju, Talijani su iz svoje kolonije Libije
napali Egipat koji je bio pod britanskom zaštitom
- no Britanci su ubrzo potisnuli Talijane kojima su početkom 1941. u pomoć morali priskočiti Nijemci
- njima je zapovijedao general Erwin Rommel, koji je tijekom 1942. ostvario čitav niz pobjeda i prodro
u dubinu Egipta
- u jednom trenutku činilo se da bi Rommel mogao osvojiti Kairo i ovladati ključnim pomorskim
prolazom – Sueskim kanalom
- ali Njemačka, koja je u isto vrijeme vodila žestoku bitku za Staljingrad, nije imala snage pružiti
dovoljnu potporu Rommelu pa su Britanci uspjeli zaustaviti njegov prodor
- dobivši dodatna pojačanja i naoružanje, britanski je zapovjednik Bernard Montgomery u listopadu
1942. napao i porazio Nijemce i Talijane u Bitki kod El Alemeina u Egiptu te ih je uspio potisnuti u
Libiju
- kako su se istovremeno nove američke i britanske snage iskrcale u Alžiru i Maroku, Nijemci i Talijani
našli su se pritisnuti s dvije strane te su u svibnju 1943. prisiljeni na predaju

KAPITULACIJA ITALIJE

- pobjeda u Africi Saveznicima je otvorila mogućnost iskrcavanja u Italiji

- u srpnju 1943. američke i britanske snage iskrcale su se na talijanski otok Siciliju
- strahoviti gubitci koje je tom prilikom pretrpjela talijanska vojska još su više oslabili ionako težak
Mussolinijev položaj, a protiv njega sada su se okrenuli i kralj i vodeći fašistički dužnosnici
- niti dva tjedna nakon savezničkog iskrcavanja Mussolini je bio zbačen s vlasti, a nova je vlada
potpisala kapitulaciju koja je službeno proglašena 8. rujna
- uslijedio je munjeviti odgovor Njemačke čija je vojska ušla u Italiju i nastavila borbe sa snagama
Saveznika koji su se, nakon zauzimanja Sicilije, iskrcali i u južnoj Italiji
- na talijanskom planinskom terenu Nijemci su se vrlo vješto branili te su zapadni Saveznici sporo
napredovali prema sjeveru Apeninskog poluotoka
- savezničke snage ušle su u Rim tek u lipnju 1944., a do sjevera Italije doprle su na samom kraju rata,
u proljeće 1945. godine

Drugi svjetski rat – završno razdoblje

TEHERANSKA KONFERENCIJA

- krajem 1943. u Teheranu, glavnom gradu Irana, održana je konferencija vođa glavnih savezničkih
zemalja – Churchilla, Roosevelta i Staljina
- bio je to prvi zajednički susret velike trojice, kako su nazvane vođe glavnih savezničkih sila
- oni su raspravljali o ratnim planovima koji su trebali pobjedonosno okončati rat
- s tim je ciljem i postignut dogovor o iskrcavanju anglo-američkih snaga u Francuskoj koje je trebalo
uslijediti sredinom 1944., na čemu je posebno ustrajao sovjetski vođa Staljin
- otvaranje ove druge bojišnice u zapadnoj Europi rasteretilo bi sovjetsku vojsku i ubrzalo njemački
poraz
- uvjerivši se, osim toga, kako u Jugoslaviji jedino partizanska vojska ratuje protiv sila Osovine,
saveznički vođe donijele su i odluku o pružanju vojne pomoći jugoslavenskim partizanima

ISKRCAVANJE U NORMANDIJI – DAN D

- u skladu s odlukama Teheranske konferencije o otvaranju drugog bojišta, zapadni su Saveznici

okupili vojsku i ratnu tehniku u jugoistočnom dijelu Britanije
- pripreme za iskrcavanje u Francuskoj trajale su mjesecima, a vojni su stručnjaci pokušavali odrediti
najbolji termin i mjesto za iskrcavanje
- savezničke i njemačke špijunske službe vodile su tijekom tih priprema pravi „mali rat“ kako bi
zavarali protivnika, odnosno kako bi otkrili mjesto i vrijeme iskrcavanja
- računajući da Nijemci očekuju iskrcavanje kod francuskog grada Calaisa, jer je tamo kanal (La
Manche) najuži, Saveznici su se u konačnici odlučili iskrcati južnije, na plažama Normandije
- savezničko iskrcavanje 6. lipnja 1944. (Dan D) označilo je početak konačnog oslobođenja zapadne
Europe od njemačke okupacije
- unatoč žestokom njemačkom otporu, savezničke snage uspostavile su mostobran na francuskoj
obali, a zatim su izvršile prodor u dubinu Francuske
- u kolovozu 1944. oslobođen je Pariz, a do kraja iste godine savezničke snage izbile su na zapadnu
njemačku granicu
- istovremeno su njemački gradovi, tvornice i drugi objekti od vojne važnosti bili izloženi razornim
bombardiranjima anglo-američkog zrakoplovstva
- u tim napadima stradalo je mnoštvo civila kao prilikom višednevnog bombardiranja Dresdena u
veljači 1945., kada je poginulo više od 20 000 ljudi
- krajem rata Nijemci su na zračne napade odgovorili lansiranjem dalekometnih raketa na Veliku
Britaniju, ali to nije moglo utjecati na ishod rata

KRAJ RATA U EUROPI

- u veljači 1945., kada je slom Hitlerove Njemačke bio očit, velika trojica ponovno su se sastala u Jalti
na poluotoku Krimu
- dogovoreno je da Njemačka mora bezuvjetno kapitulirati i da će nakon rata biti podijeljena na četiri
okupacijske zone – američku, britansku, francusku i sovjetsku
- po istom načelu trebao je biti podijeljen i glavni grad Njemačke
- velika trojica donijela su i Deklaraciju o oslobođenoj Europi u kojoj se zagovara da nakon rata u
europskim državama budu održani slobodni, demokratski izbori
- unatoč tome, u zemljama u koje su ušle sovjetske snage taj dogovor nije bio poštovan i u njima će
nakon rata, uz pomoć sile i pritisaka, biti uspostavljena komunistička vlast
- do proljeća 1945. Saveznici su sa zapada i istoka ušli na njemački teritorij
- u travnju 1945. sovjetske snage pokrenule su napad na Berlin, u kojem se nalazio Hitler
- u uličnim borbama Sovjeti su zauzeli Berlin, a Hitler je izvršio samoubojstvo
- neposredno prije, talijanski partizani u sjevernoj Italiji uhvatili su i strijeljali Benita Mussolinija
- nekoliko dana nakon Hitlerova samoubojstva visoki časnici njemačke vojske zasebno su pred
zapadnim Saveznicima, a zasebno pred Sovjetima, potpisali bezuvjetnu kapitulaciju
- ona je na zapadnom bojištu stupila na snagu 8., a na istočnom bojištu 9. svibnja
- zbog toga se 9. svibnja slavi kao Dan Europe
KAPITULACIJA JAPANA

- unatoč žestokom japanskom otporu, američke snage postupno su se približavale Japanu koji je bio
izložen žestokom zračnom bombardiranju
- na samom kraju rata Japanci su u borbu uveli i kamikaze, odnosno pilote samoubojice koji su se
svojim zrakoplovima napunjenim eksplozivom obarali na američke brodove
- upravo zbog tog fanatičnog otpora Japanaca, Amerikanci su odustali od planiranog iskrcavanja na
japansko otočje bojeći se velikih ljudskih gubitaka
- kako bi prisilili Japan na kapitulaciju, odlučili su stoga isprobati novo i iznimno moćno oružje –
atomsku bombu
- dana 6. kolovoza 1945. atomska bomba bačena je na Hirošimu, a nekoliko dana kasnije (9. kolovoza)
i na Nagasaki
- bila je to prva i do sada jedina uporaba atomskog naoružanja
- atomske bombe nanijele su goleme ljudske gubitke i materijalnu štetu
- osim desetina tisuća civila koji su odmah preminuli, mnogi preživjeli kasnije su godinama trpjeli
posljedice radijacije atomskih bombi
- izložen povrh toga napadu sovjetskih snaga u sjeveroistočnoj Kini, Japan je 2. rujna 1945. bio
prisiljen potpisati bezuvjetnu kapitulaciju, čime je Drugi svjetski rat konačno završen

POSLJEDICE RATA

- posljedice Drugog svjetskog rata bile su iznimno teške

- u njemu je poginulo oko 19 milijuna vojnika, ali i oko 31 milijun civila
- to pokazuje da rat nije bio ograničen isključivo na bojišnice, nego se u njemu još i više stradavali
civili
- znatni dijelovi Europe bili su razoreni u ratnim djelovanjima, a mnogi gradovi uništeni u borbama ili
zračnim bombardiranjima
- na stotine tisuća civila bilo je prisiljeno napustiti svoje domove, a nakon okončanja rata tek je
trebalo organizirati njihovo zbrinjavanje
- na kraju rata obnovljene su Čehoslovačka, Poljska, Austrija i Jugoslavija
- u sastav Jugoslavije došli su neki dijelovi dotadašnjeg talijanskog teritorija
- granice Sovjetskog Saveza i Poljske pomaknule su se prema zapadu na štetu Njemačke
- na buduće odnose u Europi veliki će utjecaj imati dvije pobjedničke sile – Amerika na zapadnu
Europu, a Sovjetski Savez na istočnoeuropske države
- sile pobjednice organizirale su neposredno nakon završetka rata i suđenja za zločine protiv mira,
ratne zločine i zločine protiv čovječnosti koje su počinile sile Osovine tijekom rata
- tako je u njemačkom gradu Nurnbergu tijekom 1945. i 1946, suđeno najvišim dužnosnicima
Hitlerove Njemačke koji su dijelom osuđeni na smrtne, a dijelom na zatvorske kazne
- slično tome i u Tokiju je održano suđenje visokim japanskim dužnosnicima optuženima za ratne
zločine