UNIVERZITET U ZENICI

Mašinski fakultet u Zenici

Katedra za metrologiju

Mjerenje napona i deformacija

Haris Puščul

Utjecaj otpornosti provodnika

Seminarski rad

Mentor:

r. prof. dr. sc. Nedeljko Vukojević

Zenica, 2019
Seminarski rad iz predmeta 'Mjerenje napona i deformacija'

Sadržaj:
1. Utjecaj otpornosti provodnika.............................................................................................3

1.1. Jednostavni četvrtmost.................................................................................................4

1.2. Četvrtmost u trožilnom krugu......................................................................................7

1.3. Četvrtmost sa kompenzirajućom mjernom trakom......................................................8

1.4. Dvostruki četvrtmost ili dijagonalni most..................................................................9

1.5. Polumost.....................................................................................................................10

1.6. Puni most....................................................................................................................11

1.7. Korekcija grešaka pomoću odabrnog faktora mjerenja..............................................12

1.8. Uspješna kompenzacija otpornosti provodnika..........................................................14

1.8.1. Dvožilnikrug.......................................................................................................15

1.8.2. Regulirani trožilni krug.......................................................................................16

1.8.3. Regulirani 4-žilni krug........................................................................................17

2. Bibliografija......................................................................................................................19

Haris Puščul 1
Seminarski rad iz predmeta 'Mjerenje napona i deformacija'

1.8.1. Utjecaj otpornosti provodnika

Otpornost provodnika spajanjem između mjernih traka i ugaonih tačaka mostnog kruga (tj.
spojnim tačkama mosta 1 i 4 kao što je prikazano na sljedećim dijagramima) može proizvesti
tako veliki debalans mosta sa asimetričnim krugovima ( jednostavni četvrtasti mostovi, dupli
četvrtasti mostovi ili dijagonalni mostovi) tako da se oni ne mogu više ispraviti uređajem za
podešavanje (R kompenzacija) na spojenom mjernom pojačalu. Pojačalo je skoro potpuno
pokrenuto ili čak preopterečeno.

U tim slučajevima otpor susjednog završnog otpornika (R 2 za četvrtasti most ,R2 i R4 za dupli
četvrtasti most) mora biti odgovarajuće povećan. Vrlo stabilni metalni provodnici su jedini
pogodni kao završni otpornici.

Drugi efekat otpornosti provodnika, tj umjeravanje (kalibracija) već je prethodno spomenut u

poglavlju 6 knjige ‘’An Introduction to Measurements using Strain Gages'': otpor provodnika
smanjuje izmjerenu vrijednost koju daju mjerne trake. Opisano je kako specijane metode
kalibracije mogu ukloniti ovu pogrešku (odjeljak 6.3.). Ako su dostupni dovoljno precizni
paralelni otpornici, kalibracija račvanja je ponekad najpouzdanija metoda za smanjenje
pogrešaka mjerenja. Ako koristimo metode višestrukih tačaka, tada kalibracija račvanja
također omogućava provjeru raspodjele mjernih traka na položaju kojeg mjerimo.

U dijagramima strujnih krugova povezanih između pojedinih elemenata u krugu uzimaju se

kao nulti otpor. U stvarnosti ova pretpostavka ovisi o tome da li je ptovodnik kratak, i da li je
njegov otpor najmanje dva ili tri reda veličine manji od onog u mjernoj traci i mostnom krugu,
što omogućava njegovo zanemarivanje. Međutim, za duge spojeve provodnikom ta
pretpostavka više nija valjana. Primjenom tankih jezgara kabla ili provodnika sa materijalima
visoke relativne otpornosti, npr. u području visokih temperatura, čak i kratki
dijeloviprovodnika mogu proizvesti značajne pogreške u mjerenju.

Dijelovi 1.1 do 1.6. sadrže jednadžbe za računanje popravaka mjerenja za različite krugove.
Odjeljak 1.7. sadrži jednadžbe za ispravljanje pogešaka korištenjem mjernog faktora na
pojačalu.

Haris Puščul 2
Seminarski rad iz predmeta 'Mjerenje napona i deformacija'

1.8.2. Jednostavni četvrtmost

Način na koji se otpor provodnika smanjuje na mjernim trakama objašnjen je jednostavnim
četvrtmostom,kao što je prikazano na slici 1. Zajedno sa provodnikom mjerna traka formira
krak 1 mosta, a fiksni otpornici R2,R3,R4 završavaju mostni krug.

Slika 1: Utjecaj otpora provodnika za jednostavni kružni most

Gdje su:

RSG- mjerna traka,

RL1.1 , RL1.2 – otpori provodnika između mjerne trake i ostatka mostnog kruga,

R2 do R4 – završni otpornici,

R5 – ulazni otpor mjernog pojačala,

R4 – izlazni otpor generatora konstantnog napona G.

Otpor kraka 1 mosta formira se od pojedinačnih otpora mjerne trake R SG, odlaznog voda RL1.1
i povratnog voda RL1.2. Za mjerenje naprezanja mjernim trakama pretpostavlja se da je
debalans mosta mjera deformacije, kao u jednadži (1.1):

...(1.1)

Haris Puščul 3
Seminarski rad iz predmeta 'Mjerenje napona i deformacija'

Relativna promjena otpora mjernih traka proporcionalna je deformaciji:

...(1.2)

U slučaju prikazanom na slici 1 most ''vidi'' promjenu otpora ΔR mjerne trake u odnosu na
ukupni otpor kraka 1 mosta, tj. manju relativnu promjenu otpora.

...(1.3)

Pa je zbog toga izmjereni signal tako mali.

Sljedeći primjer daje dojam reda veličine za utjecaj otpora provodnika na mjerni rezultat.

Primjer:

Provodnik dužine 100m (dvožilni) sa bakarnom jezgrom poprečnog presjeka 0,5mm2 u

četvrtmostu, tj. otpori kabla u seriji sa otporom mjerne trake, uzrokuju pogrešku mjerenja:

-5,8% sa otporom mjerne trake od 120Ω

-1,8% sa otporom mjerne trake od 350Ω

-1,2% sa otporom mjerne trake od 600Ω

Sa poprečnim presjekom jezgre od 0,14mm2 mjerna pogreška doseže do:

-17,5% sa otporommjerne trake od120Ω

-6,8% sa otporom mjerne trakeod 350Ω

-3,7% sa otporommjerne trake od 600Ω

Haris Puščul 4
Seminarski rad iz predmeta 'Mjerenje napona i deformacija'

Pogrešan rezultat može se lahko korigirati pomoću dijagrama sa slike 2 preko odnosa

...(1.4)

Ovdje je ε ispravna vrijednost, a εi je označena (pogrešna) vrijednost. Postotak indikacije

zaostatka ili gubitak signala (pogreška) može se uzeti iz dijagrama.

Na slici 2 prikazana su dva primjera korištenja dijagrama.

Slika 2: Dijagram za određivanje indikacije zaostatka i gubitka signala kao rezultat otpora
provodnika.

Prvo se formira omjer RL / RSG a brojka se nalazi na ordinatnoj osi. Od ove tačke linija se prati
vodoravno do krivulje, a zatim se vertikalno naniže spuštamo na apcisu. Ovdje se postotak
indikacije zaostatka može očitati i smjestiti u nazivnik u jednadžbi (1.4).

Navedena nekorigirana mjerna vrijednost uvijek vrijedi kaoεi, a za RL- ukupni otpor
provodnika u seriji sa mjernom trakom unutar kraka mosta. Tačnost korekcije uglavnom ovisi
o tačnosti sa kojom se mjere otpori provodnika.

Haris Puščul 5
Seminarski rad iz predmeta 'Mjerenje napona i deformacija'

Kod većih dužina spojnih provodnika moguće je da je ukupni otpor RSG + RL1.1 +RL1.2 kraka 1
mosta toliko veliko da podešavanje koje nudi mjerno pojačalo više nije dovoljno za
kompenzaciju nulte tačke. Zatim se mora uskladiti završni otpornik R 2. Povećanje R2 na
ukupni otpor R1 nema štetan učinak na mjerni rezultat.

Također je moguće ispraviti mjernu vrijednost ε ipomoću računara. Za jednostavni ¼ most

primjenjuje se sljedeća jednadžba:

...(1.5)

1.8.3. Četvrtmost u trožilnom krugu

Sa četvrtmostom u trožilnom krugu, slika 3, samo je odlazni vod u seriji sa mjernom trakom.
Prema tome samo otpor RL1 utiče na mjerni signal mjerne trake. Jednačina korekcije je:

...(1.6)

Vrijednosti otpornika prikazanih na šemi 3 treba zamjeniti u jednačini korekcije.

Slika 3: Utjecaj otpornosti provodnika za ¼ mosta sa trožilnim priključkom mjerne trake

Povratni vod sa RL2 nalazi se u pasivnom kraku mosta R2, i stoga nema utjecaj na rezultat
mjerenja.

Otpor RLS signala može se zanemariti ako je ulazni otpor pojačala, R 5, najmanje hiljadu puta
otporniji na deformaciju. Moderna pojačala ispunjavaju ovaj zahtjev.

Ispravljanje grešaka može se izvršiti i pomoću dijagrama na slici 2.

Haris Puščul 6
Seminarski rad iz predmeta 'Mjerenje napona i deformacija'

1.8.4. Četvrtmost sa kompenzirajućom mjernom trakom

Na slici 4 prikazane su dvije varijante četvrtmosta sa kompenzirajućom mjernom trakom:

a) mjerenje mjernom trakom i pretvorba mjernih traka u zatvorenu konfiguraciju.

Odgovarajuća jednačina korekcije je (1-6),

b) mjerenje mjernom trakom i pretvorba mjernih traka u odvojenu konfiguraciju,

jednačina (1-5) je jednačina korekcije.

Slika 4: Utjecaj otpornosti provodnika kod četvrtmosta sa kompenzirajućom mjernom trakom

Krug a) koristi se kada je kompenzirajuća mjerna traka postavljena u neposrednoj blizini

mjerenja mjerne trake.Krug b) koristi se ako je veće rastojanje mjerne i kompenzirajuće
mjerne trake. Također se općenito koristi u višenamjenskoj mjernoj opremi, ako se ista
komprnzacijska mjerna traka uzastopno prebacuje na više mjernih tačaka.Za oba kruga
korekcija grešaka se može izvršiti i pomoću dijagrama na slici 1.

Haris Puščul 7
Seminarski rad iz predmeta 'Mjerenje napona i deformacija'

1.8.5. Dvostruki četvrtmost ili dijagonalni most

Dvije varijante dvostrukog četvrtmosta prikazane su na slici 5:

a) Dvostruki četrvrtmost sa mjernim trakama za mjerenje SG1 i SG3 svaki u trožilnom

krugu sa završnim otporima R2 i R4. Odgovarajuća jednačina korekcije je:

...(1.7)

Ako se umjesto fiksnih otpora koriste kompenzacione mjerne trake u susjednom uređaju
(slično kao na slici 4a), primjenjuje se ista formula korekcije.

Ako je kompenzirajuća mjerna traka u posebnom rasporedu ( slično kao na slici 4b), tada je
jednačina korekcije:

...(1.8)

Slika 5: Utjecaj otpornosti provodnika kod dijagoalnog mosta

Haris Puščul 8
Seminarski rad iz predmeta 'Mjerenje napona i deformacija'

1.8.6. Polumost

Polumost na slici 6 sadrži dvije mjerne trake za mjerenje, to mu je razlika u odnosu na

četvrtmost na slici 4.

Dvije varijante su ponovo prikazane na slici 6. Na slici a) prikazana je situacija u kojoj su

mjerne trake postavljene jedna do druge. Odgovarajuća formula korekcije je:

...(1.9)

Na slici b) prikazan je slučaj kad su dvije mjerne trake na nekoj distanci jedna od druge.
Formula za korekciju je:

...(1.10)

Slika 6: Utjecaj otpornosti provodnika kod polumosta

Haris Puščul 9
Seminarski rad iz predmeta 'Mjerenje napona i deformacija'

1.8.7. Puni most

Zbog svojih povoljnih karakteristika - velikog mjernog signala, automatske kompenzacije

interferencijskih efekata - puni mostni sklop je pogodan za upotrebu u konstrukciji pretvarača.
Njegove krakteristike donose posebne prednosti ako je unutrašnje ožičenje mosta kratko i
simetrično.

Ako je to slučaj, otpornost spojnih žica je toliko mala da se može zanemariti i stoga ne
zahtijeva posebno razmatranje. Umjesto toga treba uzeti u obzir otpor spojnog kabla između
mjernog pojačala i pretvarača, tj. dvije jezgre za napajanje mosta sa svojim otporima R L2 i RL3,
vidi sliku 7. Kao iu svim prethodnim primjerima, otpori u signalnim vodovima 1 i 4 ne
smanjuju signal.

Slika 7: Utjecaj otpornosti provodnika za puni most

Gdje su:

RSG1-otpornost mjerne trake,

RL2,RL3- otpornost jezgri napojnih vodova,

RL1 do RL4 – otpornost jezgri signalnih vodova,

RB – mostna promjena otpornosti (ulazna impedancija).

Haris Puščul 10
Seminarski rad iz predmeta 'Mjerenje napona i deformacija'

Jednačina korekcije je:

...(1.11)

RB se identifikuje mostnu promjenu otpornosti:

...(1.12)

Ako su svi otpori mjernih traka isti kao i ostali,što se može pretpostaviti, tada je ulazni otpor
mosta isti kao otpor mjerne trake.

1.8.8. Korekcija grešaka pomoću odabrnog faktora mjerenja

Gubitak signala koji se javlja uslijed otpora kabla može se smatrati smanjenjem faktora
mjerenja naprezanja. Ako je odabrani faktor mjerenja podešen na vrijednost redukovanog
faktora k*, onda se povećava pojačanje mjernog pojačala, tako da je naznačena vrednost
deformacije ponovo ispravna. Sljedeće formule za izračunavanje prividnog faktora mjerenja
k* vrijede za različite krugove kako slijedi:

Jednostavni četvrtmost:

...(1.13)

Četvrtmost u trožilnom krugu:

...(1.14)

Haris Puščul 11
Seminarski rad iz predmeta 'Mjerenje napona i deformacija'

Za ¼ most sa kompenzirajućom mjernom trakom koji je prikazan na slici 4 vrijedi:

Za primjer a) primjenjuje se formula 1.14

Za primjer b) primjenjuje se formula 1-13

Za slučaj dijagonalnog mosta prikazanog na slici 5 vrijedi:

Za primjer a) primjenjuje se formula 1.14

Za primjer b) primjenjuje se formula 1.13

Za polumost prikazan na slici 6 vrijedi:

Za primjer a) primjenjuje se formula 1.14

Za primjer b) primjenjuje se formula 1.13

Za puni most kao na slici 7:

...(1.15)

Haris Puščul 12
Seminarski rad iz predmeta 'Mjerenje napona i deformacija'

1.8.9. Uspješna kompenzacija otpornosti provodnika

Mjerne tačke, npr. mostovi na avionskim krilima, često se nalaze na velikim udaljenostima od
mjernih instrumenata. Sa mjernim tačkama koje nisu izravno dostupne, mjerni instrumenti
moraju biti povezani dugačkim provodnicima. Samim tim javljaju se nedostaci jer otpornost
provodnika može iznositi nekoliko oma, koji negativno utiču na proces mjerenja. To je
naročito izraženo kod promjene električnog otpora kabla tokom mjerenja, npr. zbog varijacije
temperature imaju negativan efekat.

Kod vodova koji su u seriji sa mjernim uređajem (SG) u istom mostu, temperaturni odziv
zbog zagrijavanja kabla izračunava se na sljedeći način:

...(1.16)

Gdje je:

- promjena temperature,

RK – otpornost kabla,

- promjena otpornosti provodnika,

RDMS – otpornost mjernog uređaja,

k – faktor mjerenja,

l – dužina provodnika,

A – poprečni presjek provodnika.

MK – temperaturni odziv mjerne tačke usljed zagrijavanja provodnika,

K – temperaturni koeficijent otpornosti materijala provodnika.

Ω 1
CU = 0,04
Ω K

Ω
QCU = 0,018 mm2
m

Q – provodljivost materijala provodnika.

Haris Puščul 13
Seminarski rad iz predmeta 'Mjerenje napona i deformacija'

Primjer:

Bakarni provodnik dužine 1 m (0,5 m za napajanje i za povratni hod) poprečnog presjeka 0,15
mm2 koji se nalazi u seriji sa 120-omskim mjeračem deformacije uzrokuje temperaturni odziv
20 μm/m sa promjenom temperature od 10 K. Kada su svi ostali uvjeti jednaki temeraturni
odziv sa mjernim uređajem od 350 Ω iznosi samo 7 μm/m. Različiti tipovi kola za mjerenje
deformacije omogućavaju kompenzaciju otpora.

Pa ćemo predstaviti tri tipa krugova zasnovanih na Wheatstonovog mosta koji objašnjava
njihove prednosti i nedostatke.

1.8.10. Dvožilnikrug

Kod dvožilnog kruga, mjerni uređaj i pojačalo povezani su preko dvije žice (slika 8.).
Dijagram strujnog kruga pokazuje da se otpor provodnika dodaje dva puta (napajanje i
povratak) na otpor mjernog uređaja.

Ovo utiče i na nultu tačku mosta i na njegovu osjetljivost. Čak i sa provodnicima dužine od
nekoliko centimetara potrebno je omogućiti otpor kabla. Dvožilni krug je posebno osjetljiv na
temperaturne promjene tijekom mjerenja, budući da promjena otpora direktno utiče na
izmjerenu vrijednost.

Temperaturna stabilnost dvožilnog kruga je testirana pomoću instaliranih mjerača i pojačala

QuantumX MX1615.

Rezultat testa: Rezultat mjerenja dobiven pomoću dvožilnog kruga nema nikakvog značaja.

Promjena otpora provodnika, npr. usljed varijacije temperature, potpuno utiče na rezultat
mjerenja.

Haris Puščul 14
Seminarski rad iz predmeta 'Mjerenje napona i deformacija'

Promjene asimetrične otpornosti na kolosijek mjernog vodiča također rezultiraju greškama u

mjerenju.

Promjene otpora nisu ispravljene.

Slika8.. Priključak za mjerenje deformacije u dvožilnoj konfiguraciji

1.8.11. Regulirani trožilni krug

Kod 3-žilnog kruga, dodatni provodnik je spojen na jednu spojnu tačku mjernog otpora, što
rezultira drugim mjernim krugom koji se koristi kao referenca. Regulisani 3-žilni krug mjeri
napon preko gornjeg otpora provodnika i povećava napon uzbude dvostruko izmjerenom
količinom. Rezultat toga je da je napon na mjernoj cijevi identičan sa i bez provodnika, a
provodnik nema utjecaja na osjetljivost.

Regulisani trožilni krug zahtjeva da dva strujna voda imaju identičan otpor, pošto se napon
mjeri samo na jednom provodniku, međutim, dvostruka vrijednost se primjenjuje za
korekciju. Dakle, sa provodnikom sa četiri žice, bilo bi potpuno pogrešno povezati dva
provodnika paralelno kako bi se smanjio otpor provodnika. To bi rezultiralo značajnom

Haris Puščul 15
Seminarski rad iz predmeta 'Mjerenje napona i deformacija'

greškom nulte tačke. S druge strane, sa rozetama i lancima za deformaciju, neophodno je

osigurati da otpornik RKab1 odgovara svim paralelno spojenim RKab 2 otpornicima.

Ovaj test takođe pokazuje: Promjene otpora su ispravljene samo u jednom provodniku.
Asimetrične promjene otpora, npr. smetnje na tačkama kontakta, u potpunosti utiču na rezultat
mjerenja. Simetrične promjene otpora, npr. varijacije temperature tokom mjerenja se
kompenzuju otpornicima.

Slika 9. Priključak za mjerenje deformacije u trožilnom krugu

1.8.12. Regulirani 4-žilni krug

Samo četverožilni krug ili HBM-ov patentirani Kreuzer krug omogućavaju kompenzaciju
različitih tipova otpora provodnika. Poznata električna struja teče kroz otpornik preko dva

Haris Puščul 16
Seminarski rad iz predmeta 'Mjerenje napona i deformacija'

odvoda. Pad napona na otporniku RKab1 se ispravlja (pri visokoj impendaciji) preko dva
dodatna voda.

Kreuzerov krug mjeri napon preko otpornika RKab2 i dodaje ga uzbudi.Napon i struja kroz
završni otpornik Rerg su nezavisni od otporaprovodnika. Greške nulte tačke i osetljivosti
usljed efekata provodnika se elektronski kompenzuju.

Napomena: tri grafikona prikazuju mjerenje deformacija pomoću krugova od 2, 3 i 4 žice.

Ovdje se čini da sve tri tehnike nude identičnu stabilnost.U idealnom slučaju vidimo
odstupanje u grafikonima za 2-žilni i 3-žilni krug ; sa 4-žilnim, graf ostaje stabilan.

Ovaj test dokazuje: patentirani Kreuzerov krug omogućava precizne rezultate mjerenja kroz:

o visoku temperaturnu stabilnost,

o korekciju promjena otpora na oba kablovska voda.

Haris Puščul 17
Seminarski rad iz predmeta 'Mjerenje napona i deformacija'

Asimetrične promjene otpora, npr. na konektorima, i simetrične promjene otpora, npr.

promjenom temperature, koriguju se i ne utiču na rezultat mjerenja.

Slika 10. Priključak za mjerenje deformacije koristeći HBM-ov patentirani Kreuzerov krug

1.8.13. Bibliografija
[1] Karl Hoffmann (1989.): An Introduction to Measurement using Strain Gages,
Naučna knjiga, Darmstadt,

[2] Successfully compensating for lead resistances. https://www.hbm.com/en/

Haris Puščul 18