UNIVERZITET U ZENICI

Mašinski fakultet u Zenici

Studijski program Metrologija
Mjerenje napona i deformacija

Mevludin Purić

SMANJENJE I UKLANJANJE MJERNIH GREŠAKA- UTICAJ

KAPACITIVNOSTI KABLOVA

Seminarski rad

Profesor:

r.prof.dr.sc. Nedeljko Vukojević

Zenica, 2019.
 Smanjenje i uklanjanje mjernih grešaka
__________________________________________________________________________________

Sadržaj
1. Uvod...............................................................................................................................................3
2. Wheatstoneov mjerni most..........................................................................................................4
3. HBM most.....................................................................................................................................5
Krug sa šest žica...................................................................................................................................8
Uticaj kapacitivnosti kablova..............................................................................................................9
Kapacitivna nesimetrija.....................................................................................................................10
Literatura............................................................................................................................................16

2
 Smanjenje i uklanjanje mjernih grešaka
__________________________________________________________________________________

1. Uvod
Mjerni rezultat treba što bolje reprezentirati pravu vrijednost mjerne veličine, što je svrha
svakog mjerenja. Zbog neizbježnih grešaka koje se javljaju kod svakog procesa mjerenja, uz
rezultat se moraju dati i druge značajen informacije o preciznosti i tačnosti ili nepreciznosti i
netačnosti u obliku granica pouzdanosti, odnosno kao mjerne nesigurnosti, kao inofrmacije o
fizikalnim veličinama koje su mogle uticati na mjerni rezultat.

Broj uzoraka koji mogu dovesti do mjernih grešaka je torijski beskonačno veliki. Generalno, s
aspekta uzročnika, ve mjerne greške se mogu svrstati u dvije velike grupe:

- Odredive greške su one koje se unaprijed mogu predvidjeti ili teorijski utvrditi. Ova
grupa grešaka nasziva se i sistematskim greškama.
- Neodredive greške se zapažaju kod ponovljenih mjerenja iste konstantne fizikalne
veličine jer se pojedini rezultati prividno bez razloga međusobno razlikuju. Ova grupa
grešaka naziva se i slučajnim grešakma.

Sistematske mjerne greške najčešće nastaju zbog nesavršenosti mjernog postupka, mjernih
uređaja, mjerene fizikalne veličine kao i zbog odredivih uticaja poremećajnih veličina
okoline i osobnog uticaja ispitivača. Sistematske greške se moug podjeliti u tri glavne
gruupe:

- Metodske sistematske greške,

- Sistematske greške mjernih uređaja i
- Osobne greške ispitivača

Slučajne greške mjerenja rezultat su neizbježnih promjena koje nastaju u mjernim

uređajima, mjernom objektu, okolini i ispitivaču, a koje on ne može uočiti i korekcijom
uzeti u obzir. Neodredive greške mogu se prepoznati iz sljedećeg primjera: ako ispitivač
uzastopno više puta jednako pažljivo mjeri istu konstantnu fizikalnu veličinu, istim
mjernim uređajem i pod istim vanjskim uvjetima ( prema njegovoj ocjeni), ipak će
dobijati rezultate koji međusobno odstupaju. Ti rezultati se gomilaju oko određene
vrijednosti,a li metrolog ne zna objasniti zašto je jedan razultat manji od te vrijednosti, a
drugi nije. Zato se takve neobjašnjive greške zovu slučajne greške.

Izvori slučajni mjerni grešaka se mogu svesti u sljedeće grupe: nesavršenost mjera i
mjernih uređaja; nesavršenost ljudskih osjetila; uticaj i promjenljivost uticaja okoline,
nedovoljno mjerno iskustvo i znanje ispitivača.

3
 Smanjenje i uklanjanje mjernih grešaka
__________________________________________________________________________________

Gruba greške nastaju zbog nepažnje ispitivača, njegovog nedovoljnog stručnog znanja i
zbog izbora neodgovarajućeg mjernog postupka. Mogućnost pojavljivanja grubih grešaka
jedan je od razloga zašto se mjerenja ponavljaju. Ako se u mnoštvu tako dobijenih
rezultata jedan bitno razlikuje, postoji velika šansa da je u pitanju gruba greška. Općenisto
se smatra da je riječ o gruboj grešci onda koada njena vrijednost prelazi trostruku
vrijednost srednje greške. Mjerne rezultate koji sadrže grubu grešku treba odbaciti.
Prednohdno je potrebno takav rezultat ispitati, odnosno pokušati ustanoviti uzrok nastanka
grube greške.

Zadatak mjerenja stavlja se na osobu koja uzima mjerenje i održava greške u prihvatljivim
granicama koristeći razumna sredstva. Mjerenja kod kojih se može uticati na pogreške
zavide od :

- Metode mjerenja;
- Brige i pažnje korisnika;
- Poznavanje mogućih izvora grešaka;
- Informacije o odgovarajućim protumjerama;
- Napora koji je potreban da se ukloni ili ispravi greška.

2. Wheatstoneov mjerni most

Mjerni most jest mjerilo koje daje vrlo pouzdane rezultate u odnosu na ostala mjerila. Razlog
tome jest taj da se minimalno smanjuje utjecaj izvršnog mjernog instrumenta na mjerenje.
Zapravo je tačnost osnovna prednost mjernog mosta u odnosu na druga mjerila, odnosno
mjerne instrumente. Glavni nedostatak mjerenja mjernim mostom jest uravnoteživanje mosta.
Naime, potrebno je namještati parametre kako bi se most uravnotežio te kako bi se sam
rezultat mjerenja odredio. Iako je to nedostatak, on se može riješiti upotrebom automatske
regulacije ravnoteže mosta, što naravno smanjuje utjecaj nedostatak u odnosu na prednosti.
Iako je mjerni most prvobitno namijenjen za električka mjerenja (otpor), u radu se pokazalo
kako se mjerni most može iskoristiti i za mjerenje drugih fizikalnih veličina posrednim putem
uz zadržavanje visoke točnosti mjerenja.Wheatstoneov mjerni most koristi se za mjerenje
otpora. Wheatstoneov most je uravnotežen kada struja koja teče kroz nulindikator

jednaka 0 .

4
 Smanjenje i uklanjanje mjernih grešaka
__________________________________________________________________________________

Slika 1. Istosmjerni Wheatstoneov most

Izmjenični Wheatstoneov most

Slika 2. Izmjenični Wheastonov most

3. HBM most
Još 1976. godine pojavio se sklop koji je također bio zasnovan na Wheatstoneovom mostu, ali
sa određenim nedostatcima koji dovode do stvaranja grešaka.

Slika 3. Četverougaoni most za skoro bez greške povezivanje jednonaponskih mjerača sa

završnim otpornikom Rc blizu tačke mjerenja

Opskrbni napon mosta VS više se ne napaja direktno s mjernih uređaja, već jednostavno
djeluje kao referentni napona za pojačala A2 i A3. Ovi pojačivači ispravljaju svoje izlazne
napone sve dok naponi koji se izvlače preko senzorskih vodova do mjernih tačaka i vraćaju se
preko jediničnih gama pojačala VF2' i VF3' nisu jednaki naponima +Vs/2 i –Vs/2. Padovi

5
 Smanjenje i uklanjanje mjernih grešaka
__________________________________________________________________________________

napona ∆V2 i ∆V3 na dovodnim vodovima i prekidačima napajanja S2 su eliminisani; izlazni

naponi pojačala A2 i A3 premašuju napone +Vs/2 i –Vs/2 za količinu napona ∆V2 and ∆V3.
Zbog toga je na mjernim mjestima dostupan precizan napona napajanja mosta.

Zbog ekstremno visokih ulaznih impedancija pojčala i pojačivača VF2' i VF3' jediničnog
pojačanja, senzorski vodiči praktično nemaju struju, tako da njihova otpornost i otpronost
prekidača S2' mogu uzrokovati padove napona, te stoga nema grešaka u mjerenju.

Pošto je unutrašnji polumost (otpornih RH), koji čini vanjsi polumost u punom mostu, spojen
na napone koji se vraćaju iz mjernih mjesta preko pojačanja jednaki VF2' i VF3', vanjski i
unutrašnji polumostovi su na tačno istim naponima, čak i kad regulacija napona pojačala A2 i
A3 ostavlja male preostale greške. Upotrebom modernih operativnih krugova pojačala,
pojačivači mogu biti tako precizni da je njihova greška dovoljno mala da bi se mogla
zanemariti.

Dakle, greške nula i osjetljivost su skoro potpuno eliminisane. Krug je pogodan za DC i

operaciju nosivnosti frekvencije. Poslije se postiže još veća preciznost jer mali pomak i
temperaturni pomak pojačivača nemaju učinak. Još jedna prednost kruga prikazanog na Slici
3. je da su samo dva kabla i dva prekidača potrebni za svaki dodatni priključni mjerač.

S druge strane, krug zahtijeva da se kompletirani otpornik Rc postavi blizu mjerača

naprezanja jer padovi napona na spojenim vodovima između mjerača naprezanja i otpronika
nisu izbalansirani. Isto tako, direktna metalna veza mjerača naprezanja znači da, ako se jedan
od mjerača smanji, očitavanja cijele grupe mogu biti pogrešna.

Slika 4. prikazuje proširenu verziju kola na Slici 3. koja omogućava povezivanje

jednofrekventnih mjernih uređaja na velike udaljenosti do 1000m, a završni otpornik može
biti ugrađen u mjernu jedinicu.

U poređenju sa krugom na Slici 3., prošireni krug uključuje dva dodatna pojačala za jedinicu
VF1 i VF4 i diferencijalno pojačalo DA.

Pad napona ∆V1, uzrokovan strujom napajanja u dvodni vod 4 i prekidač S4, veza između
mjerača naprezanja i završnog otpornika RC odvodi se od pojačanja VF1 i VF4 jediničnog
pojačanja i prepolovljava se pomoću otpronika RD koji osigurava jednake proporcije za dva
kraka vanjskog polumosta.

Ovo eliminiše efekat pada napona V1 na nulu. Kako se napon V1 preko diferencijalnih
pojačala DA dovodi na generator napona mosta, a napon napajanja mosta Vs se povećava za
6
 Smanjenje i uklanjanje mjernih grešaka
__________________________________________________________________________________

količinu V1, zbroj napona prisutnih direktno na mjernim uređajima i dodatnom otporniku je
uvijek konstanta Vref.

Stoga, padovi napona V1 i V2 nemaju negativan uticaj na mjernu osjetljivost. Budući da je

krug sa Slike 4. potpuno uključen i isključen, uzemljenje jednog mjerača neće uticati na druge.

Slika 4. Četverougaoni most za skoro bez greške povezivanje

jednonaponskih mjerača sa završnim otpornikom Rc udaljen od tačke mjerenja

Slika 5 prikazuje u detaljnijem obliku kolo sa Slike 4, te tehniku povezivanja koju koristi
HBM za pune, pola i četvrtine mostova.

Moguće je dopuniti pojedinačne mjerače fizički odvojenim kompenzacijskim mjernim

uređajima, kao što je prikazano za mjernu tačku M2 na Slici 4. ili za proširenje
jednofekvensijckih mjernih pretvarča na pola mosta pomoću unutrašnjeg završnog otpornika
Rcint ili zajedničkog vanjskog dodatnog otpornica Rcext.

Kada se koristi noseća frekvencija, odnosno upotrebljava sinusoidni naizmjenični napon kao
napon mosta, unutrašnja polovina mosta RH, a isto tako i razdjelnik otpora RD, ako je
potrebno, može se pretvoriti u induktivni razdjelnik, koji utiče na značajno smanjenje grešaka
mjerenja sa krugovima od pola i četvrtine, jer se induktivni razdjelnici mogu napraviti sa
znatno većom temperaturom stabilnošću, posebno dugoročnom stabilnošću u odnosu na
razdjelnik otpora.

7
 Smanjenje i uklanjanje mjernih grešaka
__________________________________________________________________________________

Slika 5. HBM mostni sklop za povezivanje bez greške četvrtine, pola i punih mostova

Krug sa šest žica

Krug sa šest žica radi na sličnim principima kao i Kreuzer-ov krug. Međutim, to je ograničeno
na spojeve punog kola za mjerenje naprezanja mosta. Slika 6. prikazuje princip. Genrator G
podesivog napona daje napon VG za napjanje pretvarača opremljenog prugom s naponskim
vodom.

Kao posljedica pada napona koji nastaje zbog struje napajanja IB korz otpore kabla RL2 i RL3
napojbih vodova, pretvarač prima niži napon napajanja Vs. Dva senzora 6 i 7 vraćaju napon
Vs komparatoru koji ga uspoređuje s referentim naponima Vref. Referentni napon Vref je
jednak potrebnom naponu napajanja mosta.

Otpornost kablova RL6 i RL7 senzorskih vodova nema nikakv štetan učinak jer kroz njih ne
prolazi struja.

Ako Vs odstupa od Vref, onda generator, kontrolisan komparatrom, povećava svoj napon VG
sve dok senzorski signal ne signalizira da je Vs isti kao Vref. Potreban napon je tada prisutan
preko sonde.

8
 Smanjenje i uklanjanje mjernih grešaka
__________________________________________________________________________________

Slika 6. Princip kruga od šest žica

Podešavanje napona generatora može se izvršiti ručno i automatski. Automatska kontrola ima
veliku prednost u tome što promjene otpora napojnih vodova za vrijeme mjerenja, zbog
temperaturnog koeficijenta bakra tokom temperaturnih varijacije, uvijek se odmah ispravljaju.
Mjerni signal Vo stoga odgovara izmjerenoj vrijednosti u bilo kojem trenutku. Otpornost
signalnih vodova RL1 i RL4 također ovdje nemaju nikakvog efekta, jer mjerni pojačivač
također uzima bilo koju struju.

Uticaj kapacitivnosti kablova

Jezgru kabla formiraju kondenzatore među sobom. Njihov kapacitet zavisi od dužine jezgra,
udaljenosti između njih, njihovog poprečnog presjeka, njihovih dielektrika (izolacije) i
temperature.

Ovo važi i za odvojene žičane vodove. Slika 7. prikazuje krug mosta s punim naprezanjem na
koji je priključen kabal. Wheatstone-ov krug se formira od otpora R1 do R4. Kondenzatori
C1 do C4, C9 i C10 formiraju se između jezgara 1 do 4 priključnog kabla. Sa kablom
formiraju se i kapaciteti C5 do C8.

Slika 7. Kapaciteti koji se pojavljuju na kablu za povezivanje ekrana Wheatstonovog mosta

između jezgara kablova i između jezgara i ekrana.

Kapaciteti kablova mogu se pojaviti kao izvor greške na dva različita načina:

a) Kapacitivna nesimetrija u mostovskom krugu može dovesti do prevelikog mjerenja

pojačala, a time i do pogrešnih rezultata mjerenja. Kapacitivno preopterećenje moguće
je samo sa sistemima nosivih frekvencija.

9
 Smanjenje i uklanjanje mjernih grešaka
__________________________________________________________________________________

b) Sa otporima, kapacitivnost kabla formira RC mreže koje proizvode promjenu faze sa

dinamičkim signalima. Kod sistema sa direktnim naponom i kod niskofrekventnih
nosećih frekventnih sistema, greške amplitude se mogu pojaviti ako kontrola
demodulacije ne radi sinhronizovano sa fazno pomjeranom nosećom frekvencijom
koja dolazi na pojačalo.

Oba efekta nastaju uglavnom sa drugim dijelovima kabla, ali mogu biti vidljivi i u
nepovoljnim slučajevima sa pogrešnim postavkama opreme čak i sa kratkim provodnicima. U
slučaju, preporučuje se upotreba kabla niske kapacitivnosti visoke kvalitete i izbjegavanje
nepotrebno dugih kablova.

Kapacitivna nesimetrija
Slika 8. prikazuje samo dio kapacitivnosti kabla sadržanog na Slici 7. To su kapaciteti C1 do
C4. Svaki se nalazi paralelno sa otporima mosta R1 do R4, formirajući kapacitivni most
pralelno sa otproničkim mostom.

Slika 8. Otporni most i paralelni kapacitivni most formirani su sa kapacitetom kablova koji je

prikazan na tri različita načina.

Za napajanje izmjeničnim naponom (operacija nosive frekvencije) svaki kapacitet se ponaša

kao impedancija ovisno o frekvenciji. Kapacitivna impedancija Xc, rekativna impedancija, od
kondenzatora ovisi o kapacitetu C i rekvenciji f izmjeničnog napona:

10
 Smanjenje i uklanjanje mjernih grešaka
__________________________________________________________________________________

Pod uslovom da su četri kapaciteta jednako veliki, kapacitivni most je uravnotežen. Međutim,
ako dođe do razlike u kapacitetu, tj. kapacitivne nesimetrije, kapacitivni most postaje
nerauravnotežen i zbog toga dolazi do izlaznog napona koji nije određen mjerenom
varijablom. Kapacitivni izlazni napon je fazno pomjeren za 90° u odnosu na izlazni napon.
Sljedeće pojačalo pojačava izlazni napon otpornika i kapacitivnog mosta.

Demodulacija, koja zavisi od faze, koju obezbjeđuje pojačalo za mjerenje frekvencije nosioca,
obezbjeđuje da se samo signal koji potiče od otpornog debalnsa mosta, a ne kapacitivni
debalans, pojačava i prenosi na pokazne instrumente. Zasada je dobro, ali ako sa visokim
kapacitivnim debalansom mosta pojačalo može biti vođeno u značajnoj mjeri ili čak potpuno
pogonjeno. Ako se pojavi otporni mostni debalans, pojačalo može biti preopterećeno,
odnosno izlazni napon pojačala više nije proprocionalan otpornom debalansu mosta i
indikacija je pogrešna.

Mjerna pojačala su opremljena dodatnim pokazivačem za napone koje pokazuje kada pojačalo
radi u preopterećenom stanju. Ovo samo daje informacije o ukupnom stepenu preopterećenja
na pojačivaču bez ikakve naznake uzroka. Deformacija na indikatoru preopterećenja može biti
svedena na minimum uz pomoć kompenzatora kapacitivnosti na pojačivačima noseće
frekvencije (kompenzacija C): Most je tada kapacitivno uravnotežen. Ako preostala indiakcija
ostaje, onda je to vjerovatno uzrokovano otpornim debalansom mosta. Detalji se mogu uzeti
iz uputstva za upotrebu relevatnog mjernog pojačala.

Također treba napomenuti da postoje pojačala noseće frekvencije koja nemaju nikakvu
kompenazaciju C i koja nisu potrebna zbog njihovog posebnog dizajna. Oni se koriste u
sistemima sa niskom rezolucijom signala.

Kako nastaju kapacitivne nesimetrije?

Na Slici 9 prikazana su kola koja se obično susreću u tehnologiji deformacionog mjerenja sa

efektivnim kapacitetima. Kod kola punog mosta, slika 9.a, geometrijski raspored žila kabla
mora odgovarati ugaonim tačkama mosnog kruga. Ako se zamijene dvije susjedne jezgre,
tada dolazi do kapacitivne nesimetrije koja daje prethodno navedene probleme.

11
 Smanjenje i uklanjanje mjernih grešaka
__________________________________________________________________________________

Kapacitet jezgre – jezgra za mjerni kabal je između 70 i 150 pF/m ovisno o njegovoj
konstrukciji. HBM mjerni kablovi pokazuju dobru kapacitivnu simetriju, čak i kod drugih
kablova obično se ne dešavaju sistematski trendovi. Otporna nesimetrija je gotovo
beznačajna, odnosno razlika u otprou između pojedinačnih jezgara. Poteškoće u
kompenzaciji prilikom testiranja kapacitivne simetrije za vrijeme otkrivanja greške mogu
ukazati na greške u ožičenje u utikačima ili priključcima. Ispitivanje se provodi opremom za
mjerenje kapaciteta, čija bi frekvencija trebala

biti između 1000 i 10 000 Hz.

Slika 9. Prikazivanje kapacitivnosti kablova za različite metode spajanja deformacionih sondi

a) Kapaciteti između jezgara 1 i 2 (C1) i između jezgara 1 i 3 (C2) moraju biti jednake
veličine. Može se tolerisati razlika od 100 do 200 pF, bez obzira na dužinu kabla.
b) Kapaciteti između jezgara 4 i 2 (C4) i između jezgara 4 i 3 (C3) moraju biti jednaki
unutar 100 do 200 pF.

Ako su kapacitivne vrijednosti za a) i b) različite, nije bitno. Važno je da postoji simetrija

unutar svake polovice mosta 2-1-3 i 2-4-3. Ako se pojavi nesimetrija koja prelazi navedenu
toleranciju, ona se može kompenzirati dodatnim kondenzatorima.

Prvo treba osigurati da nema grešaka u ožičenju. Kondenzatori se mogu spojiti na početku ili
na kraju kabla.

Drastična kapacitivna nesimetrija javlja se kod konfiguracije jednostavnog četvrti mosta, slika
9b, ako je naponski vod (R1) spojen s drugim vodovima, a završni otpornik (R2) je spojen
kratkim vodovima u blizini mjernog pojačala.

12
 Smanjenje i uklanjanje mjernih grešaka
__________________________________________________________________________________

C1 je tada znatno veći od C2. Ako kompenzacija kapacitivnosti mjernog pojačala nije
dovoljna za uravnoteženje nesimetrije, kondenzator odgovarajuće veličine može se spojiti na
priključke 1 i 3.

Načelno, nesimetrične metode konfiguracije, tj. četvrti i dvostruki mostovi, su najnepovoljnije

u pogledu njihove podložnosti greškama.

Četvrtometar u trožičnoj konfiguraciji, slika 7c, kompenzira toplinsku snagu mjerne tačke
zbog provodnika, ali ne kompenzira kapacitivne nesimetrije.

Vod 1 i 3 su spojeni zajedno na deformacionom mjeraču i stoga imaju isti potencijal. Kao
rezultat ovog kratkog spoja, kapacitet C2 je neefikasan.Ako je potrebno simetrično
balansiranje sa kondenzatorom, ono se mora spojiti na pojačalo od priključka 1 do priključka
3.Četvrti most s kompenziranim mjernim uređajem, slika 9d1, je bolje rješenje čak i ako se
umjesto kompenzirajućeg deformacionog mjerača koristi završni otpornik.

Jednako dugi provodnici 1, 2 i 3 osiguravaju simetriju dvaju kapaciteta C1 i C2. C3 nema

efekta; dvije linije 2 i 3 su skoro kratko spojene iznimno niskom unutarnjom impedancijom
napajanja mosta.

Varijanta na slika 9d2 ne razlikuje se po svojim kapacitivnim karakteristikama od one

prikazanie u d1. Ovo je slučaj kada se koristi mjerna cijev umjesto kompenzacijskog
deformacionog mjernog uređaja. Zatim se dobije polumosni krug. S dvostrukim mostom
kapacitivna nesimetrija udvostručuje se u odnosu na jednostavni kvartni most i uspoređuje se
sa četvrtim mostom u trožičnoj konfiguraciji.

Faze rotacije

Pažljivo uzemljenje od bakarnog pletiva protiv efekata električnih polja, uključujući neželjeno
„linijsko zujanje“ i indukovane efekte iz mreže napajanja od 50 Hz.

Tako nastaju kapacitivnosti C5 i C8 ozmeđu jezgara kablova i ekrana, kao i dijagonalno

aktivni kapaciteti C9 i C10 u četverožilnom kablu. To je prikazano na slici 10.

13
 Smanjenje i uklanjanje mjernih grešaka
__________________________________________________________________________________

Slika 10. Kapaciteti kablova koji doprinose rotaciji faze u mjernom signalu.
Kondenzatori između jezgara napajanja mosta 2, 3 i ekrana, zajedno sa interaktivnim
kapacitetima C6, C8 i C10, pojavljuju se samo kao dodatno opterećenje na napajanje kada je
napajanje izmjeničnim naponom i nemaju štetne posljedice na mjerenje.
Nasuprot tome, kapaciteti C5, C7 i C9 formiraju RC mrežu kroz mjerne vodove 1 i 4 zajedno
s unutaršnjim otporom transduktora mosta. Fazni pomak između mjernog signala na izlazu
pretvarača i ulaza mjernog pojačala nastaje zbog vremenske konstante mreže i frekvencije
f napona napajanja (ili frekvencije mjernog signala s direktnim napajanjem).

.
Kod napajanja direktnim naponom to je interesantno samo ako je potrebno više paralelnih i
sinhronizovanih signala.
Pomoću pojačivača noseće frekvencije demodulator mora pretvoriti amplitudno modulirani
signal pretvarača u ispravljeni izlazni signal. Prema tome, napon uklapanja preuzet iz
generatora, tj. oscilator, za demodulator mora imati istu faznu vezu kao signal sonde na ulazu
demodulatora. Usklađivanje se vrši čisto empirijski uz pomoć druge RC mreže u mjernom
pojačalu čija se vremenska konstanta može podešavati; stoga se fazni odnos prekidnog
napona može uskladiti sa signalom pretvarača. Podešavanje referentne faze za sprečavanje
grešaka merenja se koristi na isti način i sa istom efikasnošću u svim drugim konfiguracijama
kola.

14
 Smanjenje i uklanjanje mjernih grešaka
__________________________________________________________________________________

Literatura

Karl Hoffmann „ An Introduction to Measurements using Strain Gages“, Hottinger

Baldwin Messtechnik GmbH, Darmstadt 1987.

r.prof.dr. Nermina Zaimović-Uzunović „ Mjerna tehnika“ Zenica 2006.

Marko Marić „ Mjerni mostovi “- Sveučilište Josip Juraj Štrosmajer, Osijek 2012.

15