UNIVERZITET U ZENICI

Mašinski fakultet
Metrologija

Kenan Tahmiščija

KOREKCIJA TRANSVERZALNE/POPREČNE
OSJETLJIVOSTI DEFORMACIONOG MJERAČA

Seminarski rad iz predmeta Mjerenje napona i deformacija

Profesor:
r. prof. dr. sc. Nedeljko Vukojević

Zenica, 2019.
Seminarski rad iz predmeta 'Mjerenje napona i deformacija'

SADRŽAJ

1. Uvod......................................................................................................................................3
2. Transverzalna/poprečna osjetljivost......................................................................................4
3. Korekcije za pojedinačne mjerne mreže...............................................................................6
4. Korekcija za deformacione rozete........................................................................................9
LITERATURA.........................................................................................................................13

2
Kenan Tahmiščija
Seminarski rad iz predmeta 'Mjerenje napona i deformacija'

1. Uvod

Svako mjerenje - bez obzira na njegov tip - neizbježno je povezano s pogreškom mjerenja.
Zadatak se postavlja na osobu koja vrši mjerenje da zadrži pogreške unutar prihvatljivog
ograničenja pomoću razumnih metoda.

Kod projektiranja deformacijskog mjernog uređaja, geometrija mjerne mreže se bira gdje je to
moguće, tako da se dobije niska vrijednost za poprečnu osjetljivost. Međutim, budući da se
prilikom projektiranja moraju uzeti u obzir druga razmatranja, to se ne može uvijek postići.

Izraz "transverzalna/poprečna osjetljivost" (q) znači da deformacijski uređaj ne reagira samo

stvarajući promjenu otpora, nego i naprezanja u uzdužnom smjeru mjerne mreže, ali i za
poprečna naprezanja. U polju dvosmjernog napona potrebne su korekcije
transverzalne/poprečne osjetljivosti za analizu naprezanja, ali se mogu i odbaciti za male
vrijednosti transverzalne osjetljivosti od .

3
Kenan Tahmiščija
Seminarski rad iz predmeta 'Mjerenje napona i deformacija'

2. Transverzalna/poprečna osjetljivost

Transverzalna osjetljivost savremenih folija je vrlo mala. U dijagramima na sl. 2.1. a i b je

data poprečna osetljivost za brojne normalne linearne deformacione sabirnice i rozete
deformacionog kabla.

Slika 2.1. Poprečna osjetljivost q u odnosu na dužinu mjerne mreže za neke vrste deformacija
mjerila i rozeta
a) linearni naponski mjerni uređaji
b) rozete za naprezanje

Za najpopularnije tipove transverzna osjetljivost je ± 0.005 (± 0.5%), ali poseban tip postiže
idealnu vrijednost 0, a kod preostalih tipova transverzna osjetljivost je u području od 0.01
(1%). U većini slučajeva može se odstupiti od korekcije mjerenja bez nastanka ozbiljnih
grešaka, osim ako ekstremno velike poprečne deformacije ne utječu na mjerenje naprezanja ili
ako je potrebna iznimno visoka tačnost mjerenja. Korekcija je samo vrijedna u ovim
slučajevima:

 U konstrukciji pretvarača, poprečna osjetljivost je od sekundarne važnosti, jer je

pretvarač kalibriran u svom konačnom stanju.

 Samo sa višekomponentnim pretvaračima, poprečna osjetljivost deformacionog

senzora može doprinijeti tzv. "cross talk", ali i ovdje je deformacioni senzor samo
djelimično odgovoran.

4
Kenan Tahmiščija
Seminarski rad iz predmeta 'Mjerenje napona i deformacija'

Multikomponentni pretvarači su oni koji, na primjer, mogu mjeriti sile u različitim aksijalnim
smjerovima nezavisno jedan od drugog. Ako sila koja djeluje na osu X utječe na mjerni
sistem za Y osu na neželjeni način, efekat je poznat kao "cross talk" ("preslušavanje"), termin
koji se uzima iz sličnog efekta u elektroakustici.

U sljedećim razmatrnjima su date formule za korekciju mjerenja. Prije same obrade ispravki,
metod određivanja faktora mjerenja mora se ponovno razmotriti. Kalibriraju se deformacioni
mjerači u jednoosnom polju naprezanja čelične grede prema međunarodno prihvaćenoj
metodi. Jednoosno stanje napona proizvodi polje dvoosnog naprezanja. Dva glavna smjera
deformacije su poravnata u uzdužnom smjeru, , a u poprečnom smjeru . Odnos
dva naprezanja jedan prema drugom izražen je Poissonovim omjerom.

Poissonov odnos za kalibracioni snop je označen kao ; za čelične kalibracione grede:

.................................................................................................................... (2.1)

Za kalibraciju se deformacioni uređaj montira sa svojom uzdužnom osom u smjeru uzdužne

deformacije kalibracijske grede. Po definiciji faktor mjerenja naprezanja je dobiven
kalibracijom:

.......................................................................................................................... (2.2)

Transverzalna deformacija, koja djeluje na deformacioni uređaj, nije razmatrana. Očigledno je

da kod deformacionog senzora koji ima određenu osjetljivost na deformaciju u njegovom
poprečnom smjeru, poprečna deformacija kalibracijskog snopa će dati promjenu otpora:

............................................................................................................... (2.3)

Poprečna osjetljivost (q) se definira kao odnos između k-faktora u smjeru mjerne mreže (k 1) i
poprečnog (kq).

.................................................................................................................................. (2.4)

Ova vrijednost se ispisuje na DMS ambalaži i čini osnovu za sljedeće izračune korekcije. K-
faktori k1 i kq ne odgovaraju k-faktorima datim na ambalaži.

5
Kenan Tahmiščija
Seminarski rad iz predmeta 'Mjerenje napona i deformacija'

3. Korekcije za pojedinačne mjerne mreže

Mjerni kabl koji se nanosi na bilo koji materijal mijenja otpor prema izlaznom signalu
kako slijedi:

....................................................................................................... (3.1)

Naprezanje u smjeru mjerne mreže bilo bi isto za eksperiment i kalibriranje. Relativna

pogreška izražava se kao:

.......................................................................................................... (3.2)

Uvrštavanjem dobije se:

....................................................................... (3.3)

Izračunavanjem prethodnog izraza lako se dobije konačan izraz:

........................................................................................................ (3.4)

Može se vidjeti da je pogreška uzrokovana poprečnim naprezanjem uvijek kritična ako je bilo
kvocijent poprečne i uzdužne deformacije ili poprečna osjetljivost deformacijskog mjernog
uređaja vrlo velika. Kod naprezanja u jednoj osi neće se pojaviti nikakva pogreška sve dok
Poissonov odnos odgovara uvjetima kalibracije.

6
Kenan Tahmiščija
Seminarski rad iz predmeta 'Mjerenje napona i deformacija'

Primjer:

T-rozeta XY13-3 / 350 sa osjetljivošću q = 0.2% = 0.002

Vezan za aluminij: Poissonov omjer = 0,33
Poissonov omjer kalibracijske šipke je = 0.285
Opterećenje: jednoosni status naprezanja
Izmjerena naprezanja u smjeru napona:
Time se dobiva poprečna opterećenje (ne smije se pomiješati s osjetljivošću na poprečni
presjek):
.................................................................................................. (3.5)

Kod deformacionog mjernog uređaja s mjernom mrežom koja leži u smjeru napona, to
rezultira s greška od -0,009% kada se zamijene parametri u jednadžbi (3.4). Ova pogreška je
vrlo velika mala i svakako se može zanemariti.

Ako se u naponskom smjeru rasteretni mjerač pomakne za 900, dolazi do pogreške od -0,5% u
izračunu pa i se moraju razmijeniti.

Rješenje:

Deformacija:

- u smjeru napona:

.......................................................................... (3.6)

- 900 u odnosu na smjer napona:

......................................................................... (3.7)

Dijagram na slici 3.1 prikazuje jedanaest različitih omjera / kao parametre i faktore
poprečne osjetljivosti q od +0,03 do -0,03. Srednje vrijednosti mogu se pronaći primjenom
interpolacije. Primjena dijagrama pretpostavlja da je omjer naprezanja / poznat. U
jednoosnom polju naprezanja / je u glavnim smjerovima:

............................................................................................................................. (3.8)

7
Kenan Tahmiščija
Seminarski rad iz predmeta 'Mjerenje napona i deformacija'

Slika 3.1. Dijagram za pronalaženje pogrešaka mjerenja zbog poprečne osjetljivosti mjerne
deformacije

8
Kenan Tahmiščija
Seminarski rad iz predmeta 'Mjerenje napona i deformacija'

4. Korekcija za deformacione rozete

Ako u tački konstrukcije u kojoj vlada ravno stanje naprezanja nisu poznati pravci glavnih
naprezanja, potrebno je mjeriti deformacije u tri smjera. Najviše se koriste mjerne rozete tipa:
rozete 0°/ 45° /90° ili rozete 0° / 60° /120°, slika 4.1.

Tri odvojena tenzometra tvornički su već spojeni u rozetus potrebnim međusobnim uglovima.

Slika 4.1. Dvije vrste mjernih rozeta

Vrijednosti glavnih naprezanja σ1 i σ2 , te pravci glavnih naprezanja u mjernoj tački objekta,

izračunavaju se na temelju izmjerenih deformacija εa , εb , εc u smjerovima a, b, c mjernih
traka upotrebljenih rozeta:

a) mjerna rozeta 0°/ 45° /90°

.................................................... (4.1)

a ugao ϕ glavnih pravaca izračunava se pomoću ugla ψ, prema slici 4.2.:

.................................................................................................... (4.2)

9
Kenan Tahmiščija
Seminarski rad iz predmeta 'Mjerenje napona i deformacija'

b) mjerna rozeta 0°/ 60° /120°

...................................... (4.3)

a ugao ϕ glavnih pravaca izračunava se pomoću ugla ψ, prema slici 4.2.:

................................................................................................... (4.4)

Slika 4.2. Određivanje ugla ϕ glavnog pravca 1 na mjernom mjestu

10
Kenan Tahmiščija
Seminarski rad iz predmeta 'Mjerenje napona i deformacija'

U gornjim su izrazima oznake korištenih veličina:

 σ 1,σ 2 - vrijednosti glavnih naprezanja u i-toj tački mjernog objekta, u MPa

 εa ,εb ,εc - izmjerene deformacije u i-toj točki mjernog objekta, u pravcima a, b, c

mjernih traka mjerne rozete

 E- modul elastičnosti materijala mjernog objekta, GPa

 ν - Poissonov faktor materijala ispitivanog objekta

 i=1,2,...,n - broj mjernog mjesta na mjernom objektu, tj. broj (ili oznaka) mjerne rozete

 n - ukupni broj mjernih mjesta na ispitivanom objektu.

Za mjerenje zaostalih naprezanja koriste se posebne vrste mjernih rozeta koje se mogu naći u
katalozima proizvođača mjerne opreme, npr. HBM, Njemačka.

Slika 4.3. Dijagram za određivanje korekcionog faktora C za korekciju dobijenih mjerenja

sa senzorom koji je osjetljiv na poprečno naprezanje.

11
Kenan Tahmiščija
Seminarski rad iz predmeta 'Mjerenje napona i deformacija'

Primjer:

X rozete 0°/90°,
q = 0.03
v0 = 0.285

xi = + 1280 μm/m
Mjerenja:
yi = + 750 μm/m

Rješenje:

Uvrštavanjem u jednačine (3.2) i (3.3), dobija se:

x = (1 – 0.285 · 0.03) · (1280 – 0.03 · 750) = 1247 μm/m

y = (1 – 0.285 · 0.03) · (750 – 0.03 · 12800) = 706 μm/m

Sljedeći rezultati dobiveni su pomoću dijagrama korekcije na sl. 4.3.:

1. za x mjernu mrežu, 2. za y mjernu mrežu.

Cx = 0,977; Cy = 0,945.

x = Cx · xi = 0,977 · 1280 = 1250 μm,

y = Cy · yi = 0,945 · 750 = 708 μm

12
Kenan Tahmiščija
Seminarski rad iz predmeta 'Mjerenje napona i deformacija'

LITERATURA

[1] Karl Hoffmann (1989.): An Introduction to Measurement using Strain Gages, Naučna
knjiga, Darmstadt,

[2] Adis Muminović (2017.): Mjerne trake – ROZETE, Seminarski rad, Zenica,

[3] Strain Gages and Accessories; HBM.

13
Kenan Tahmiščija