UNIVERZITET U TUZLI

R G G F - RUDARSTVO - I CIKLUS STUDIJA

PREDMET – PRIPREMA I PROCESIRANJE MINERALNIH SIROVINA

Vrste mlinova: mlin sa šipkama, mlin sa kuglom, autogeni mlinovi

- S E M I N A R S K I RA D -

dr.sc. Nedžad Alić ,van prof. Sead Ćatović, student

Tuzla, 2021.
 Sadržaj

Uvod............................................................................................................................................................1
Vrste mlinova.............................................................................................................................................1
Bubnjasti mlinovi........................................................................................................................................2
Mlinovi s kuglama.....................................................................................................................................3
Mlinovi s valjcima.....................................................................................................................................5
Mlinovi sa šipkama....................................................................................................................................7
Autogeni i poluautogeni mlinovi...............................................................................................................7
Udarni mlinovi...........................................................................................................................................8
Koloidni mlinovi i mlinovi na zračni mlaz...............................................................................................9
Zaključak.................................................................................................................................................10
Literatura.................................................................................................................................................11
 Uvod

Mlin (iz latinskog molina ili molere: mljeti) je stroj za usitnjavanje čvrstoga materijala; također
pogon ili poduzeće za mljevenje i proizvodnju brašna i drugih proizvoda od žitarica. Nekada se
za pokretanje mlina koristila snaga vjetra (mlin na takav pogon je vjetrenjača), vode (vodenica),
pare (paromlin) ili motora s unutarnjim izgaranjem (motorni mlin), a danas se uglavnom koristi
električna energija (električni mlin). Tradicijski se žitarice melju između dva široka kamena
točka koji se kružno kreću preko zrna i usitnjuju ga gnječenjem i trenjem kotrljanja (kotrlje), ili
se melju između dva hrapava ili nažlijebljena mlinska kamena, od kojih se jedan okreće i
usitnjuje zrnje trenjem i smicanjem (žrvanj). U prehrambenoj se industriji mljevenje izvodi
usitnjivanjem materijala između dva nažlijebljena, hrapava ili glatka valjka, od kojih se jedan
vrti brže, a drugi sporije (valjna stolica). Po načinu rada, tome je mlinu sličan zvonasti mlin, u
kojem se mljevenje izvodi između dva koncentrična nažlijebljena konusa , od kojih se jedan
okreće. Osim toga, za mljevenje cementa i mineralnih sirovina, ugljena i slično, te za specijalne
potrebe, u industriji se koriste i druge vrste mlinova.

Vrste mlinova
Postupci mljevenja (usitnjavanje, sitnjenje, razbijanje, dekomponiranje) i sijanja (razvrstavanje,
prosijavanje, sortiranje, razdvajanje, odsijavanje) su osnovni postupci u velikom broju
tehnologija; mlinarstvu, tvornicama stočne hrane, rudnicima, industriji građevinskih materijala,
kemijskoj industriji, industriji lijekova, industriji ljekovitog bilja, preradi drveta, zbrinjavanju
otpada, proizvodnji granulata  i sl.

Osnovne glavne vrste mljevenja su mlinovi;

 valjčani (na valjke)

 čekičari
 mlin na kamen
 disk mlinovi
 prstasti mlinovi (stift, štift )
 mlin na šipke, mlinovi na kugle, konusni mlinovi

1
  Raynolds mlinovi
 ultrazvučni  mlinovi

Mlinovi su strojevi koji služe za proizvodnju sitnijih frakcija.

Koriste se u sekundarnom i tercijarnom stupnju prerade. Usitnjuju već prethodno

drobljeni kameni materijal obično na veličinu zrna od 0,1 mm do 3 (max. 6) mm.

U odnosu na princip rada na tržištu postoje:

 mlinovi s kuglama,
 mlinovi s valjcima,
 mlinovi sa šipkama,
 udarni mlinovi,
 mlinovi čekićari,
 vibracijski mlinovi

Bubnjasti mlinovi

Bubnjasti mlin vodoravni je bubanj cilindričnog ili konusnog oblika, koji se okreće oko svoje
uzdužne osi, a u njeg se umeće materijal predviđen za mljevenje. Bubanj može biti punjen
tijelima za mljevenje (mlin s kuglama, mlin sa šipkama), kada se ta tijela pri okretanju bubnja
oko uzdužne ose prevrću i padaju, pa se materijal sitni udarcima i trljanjem, ili se učinak postiže
pritiskom tijela za mljevenje na plohu bubnja zbog centrifugalne sile (centrifugalni mlin). Mjesto
tijela za mljevenje, na isti način mogu djelovati krupniji komadi materijala (autogeni mlin).
Njihajući mlin je posuda obješena o čelične opruge i punjena tijelima za mljevenje, koja se kreće
u kružnim ili eliptičnim putanjama. Strujni (mlazni) mlin uređaj je za vrlo fino sitnjenje
materijala, a djeluje udaranjem čestica što ih nosi zračna struja ili vodena para o čestice nošene
strujom iz suprotna smjera, odnosno o neku čvrstu podlogu. Udarni mlin (mlin dezintegrator,
čekićar), uređaj je u kojem materijal, ubačen u središte i tjeran centrifugalnom silom, putuje
prema periferiji, pri čem ga udaraju ili sijeku štapići, noževi i slično. Bubnjasti mlinovi najviše se
upotrebljavaju za sitnjenje mineralnih sirovina. Sastoje se od horizontalnog cilindričnog ili

2
cilindrično-konusnog bubnja, pri čemu je bubanj ujedno i prostor za sitnjenje. U bubnju se nalaze
tijela za mljevenje, pa prema vrsti tih tijela mogu biti mlinovi s kuglama, mlinovi sa šipkam a i
tzv. autogeni mlinovi s krupnijim komadima materijala koji sam sebe melje. U posljednje se
vrijeme sve više uvode i mlinovi s velikim promjerom (i do 15 m) i relativno kratkim bubnjem.
Takvi (autogeni) mlinovi ujedinjuju drobljenje i mljevenje u jednom uređaju, jer se kao tijelo za
mljevenje upotrebljavaju komadi sirovine do veličine od 300mm. Svi bubnjasti mlinovi mogu
raditi suho ili mokro, a prema načinu pražnjenja razlikuju se mlinovi sa srednjim i perifernim
pražnjenjem te pražnjenjem kroz rešetku-dijafragmu. Rad bubnjastih mlinova zasniva se na
kretanju tijela za mljevenje, kugli ili šipki zajedno s kućištem mlina. Pri tom se razlikuju četiri
oblika kretanja: kotrljanje gornjeg sloja kugla po kuglama koje se kreću naviše (cascading,
kaskadno kretanje), slobodno padanje kugli (cataracting, kataraktično kretanje), centrifugiranje
punjenja (tijela za mljevenje i materijal koji se melje) i oscilacija punjenja oko težišta sistema u
pokretu. Svako od tih kretanja ima svoj uticaj na mljevenje, a zavisi od brzine obrtaja bubnja.

Brzina obrtaja pri kojoj nastaje centrifugiranje punjenja naziva se kritičnom brzinom obrtaja nc.
Tada nema korisnog rada jer je cijeli materijal prilijepljen za unutrašnju oblogu bubnja. Kritična
brzina brzina određuje se iz uvjeta za ravnotežu sila u mlinu.

Mlinovi s kuglama
Konstrukciju mlina s kuglama čini blago nagnuti čelični valjak koji je postavljen na kuglične
ležajeve ili gumene točkove koji služe za njegovo okretanje. Okretanje se odvija pomoću
zupčanika koji se nalazi na obodu valjka. Zupčanik pokreće pogonski sklop. Na jednoj bočnoj
strani valjak ima ulazni otvor, a na drugoj izlazni. Na ulazni otvor ulaze kamena zrna veličine do
4 mm. Unutrašnjost valjka obložena je čeličnim ili čvrstim gumenim pločama i ispunjena
specijalnim čeličnim kuglicama. Radi na principu da čelične kuglice međusobnim pritiskom i
pritiskom s oblogom valjka gniječe i usitnjuju kamena zrna. Usitnjena kamena zrna izlaze kroz
izlazni otvor kao kameno brašno (filer). Učinak iznosi 3 - 20 t/h. Ukoliko je brzina obrtanja veća
utoliko ce kugle više da se penju uz zidove. Doboš omotača načinjen je obično od čeličnog lima
koji je iznutra obilježen pločama od tvrdog manganovog čelika.

3
 Mlin sa kuglama

Ako je u pitanju mljevenje kojim je potrebno da se dobije vrlo čist materijal ,bubanj se najčešće
oblaže tvrdim porculanom.Kugle su najčešće načinjene od istog materijala od koga je i obloga.

Mlin s kuglama.

Mlinovi u svojoj unutrašnjosti sadržavaju razne vrste obloga koje imaju namjenu da smanje
trošenje kugli, ali i očuvaju oblogu mlina od formiranja ureza i brazdi. Obloga treba imati točno

4
određenu debljinu jer deformacijom stanjene obloge došlo bi do nagomilavanja materijala i tijela
za mljevenje na nekom mjestu u cilindru što u konačnici znači smanjenje efikasnosti mljevenja.

Postoje razne vrste obloga kao što su: obloga sa jednim valom, obloga sa dva vala, obloga s
uklinjenim profilom, obloga blokovskog tipa, obloga s urezom. Debljina obloge zavisi od
promjera mlina i od veličine kugla, a kreće se od 30 do 63 mm. Osnovni princip samosortirajućih
obloga je da oblik obloge uzrokuje klasifikaciju kugli za mljevenje po veličini. Komore u
kojima se odvija grubo mljevenje nisu pogodne za upotrebu samosortirajućih obloga. Klizanje
(trenje) između površine kugla po oblozi mlina je odgovorno za nastajanje ureza. Iskorištavanje
rada klizanja kugli po oblozi za mljevenje dovelo je do primjene obloga s kružnim urezima.
Prema podacima proizvođača, upotreba ovakvih obloga reducira potrošnju energije za 20% i
povećava produktivnost za 10%.

Mlinovi s valjcima
U čeličnoj konstrukciji mlinova s valjcima nalaze se dva ili tri čelična valjka. Radi na principu da
se valjci pri dodiru okreću prema unutra u suprotnim smjerovima te tako gnječe i usitnjuju
kamena zrna. U minuti naprave 60 - 100 okretaja. U slučaju da u stroj dospije kameno zrno čija
je veličina veća od maksimalne veličine koju valjak može primiti, ono će kliznuti pred ulazom u
međuprostor valjka. Učinak iznosi 0,7 - 1,2 m3/h.

5
Maksimalna veličina (u cm) koju valjci mogu primiti i usitniti je:
D max = 0.084 * R + d [1]
R- polumjer valjka
d- razmak između valjaka
Mlin sa valjcima melje :
 pritiskom
 sječenjem
 stiranjem.
Čelični valjci se nalaze na podesnom rastojanju i jedan prema drugom se obrću.Po površini su
ižlijebljeni spiralnim žljebovima.Oni se obrću različitim brzinama i usljed toga nastaje
smicanje ,,dejstva makaza,, pa se materijal istire i siječe.

Mlin sa valjcima.

6
 Mlinovi sa šipkama
Konstrukciju mlina sa šipkama čini čelični valjak koji je položen na kuglične ležajeve ili gumene
točkove. Unutrašnjost valjaka je obložena čeličnim ili tvrdim gumenim pločama. U unutrašnjosti
se nalazi snop čeličnih šipki čiji promjer može biti od 10 do 20 mm. Kamena zrna veličine 10 -
20 mm mogu ući s obje bočne strane valjka. Radi na principu da okretanjem valjka dolazi do
urušavanja čeličnih šipki niz unutarnju oblogu, pri čemu se kamena zrna usitnjuju. Usitnjena
kamena zrna izlaze kroz otvor koji se nalazi na sredini valjka. Učinak iznosi 5 - 20 m3/h.

Mlin sa šipkama.

Autogeni i poluautogeni mlinovi

Zamjenom kugli odlomcima materijala koji se melje dobivaju se autogeni mlinovi. Time se
izbjegavaju troškovi za tijela za mljevenje i smanjuje se onečišćenje materijala (važno npr. pri
mljevenju kremenog pijeska za staklarsku industriju). U posljednje vrijeme primjenjuju se
mlinovi velikih promjera (i do 15 m), s duljinom do 3m , s pogonskim motorima snage do 5000
кW. U njima su tijela za mljevenje komadi materijala do veličine od 300 mm. Punjenje iznosi
20·--35% obima mlina, a u ulaznom materijalu treba da bude najmanje 50% krupnih zrna. Tu se
u jednom uređaju sjedinjuju drobljenje i mljevenje, čime se smanjuje broj potrebnih strojeva i
olakšava automatizacija. Ponekad se u mlin dodaje i 5-10% kugli (poluautogeno mljevenje).

7
Autogeni mlinovi mogu obrađivati rudu bilo koje prirode, posebno za drobljenje azbesta,
željezne rude, bakrene rude, vapnenca, zlatne rude, manganove rude i drugih materijala. Najveći
značaj je njegov veliki omjer pulverizacije. Rudna hrana je općenito 300-400 mm (do 910 mm u
posebnim okolnostima). Nakon brušenja može se raspršiti na veličinu čestice proizvoda manju
od 0,1 mm. Omjer drobljenja može doseći 3000-4000, što je više od deset do deset puta veće od
omjera mlina za kugle ili mlina za štapove.
Glavne prednosti:

 Autogeni mlinovi mogu smanjiti opremu za drobljenje, brušenje i prijevoz, smanjiti

tehnološki proces, zauzeti malo područje i smanjiti kapitalna ulaganja;
 Ušteda potrošnje brusnih medija, smanjenje potrošnje energije, smanjenje broj operatera i
smanjenje troškove rada i održavanja opreme;
 Autogeni mlinovi imaju širok raspon upotrebe, a nisu ograničeni vrstom rude;
 Ruda se sama melje, s jakim selektivnim učinkom drobljenja i manje šanse prekomjernog
drobljenja, tako da je lako rudu sortirati, što je korisno za poboljšanje indeksa
iskorištenosti, poboljšanje stepena koncentrata i stope oporavka.

Udarni mlinovi
Konstrukcija udarnog mlina sastoji se od čeličnog sanduka u kojem je smješten rotor. Na obodu
rotora postavljeno je 4 - 6 udarnih greda. Prostor iznad rotora obložen je čeličnim pločama.
Rotor u minuti napravi 140 - 200 okretaja. Udarni mlin radi tako da se kameni materijal odmah
pri ulasku u mlin zahvaća udarnom gredom i odbacuje u čelične ploče, pri čemu se usitnjava.
Kamena zrna koja izlaze iz udarnih mlinova kubičastog su oblika. Učinak iznosi 20 - 50 t/h.

8
 Koloidni mlinovi i mlinovi na zračni mlaz
Uređaji su za sitnjenje na tehnički najmanje moguće dimenzije čestica. U njima se iskorišćuje
kinetička energija međusobnih sudara zrna što ih nosi zračna struja ili vodena para. Velika je
prednost tih mlinova što se deformacija zrna postiže relativno velikim energetskim istorištenjem
pri transformaciji jednog oblika energije u drugi, a nedostatak im je relativno veliko habanje
dijelova, pa se zbog toga ne primjenjuju za materijale s tvrdoćom većom od 7(prema Mohsu).

Čestice se ubrzavaju ili sudarom s pločom koloidnog mlina koja rotira ili djelovanjem zraka
odnosno vodene pare koji struje iz mlaznica u prostor za mljevenje brzinom do 600 m/s. Mlinovi
te vrste najviše se upotrebljavaju u anorganskoj kemijskoj tehnologiji. Najpoznatiji su od jet-mlinova
15
spiralni mikronizeri, s pritiskom zračnog mlaza od 5-15 ·10 Pa i kapacitetom od nekoliko t/h. Perl-
mlinovi mokri su koloidni mlinovi koji se najviše upotrebljavaju u proizvodnji boja i pigmenata. Princip je
rada u međusobnom trenju tijela za mljevenje (perle od kremenog pijeska ili čelične kuglice) i zrna
materijala koji se u obliku pulpe dodaju na dnu mlina. Šarža se intenzivno miješa rotacijskim diskovima
pričvršćenim za okomitu osovinu. Za optimalno se mljevenje traži da kuglice za mljevenje imaju 7·8 puta
veći promjer od promjera ulaznih zrna. Promjer kuglica (perli) najčešće nije veći od 1 mm.

9
 Zaključak

Mljevenje je završni stepen smanjenja krupnoće mineralnih sirovina pod dejstvom spoljašnjh
mehaničkih sila. Smanjivanje krupnoće mljevenjem vrši se do granične krupnoće koju iziskuje
proces koncentracije, ili u slučaju kada sirovina ne ide u proces koncentracije do one krupnoće
koju zahtijeva tržište. Kao pripremni postupak mljevenje, pored smanjivanja krupnoće, uvijek
ima za cilj i oslobađanje zrna korisnih mineralnih komponenata. Poseban zadatak koji se
postavlja u tom pogledu jeste da se obezbijedi zadovoljavajući stepen oslobađanja, a da pri tome
ne dođe do nepoželjnog preusitnjavanja rude. Kada se usitnjavanje vrši isključivo djelovanjem
mehaničkih sila, jedini način da se izbjegne preusitnjavanje sirovine (naročito kada se optimalni
stepen usitnjavanja postiže pri finijem mljevenju) jeste brzo izvođenje dovoljno samljevenog
materijala iz zone mljevenja.

10
 Literatura

 https://onedrive.live.com/?authkey=
%21AEYFXkOXcAF5fno&cid=C411DA6D3CB49274&id=C411DA6D3CB49274%21
3285&parId=C411DA6D3CB49274%212499&o=OneUp
 file:///C:/Users/wwwse/OneDrive/Radna%20povr%C5%A1ina/posao/
OPPMS_BEMS_Timski_2015.pdf
 https://hr.wikipedia.org/wiki/Mljevenje

11