PADINSKI PROCESI I TROŠENJE STIJENA

- Trošenje stijena obuhvaća sve destruktivne procese koji mijenjaju fizičke ili kemijske
karakteristike stijena na površinu ili blizu nje
- MEHANIČKO TROŠENJE STIJENA – utjecaj insolacije, utjecaj leda, promjena uvjeta (velike
temperaturne amplitude), utjecaj valova, vjetra, ledenjaka, čovjeka…
- KEMIJSKO TROŠENJE STIJENA – korozija (CO2), nastanak kaverni (podzemni krški oblici koji
nemaju kontakt s površinom tj. Ulaz je umjetno prokopan)
- BIOGENO TROŠENJE STIJENA – kombinacija kemijskog i mehaničkog trošenja stijena, npr.
korijenje biljaka predstavlja mehaničko, a biljne kiseline kemijsko trošenje
- DENUDACIJA - geološki proces koji obuhvaća razaralački rad egzodinamskih faktora,
ponajprije vode, vjetra i leda (ogoljenje tla)  TROŠENJE STIJENA – TRANSPORT,
AKUMULACIJA

PADINE I PADINSKI PROCESI

- PADINE – nagnuti dijelovi površine zemlje s nagibom većim od 2 stupnja, izložene su stalnim
egzogenim procesima
- PADINSKI PROCESI – pod utjecajem gravitacije produkti kemijskog i mehaničkog trošenja
kreću se niz padinu
- Tipovi padina prema obliku: normalna, konveksna, konkavna, kosa, strmac
- SPIRANJE – proces odnošenja rastresitog materijala neorganiziranim otjecanjem atmosferlija
i bujičnih tokova
- Spiranje ovisi o sastavu zemljišta, nagibu padine, vegetaciji i intenzitetu padalina
- Strme padine i rastresit pokrov bez vegetacije  jako spiranje
- OBLICI NASTALI SPIRANJEM:
- KIŠNE BRAZDE – najsitniji oblik spiranja, nastaju od kišnih kapi na rastresitom materijalu
- VODODERINE - nastaju otjecanjem kišnih (vodenih) mlazova koji odnose rastresit pokrov i
stvaraju žljebasta udubljenja (vododerine)
- JARUGE – bujice koje nastaju spajanjem nekoliko vodenih mlazova nose ogromne količine
materijala  otjecanje bujica  jaruženje
- ALUVIJALNE LEPEZE – nastaju kada raspadnuti materijal voda akumulira u podnožju
- PUZANJE (PUŽENJE) ZEMLJIŠTA – sporo kretanje zemljišta niz padinu (1-2 cm/god.) ovisno o
vrsti tla i vegetacije
- Nastaje u vlažnijim klimama, područjima s izmjenom sušnih i vlažnih razdoblja i područjima
gdje dolazi do zamrzavanja/odmrzavanja
- Tlo se razrahli te počinje puzati, dokaza puzanja tla  PIJANA ŠUMA
- TEČENJE ZEMLJIŠTA (SOLIFLUKCIJA) – tečenje površinskog rastresitog materijala koje se javlja
u prostorima gdje je tlo u dubljim dijelovima stalno zaleđeno, površinski se dio otopi i klizi
preko zaleđenog
- Površinski se sloj navlaži (tekuće stanje) te teče preko dubljih slojeva
- Kod nas se pojavljuje u visokim zonama Velebita i Dinare
- KLIZANJE (KLIŽENJE) TLA – kretanje rastresitog materijala niz padinu po kliznoj plohi (najčešće
glinovitoj) pod utjecajem gravitacije, glina upije mnogo vode, nabubri te destabilizira slojeve
iznad sebe, Iznenadni procesi – mnogo vode, uništavanje biljnog pokrova, potresi)
- URUŠAVANJE I ODRONJAVANJE – jedini trenutno događaj među padinskim procesima
- Naglo i brzo kretanje rastresitog materijala niz padinu pod utjecajem gravitacije u trenutku
gubitka stabilnosti, posljedica mehaničkog trošenja
 - OSIPANJE – tipično za padine sedimentnih stijena
- Kotrljanjem krša niz padinu stvaraju se usjeci (točila)
- U podnožju padina akumulira se kršje tzv. sipari

- PREDGORSKE STEPENICE – padinski procesi ublažavaju nagib padine te u podnožju oblikuju

blage kosine (Dinara)

FLUVIJALNI PROCESI

- Procesi oblikovanja reljefa vodotokom

- VODOTOK – linerano usmjerena masa vode koja pod utjecajem gravitacije teče u smjeru
najvećeg pada
- FLUVIJALNA EROZIJA - MEHANIČKO djelovanje vode koje oblikuje fluvijalne reljefne oblike
- destrukcijsko djelovanje vodotoka koji je rezultat djelovanja vode i materijala koji struže od
podlogu i obavlja usjecanje
- snaga fluvijalne erozije ovisi o nagibu korita, brzini vode i protoku
- AKUMULACIJSKI FLUVIJALNI OBLICI – nastaju akumulacijom materijala koje rijeka nosi
- GORNJI TOK RIJEKE – jaka dubinska erozija, rijeka ne vijuga, snažna je, presjeca prepreke
- Stvaranje SLAPOVA (stubasto prelijevanje rijeke) i VODOPADA (voda pada iz višeg u niži dio
korita, rasjedi ili mekše stijene)
- SREDNJI TOK RIJEKE – rijeka usporava te počinje djelovati bočna erozija i akumulacija,
dolinske strane sve blaže i šire
- Stvaranje MEANDARA (riječni zavoji) i MRTVAJA (spajanje vanjskih strana meandara pa stari
dio korita zaostaje u obliku srpastog udubljenja, postupno zatrpavanje)
- DONJI TOK RIJEKE – mali nagibi, rijeka gubi snagu, akumulacijski reljefni oblici
- Nastaju SPRUDOVI (materijal nailazi na prepreke te se počinje taložiti), ADE (riječni otoci,
sprudovi iznad površine), PLAVINE (taloženje materijala u rubnim dijelovima riječnih dolina),
NAPLAVNE RAVANI (doline koje nastaju tijekom visokih vodostaja) i DELTE (vrsta ušća na
kojoj transportna snaga rijeke prestaje te se materijal akumulira)
- DIJELOVI RIJEČNE DOLINE – osnovni oblik riječnog reljefa koji nastaje razornim djelovanjem
tekućice
- RIJEČNE TERASE – nekadašnje korito, zaravljeni dijelovi na dolinskim stranama
- JEDNOSTAVNA DOLINA  ŠIRE SE OD IZVORA PREMA UŠĆU RIJEKE (PRAVOCRTNE, KRATKE,
SIMETRIČNE)
- SLOŽENE (KOMPOZITNE) DOLINE  KARAKTERISTIČNA IZMJENA PROŠIRENJA (MEKE
STIJENE) I SUŽENJA (SUTJESKI) (OTPORNE STIJENE) – NEPRAVILNE , ASIMETRIČNE
- UZDUŽNE (LONGITUDINALNE) – PARALELNE S PRUŽANJEM RELJEFA
- POPREČNE (TRANSVERZALNE) – PRESJECAJU RELJEF
- Antecedentne doline (GEOLOŠKI STARIJE OD RELJEFA KOJEG PRESJECAJU)