Professional Documents
Culture Documents
Petar Sredic 3.g - Kampanja Protiv Cyberbullyinga
Petar Sredic 3.g - Kampanja Protiv Cyberbullyinga
UVOD
U današnje doba široko raspostranjene elektroničke pismenosti svatko s minimalnim znanjem može
pristupiti internetu. S time dolaze velike prednosti i mane te obaveze pojedinca kako bi „surfanje“ mrežom
bilo svima mnogo ugodnije i sigurnije. U ovoj kampanji ćemo promovirati kako se prikladno ponašati na
društvenim mrežama te kako zaustaviti nasilje na društvenim mrežama tj., cyberbullying.
Prije početka nužno je (makar većina čitatelja već zna) objasniti par pojmova iz današnjeg cyber-svijeta:
Društvene mreže - – internetski prostor, oblik svakodnevne privatne/poslovne komunikacije; najpopularnije:
(Instagram, Facebook, WhatsApp, Snapchat, TikTok, Twitter,…)
Blog - skraćenica weblog, u prijevodu znači “internetski dnevnik”
Post - objava na društvenim mrežama (slika, status – tekst)
Challenges - izazovi na društvenim mrežama, najčešće opasni i rizični
ŠTO JE CYBERBULLYING?
Cyberbullying ili nasilje na internetu obuhvaća bilo kakav način omalovažavanja ili oštećivanja drugih osoba
uporabom interneta i njegovih alata. To se najčešće događa preko mobitela na društvenim mrežama.
OBLICI CYBERBULLYINGA
Možemo podijeliti na puno različitih načina, ali uglavnom dijelimo spolno zlostavljanje/uznemiravanje,
uznemiravanje/zastrašivanje te objavljivanje neistina.
Napadi na osobu mogu osobni od osobe koja vrši uzeniravanje ili od strane drugih osoba koje su potaknute
od strane agresora ili manipulacijom navedene na uznemiravanje. (primjeri kasnije)
METODE CYBERBULLYINGA
Metode koje se koriste za oštećivanje pojedinaca ima na stotine pa čemo nabrojati samo one najčešće i
najvažnije rangirane po ozbiljnosti…
Vrijeđanje (flaming) - “najlakši” oblik, vjerovatno i početni, može prerasti u nešto puno gore
Online isključivanje (exclusion) - odbacivanje iz online grupa, brisanje s popisa prijatelja
Grupe mržnje (hate gropus) - grupe na društvenim mrežama za kolektivno omalovažavanje
Napad na privatnost - “razotkrivanje” i zlouporaba privatnih informacije i problema
Širenje lažnih informacija (cyber denigration) - izmišljanje/širenje informacija radi stvaranja loše slike o osobi
Slanje zlobnih/pretećih poruka (threats) - pokušaj zastrašivanja osoba preko poruka
Kreiranje štetnih postova (misinformation) - izmišljene priče o osobi objavljene na pogled velike količine ljudi
Ucjena (blackmail) - prijetnja o razoktrivanju “škakljivih informacija” ako osoba ne postupi kako je zatraženo
Krađa identiteta (impersonation) - krađa lozinki, lažno predstavljanje
Videosnimanje napada (happy slapping) - snimanje, a zatim objavljivanje fizičkog napada grupe na pojedinca
DOSADAŠNJA ISTRAŽIVANJA
Istraživanje poput “Poliklinike za zaštitu djece grada Zagreba (2004.god) u kojem je sudjelovalo 4000 učenika
iz 19 osnovnih i dvije srednje škole u 10 gradova RH je pokazalo da 73% djece (10-16 god.) ima iskustvo u
korištenju interneta, a 20%+ je bilo žrtva nasilja na internetu.”
Ovo istraživanje je bilo provedeno 2004. godine pa se situacija drastično promijenila s obzirom na
eksponencijalno brzo širenje internet i pristupačnost njemu s pomoću uređaja koji sada stanu u džep.
Pojavom novih tehnologija i novih mreža, načini za zlouporabu su sve domišljatiji i pojavljuju se u većem,
učestalijem broju. Ostala statistika novijih istraživanja (2018.):
Kao što vidimo jako veliki dio djece je iskusilo nasilje na internet i velika većina se nikada ne povjeri nikome.
CILJEVI KAMPANJE
Na prethodno navedene načine učenici mogu shvatiti ozbiljnost korektnog ponašanja na internetu i
to povezati s gradivom nastave psihologije.
Kroz učenje promatranjem posljedica pokazanih na video isječku i prezentacijama osigurati
mogućnost raspoznavanja dobrog od lošeg ponašanja.
Dijeljenjem njihovih dotadašnjih iskustava učenici mogu suosjećati s osobom koja je prikazana.
Osvijestiti učenike, a i roditelje na korisnost, ali i štetu nenadziranog korištenja interneta.
Upoznati učenike na vrste nasilja i kako ih spriječiti
Proširiti činjenice o internetu, bile one dobre ili loše, neovisno o stereotipima/predrasudama.