Professional Documents
Culture Documents
Seminarski Rad - Osnove Ekonomije I Menadžmenta - Adam Matak
Seminarski Rad - Osnove Ekonomije I Menadžmenta - Adam Matak
PROMETNI ODJEL
Adam Matak
Seminarski rad
Gospić, 2018.
Seminarski rad
1 UVOD.................................................................................................................................1
2 DOHODAK........................................................................................................................2
3 POTROŠNJA I ŠTEDNJA.................................................................................................5
5 ZAKLJUČAK...................................................................................................................15
POPIS LITERATURE..............................................................................................................16
POPIS PRILOGA.....................................................................................................................17
1 UVOD
Osobito je raširena novčana štednja, držanjem gotovine ili ulaganjem u štedne ustanove
(banke, štedionice, pošte), koje ulagačima izdaju posebne štedne isprave. Gomilanjem sitnih
štednih uloga stvaraju se velika novčana sredstva koja se mogu rabiti za ostvarivanje krupnih
gospodarskih i drugih društvenih projekata.
1
2 DOHODAK
Dohodak se odnosi na ukupna primanja ili gotovinu koju osoba ili kućanstvo zaradi
tijekom danoga razdoblja (obično godinu dana). Dohodak se sastoji od zarada od rada,
dohotka od imovine i državnih transfernih plaćanja. Dva su mjerila koja se najčešće rabe u
određivanju ekonomskog položaja pojedinca ili države. Dohodak se odnosi na priljev nadnica,
kamatnih prihoda, dividendi i drugih vrijednosti koje pritječu tijekom određenog razdoblja
(obično godine dana). Zbroj je svih dohodaka nacionalni dohodak, dijelovi kojega su
prikazani u tablici 1.
Dohoci od imovine:
Vlasnički dohodak Udio odvjetnika u neto prihodu
756,5 9,1
Dohodak rente partnerstva
142,4 1,7
Korporativna dobit Renta stanodavca
Neto kamate 787,4 9,4 Dobit Microsofta
Kamate plaćene na štedni račun
684,2 8,2
Najveći dio nacionalnog dohotka odlazi na rad, u obliku nadnica, plaća ili raznih
naknada. Preostali dio odlazi na različite vrste dohotka od imovine: rente, neto kamate,
korporativnu dobit i vlasnički dohodak. Posljednja kategorija u osnovi uključuje povrate
vlasnicima malih poduzeća. Zarade u tržišnom gospodarstvu raspodijeljene su vlasnicima
proizvodnih faktora gospodarstva u obliku nadnica, dobiti, renta i kamata.
Nacionalni dohodak uključuje sve dohotke plaćene proizvodnim faktorima. Gotovo tri
četvrtine sastoje se od nadnica i drugih oblika naknada za rad dok je ostatak podijeljen između
renta, korporativnih dobiti i dohodaka vlasnika poduzeća.
2
2.1 Faktorski dohoci prema osobnim dohocima
Gotovo tri četvrtine nacionalnog dohotka otpada na rad dok je ostatak raspodijeljen kao
nekakav oblik povrata na kapital. Posljednja četvrtina stoljeća bila je uznemirujuća. Koji je
bio učinak šokova cijena nafte, računalne revolucije, globalizacije, rezanja troškova
korporacija i drugog ekonomskog buma na udio rada u ukupnom dohodku? Gledajući graf 1
možemo vidjeti da se dio nacionalnog dohotka promijenio vrlo malo od 1970. Ovo je jedna od
začuđujućih osobina raspodjele dohotka u SAD- u.1
1
S. Nordhaus; Ekonomija, Mc Graw Hill, Zagrenačka škola ekonomije i managmenta, osamnaesto izdanje, str.
226-227., 10.04.2018.
3
2.2 Uloga države
Kako se država uklapa u grafikon 1? Države na svakoj razini stvaraju najveće izvore
nadnica, renta i kamatnih prihoda. Rezultati kupnji od strane države uključeni su u plaćanja
faktorima proizvodnje prikazanima u tablici 1. Ipak, država ima i izravnu ulogu u dohocima.
4
3 POTROŠNJA I ŠTEDNJA
5
Izvor: U.S. Deparment of Commerce, dostupno na http://www.bea.gov, 11.04.2018.
Izdaci za odjeću, relreaciju i automobile rastu i više no razmjerno dohotku koji ostaje
nakon oporezivanja, sve dok se ne dostignu visoki dohoci. Izdaci za luksuzne artikle rastu
brže od dohotka. Konačno, pogledamo li razne obitelji, primjećujemo da s povećanjem
dohotka štednja ubrzano raste. Štednja je najveći luksuz.
6
Izvor: S. Nordhaus; Ekonomija, Mc Graw Hill, Zagrenačka škola ekonomije i managmenta, osamnaesto izdanje,
str. 446., 10.04.2018.
Koja su to ''luksuzna dobra'' na koje Amerikanci troše više? Jedna od velikih stavki je
prijevoz. 1918. godine Amerikanci su trošili samo 1% dohotka na vozila, ne Henry Ford je
svoj prvi Model T prodao tek 1908. godine. Danas imamo 1,3 automobila po kućanstvu pa ne
čudi što 23% dohotka odlazi na troškove prijevoza automobilima.
Potrošnja, dohodak i štednja usko su povezani. Preciznije rečeno, osobna štednja dio je
raspoloživog dohotka koji nije potrošen, ona je jednaka dohotku umanjenom za potrošnju. Taj
je odnos između dohotka, potrošnje i štednje u SAD- u 2002. godine prikazan u tablici 3.
8
Izvor: U.S. Deparment of Commerce, dostupno na http://www.bea.gov, 11.04.2018.
9
Izvor: Izvor: U.S. Deparment of Commerce, dostupno na http://www.bea.gov, 09.04.2018.
Točka je pokrića u kojoj tipično kućanstvo niti štedi niti se zadužuje, nego troši sva svoj
dohodak (na razini 25.000 dolara). Ispod točke pokrića, recimo pri 24.000 dolara, kućanstvo
zapravo troši iznad svog dohotka, što znači da ima negativnu štednju. Iznad razine od 25.000
dolara počinje s pozitivnom štednjom. Treći stupac prikazuje izdatke za potrošnju za svaku
razinu dohotka. Kako se svaki dolar dohotka dijeli na potrošeni dio i na ostatak koji se štedi,
drugi i treći stupac ne mogu se promatrati neovisno i njihov zbroj uvijek mora biti jednak
iznosu u prvome stupcu.
Za razumijevanje načina na koji potrošnja utječe na nacionalnu proizvodnju moramo
uvesti neke nove alate. Trebamo razumjeti koliko dodatnih dolara potrošnje i štednje potiče
svaki dodatni dolar dohotka.
Ovaj je odnos prikazan:
Funkcijom potrošnje koja povezuje potrošnju s dohotkom,
Njezinom ''blizankom'', funkcijom štednje, koja povezuje štednju s dohotkom.2
2
S. Nordhaus; Ekonomija, Mc Graw Hill, Zagrenačka škola ekonomije i managmenta, osamnaesto izdanje, str.
450., 10.04.2018.
10
Izvor: Tablica 4, 10.04.2018.
Krivulja koja prolazi točkama A, B, C, ..., G je funkcija potrošnje. Vodoravna os
prikazuje razinu raspoloživog dohotka (DI). Funkcija potrošnje se prikazuje za svaku razinu
raspoloživog dohotka razinu potrošnje (C) u dolarima po kućanstvu. Primjetit ćete da
potrošnja raste s porastom DI. Linija s nagibom od 45° pomaže nam odrediti točku pokrića i
izmjeriti neto štednju.
Za razumijevanje slike 3 korisno je pogledati liniju koja ima nagib od 45°, a povučena
je sjeveroistočno od ishodišta. Vodoravna i okomita os u potpunosti su u istom mjerilu pa
linija pod nagibom od 45° ima posebno svojstvo. Udaljenost bilo koje točke na toj liniji od
vodoravne osi (potrošnja) identična je udaljenosti te točke od okomite osi (raspoloživi
dohodak). Ovu tvrdnju možete provjeriti prstom ili ravnalom.3
Linija s nagibom od 45° odmah nam ukazuje jesu li izdaci za potrošnju jednaki, veći
ili manji od razine raspoloživog dohotka. Točka pokrića na dijagramu potrošnje, sjecište s
linijom pod nagibom od 45° jest točka u kojoj kućanstva raspoloživim dohotkom samo
pokrivaju potrošnju. Na slici 3 točka pokrića je točka B. U njoj su izdaci za potrošnju jednaki
raspoloživom dohotku: kućanstvo nije ni štediša ni zajmoprimac. Desno od točke B funkcija
3
S. Nordhaus; Ekonomija, Mc Graw Hill, Zagrenačka škola ekonomije i managmenta, osamnaesto izdanje, str.
450., 11.04.2018.
11
potoršnje je ispod linije s nagibom od 45°. Odnos dohotka i potrošnje na slici 3 možemo
utvrditi analizom tanke crne dužine omeđene točkama E' i E. Pri dohotku od 28.000 dolara
razina potrošnje je 27.400 dolara. Da je potrošnja manja od dohotka možemo vidjeti zato što
je funkcija potrošnje u točci E, ispod linije s nagibom od 45°.
Ono što ne troši, kućanstvo sigurno štedi. Linija s nagibom od 45° omogućuje nam da
utvrdimo koliko kućanstvo štedi. Neto štednja mjeri se okomitom udaljenošću između
funkcije potrošnje i linije s nagibom od 45° kao što je prikazano smeđom strelicom štednje
EE''. Linija s nagibom od 45° kazuje nam da lijevo od točke B kućanstvo troši više od
dohotka. Potrošnja koja nadmašuje dohodak smatra se žneštednjom' i mjeri se okomitom
udaljenošću između funkcije potoršnje i linije s nagibom od 45°.
Funkcija štednje prikazuje odnos razine štednje i dohotka. Taj se odnos može vidjeti na
Slici 4. Raspoloživi dohodak ponovno prikazujemo na apscisi, ali štednja, pozitivna ili
negativna, prikazana je sad na ordinati. Ova funkcija štednje proizlazi izravno iz slike 3.4
4
S. Nordhaus; Ekonomija, Mc Graw Hill, Zagrenačka škola ekonomije i managmenta, osamnaesto izdanje, str.
450., 10.04.2018.
12
Radi se o okomitoj udaljenosti između linije s nagibom od 45° i funkcije potrošnje. Na
primjer, u točci A na slici 3 vidimo da je štednja kućanstva negativna jer je funkcija potrošnje
ispod linije s nagibom od 45°. Slika 4 izravno prikazuje negativnu štednju- funkcija štednje je
u točci A, ispod nultog pravca štednje. Isto tako, do pozitivne štednje desno od točke B jer je
tada funkcija štednje iznad nultog pravca štednje.
Za koliko raste potrošnja? Potrošnja se povećava s 25.000 dolara ba 25.800 dolara, što
je porast od 800 dolara. Dodatna potrošnja, dakle iznosi 0,80 dodatnog dohotka. Od svakog
dodatnog dolara dohotka 80 centi odlazi na potrošnju, a 20 centi na štednju.
13
Ovdje prikazan primjer je linearna funkcija potrošnje u kojoj se granična sklonost
potrošnji i granična sklonost štednji (GSŠ) nepromjenjive. Možete provjeriti da je GSP
posvuda 0,80, a GSŠ 0,20. U stvarnosti nije baš vjerojatno da će funkcija potražnje biti posve
linearna, no ovo je sasvim razumna aproksimacija za naše potrebe.
5
Za zakrivljene linije nagib računamo kao nagib tangente u točki.
14
4.4 Granična sklonost štednji
Graničnu sklonost potrošnji prati njezin odraz u zrcalu – granična sklonost štednji ili
GSŠ. Graničnu sklonost štednji definiramo kao dio dodatnog dolara raspoloživog dohotka
koji odlazi na dodatnu štednju.
Zašto su GSP i GSŠ povezane kao slika i njezin odraz u zrcalu? Prisjetimo se da je
raspoloživi dohodak jednak zbroju potrošnje i štednje. To podrazumijeva da se svaki dodatni
dolar raspoloživog dohotka mora podijeliti između dodatne potrošnje i dodatne štednje. Ako
je, dakle, GSP 0,80, GSŠ mora biti 0,20. Usporedba trećeg i petog stupca tablice 5 potvrđuje
da zbroj GSP i GSŠ mora pri svim razinama dohotka iznositi točno 1, ni više, ni manje.
Uvijek i svuda GSP + GSŠ = 1.6
6
S. Nordhaus; Ekonomija, Mc Graw Hill, Zagrenačka škola ekonomije i managmenta, osamnaesto izdanje, str.
453., 12.04.2018.
15
5 ZAKLJUČAK
Potrošnja, dohodak i štednja usko su povezani. Preciznije rečeno, osobna štednja dio je
raspoloživog dohotka koji nije potrošen, ona je jednaka dohotku umanjenom za potrošnju.
Dohodak se odnosi na ukupna primanja ili gotovinu koju osoba ili kućanstvo zaradi
tijekom danoga razdoblja (obično godinu dana). Dohodak se sastoji od zarada od rada,
dohotka od imovine i državnih transfernih plaćanja. Dva su mjerila koja se najčešće rabe u
određivanju ekonomskog položaja pojedinca ili države. Dohodak se odnosi na priljev nadnica,
kamatnih prihoda, dividendi i drugih vrijednosti koje pritječu tijekom određenog razdoblja
(obično godine dana).
16
POPIS LITERATURE
Knjige:
Internet:
1. http://www.bea.gov
17
POPIS PRILOGA
Popis slika:
Popis tablica:
Popis grafikona:
18